You are on page 1of 3

GASTROINTEST!

NA~NJTRAKT

Kanabinoidi javlj~ju posle operacija. Do danas nije zabeleZeno nijedno


Mogucnost koriStenja kanabinoida kao antiemetika prvobit­ znacajnije nezeljeno dejstvo.
no je nagovestena na osnovu usmenih svedocenja. Slnteticki
derivati kanabinola, nabiion j dronabinol, danas se koriste
, za suzbijanje povracanja izazvanog stimulacijom HRZ. An­ MOTILITET GASTROINTESTINALNOG TRAKtA
tiemeticko d~istvo ovih lekova moze se blokirati nalokso­
nom, §to ukazl.~je da opioidni receptori mogu igrati vaznu Na motilitct digestivnog trakta uticu:
ulogu u mehanizmu d~stva,
Nabilon primenjen oraIno dobro se apsorbuje iz digestiv­ • purgativi, ubrzavajuCi pasa.zu sadrzaja kroz creva;
nog trakta i metaboliSe u nmogim tkivima. Ima poluvreme • supstance koje povecavaju motilitet glatkih misiea ga­
eliminacije ad oko 120 minuta. Metaboliti, koji nastaju pri strointestinalnog trakta, bez izazivanja defekacije;
njegovoj razgradnji, izlucuju se urinom i stolicom. • antidijaroici, smanjujuci motilitet; /
Nezeijena dejstva su cesta, posebno pospanost, vrtogla­ • spazmolitici, smanjuju6i motilitet.! .
viea i suvoea usta. Takode, cesto se javljaju promene raspo-,
lozenja i posturalna hipotenzija. Neki bolesniei imaju haluci­
nacije i psihoticne reakc~ie slicne onima koje izazivaju drugi
PURGATIVI
kanabinoidi (videti Poglavlje 42). Prolaz hrane kroz creva moze biti ubrzart'na rame naeine.
To se postize iaksansima, omekSivacima stolice i nadrazqj~
Steroidi nim purgativima.
Primenjeni u visokim dozama, glukokortikoidi (posebno
deksametazon i metilprednizolon, videti Poglavlje 27) Lekovi koji povecavaju volumen crevnog
mogu delovati antiemeticki. Mehanizam kojim deluju nije sadriaja i osmotski laksansl
jasan; mogute .Ie da inhibiraju sintezu prostaglandina. Mogu U laksanse koji povecavaju volumen crevnog sadrZaja spa­
se koristiti samostalno iii u kombinaciji sa fenotiazinom iii d~iu metilce)uloza i neke biljne gume, npr. sterkulia, agar,
ondansetronom. mekinje i Ijuska ispagule. Ovi polisaharidni potimeri se ne
razgraduju u gomjim delovima gastrointestinalnog trakta.
Blokatori neurokinina-1 Zadrzavajuci vodu u lumenu creva, oni poveeavaju zapremi­
Ideja da se neurokinin-l moze upotrebiti kao eflkasan an­ nu crevnog sadrZ~ia i tako ubrzav~iu peristaltiku. Potrebno
tiemetik, javila se kada je otkriveno da supstanca P, intra~ je nekoliko dana da ispolje dejstvo, ali imje dobra strana §to
venski primenjena, uzrokuje povracanje, kao i da se moze nema nezeljenih efekata koji ostavljaju tcie posledice.
naci u aferentnim vlaknima vagusa iz digestivnog trakta i U osmotske laksanse spadaju supstance koje se slabo ap­
u eentru za povracanje. Klinicke studije u kojima su ispiti­ sorbuju purgativne soli i laktuloza. Putem osmoze omo~
vane supstance kao §to je vofopitant (GR-205171), ukazuju gucav~iu povecanje zapremine crevnog soka, sto dovodi
na mogucu eflkasnost ovih lekova u suzbijanju mucnine i do ubrzanepasaZe kroz tanko erevo i dospevanja u koion
povraeanja uzrokovanih hemioterapijom, kao i onlli koji se vcoma voluminoznog sadrzaja. Usled rastezanja zida kolo­
na, defekacija nastaje sat vremena posle uzimanja laksansa.
Mogu se javiti i greevi u trbuhu. Izotonicki iii hipotonicki
rastvori purgativnih soli deluju laksativno; hipertonieki iza­
zivajll povraeanje.
Od soli se uglavnom upotrebljavaju magnezi.ium-sulfat
i magnezijum-hidroksid. Ove soli su neraslvorljive; zadr­
zavajuei vodu povecavaju zapreminu stolice. Magnezijum
sc iz ovih jedinjenja apsorbuje u malim kolicinama koje ne
daju sistemska nezeljena dejstva, ali ih ipak treba izbegavati
kod male dece i boiesnika sa oslabljenom renalnom funkci­
jo~,jer mogu izazvati sreani blok, neuromisicnu blokadu iIi
depresiju eNS-a.
Laktuloza je polusintetsko jedinjenje, disaharid sacinjen
od fruktoze i galaktoze. U kolonu se pod dejstvom bakterija
r~laze na ova dva seeera, koji se slabo apsorbuju. Njiho­
yom fermentacijom nastaju mleena i sireetna kiselina, koje
deluju kao osmotski laksansi. Laktulozije potrebno 2-3 da­
na da ispolji dejstvo. .
Nezeljena dejstva se javljaju kod velikih doza: nadima­
nje, grcevi, proliv i poremecaj elektrolita. Moze se razviti
tolerancija. 375
POGLAVlJE 3: LEKOVI KOJI UTICU NA GLAVNE SISTEME ORGANA

Omekiivaci stolice kod zdravih, dobro uhranjenih osoba, do ozbiljnih stanja ko~
Dokuzat natrijum je povrsinski aktivna supstanea koja ja zahtevaju hitnu hospitalizaciju i parenteralnu primenu tec­
u gastrointestinalnom traktu deluje sHeno deterdtentima i nosti i elektrolita. Akutna dijareja je j edan od vodecih uzro­
omeksava stolicu. Ispoljava slabo nadraiajno delovanje. ka smrti slabo uhranjenih odojcadi sirom sveta; posebno je
veliki problem u zemljama u razvoju ..
Nadraiajnl purgativi Dijareju prate poveCan i motilitet gastrointestinaloog
NadraZajni purgativi uglavnom rleluju tako ~to povecavaju trakta i sekreeija, a smanjena je apsorpeija teenosti, tako da
lueenje vode i elektrolita u lumen crev~ i ubrzavaju peristal­ dolazi do gubitka elektrolita (posebno Na+) i vode. Toksini
tiku verovatno stimulisuci entericke nerve. kolere i neki bakterijski toksini ne dovode sarno do gubitka
Bisakodil se najeesce primenjuje u obliku supozitorija, crevnog sadrZaja, vec i znaeajno povecavaju sekreeiju delu­
deluje nadramjno na rektalnu mukozu, izaziva peristaltiku i juci preko G-proteina, za koje se zna da povezuju reeeptore
defekacija nastaje 15--30 ll)1nuta posle primene. Natrijum na pOvrSini mukoznih celija sa adenilat ciklazom (videti Po­
pikosulfat deluje na slican,!naein; primenjuje se oralnim pu­ glavlje 3).
tern i cesto se koristi za pripremu creva kod hirurskih inter­ Lecenje teske akutne dijareje sprovodi se u tri etape:
veneija u abdomenu. \
Sena Iaksativno dejstvo ','duguje derivatima antracena • nadoknada tecnosti i elektrolita;
(npr. emodin), koji sa secerima grade glikozide. Lek neizme­ • primena antiinfektivnih lekova;
njen dospeva do kolona, au njemu se pod dejstvom bakteri­ • primena antidijaroika.
ja raskida glikozidna veza i oslobadaju antracenski derivatL
Apsorbuju se i direktno deluju na mientericki pleksus, pa Nadoknada teenosti i elektrolita putem oralne rehidratacije
preko njega izazivaju kontrakciju glatkih illisiea i na taj na­ ima prioritet nad drugim merama; p~tovanje ovog principa
cin i defekaciju. Emodin se delom izlucuje urinom, a delom moglo bi spasiti zivot mnoge odojcadi u zemljama u razvo­
moze dospeti u mieko zena u laktaeiji. ' ju. Kod velikog broja bolesnika druge mere nisu ni potreb­
ne. U ileumu, kao i u delovima nefrona. postoji kotransport
Na'" i glukoze krOZ celije epitela, pa stoga glukoza pov~va
LEKOVI KOJI POveCAVAJU MOTILITET apsorpciju Na", a time i vode; slicno deluju i aminokiseline.
GASTROINTES'rINALNOG TRAKTA . Preparati natrijum-hiorida i glukoze za oralnu upotrebu su
Domperidon je prvenstveno blokator dopaminskih D2 re­ u obliku praSkova, spremnih za rastvaranje u vodi pre upo­
ceptora i, kao sto je pomenuto, primenjuje se kao antieme­ trebe.
tik. Nije poznato kojim mehanizmom povecava motilitet Primena antiinfektivnih lekova najce§Ce nije potrebna
digestivnog trakta. Klinicki, poveeava pritisak u donjem kod nekomplikovanih gastroenteritisa jer su vecinom viru­
ezofagealnom sfinkteru (sto spreeava gastro ezofagealni sne etiologije, a i oni bakterijski se obieno povlaee i bez
refluks), ubrzava prawjenje zeluea i peristaltiku duodenu­ ovih lekova. U Velikoj Britaniji, bakterijski gastroenteritis
rna. najcesce izaziva vrsta Campylobacter, tako da teze infekci­
Primenjuje se kod poremecaja prawjenja zeluea i hro­ je treba leciti eritromieinom iIi ciprofloksacinom (Poglavlje
nicnog gastricnog refluksa. NajvaZnije nezeljeno dejstvo je 45). Takode, i kod nekih enteritisa (npr. amebne i bacUarne
hiperprolaktinemija, poslediea dejstva na dopaminske recep­ dizenterije i kolere) indikovana je primena antiinfektivnih
tore. lekova.
Metoklopramid (takode antiemetik, videti prethodni Primenu antidijaroika cemo detaljnije razmotriti. To su
tekst) stimulise motilitet zeluea i znacajno ubzava njegovo lekovi koji smanjuju motilitet, adsorbensi i lekovi koji modi­
praZnjenje. Koristi se kod gastroezofagealnog refluksa ipo­ fikuju transport teenosti i elektrolita.
remecaja praznjenja zeluea, ali nije delotvoran kod paralitic­
kog ileusa. Putnicka Qijareja
Cisaprid dejstvom na 5-HT4 receptore stimulise osloba~ Preko tri miliona ljudi svake godine prede drZavnu granicu.
danje aeetilholina u mienterickom pleksusu gornjih delova Moogi od njih se vracaju bolesni, infieirani bakterijama koje
gastrointestinalnog trakta. Poveeava pritisak u ezofagealnom stvaraju enterotoksin (Escherichia coli, Cyclospora cayeta­
sfinkteru i povecava motilitet creva. Koristi se kod refluks nensis i druge). Ove infekcije obieno imaju Iaksi tok, tako
ezofagitisa i kod poremecaja praZnjenja Zeluea. NeZeljena da je dovoljno nadoknaditi tecnost i soli oralnim unosom.
dejstva, kao proliv i abdominalni grcevi, nisu cesta pojava, Opste principe lecenja putnicke dijareje detaljno je opisao
ali korl nekih osoba moZe izazvati aritmiju. Gorbach (1987), liZ prigodnu primedbu da "putovanje prolli­
ruje vidike i razvezuje ereva".
ANTIDIJAROICI
Lekovi koji smanJuju motilitet
Dijareja je ucestalo izbaeivanje tecnih stoUea. Moze imati NajvaZniji lekovi koji smanjuju erevni motilitet su opijati
brojne uzrocnike, medu kojima su infektivni agensi, toksini, (detaljnije u Poglavlju 40) i blokatori muskarinskih recep­
76 anksioznost, lekovi, itd. Posledice se krecu od nelagodnosti tora (detaljnije u Poglavlju 10). Ovi poslednji se retko pri­
T~KT

menjuju II primamoj terapiji dijareje zbog dejstva na druge


sisteme: tnedutim, male doze atropina se mogu kombinovati
sa difenoksilatom (videti dalji tekst).
Dejstvo momnn, prototipa opijata na sistem za varenje,
vl'lo je slozeno: povecsva tonus j ritmicke kontrakcije creva,
ali smanjuje propulzivnu aktivnost. pa se kao nei:eljeno dej~
stvo javlja opsripacija. Pri tome, povee8n je tonus pilornsa,
ileocekalnog i analnog sfinktera, au znaeajnoj meri i tonus
debelog creva.
Kao anridijaroici, od opijata se koriste kodein (sredan
momnu), difenoksilat i loperamid (srodni Jletidinu, sla­
bo pl'oIaze krvno-moZdanu barijeru i koristt{seI .
samo zbog
dejstva na crew). Kod svih se kao nCZeljenb dejstvo moze
javiti opstipacija, grcevi u trbuhu, pospanost ,j vitoglavica.
Moguca je i pojava paralitickog ileusa. Ne treba ih propisi­
vati mladoj deci.
Loperamid deluje relativno selekrivno na gastrointesti­
nalni trakt i ima znaeajnu enterohepatienu recirkulaciju. Kod
putnicke dijareje smanjuje broj stolica i trajanje bolesti. .
DifenoksHat - primenjen u samo jednoj, adekvatnoj do­
zi - kod dijareje ne ispoljava dejstva na CNS sUena morfinu,
ali zato kod veeih doza (25 puta veeih) nastaju tipieni opioid­
ni efekti. Preparati difenoksilata obieno sadde i atropin. ciklomin). Za dicikloserin se smatra da ima i dodatno, direkt­
Kodein i loperamid osim pomenutog imaju i antisekre­ no relaksirajuce dejstvo os glatku muskulaturu.
tomo dejstvo. M.ebeverln, derivat rezerpina, ima direktno relaksiraju­
Bizmut subsalicHat, koji se koristi kod putnickih dijare­ ce dejstvo na glatku rnuskulaturn gastrointesrinalnog trakta.
ja, bezbedanje za mlade otirasle osobe. Poznato je cia lie nje­ Neieljena dejstva su malobrojna.
govorn primenom moze prevenirati pojava putnicke dijareje
i do 65% u oblastima visokog rizika. Ovaj iek smanjuje se~
kreciju tecnosti u erevima, a ucinak mU povecava saticilatna LEKOVI ZA HRONICNU lfPALU CREVA
komponenta. Moze uzrokovati tinitus i erno boji stolicu.
Agonisti kanabinoidnih receptora takode smanjuju Hroniena upala creva obuhvata u1cerozni kolitis i Chrono­
vu bolest (karakteri~e je pojava granuloma u tenninalnom
crevni motilitet kod zivotinja, najverovatnije spreeavajuci
ileumu i kolonu) i nejasoe je etiologije. Za lecenje hronicne
oslobadanje acetilholina iz enterickih nerava. lma podataka
upale creva koriste se:
it nepouzdanih izvora 0 blagotvornom utieaju kanabisa na
dizenteriju i kolern.
Glukokortikoidi
Ovi antiinflamatomi lekovi su detaljno opisani u Poglavlju
Adsorbensi 27. Prednizolon se primenjuje lokalno, u obliku supozitori­
U lecenju dijareje, adsorbensi se ~iroko koriste, iako kontro­
juma iIi klizme.
tisane klinicke studije nisu potvrdile opravdanost njihove
primene. Sulfasalazln
NajceMe se primenjuju kaolin, pektil1, kreda, drveni Sultasalazin je kombinacija sultonamidJ\, sultapiridina i
ugalj, mctU celuloza i magnezijum-aluminijum-silikat. 5-aminosalicilne kiseline. 5-aminosalieilna kiselina je aktiv­
Postoje pretpostavke da adsorbensi deluju vezujuci mi­ na komponenta, koja se oslobada u kolonu i ne apsorbuje
kroorganizme iIi toksine, menjajuci crevnu floru iii oblaZuci se. Mehanizam dejstva nije poznat. Moguce je da deluje
i ~iteci crevnu mukozu, ali do sada nijedna nije sa sigurnos­ otklanjajuci slobodne radikale, inhibirajuci stvaranje prosta­
cu potvrdena glandina i leukotriena ilili smanjuju6i hemotaksu neutrofila
i stvaranje superoksid jona. Ndeljena dejstva su dijareja,
preosetljivost na salicilate i intersticijalni nefritis.
SPAZMOLITICI
Sulfapiridin se apsorbuje i daje nezeljena dejstva kao i
Spazmolitici se primenjuju kod sindroma iritabilnog creva ostali sulfonamidi (videti Poglavlje 45).
i divertikuloze. Sulfasalazin nije delotvoran u akutnom stadijumu upale
Blokatori muskarinskih receptora obradeni su u PogIa­ creva, ali je od koristi za prevenciju recidiva kod bolesnika
vlju 10. Spazmoliticko dejstvo nastaje zbog inhibicije para­ u remisiji. Sulfasalazin se takode primenjuje za leeenje ar­
simpatikusa. Primenjuju se propantelin i dicikloserin (di- tritisa. 377

You might also like