Malo poznati, a zaslužni

Velikani u sjeni koji

su Hrvatsku gurali
naprijed
R E V I J A broj 338/339, kolovoz - rujan 2023. Usporedni test
Renault Austral i
Hyundai Tucson

Oluje u Hrvatskoj

Vremenski ekstremi s
kojima ćemo morati
živjeti!
Remetinečki rotor
Manje je nesreća, ali...

Energija i plin
Što Europi donosi
nova zima?

ZUPČASTI REMEN ILI RAZVODNI LANAC Dio motora koji ne

smije zakazati
 Revija HAK izlazi dvomjesečno kao dvobroj

SADRŽAJ HAK REVIJA BROJ 338/339

17 66

50

14 Na cesti 26
Jeep Avenger, Hyundai Kona...

17
Remetinečki
rotor, tri
godine poslije 38
rekonstrukcije Pokret protiv zlostavljača žena
Manje je nesreća, ali nisu 38
Automobili za plažu 59 Glas koji se ipak čuje!
Gdje je nestala zabava u
riješene sve poteškoće autoindustriji?! Malo poznati, a zaslužni
62 Velikani u sjeni koji su nas gurali
Deindustrijalizacija Europe
44 EU više ne može konkurirati Americi
naprijed
Kasno ljeto i izleti
20 Slavonski Brod i onečišćenje
zraka
i Kini?! 66 Mali hrvatski dragulji

50
Prometna košnica kojoj nema kraja Intervju
Zupčasti remen ili razvodni Oluje u 70 Redatelj Neven Hitrec
22 lanac Hrvatskoj
Dio motora koji ne smije zakazati 72 Najave iz kulture

Nova mobilnost i putovanja u Vremenski ekstremi s 74

24 inozemstvo kojima ćemo morati živjeti!
Slobodno vrijeme

Izazovi punjenja električnog Putovanja - Padova

vozila 76 Vrata u civilizaciju

26
Energija: što Europi donosi zima?
53 Cijena i dostupnost plina ostaju - 78 Medicina
Usporedni ključ!
Preventiva spašava živote

test Moćni igrači u internetskom prostoru 80 Gastronomija

56 (Ne)kontrolirana moć društvenih
Renault Austral i mreža 82 Dječja stranica

Hyundai Tucson
IMPRESSUM
Test
30 Dacia Sandero
UREĐIVAČKI ODBOR: Slavko Tušek, predsjednik, Ivo Bikić, Sinan
Alispahić, Alan Vojvodić, Gorana Bolanča, Damir Sabljak, Anja Antolić

Test IZDAVAČ: Hrvatski autoklub, Avenija Dubrovnik 44, 10010 Zagreb,

32 Cupra Leon
tel. 01 6611 999, faks 01 6623 111
UREDNIŠTVO: Avenija Dubrovnik 44, 10010 Zagreb, tel. 01 6611 925,
Noviteti u Hrvatskoj
34 Mercedes-Benz EQS i EQE
revija@hak.hr, www.hak.hr
Naklada Revije HAK GLAVNI UREDNIK: Jurica Pech
Sajam prometnih inovacija u broja 338/339, kolovoz
36 Münchenu /rujan 2023. je 142.851
GRAFIČKI UREDNIK: Venko Burčul
primjerak ZA IZDAVAČA: Željko Mijatović, glavni tajnik HAK-a
Poticaj u izazovnim vremenima

kolovoz-rujan 2023. 3
 HAK servis
ODRŽANA JE 31. SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKOG AUTOKLUBA
Događaji u HAK-u
Autoklubovi
Izvještaj o realizaciji
Članske pogodnosti
Pravni savjeti Strateškog plana
Tijekom sjednice, članovi Upravnog odbora donijeli su odluke u vezi Sustava
tehničke pomoći na cesti Hrvatskog autokluba
U PROSTORIJAMA POSLOVNE
ZGRADE HRVATSKOG AUTOKLU-
BA U ZAGREBU, 20. srpnja 2023. odr-
žana je 31. sjednica Upravnog odbora
Hrvatskog autokluba, koju je vodio
predsjednik Hrvatskog autokluba Slav-
ko Tušek.
Članovi Upravnog odbora Hrvatskog
autokluba na sjednici su upoznati
s Izvješćem o realizaciji Strateškog
plana dugoročnog razvoja Hrvatskog
4 kolovoz-rujan 2023.
autokluba u 2022., Izvješćem o poslo-
vanju temeljnih autoklubova i njihovih
trgovačkih društava u 2022., Izvješćem
o poslovanju trgovačkog društva HAK
Usluge d.o.o. iz Kutine u 2022. te Izvje-
šćem o poslovanju trgovačkog društva
HAK Rent a car d.o.o. iz Zagreba u
2022.
Tijekom sjednice, članovi Upravnog
odbora donijeli su odluke u vezi Sustava
tehničke pomoći na cesti Hrvatskog au-
tokluba te o donaciji sredstava za naba-
vu edukativnog materijala za prometno
edukativnu akciju Hrvatskog autokluba
„Sigurno u školu s HAK-om 2023.“
Upravni odbor Hrvatskog autokluba
također je informiran o državnom
natjecanju Sigurno u prometu 2023.,
održanom u Zadru, kao i o oporavku
sustava nakon kibernetičkog napada
na informatičku strukturu Hrvatskog
autokluba.
HAK servis
AK SISAK
Događaji u HAK-u
Autoklub je uselio u novi i Autoklubovi
moderni prostor Članske pogodnosti
Pravni savjeti
Nakon tri zime
provedene u radu
iz mobilnih kućica
smještenih ispred statički
nesigurne zgrade, 15.
lipnja se AK Sisak uselio u
novi prostor
Piše: Davor Andrić
AK SISAK SE UZ POMOĆ HRVAT-
SKOG AUTOKLUBA uselio u novi
poslovni prostor u Ulici Ivana Fistro-
vića 1, samo nekoliko stotina metara
dalje od zgrade autokluba koja je
nastradala u potresima. Na malu, ali
za sve djelatnike značajnu svečanost
otvaranja novog poslovnog prostora
stigli su čelnici Hrvatskog autokluba
predvođeni predsjednikom HAK-a
Slavkom Tušekom, kao i predstavnik
županije, zamjenik župana, Mihael
Jurić i drugi.
Domaćin, predsjednik AK Sisak Ante
Lohert u uvodu se zahvalio svima na
dolasku u novu prostoriju AK Sisak te
podsjetio prisutne na teške dane koje
su stanovnici Siska, Gline i Petrinje
proživjeli tijekom tih dana i kolike
su bile posljedice na strukturu grada
koje su još vidljive. Lohert je pritom
istaknuo koliko im je značila svaka
pomoć koju su dobili od Hrvatskog
autokluba i udruženih autoklubova te
6 da bez nje ne bi bilo ni novih prostora
autokluba.
Prisutnima se obratio i predsjednik
HAK-a Slavko Tušek te poželio AK
Sisak puno sreće u poslovanju, puno
novih članova te dodao da su HAK kon najjačeg potresa vjerojatno svi mi
i udruženi autoklubovi uvijek bili nikad nećemo zaboraviti. Bilo je teško
i bit će uz AK Sisak, u situacijama
Važniji telefonski brojevi
nastaviti s radom iz mobilnih kućica
poput potresa, i pozvao vodstvo AK u kojima je ljeti izuzetno vruće do još
Sisak da nastavi s dobrom praksom težih zima kad je hladno i vlažno. Sve SLUŽBA ZA KORISNIKE:
u provođenju prometno edukativnih to sad je iza nas i od danas krećemo tel. 0800 9987
akcija u kojima su bili vrlo aktivni u jedan novi početak zahvaljujući Touring - Av. Dubrovnik 44
prije potresa. vodstvu Hrvatskog autokluba koje je tel. (01) 66 11 909
- Slobodno mogu reći da danas ne prepoznalo naše probleme i pomoglo radno vrijeme: od 8 do 19 sati
bismo bili ovdje u novim prostori- nam prebroditi posljedice potresa. e-mail: touring@hak.hr
ma da nije bilo pomoći Hrvatskog Zato se zahvaljujem i predsjedniku
autokluba. Koliko nam to znači teško Hrvatskog autokluba Slavku Tušeku SEKTOR TEHNIČKE POMOĆI -
je opisati. Na području naše Sisačko- te zamjeniku predsjednika Hrvatskog KONTAKT CENTAR:
moslavačke županije bilo je više od autokluba Ivi Bikiću na tome - zaklju- TEHNIČKA POMOĆ NA CESTI - tel. 1987
1200 potresa, ali šok i nevjericu na- čio je Lohert. 6 STANJE NA CESTAMA - tel. 072 777 777
kolovoz-rujan 2023. 5
 HAK servis
ODLAZAK BIVŠEG PREDSJEDNIKA HAK-a I AK MAKSIMIR

Događaji u HAK-u
Autoklubovi In Memoriam:
Stjepan Kuhada
Članske pogodnosti
Pravni savjeti

STJEPAN KUHADA PREMINUO RH na novim osnovama, nakon čega

JE 27. LIPNJA 2023.
Rođen je 3. lipnja 1927. Bio je pred-
sjednik Hrvatskog autokluba od
1989. do 1992., te je prvi predsjednik
Hrvatskog autokluba u samostal-
noj Republici Hrvatskoj. U tom
zahtjevnom i za HAK izrazito bitnom
razdoblju početkom 1990-ih pridonio
je stvaranju modernog nacionalnog
autokluba. Tijekom njegova pred-
sjedničkog mandata HAK je počeo s
transformacijom. Zaslužan je što je
u travnju 1991. HAK na konferenciji
održanoj u Puli usvojio novi Statut,
ustrojivši asocijaciju autoklubova u
se HAK učlanio i u međunarodne
organizacije. Tijekom teških ratnih
uvjeta HAK je djelovao i stvarao te
sudjelovao u obrani domovine i bio
angažiran na otklanjanju posljedica
ratnih razaranja. Bio je kontinuirano
član autoklubova udruženih u Hrvat-
ski autoklub od 1962., a tijekom više
desetljeća djelovanja u asocijaciji,
svojim zalaganjem i energijom pomo-
gao je njenom razvoju. Bio je dugogo-
dišnji član Autokluba Maksimir, gdje
je od 1989. do 1990. obnašao dužnost
predsjednika kluba, a u više mandata
bio je i član Predsjedništva. 6

IN MEMORIAM: VLADIMIR PAVLINA DUK

U Oroslavju je iznenada u 73. godini preminuo Vladimir Pavlina Duk, dugogodišnji tajnik AMK Orosla-
vje. Od najranijih mladenačkih dana pokazivao je ljubav i strast za svijet motocikala i automobila. U
rad i sve aktivnosti oroslavske Autoškole i Automoto društva uključio se već kasnih 60-ih godina. Bio
je dugogodišnji tajnik i oličenje Automoto kluba Oroslavje.
Bio je višekratni aktivni član upravnih tijela Hrvatskog autokluba i Hrvatskog motociklističkog save-
za, njihovih skupština, upravnih odbora, nadzornih odbora, a posljednja funkcija bila mu je ona člana
odbora HAMŠS-a, dakle Hrvatskog motociklističkog športskog saveza. Vladimir Pavlina je cijeloga
sebe davao i dao AMK Oroslavju, koji mu je bio druga obitelj!

AMK KRIŽEVCI

Akcija Zlatne godine i tradicionalna moto utrka

U organizaciji AMK Križevci i HAK-a u prostorija-
ma kluba održano je predavanje za vozačice i vo-
zače 65+ pod nazivom Zlatne godine u prometu.
Predavanje je održao Krešimir Viduka, djelatnik
HAK- a, s naglaskom na pogreške koje u prometu
čine vozači, posebno vozači zrele životne dobi!
Svim prisutnima izmjeren je krvni tlak, isprobane
su tzv. pijane naočale i obavljena provjera znanja!
Prisutne su pozdravili Božidar Štubelj i tajnik
Stjepan Peršin ispred AMK Križevci te gospodin
Horvat ispred PP Križevci.
Također, AMK Križevci je tradicionalno organizi-
rao i Nagradu Križevaca za Otvorene prvenstvo
Hrvatske u motociklizmu, koja je tradicionalno
okupila mnoštvo gledatelja.

6 kolovoz-rujan 2023.
8 kolovoz-rujan 2023.
10 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 11

Piše: TATJANA POTKONJAK
Brzina na autocesti - ne mora biti
kažnjivo, ali može biti smrtonosno!
Trebate li najbolju pomoć na cesti,
zovite 1987,
Prometni vještak je u jednom predmetu zaključio da do prometne nesreće uopće ne bi došlo
da je automobil vozio brzinom do 133 km/h, a ne brzinom od 149 km/h...
OGRANIČENJE BRZINE NA
AUTOCESTI JE 130 KM/H.
Uvijek treba podsjetiti kako su
telefonski broj Hrvatskog autokluba posljedice prometnih nesreća
pri većim brzinama ekstre-
mne. Smrtonosne! Ta spoznaja
vozačima nekim čudom ispari
čim se ugleda prvi kilometar
autoceste. Zanimljivo je kako
se i oni koji su iz matematike u
procesu redovnog obrazovanja
na jedvite jade izvlačili mršavu
dvojku transformiraju u
eksperte za izračunavanje "sive
zone" u kojoj postoji prekora-
čenje brzine, ali u granicama
nekažnjivog. Postoji, dakle, ta
neka imaginarna "siva zona"
u glavama vozača prema kojoj
ako voze od 150 do 155 km/h
neće "biti ništa", ne treba strepi-
ti od presretača, ali ni od kazni.
Kako izgleda ta kalkulacija u
pogledu brzine i kažnjavanja u
glavama vozača? Ako vozim
149 km/h, ne bojim se ni
kazne ni presretača! Naime,
nakon što policija "očita" tu
brzinu od 149 km/h, od nje će
oduzeti 10 posto tolerancije,
tj. 14,9 km/h. Tako ispada da
sam zapravo, po slovu zakona,
vozio 149 minus 14,9, pa u
konačnici ispada "svega" 134,1
km/h. Iako je i to brže od
maksimalno dopuštene brzine
i vi vozite nedvojbeno više od
dozvoljenog, neće biti kazne!
Zašto? Manje je od 10 km/h
u odnosu na propisanu. Zašto
nema kažnjavanja? Zato što
kazna za takvu vrstu prekršaja
ne postoji. Jednostavno, nije
propisana novčana kazna za
vozača koji se vozilom na cesti
izvan naselja kreće brzinom
koja je do 10 km na sat veća od
dopuštene ili prometnim zna-
Iza HAK-ove službe Pomoći na cesti je već više od 50 godina iskustva i kom ograničene brzine. Nema!
HAK brojne nagrade za kvalitetan rad. Nazovete li 1987, javit će vam se naši Zakon o sigurnosti prometa
operateri koji će vam u najkraćem vremenu riješiti problem pozivom na cestama kreće kad je riječ
POMOĆ NA naših osposobljenih mehaničara ili vozila za vuču. Dogodi li vam se kvar o prekoračenju brzine na cesti
izvan naselja, a autocesta to
CESTI na vozilu, zovite besplatni broj 1987 i naši će vam djelatnici pomoći -
brzina i stručnost su zajamčeni, jer je HAK vaš jamac sigurnosti.
U vašim rukama, na vašoj papučici gasa i
kočnici nalazi se ubojito oružje. Treba toga
biti svjestan
jest, s propisivanjem novčanih
kazni počevši od brzine koja
je za više od 10 km/h veća
od dopuštene, tj. prometnim
znakom ograničene.
Nemojte se zanositi sivom
zonom! Dođe li do prometne
nesreće, uzrokovane upravo
tim po vama "minimalnim"
prekoračenjem, stvari neće
izgledati ni sivo ni zadovo-
ljavajuće. Što znači mizerno
prekoračenje u odnosu na
onih dozvoljenih 130 km/h
na autocesti i što bi bilo da se
vozilo sporije, zorno pokazuje
stvarni život, izračuni vještaka
i sudske presude u kojima se
zbog smrtno stradalih izriču
kazne. Kad se na autocesti
dogodi prometna nesreća s
dvije poginule osobe, kao što
je to bio slučaj koji je epilog
dobio u kaznenom postupku
pred Županijskim sudom u
Sisku (K-16/2019), egzaktno
se utvrđuje bi li došlo do
smrtne posljedice, odnosno
uopće prometne nesreće da
se upravljalo dozvoljenom
brzinom. Onih "mizernih" 130
km/h. Srpanj, ljeto, noć, oko
23 sata! Vozilo s prikolicom
kretalo se autocestom brzi-
nom od 67 km/h, na njega je
naletjelo prvo vozilo, uslijed
čega se prikolica odvojila od
automobila i ostala u desnom
prometnom traku kao nepred-
vidiva prepreka. Vozilo koje je
vuklo tu prikolicu zaustavio
je vozač na zaustavnom traku.
U tom trenutku svi su još živi!
Međutim, promet autocestom
teče. Na otkvačenu prikolicu
i zaustavljeno vozilo nalijeće
drugo vozilo, a to za posljedicu
ima smrt dviju osoba u tom
vozilu zaustavljenom na zau-
stavnom traku.
ŠTO BI BILO DA SU VOZILA
KOJA SU NALETJELA NA
VOZILO s prikolicom vozila
"samo malo sporije"? Vještak
u tom predmetu u odnosu
vozača prvog vozila utvrdio
je da do prometne nesreće
uopće ne bi došlo unatoč
vozačevoj zakašnjeloj reakciji
da je on vozio brzinom do 133
km/h, a ne brzinom od 149
km/h, kojom je zapravo vozio.
Samo 16 km/h sporije i dvoje
ljudi bi danas bilo živo! Tih
149 km/h ulazi upravo u onu
gore navedenu sivu zonu u
kojoj kod vozača nema straha
od "presretača" ni ispisivanja
kazne, e da se kojim slučajem
nije dogodila prometna nesreća
s dvoje smrtno stradalih! Vozač
je, dakle, vozeći 149 km/h
udario u prikolicu priključenu
na vozilo koje se kretalo istim
trakom brzinom od 67 km/h!
Ne, nije imalo upaljena sva
četiri žmigavca, nije ni moralo.
Nije dvostruko manja brzina
od propisane, ali je to u naravi
za nekoga tko vozi 149 km/h
sporo vozilo!
Što se dalje događalo? Na
otkvačenu prikolicu, koja
HAK servis
Događaji u HAK-u
Autoklubovi
Članske pogodnosti
Pravni savjeti
je uslijed prvog naleta postala
neosvijetljena tehnički nepredvi-
diva zapreka u noćnim uvjetima,
nalijeće drugo vozilo. Taj je vozač
također vozeći 151 km/h preko-
račio dozvoljenu brzinu, onu od
propisanih maksimalnih 130 km/h.
Unatoč pravovremenoj reakciji,
on je naletio na vozilo oštećene.
Što bi bilo da je vozio propisanom
brzinom od 130 km/h, nalet bi bio
neizbježan, kaže vještak. No kaže
još nešto, da se kretao propisanom
brzinom od 130 km/h, došlo bi
do naleta prednjeg dijela njegova
osobnog vozila, na prikolicu i
vozilo oštećenice, ali bi pri takvoj
varijanti vozilo oštećenice pri naletu
na stražnji dio bilo izloženo promje-
ni brzine od 21 km/h (umjesto 50
km/h), pa bi u takvim okolnostima
oštećene mogle zadobiti ozljede
blagog karaktera, dok bi nastanak
opsežnih, a time i smrtonosnih
ozljeda bio izbjegnut. Ovako su
preminule! Vozač drugog vozila bio
je pod utjecajem alkohola 1,49 g/kg,
ali je pravodobno reagirao prema
kazivanju vještaka. No njegova vo-
žnja bila je vožnja brzinom većom
od dopuštene upravo zbog alkoho-
liziranog stanja, kako zaključuje sud
u obrazloženju presude. Posljedice,
dva ugašena života i dvije zatvorske
kazne. Vozač prvog vozila osuđen
je presudom K-16/201-49 od 23. 1.
2021. na zatvorsku kaznu od jedne
godine te mu je izrečena uvjetna
osuda prema kojoj se izrečena kazna
neće izvršiti ako u roku od četiri
godine ne počini novo kazneno
djelo. Vozač drugog vozila osuđen
je na kaznu zatvora od tri godine uz
sigurnosnu mjeru zabrane upravlja-
nja motornim vozilom u trajanju od
dvije godine. Gotovo se sa svakim
kilometrom prekoračenja preko
dozvoljene brzine od 130 km/h
multipliciraju posljedice. U vašim
rukama, na vašoj papučici gasa,
kočnici nalazi se ubojito oružje. Do-
ista ste vladar života i smrti! Treba
toga biti svjestan. 6
kolovoz-rujan 2023. 13
 Na cesti
JEDNOSTAVAN TRIK ZA
UŠTEDU GORIVA
Ako klima-uređaj uzima
zrak izvana, potrebno je
mnogo više energije da se
rashladi nego da recirkulira
zrak u kabini. Uzimajući zrak
iznutra, klima-uređaj ga
također filtrira, ali sprečava
ulazak prašine, onečišćenja
i neugodnih mirisa. Stoga
je dobar način za uštedu
goriva pritiskanje gumba
za recirkulaciju zraka.
Prilikom hlađenja sustav
uzima zrak koji se nalazi
u putničkom prostoru, a
koji će imati sve nižu tem-
peraturu. Tijekom vrućih
ljetnih dana preporučljivo
je aktivirati ovu funkciju, a
na dužim putovanjima tek
povremeno uključiti i opciju
hlađenja vanjskog zraka.
Da osvježite zrak u kabini.
Spominju se velike uštede
koje idu i iznad deset posto
potrošnje goriva.
DOLAZE I OPRUGE OD
PLASTIKE
Autoindustrija se oslanja
na metalne opruge kao
jedan od elemenata
ovjesa. No i to će se
uskoro promijeniti. Čini
se da je pronađeno
lakše i trajnije rješenje,
a to je plastika ojačana
staklenim vlaknima. Cilj
je uštedjeti na težini,
što je posebno važno za
električne automobile.
Plastične opruge ojača-
ne staklenim vlaknima
donose uštedu u masi
do 75 posto u usporedbi
s čeličnim spiralnim
elementima. Osim sma-
njenja mase, proizvođač
Rheinmetall ističe da
ova vrsta amortizera ima
veću stabilnost u vožnji.
Ideja je ponuditi ih uz
premium električne
automobile.
14 kolovoz-rujan 2023.
 VODIK ISPADA IZ IGRE?!
Novi Hyundai Kona i Ioniq 6
Snažna pojačanja na hrvatskom
tržištu
U PRETHODNOJ
GENERACIJI KONA JE
BILA VELIKI HIT, A SVI
SASTOJCI ZA USPJEH
OPET SU TU
U Hrvatskoj je počela
prodaja dva nova mod-
ela - Kone i električnog
Ioniqa 6. Nova generacija
Kone bit će dostupna u
nekoliko varijanti pogon-
skih izvedbi, uključujući
potpuno električni (EV),
hibridni električni (HEV)
i motor s unutarnjim
izgaranjem (ICE), a za
svaku varijantu dostupna
je i N Line verzija. ICE
verzija predstavlja najširu
ponudu motorizacije u
segmentu: low power
(benzinci sa 120 konjskih
snaga), high power
(benzinci sa 198 konjskih
snaga), 48V (MHEV) -
blagi hibridni automobil
koji koristi bateriju i
električni motor za napa-
janje vozila, MT/DCT
(opcija ručnog mjenjača i
Novi je igrač u gradu
S novim modelom Rocks-
e, Opel želi odgovoriti
na potražnju za malim,
električnim gradskim
automobilima. Rocks-e
automatskog) te pogon tehnologija u svakom
na sve kotače. Benzinska kutu, utičnice unutar i
verzija dostupna je od izvan automobila, od-
22.990 eura, a hibridna govornost prema okolišu
od 29.990 eura. primjenom održivih ma-
Hyundai Ioniq 6 je terijala u unutrašnjosti,
u travnju proglašen ultrabrzo punjenje i
Svjetskim automobilom višestruka bluetooth
2023. godine. Za veza, još su neke istak-
futuristički izgled nute značajke modela.
ovog modela zaslugu Uz EV Performance tune-
imaju i LED svjetla up vozač može također
koja mijenjaju nijansu
ovisno o brzini vožnje
prilagođavati upravljanje,
način rada motora, os-
i raspoloženju putnika. jetljivost papučice gasa i
Više prostora za sve način pogona. Još jedna
putnike, napredna izrazito važna značajka
od samo 8 KS ne prelazi osobe i ima prtljažnik od
više od 75 kilometara 63 litre (na suvozačevoj
dometa, ima maksimalnu strani nogu). Opel Rocks-
brzinu od samo 45 km/h. e gotovo je identičan
Isključivo je za dvije Citroën Amiju, i ustvari se
radi o potpuno istom au-
tomobilu matične tvrtke
Stellantis s različitim
detaljima. Prazninu koju
stvara mogli bi popuniti
modeli poput ovoga Ope-
la. Rocks-e ima sićušnu
bateriju od 5,5 kWh i
punjenje do 100 posto
koje traje oko 3,5 sati
korištenjem obične kućne

Jeep Avenger
Uz električne automobile, vodik se dugo činio Najmanji i simpatičan
kao jedna od alternativa automobilima na benzin
ZA RAZLIKU OD OSTALIH JEEPOVA, POGON JE SAMO NA PREDNJE KOTAČE, A
i dizel. No čini se da on polako ispada iz utrke.
UMJESTO POGONA NA SVE KOTAČE BIT ĆE TU ELEKTRONSKI SUSTAV POMOĆI I
Energetski div British Petroleum sad je najavio
RASPODJELE MOMENTA
da ne vidi taj plin kao relevantnu zamjenu za
benzince i dizelaše do 2050. godine. Prema BP-u,
više od 70 posto automobila u svijetu bilo bi do
sredine stoljeća na električni pogon. Ostatak će
se i dalje primarno opskrbljivati naftnim deri-
vatima, uz manje količine biogoriva i prirodnog
plina. Najave su zanimljive jer je BP jedan od
većih investitora u vodikov biznis. Do 2030.
grupa želi proizvoditi od 500.000 do 700.000
tona zelenog vodika godišnje, ali prvenstveno
cilja na procese koje je teško elektrificirati, na
primjer, u industriji čelika i kemijskoj industriji
ili rafinerijama nafte. BP vidi vodik u brodskom
i zračnom prometu ili prometu teških tereta na
cestama. Što se proizvođača automobila tiče, sve
je tiho, samo će BMW sljedeće godine procijeniti
hoće li predstaviti iX5 Hydrogen i poslati ga u Ni Jeep nije odolio električnim cesta) ili čak 550 km (grad). Brzina
serijsku proizvodnju. Toyota i Hyundai imaju po pogonima, a zašto i bi kad je dio punjenja je do 100 kW. Za razliku od
ovog unikatnog modela jedan model na vodik. Stellantisova koncerna, koji već ima ostalih Jeepova, pogon je samo na
jest da on prepoznaje platformu za takva vozila. Novi mali prednje kotače, a umjesto pogona
brojne opasnosti SUV Avenger nastao je na istoj plat- na sve kotače bit će tu elektronski
na cesti te vozaču formi kao i, na primjer, Opel Mokka ili sustav pomoći i raspodjele momenta
pomaže u izbjegavanju Peugeot 2008. Mali Jeep (četiri metra Select Terrain. Početni Avenger stoji
sudara. Također, tu je dužine) pokreće elektromotor od 156 40.900 eura. Sve je više najava da će
automatizirano parki- KS i 260 Nm, s baterijom kapaciteta se na europskim tržištima Avenger
ranje. Osim električnog od 54 kWh. Ovisno o tome gdje ga prodavati i s benzinskim motorima,
pogona kojim se
vozite, doseg iznosi 400 km (otvorena kao i njegovi rođaci, Mokka i 2008.
postiže doseg od go-
tovo 610 kilometara
(baterija 77,4 kWh, 325
KS), Ioniq 6 model s
početnom cijenom od Thule umjesto krovne kutije nudi - stražnju!
46.990 eura ističe se
doista unikatnim diza- Švedska tvrtka Thule najpoznati- kako bi provjerili smanjenje ot- Volkswagenom ID.4 kako bi usporedbi s istim vozilom bez
jnom - iznutra i izvana. ja je po svojim krovnim kutijama pora zraka korištenjem stražnjih potrošnju energije provjerili kutije, a to bi značilo prijeđenih
koje vam omogućuju da si osigu- prtljažnika. Putovali su i više od u praksi. Potrošnja energije oko 17 kilometara više u slučaju
rate dodatni prostor za prtljagu 5400 kilometara s električnim poboljšana je za 5 posto u ovoga modela.
uz relativno jednostavnu
montažu i korištenje.
No razvojni odjel tvrtke ne
utičnice ili uključenog spava, ideja smanjenja potrošnje
kabela za punjenje od energije/goriva došla je i do
tri metra. Domet je oko industrije dodatne opreme za
75 km. Dostavni Rocks vozila i tako je nastala nova
Electric KARGO profesion- kutija - Arcos. Izostavili smo
alcima nudi više od 400 pridjev - krovna, jer ta kutija više
litara obujma fleksibilnog nije na krovu, nego se učvršćuje
teretnog prostora. na kuku, odnosno stražnji nosač
Cijene kreću od 9990 na koji se uglavnom spajaju
eura za osnovni Rocks-e prikolice. Thule Arcos nudi se
do 10.740 za Rocks-e u dvije različite verzije s 300 ili
TeKno i Rocks-e Klub, a u 400 litara. Težina kutije je 17 kg
salonima se očekuju već za manju verziju. Maksimalna
od kolovoza, odnosno na dopuštena masa je 50 kg.
opel.hr može se zatražiti Tehničari tvrtke Thule proveli
ponuda. su testove u zračnom tunelu
kolovoz-rujan 2023. 15
 REMETINEČKI ROTOR, TRI GODINE POSLIJE REKONSTRUKCIJE

Manje je nesreća,
ali nisu riješene sve
poteškoće
Jedna od žila kucavica u Zagrebu, remetinečki rotor, svojom pojavom i novim
rješenjem i tri godine kasnije privlači pozornost, itekako utječući na promet u
tom dijelu grada
Piše: Krunoslav Ćosić
EMETINEČKI ROTOR, KROZ KOJI SU SE MNOGI zbog direktnog protoka prometa u smjeru istok - zapad, iznad
R PLAŠILI VOZITI I ČESTO GA ZAOBILAZILI U ŠI-
ROKOM LUKU koristeći čak i druge mostove, izgrađen
su izgrađena semaforizirana raskrižja, a od kraja svibnja 2020.
pa do danas već smo polako i zaboravili na stari rotor koji je bio
je 1981. godine, a bio je predviđen za puno manje prometa nego magnet za nesreće i pogrešna prestrojavanja.
što je njime prolazilo - dnevno više od 100.000 vozila. Koliko je Postavlja se pitanje za koliko je ubrzan ili usporen protok vozila u
nekadašnji veliki zagrebački problem u novom obliku zadovoljio odnosu na staro rješenje te je li manji broj nesreća jedina prednost.
potrebe, je li nakon ulaganja od 331 milijun kuna, odnosno go- - Novi oblik remetinečkog rotora donio je određene promje-
tovo 44 milijuna eura ispunio očekivanja? Gužve su se smanjile ne u prometnim dinamikama. Značajno je olakšan izlazak

kolovoz-rujan 2023. 17
REMETINEČKI ROTOR, TRI GODINE POSLIJE REKONSTRUKCIJE
Što kad semafori, zbog nestanka električne energije, ne rade? Odmah se
primjećuje nedostatak preglednosti, zbog previsokih zaštitnih ograda, čime
novi oblik rotora može predstavljati izazov
iz Novog Zagreba prema Lučkom, što je svakako pozitivan
pomak. Međutim, u ostalim smjerovima povećanje razine
usluge je bilo samo marginalno. Premda je nova konfiguracija
smanjila broj prometnih nezgoda na samom križanju, treba
primijetiti da se zbog preusmjeravanja zastoja na druge smjerove
ukupno vrijeme putovanja nije značajno smanjilo - kaže dr. sc
Marko Ševrović, predstojnik Zavoda za prometno planiranje na
zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti.
Kad se uzme u obzir ukupna investicija za izgradnju i rekonstruk-
ciju rotora, možemo zaključiti da su ukupne koristi u velikom
nesrazmjeru s uloženim sredstvima. Kad se remetinečki rotor
stavi u kontekst cjelokupnog prometnog sustava Zagreba, čini
se da je moglo biti ostvareno puno više poboljšanja za isti iznos.
U novije vrijeme se u prometu i životu općenito uzimaju u obzir
emisije CO2 i utjecaj na održivost. Kad bismo usporedili novo
sa starim rješenjem ne čini se kako ima značajnih promjena
u ukupnim emisijama CO2 prije i poslije rekonstrukcije. Za
precizan odgovor bilo bi potrebno provesti detaljna mjerenja.
U kontekstu ukupnih putovanja vozila koja prolaze kroz rotor,
ako se ukupno vrijeme putovanja nije značajno promijenilo, tad
je vjerojatno da se emisije CO2 nisu drastično promijenile. To je
zato što su emisije ugljikova dioksida u velikoj mjeri povezane s
18 kolovoz-rujan 2023.
potrošnjom goriva, koja je u velikoj mjeri određena trajanjem
putovanja i brzinom vožnje. Međutim, za definitivne zaključke
bilo bi potrebno provesti stručna mjerenja i analize.
S novim rješenjem nisu riješene sve prethodne poteškoće u
prometu, iako je novi oblik remetinečkog rotora donio odre-
đene poboljšanja. Pojavile su se i neke nove boljke, odnosno
komplikacije poput novonastalog problema u prometnim
manevrima za vozače koji se kreću iz rotora u smjeru sjevera
prema Jadranskome mostu, ali imaju namjeru izvršiti izlazak na
Kajzericu. Izvedba ovoga manevra postala je izrazito otežana s
novim prometnim režimom i vrlo nesigurna, što je rezultiralo
izmjenama trasa nekih autobusnih linija.
ŠEVROVIĆ PRIMJEĆUJE KAKO PROBLEM NASTAJE I NA
MJESTU GDJE SE ODVIJA PREPLITANJE PROMETNIH TO-
KOVA IZMEĐU Ulice Vice Vukova i samog rotora. Specifično,
ako se vozači kreću iz smjera zagrebačke Arene prema Novom
Zagrebu, izazovno je izvršiti potrebno prestrojavanje za ulazak
u podvožnjak. To je posljedica intenzivnog prometnog toka koji
dolazi iz smjera Lučkog i nastavlja se prema Jadranskome mostu,
stvarajući situaciju preplitanja koja dodatno otežava izvršenje
ovog prometnog manevra. Dakle, iako je novi dizajn donekle
poboljšao protok vozila, evidentne su i nove poteškoće koje
zahtijevaju daljnje prometne intervencije.
Popnemo li se na rotor, tamo će nas dočekati semafori. Što kad
semafori, zbog nestanka električne energije, ne rade? Odmah se
primjećuje nedostatak preglednosti, zbog previsokih zaštitnih
ograda, čime novi oblik rotora može predstavljati izazov. Iako
su takve situacije izrazito rijetke, preglednost u tim okolno-
stima nije optimalna. Ovo bi moglo predstavljati poteškoću
za vozače koji nisu upoznati s prometnim rasporedom na
rotoru. Istovremeno, uvođenjem semafora postiglo se značajno
poboljšanje preglednosti i lakša je sama navigacija kroz rotor.
Dakle, iako postoji potencijalni problem u situacijama kad
semafori nisu u funkciji, činjenica je da je takvih situacija
malo i da su do sada izostali veći problemi povezani s tim.
Kroz opažanja Marka Ševrovića, što se tiče utjecaja novog
rješenja rotora na prometnu situaciju u neposrednoj blizini u
kojoj se nalaze Jadranski most, Avenija Dubrovnik i Jadranska
avenija, utjecaj nije drastično pozitivan. Naime, čini se da su
se gužve, umjesto da su se smanjile, jednostavno premjestile
na sljedeća križanja. Novi, iako je sad već u četvrtoj godini
postojanja, rotor može donijeti određene uštede vremena
u određenim dijelovima putovanja, ali ukupne uštede u
trajanju putovanja nisu značajne. Ukupno gledajući, koristi
novog prometnog rješenja čine se prilično ograničenima,
posebno kad se uzme u obzir ukupna investicija u izgradnju
i rekonstrukciju rotora u odnosu na učinke koje je takva
investicija u razvoj javnog prijevoza ili neke druge projekte
mogla imati. 6
SVE JE VIŠE KRUŽNIH TOKOVA
UMJESTO SEMAFORA
U Hrvatskoj je u posljednjim godinama, u mnogim manjim
gradovima, primjetna zamjena semaforiziranih raskrižja s
kružnim tokovima. U Zagrebu nije primjetan takav trend. Radi
se o dobrom i pametnom rješenju koje može biti vrlo efikasno u
određenim kontekstima. Kružni tokovi su obično dobro rješenje
na raskrižjima koja su prometno podjednako opterećena sa svih
strana jer omogućuju kontinuirani prometni tok bez potrebe za
semaforizacijom, podsjeća dr. sc. Marko Ševrović.
Istovremeno, kružni tokovi nisu uvijek (i) optimalno rješenje.
Na primjer, nisu prikladni za lokacije s mnogo pješaka jer jedan
pješak može usporiti ili zaustaviti promet u cijelom kružnom
toku. Također, kružni tokovi zahtijevaju određeni prostor za
implementaciju, a to može biti problem u gusto izgrađenim
urbanim područjima. U pogledu sigurnosti, kružna raskrižja
su u pravilu sigurnija od klasičnih T-križanja ili četverokrakih
raskrižja jer reduciraju broj potencijalnih točaka sudara i u
većini slučajeva ne dopuštaju visoke brzine.
− Zašto Zagreb ne prati ovaj trend, u velikoj mjeri može biti
povezano s nizom faktora, uključujući postojeću urbanu
infrastrukturu, prometne obrasce, broj pješaka i biciklista kao
i proračunska ograničenja - smatra Ševrović, koji se osvrće i na
trendove na zapadu i u drugim razvijenim zemljama.
Povećava li se broj kružnih raskrižja kao zamjena za semafore,
možemo li očekivati da će u budućnosti semafori nestati?
Izolirana raskrižja, posebice izvan gusto naseljenih urbanih
područja, sve se češće zamjenjuju kružnim raskrižjima. Glavni
razlozi za ovu promjenu uključuju poboljšanje sigurnosti i sman-
jenje brzine prometa, a isto tako omogućuju fluidniji prometni
tok. Što se tiče budućnosti semafora, kaže Ševrović, to je uistinu
intrigantno pitanje. Na dugoročnoj vremenskoj skali, s napre-
tkom automatizacije u vožnji, moguće je da će tradicionalni
semafori nestati ili će se barem njihova logika rada značajno
promijeniti. Razlog tome je što će automatizirana vozila moći
komunicirati izravno s infrastrukturom omogućavajući im da
optimiziraju brzinu i putanju bez potrebe za fizičkim signalima.
Istovremeno, u kraćem roku postoji potreba za sofisticiranijim
pristupima upravljanju semaforima koji su osmišljeni da se bolje
prilagode prometnim uvjetima. Takva rješenja mogu uključivati
tehnologije bazirane na umjetnoj inteligenciji koje mogu opti-
mizirati protok prometa u stvarnom vremenu.
kolovoz-rujan 2023. 19
SLAVONSKI BROD I ONEČIŠĆENJE ZRAKA
Prometna košnica
kojoj nema kraja
Sa Schengenom mnogi su prijelazi prema
BiH, prije svega, postali dodatno opterećeni, a
onaj u Slavonskom Brodu je i do sada imao
goleme gužve, koje sad postaju još gore
Piše: Bojan Terglav
S
LAVONSKI BROD SPADA U GRADOVE S NAJLOŠIJOM KVALITE-
TOM ZRAKA. RAZLOG SU VELIKE POGREŠKE U PLANIRANJU
JEDNOG OD NAJVEĆIH CARINSKIH PRELAZA U HRVATSKOJ,
četvrti po redu, pa možete zamisliti silinu auta, autobusa, kamiona...
Bio sam svjedok kolona do tri kilometra u centru grada. Drugi problem, ništa manji,
je autocesta. Molim vas da mi pronađete grad u EU kroz koji prolazi autocesta i da
možete voziti 200 km/h. Da, dobro ste čuli. Ograničenje brzine od 130 km/h, a vožnja
se tek od 147 km/h sankcionira, ako vas uhvate. Postoje gradovi u EU s autocestom
i ograničenjima od 60 do 80 km/h. Kod nas to nije praksa. Mislim da ljudi koji žive
100 metara od autoceste zaslužuju bolje, više. Apeliram na stručne osobe, mislim
da sam 100 posto u pravu. Pet minuta dulje vožnje ništa ne znači, ali manja buka i
manje zagađenje zraka itekako puno znači za građane Slavonskog Broda.
Ovo je samo jedna od poruka čitatelja HAK-a koji žive na području Slavonskog
Broda, a koji se žale na istu stvar. Tragom tih poruka pokušali smo saznati planira li
se učiniti nešto po pitanju graničnog prijelaza u Slavonskom Brodu, ali i smanjenja
brzine na autocesti, posebice zbog onečišćenja zraka koje je već godinama prisutno
u tom gradu. Naime, Slavonski Brod je već godinama jedan od gradova s najvećim
onečišćenjem zraka, a dokazano je da su najveći izvor onečišćenja kućna ložišta i
cestovni promet.
Prema posljednjem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), onečišćenje zraka
godišnje ubije više od 1200 djece i tinejdžera u Europi, a značajno se povećava rizik
od bolesti kasnije u životu. Iako je taj broj još nizak u usporedbi s ukupnim brojem
smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem zraka, koji je procijenjen na 311.000
u 2021., utjecaj smrti ili kroničnih bolesti u ranom životu smatra se većim. U široj
populaciji bolesti srca i moždani udar najčešći su uzroci prerane smrti uzrokovane
onečišćenjem zraka, a slijede plućne bolesti i rak pluća.
U izvješću se navodi kako, unatoč poboljšanjima postignutima posljednjih godi-
na, razina ključnih onečišćivača zraka u mnogim europskim zemljama je iznad
smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a posebno su teško pogođene
srednjoistočna Europa i Italija. Kratkoročno izlaganje dušikovu dioksidu i ozonu
te finim česticama poznatima i kao PM 2,5 dugoročno može utjecati na funkciju i
razvoj dječjih pluća, a to kasnije može dovesti do respiratornih i kardiovaskularnih
bolesti, uključujući astmu, od koje boluje devet posto mladih u Europi.
Godine 2021. više od 90 posto urbanog stanovništva EU-a bilo je izloženo štetnim
razinama onečišćenja zraka, stoji u izvješću. Izloženost PM 2,5, najštetnijem zaga-
đivaču za ljudsko zdravlje, bila je još veća i iznosila je 97 posto. Fine čestice vodeći
su uzrok moždanog udara, raka i bolesti dišnog sustava. Podaci pokazuju da su
razine PM 2,5 najgore u srednjoistočnoj Europi i Italiji, uglavnom zbog izgaranja
krutih goriva poput ugljena u domovima i industriji. Područja za koja se smatra
da imaju “vrlo lošu” kvalitetu zraka uključuju Piotrków Trybunalski i Nowy Sacz
u Poljskoj, Slavonski Brod u Hrvatskoj i Cremonu u Italiji.
20 kolovoz-rujan 2023.
Dakle, i izvješća Europske unije potvrdila su činjenicu
da Slavonski Brod ima lošu kvalitetu zraka, a ona je od
1. siječnja vjerojatno još gora. Naime, sa Schengenom
mnogi su prijelazi prema BiH, prije svega, postali dodatno
opterećeni, a onaj u Slavonskom Brodu je i do sada imao
goleme gužve, koje sad postaju još gore. Poslali smo upite
Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu
financija, Ministarstvu unutarnjih poslova, ali i Hrvatskim
autocestama kako bismo doznali planira li se što učiniti
po pitanju Slavonskog Broda. Odgovori, nažalost, nisu
obećavajući. Krenimo redom.
- Vezano uz prvi upit, a koji se odnosi na mogućnost
izmještanja graničnog prijelaza u Slavonskom Brodu,
obavještavamo vas kako su granični prijelazi u nadležnosti
Ministarstva financija i Ministarstva unutarnjih poslova
- stoji u šturom odgovoru MMPI-ja.
No u Ministarstvu financija bili su kratki i jasni.
- Ministarstvo financija izgradilo je granični prijelaz
Slavonski Brod shodno prostornim mogućnostima s
obzirom na okolna naselja i zaštićeno područje tvrđave
u Slavonskom Brodu. Izmještanje graničnog prijelaza
Slavonski Brod može doći u obzir samo kad se izgradi
novi most na Savi. Za pitanja protočnosti putnika i vozila
obratite se Ministarstvu unutarnjih poslova, Upravi za
granicu - poručuju nam iz Ministarstva financija.
ŠTO SE, PAK, TIČE OGRANIČENJA BRZINE I ONE-
ČIŠĆENJA ZRAKA U SLAVONSKOM BRODU, U MI-
NISTARSTVU PROMETA SU BILI NEŠTO OPŠIRNIJI.
- Kad govorimo o pitanju mogućnosti uvođenja br-
zinskog ograničenja s ciljem smanjenja onečišćenja
zraka, potrebno je pojasniti kako upravitelji javnih
cesta (autocesta i državnih cesta) ograničenje brzine
na određenim dionicama uvode uzimajući u obzir
parametre sigurnosti i karakteristike same ceste. Za-
htjev za mogućim ograničenjem brzine zbog smanjenja
onečišćenja zraka ili nekih drugih okolišnih čimbenika
može uputiti tijelo nadležno za pitanja zaštite okoliša,
pri čemu bi upravitelji javnih cesta razmotrili i u obzir
uzeli i taj parametar - stoji u odgovoru.
Stoga smo se obratili Hrvatskim autocestama (HAC)
kako bismo vidjeli njihova razmišljanja po ovom pitanju.
pixsell
- Dionica Brodski Stupnik - Slavonski Brod, autoceste
A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, puštena je u promet
1989. godine u punom profilu. Međutim, koridor ove MJERENJA ONEČIŠĆENJA
autoceste zacrtan je još puno prije uspostave graničnih
prijelaza, i to trasom dvotračne ceste koja je povezivala Vezano za onečišćenje, HAC je dužan jed- malih uređaja za loženje na lokaciji u TJO loženje utvrđuje se povremenim mjeren-
zapad i istok. Trenutačno ograničenje brzine na ovoj nom u dvije godine izvršiti mjerenje emisija Slavonski Brod udovoljavaju graničnim jem, najmanje jednom u dvije godine, te je
dionici je 100 km/h - navode u HAC-u.
onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih vrijednostima emisija onečišćujućih tvari sljedeće mjerenje ugovoreno i provedeno u
Dakle, čini se da Slavonski Brod i dalje ostaje pro-
izvora (kotlovnica). prema članku 100. Uredbe o graničnim prvoj polovici 2023. godine - navode u HAC-
metna košnica. Mnogo toga je, nažalost, uvjetovano
njegovim položajem, a nova rješenja iziskuju velika - Tijekom 2021. godine izvršena su vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u te dodaju kako oni nemaju mogućnost
financijska ulaganja i infrastrukturne zahvate. Hoće mjerenja emisija iz kotlovnica u bazi u zrak iz nepokretnih izvora. Prema članku utjecaja na promet kroz grad Slavonski
li ih biti? Budućnost će pokazati. Do tada, ostaje borba Tehničke jedinice održavanja Slavonski 112. Uredbe, emisija onečišćujućih tvari u Brod i dalje prema graničnom prijelazu s
s onečišćenim zrakom. 6 Brod. Emisije onečišćujućih tvari u zrak iz otpadnim plinovima iz malih uređaja za BiH.
kolovoz-rujan 2023. 21
ZUPČASTI REMEN ILI RAZVODNI LANAC

Dio motora
Pitanje koje se, međutim, baš uvijek postavlja
kad netko spomene remen i lanac, a često već i
samu moguću kupnju novog automobila s ovim
ili onim sustavom, uvijek je ono isto: koje je od
ova dva rješenja bolje? Zupčasti remen ili lanac?
Odgovor, recimo odmah, nikad nije jednoznačan,

koji ne
i to ne samo zato što ga doista nije moguće dati
uspoređujući samo izravne razlike između ta dva
rješenja. U računicu je, naravno, potrebno uvrstiti
još neke nepoznanice, pri čemu je najvažnija ona
koja se odnosi na konkretan pogonski stroj te
njegove vrline i mane.

smije
Za neke je motore, dakle, bolje jedno, a za neke
drugo rješenje. Za one koga zanima informaci-
ja koje je rješenje ranije korišteno u motorima
osobnih automobila odgovor je: bio je to lanac.
On se dugo općenito smatrao izdržljivijim do te
mjere da su ga mnogi počeli smatrati neuništivim

zakazati
jer u pravilu nije zahtijevao održavanje, i tek se
nakon podulje apsolutne dominacije remena - koji
su uvedeni u međuvremenu - relativno nedavno
ponovno vratio na scenu.

IPAK, S RAZVOJEM MOTORA I UTRKOM ZA

Je li bolje odabrati automobil čiji motor koristi
zupčasti remen ili onaj koji ima lanac? Odgovor
nikad nije jednoznačan, i to ne samo zato što
ga doista nije moguće dati uspoređujući samo
izravne razlike između ta dva rješenja, nego i
ostale karakteristike konkretnog automobila i
pogonskog stroja Piše: Zlatko Vedranić
PRODAJOM I PROFITOM postalo je samo pitanje
vremena kad će manjak ispitivanja, korištenje
lakših i nekvalitetnijih rješenja te sve ostalo što ide
uz smanjenje troškova i ubrzavanje proizvodnje
početi rezultirati razvlačenjem i pucanjem lanaca
te drugim problemima u sustavu, kao i nezanema-
rivim gubicima zbog trenja. Vrline i mane, dakle,
imaju i jedan i drugi sustav.
Kako onda i zašto odabrati automobil u kojemu
se nalazi pogonski motor s razvodnim lancem ili
zupčastim remenom? I opet, posebno kupujete

P
UCANJE ZUPČASTOG REMENA ZA VEĆINU JE VLASNIKA
OSOBNIH AUTOMOBILA ULTIMATIVNA NOĆNA MORA.
Razlog tome činjenica je da može rezultirati totalnom havarijom
motora koja onda zahtijeva ili potpunu reparaturu ili nabavku
čitavog zamjenskog motora. Bez obzira na to po kojem se od
ova dva scenarija dalje radnja odvija, jasno je da žanrovski ostajemo u istom
horroru koji za sobom neizbježno povlači troškove zbog kojih će mnogi biti
prinuđeni čak i sasvim odustati od konkretnog automobila.
Upravo zato je od presudne važnosti održavati svoje vozilo redovito i u skla-
du s tvorničkim planom, pri čemu posebno kod tzv. velikog servisa - onoga
koji, između ostaloga, uključuje i zamjenu zupčastog remena - ne smije biti
odstupanja. Jednako tako, jasno je zašto je i pri kupnji rabljenog vozila ključno
provjeriti je li na njemu već obavljen takav servis, odnosno koliko vam je do
njega preostalo vremena, odnosno kilometara.
Osim što taj podatak može jako utjecati na cijenu koju biste bili voljni platiti,
znat ćete i je li ciljani automobil redovito servisiran, a to će vam u konačnici
donijeti i miran san, odnosno bezbrižnu vožnju. Netko će sad vjerojatno spo-
menuti razvodni lanac kao moguću alternativu zupčastom remenu, no ovdje
treba odmah reći da su vremena u kojima su vozači automobila čiji motori
koriste lanac mogli mirno spavati daleko iza nas...
No vratimo se za trenutak na početak. Koja je točno uloga zupčastog remena,
zašto je on toliko važan i zašto problemi s njim mogu prouzročiti katastro-
fu? Prvo i najvažnije, i remen i lanac u motoru obavljaju praktički jednaku
funkciju, a to je, ukratko, sinkronizacija rotacije radilice i bregastog vratila, i
to tako da se ventili motora otvaraju i zatvaraju u pravo vrijeme. Oba se ova
mehanizma zapravo temelje na istom načinu rada, a suštinska razlika među
njima svodi se na materijal od kojeg su napravljeni sami prijenosnici te na
minimalne razlike u njihovu obliku, odnosno dizajnu.
li rabljeni automobil koji koristi neki od ovih
mehanizama, odgovor ne treba tražiti samo u
njima, nego u konkretnome modelu automobila,
odnosno konkretnome motoru i njegovim even-
tualnim slabostima. Ukratko, gledajte širu sliku
i raspitajte se ili potražite relevantne informacije
kod stručnjaka ili u specijaliziranim magazinima.
U nas ih možda nema, ali takve su publikacije
vani, posebno u Njemačkoj ili Francuskoj, gdje
izlaze posebna izdanja o rabljenim automobilima,
i dalje vrlo redovite i donose vrijedne informacije.
Između remena i lanca nema, dakle, apsolutnog
pobjednika. Ono što možete učiniti po pitanju
stanja konkretnog vozila smo već rekli: provjerite
je li i kad obavljen veliki servis, odnosno u kakvom
je stanju primjerak koji vam je zapeo za oko.
Niste li sigurni koristi li neki motor remen ili
lanac, u većini bi slučajeva to trebali moći raza-
znati već letimičnim pogledom na motor. Ako se
na njemu sprijeda nalazi samo plastična zaštita,
vjerojatno je u pitanju zupčasti remen, a ako ima
zabrtvljeni metalni poklopac, onda to znači da on
krije razvodni lanac jer je njegova uloga ovdje da
spriječi curenje motornog ulja. Iznimke, doduše,
treba spomenuti i to, ima i ovdje jer neki motori
koriste i posebno, nekad nezamislivo rješenje u
obliku zupčastog remena s podmazivanjem. Fordov
višestruko nagrađivani trocilindarski 1,0-litreni
EcoBoost, naime, koristi tzv. wet belt sustav koji
je smješten unutar motornog sklopa te namjerno
izložen motornom ulju, no to je još iznimka.
Je li prosječnom vozaču moguće detektirati da s
remenom nešto ne valja, odnosno da bi se, ne učini
Veliki servis u skladu s preporukom proizvođača ostaje zakon od kojega
se ne odstupa ako želite zadržati funkcionalnost i ispravnost dijelova
li uskoro nešto po tom pitanju, na njegovu automobilu mogla desiti havarija?
I da i ne, odnosno: odgovor također nije uvijek siguran. Znakovi koji bi mogli
upozoravati na oštećenje zupčastog remena postoje, tvrde stručnjaci, te stoga
tijekom održavanja uvijek treba provjeriti istrošenost sinkronog pogonskog
sustava. Iako mnogi tvrde suprotno, vozačima suvremenih automobila zapravo
nije lako čuti zvukove koji bi upozorili na oštećenja zupčastog remena, barem
ne u ranoj fazi koja povećava mogućnost spašavanja situacije, i to iz jedno-
stavnog razloga što su moderni motori danas vrlo dobro zvučno izolirani.
DAKLE, ZAMJENU JE U SVAKOM SLUČAJU UVIJEK POTREBNO OBAV-
LJATI NA VRIJEME. Ponovimo još jednom, to vrijedi i za razvodni lanac i
za remen. Kod prvog je situacija, ugrubo, ovakva. Izvorno, ili bolje rečeno u
vrijeme kad su se motori izrađivali s čvrstim robusnim lancima, oni su prak-
tički trajali vječno. U današnjim downsizing motorima stvari ipak izgledaju
drugačije te iako lanci u pravilu nemaju interval zamjene od strane proizvođača,
oni se često moraju mijenjati dosta rano.
Jer slabi se lanci mogu izdužiti, razvući, pa čak i pući te je u nekim slučaje-
vima to potrebno napraviti već između 60.000 i 80.000 kilometara. S druge
strane, suvremeni zupčasti remen u praksi se pokazao mnogo izdržljivijim.
Usporedbe radi, intervali njegove zamjene zbog stalnog su razvoja i novih
naprednih materijala znatno produljeni te oni
danas mogu potrajati i po 300.000 kilometara. U
tom je smislu zupčasti remen možda ipak nešto
“sigurniji” izbor, no, ponovimo još jednom, samo
uz savršenu disciplinu pri redovnom održavanju.
Kod zamjene lanca se, spomenimo na kraju i to,
u pravilu mijenjaju i pumpa za vodu (baš kao što
je i zupčasti remen potrebno nekad zamijeniti i u
slučaju montaže nove pumpe rashladne tekućine),
kao i natezači te vodilice.
Jednom skinuti remen ne smije se ponovno mon-
tirati, a na njegovo mjesto ne smije se, naravno,
postavljati ni drugi korišteni remen (koji je možda
naizgled u boljem stanju), nego samo novi i pot-
puno odgovarajući. I logično, da ne biste uopće
morali razmišljati o ovakvim i drugim sličnim
detaljima, posao zamjene povjerite provjerenim
stručnjacima sa svim potrebnim znanjem i alatom,
jer riječ je o najvažnijem zahvatu kojem ćete ikad
podvrgnuti svoj automobil. 6

22 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 23

NOVA MOBILNOST I PUTOVANJA U INOZEMSTVO
Izazovi
punjenja
električnog
vozila
Mobitel ćemo vrlo lako napuniti i u kafiću,
ali punjenje velike baterije vozila nije baš
uvijek jednostavno. Pokušat ćemo vam
objasniti kako to najbezbolnije učiniti izvan
J
Hrvatske Piše: Krunoslav Ćosić
EDAN OD NOVIJIH IZAZOVA S KOJIMA SE SUOČAVAMO
I JOŠ VIŠE ĆEMO SE SUOČAVATI SVAKAKO JE PUNJENJE
ELEKTRIČNIH VOZILA. Jedan od sedam automobila prodanih
tijekom prvog tromjesečja 2023. u svijetu bio je na struju, a najviše
se prodaju u Kini, zatim u SAD-u i u Njemačkoj. Prvih 10 automo-
bilskih grupacija obuhvaćaju 48 automobilskih marki te one zauzimaju tri
četvrtine ukupne prodaje električnih vozila, pokazuju podaci Counterpoint
researcha. U Hrvatskoj je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci registrirano
33.799 automobila, pokazuju podaci Promocije plus, a u istom razdoblju
lani bilo je 23.535 novoregistriranih vozila. Udio dizelskih motora se i dalje
smanjuje, bio je 18,6 posto, benzinskih 53 posto, hibridnih 22,8, LPG 2,8
posto, a iako ih je najmanje - električni imaju udio od 2,7 posto u prvoj po-
lovici ove godine što se tiče novih registracija. Vratimo li se u sredinu 2022.
godine, vidjet ćemo da je tad udio električnih automobila bio dva posto,
sredinom 2021. godine bilo je 1,5 posto strujića, u “korona godini” udio je
bio samo 0,6 posto, dok je u prvih šest mjeseci 2019. godine u Hrvatskoj bilo
registrirano samo 56 automobila i činili su udio od 0,1 posto. Dizeli su tad
imali udio 35,6 posto, a hibridi samo 2,4 posto. Rečeno nešto konkretnije,
u prvih šest mjeseci 2023. godine bilo je 914 automobila koji su registrirani
s pogonom isključivo samo na struju. Ukupno u Hrvatskoj sad već imamo
nešto više od 5000 vozila koja se pune na utičnicu kod kuće, na poslu ili na
javnom punjaču, bilo onom na kojem se punjenje plaća ili je još besplatno.
I DOK ĆETE KOD KUĆE AUTOMOBIL PUNITI IDENTIČNO KAO I
PAMETNI TELEFON SITUACIJA SE MIJENJA kad ste daleko od kuće, s
dosegom baterije koji nije dovoljan da vas GPS navigacija doveze do adrese
postavljene kao Home ili kuća. U pravilu, bez pametnog telefona nema niti
punjenja električnog vozila na javnim mjestima, iako ćete uz karticu još
moći ponegdje puniti vozilo. Postoje i trgovački centri te sve više hotela s
uslugom punjenja vozila, u njihovu užem krugu. Međutim, imate li potrebu
otići do zagrebačkoga Gradskog poglavarstva, u Istru na more ili u Slavoniju
na fiš paprikaš, tamo će vas dočekati punionica koja ne komunicira s vama
ako nemate barem karticu ili instaliranu aplikaciju na pametnom telefonu.
Usput ćete se suočiti s kvarovima na pojedinim punionicama jer ih vlasnici
ne servisiraju baš pretjerano agilno, što je postalo puno veći problem od
24 kolovoz-rujan 2023.
zauzetog mjesta. Jasno, tijekom turističke sezone
su gužve na punionicama češće, ali izvan sezone
one uglavnom zjape prazne. Tako je i po mnogim
gradovima - razlog su visoke cijene punjenja pa
svi izbjegavaju puniti vozilo na takvim mjestima.
Međutim, i oni koji su električno vozilo kupili zato
što kod kuće ili na poslu mogu puniti vozilo koliko
žele, moraju se jednoga dana otisnuti u nepoznato,
poput moreplovca. Podsjeća nas aktualna situacija
na vlasnike prvih automobila na benzin, s kraja
pretprošlog stoljeća, kad se ta tekućina o kojoj ćemo
kroz 10 ili 15 godina govoriti u prošlom vremenu
kupovala samo u apotekama. Nije tad bilo benzin-
skih stanica, nije bilo niti telefona niti interneta da
bi se provjerilo je li vlasnik apoteke kod kuće, ima li
benzina… Danas vlasnici električnih vozila također
kreću u sličnom stilu - pitanje je gdje će i kako na-
puniti svoju bateriju. Iako je situacija na terenu ipak
manje dramatična od ove opisane, vlasnici hrvatskih
vozila ipak su u sličnoj opasnosti. Naime, mobilne
aplikacije koje koristimo u Hrvatskoj ne rade uvijek
Plugshare aplikacija radi u cijeloj
Europi, ali i u većini zemalja svijeta, pa
čak i u Africi. MOL Plugee radi i u Sloveniji,
Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj
u inozemstvu. Recimo, aplikacija OneCharge HR vjerojatno neće raditi
u inozemstvu, dok ste u roamingu sa svojim vozilom. U Sloveniji će vam
trebati OneCharge SI, ali nju u Hrvatskoj na svoj pametni telefon ne možete
preuzeti, zbog ograničenja koja su postavljena (ili od vlasnika kartice ili od
Googlea). Jednostavno se ta aplikacija u Hrvatskoj neće pojaviti na popisu
dostupnih aplikacija. Ako se ipak nađete u situaciji da vam OneCharge HR
ne radi u Sloveniji, spojite se preko telefona na hr.onecharge.eu i od tamo
probajte konekciju kako biste došli do elektrona koji su vam neophodni.
Inače, punjenje strujom je najbolje kad je baterija već pri 20 posto. Tad ćete
dobiti najveću snagu punjenja. Na primjer, ako vam za prelazak od točke A
do točke B treba jedno cijelo punjenje i još 20 posto, to nije isto kao kad s
benzincem nakon određenih kilometara stanete na benzinsku jer vam do
odredišta treba nešto više od jednog rezervoara benzina. Trebate li napu-
niti tih 20 posto, nije baš isplativo to napraviti kad je kapacitet baterije 80
posto pa ranijim stajanjem želite riješiti problem.
Suočit ćete se s vrlo sporim punjenjem. Na primjer,
ako se baterija vozila pri 20 posto kapaciteta puni
snagom od 150 kW, kad budete na 80 posto, snaga
punjenja će biti samo 40 kW. Trebat će vam za tih
20 posto od tri do četiri puta dulje nego da bateriju
punite pri 20 posto. Stoga je planiranje punjenja vrlo
bitno i cilj vam treba biti prijeći što više kilometara
s napunjenom baterijom, prije spajanja na sljedeći
punjač. Naravno, to traži i dobro planiranje. Na
punionicama ćete se suočiti s visokim cijenama
punjenja koje idu i iznad jednog eura za jedan ki-
lovat sat struje (kWh). Ne zaboravite i na gubitke
pa ako iz punionice uzmete 50 kWh, to ne znači da
ste svoju bateriju napunili s 50 kWh.
JEDNO OD RJEŠENJA KOJA SE NAMEĆU I JEDI-
NO IMAJU SMISLA JE MJESEČNA PRETPLATA,
KAO ZA MOBITEL. Tako ćete najbolje profitirati
u inozemstvu, ali i u Hrvatskoj. Elli za 14,99 eura
mjesečno nudi cijenu kilovata preko istosmjerne
DC punionice za 0,50 do 0,73 eura po kWh (0,54
eura za kWh na AC konektoru). Preračunate li
cijene punjenja bez pretplate shvatit ćete kako se
ova pretplata isplati već nakon preuzetih 60 kWh.
Za 4,99 eura mjesečno cijena jednog kWh je 0,79
eura (vrijedi i za brze Ionity punjače), dok se za
AC punjenje plaća 0,60 eura (ova se opcija isplati
već nakon 40 kWh). Dakle, to je model kojemu bi
i domaći i strani ponuđači usluge punjenja trebali
stremiti. Ako koristite domaću aplikaciju eSpots ona
bi bez problema trebala raditi u Sloveniji, pa čak i
u južnijim dijelovima Njemačke, zatim u Austriji
i u sjevernom dijelu Italije. Prethodno ćete morati
nadoplatiti iznos kroz samu aplikaciju, spajanjem
sa svojom kreditnom karticom. Unesete iznos i
samo ga autorizirate, što je vrlo jednostavno. Budite
oprezni jer se nepotrošeni iznos ne može vratiti u
eure. Također, eSpots aplikacija ne dopušta R1 račun,
što nudi ELEN kartica pa ako (samo po Hrvatskoj)
koristite službeni automobil koji vozi na struju i
morate pravdati novac, onda je rješenje HEP-ova
mobilna aplikacija koju također koristite sa svojom
karticom, a iznos se naplaćuje direktno s kartice.
Prilikom punjenja prvo će vam se skinuti iznos od
50 eura, ali to su samo osigurana sredstva te će se na
kraju punjenja naplatiti samo iznos koji ste i potrošili
pa se nemojte uplašiti kad vas vaša banka obavijesti
o iznosu koji je već naplaćen. Plugshare aplikacija
radi u cijeloj Europi, ali i u većini zemalja svijeta, pa
čak i u Africi. MOL Plugee radi i u Sloveniji, Mađar-
skoj, Češkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj. Spomenimo
i mobilnu Plugsurfing koja radi po cijeloj Europi.
Sve aplikacije su podržane na Android i Apple iOS
uređajima. Dakle, izbor postoji, ali na svoj ćete
pametni telefon trebati instalirati najmanje šest ili
sedam aplikacija ako krećete na malo dalji put i ne
znate koje vas punionice, odnosno brendovi na tom
putu očekuju. I dok neke od aplikacija omogućuju
punjenje i na konkurentskim, to ipak nije pravilo
te je jedino sigurno zaista instalirati sve aplikacije
koje smo spomenuli i onda po dolasku na punjač
samo odabrati odgovarajuću aplikaciju.
Putujete li često u inozemstvo, uzmite pretplatu i
vrlo brzo će vam se kroz nižu cijenu kWh isplatiti.
To bi trebalo biti najbolje rješenje koje očekujemo
i u Hrvatskoj, čim se udio električnih vozila bitno
poveća. 6
kolovoz-rujan 2023. 25
USPOREDNI TEST
Renault Austral i Hyundai Tucson
Skrojeni po
Renaultov i Hyundaijev SUV postavljaju nove dizajnerske standarde u
klasi, ali to nije sve. Moderni i štedljivi motori također ih čine iznimno
atraktivnima Piše: Marijan Alić
Ž
elite li napraviti dobar posao morate imati konkurentan SUV. Što to znači?
posljednjoj
Dobra cijena i dobre službene brojke potrošnje na osnovu kojih možete
prodavati flote vozila na tržištima na kojima se porezna davanja reguliraju po
emisijama CO2. Na kraju, pogotovo kod fizičkih kupaca, važni su praktičnost
i - dizajn! To je cijeli paket, odnosno dobitna kombinacija. Odlični rezultati
prodaje u Europi govore da su Renault i Hyundai dobro skenirali tržište i njegove potrebe
te odgovorili prikladnim vozilima. Ako su prethodne generacije njihovih kompaktnih
SUV-ova, Kadjar i Tucson, bili u skladu s vremenom u kojemu su nastali, odnosno nisu se
modi
izdvajali u gužvi u klasi, vozila koja su pred vama pokušavaju diktirati trendove, odnosno
ne samo ih pratiti.
Austral i dizajnom interijera te eksterijera jasno komunicira Renaultov novi poslovni i
proizvodni smjer, odnosno modelsku politiku. Velike količine nisu nužne, a nešto višu
cijenu moraju pratiti elegancija i kvaliteta materijala te tehnologija. Iskreno, Kadjar i
Austral imaju zajedničko samo krovno ime proizvođača - Renaulta. Čak se i logotip tvrtke
26 kolovoz-rujan 2023.
promijenio. Uz vanjski sklad, svjetla u obliku slova C s prednje i stražnje strane, prava
zvijezda Australa je kabina. S velikim multifunkcijskim ekranom (12-inčni od srednje
opreme Techno), koji potpisuje Google, Renault je dobio vrhunsku softversku podršku i
raznovrsnost te i usluge Google asistenta, uz gotovo besprijekornu preglednost i pristupa-
nje svim funkcijama. Također, od srednje razine opreme, Austral ima i pomičnu stražnju
klupu (16 cm je njezin hod) koja omogućuje manipuliranje prostorom za noge putnika,
odnosno povećanje/smanjenje prtljažnika. Straga je doista dovoljno mjesta za dvije
odrasle osobe, a prtljažnik je korektnih dimenzija do 575 litara.
Ako se gleda Hyundai Tucson, vizualne poveznice s prethodnikom također ne postoje.
Prednja maska je novum u autoindustriji jer su dnevna svjetla integrirana u široku rešet-
kastu strukturu, a glavna svjetla su izdvojena. Cijela skulptura Tucsona djeluje moderno,
pa čak i futuristički, a ni interijer ne gubi tu nit. On je gotovo u potpunosti digitaliziran, s
također lako čitljivim i brzo pristupačnim funkcijama: radija, navigacije, set-upa
automobila... Prostor straga sličan je kao i kod Australa, dakle nitko se neće
kolovoz-rujan 2023. 27
USPOREDNI TEST

buniti. Ovisno u izvedbama, prtljažnik hibrid s električnim dometom od otprili- Renault Austral
je ili u vrhu klase ili je i više nego ke 50 kilometara (baterija 13,8 kWh). U
adekvatan. Naime, plug-in hibrid ima hibridnom modu rada, kad se uključuje
smanjeni volumen na 546 litara (što je i i 1,6-litreni benzinac, potrošnja goriva
više nego dovoljna obiteljska mjera), a je oko 8-8,5 litara, što je na neki način
na benzinske i dizelske verzije idu do 620 i očekivano jer je ovdje ipak riječ o 265
litara (što je raskošno). KS. Pogon je na sve kotače, vozilo je
Što se motorizacije i verzija tiče, Renault sigurno i stabilno, a kao i Austral, unatoč
je odlučio maksimalno pojednostaviti tvrđen ovjesu, Tucson najviše uživa kad
stvari pa je na tržištu ponudio samo dva ga vozite bez oštrih reakcija upravljačem
blaga hibrida sa 140 i 160 KS (na bazi i forsiranja neke sportske vožnje. Visoka
1,3 -litrenog benzinca) te ovaj testni full putna brzina - da, pretjerivanje - ne! S
hibrid, koji uz 1,2-litreni motor koristi Tucsonom je moguće konfigurirati i kla-
i elektromotor te bateriju kapaciteta sični hibrid s 230 KS i opcijom prednjeg
2 kWh. Naravno, ona je i najskuplja, a pogona ili pogona na sve kotače, a isto
ako ste ljubitelj nižih cijena i skromnije vrijedi i za benzinac te za dizelaše. Zani-
snage te opreme, već se i početni blagi mljivo je da se Hyundai ne odriče raskoši
hibrid nameće kao solidna opcija (po- izbora u trenutku kad svi proizvođači
trošnja ne bi trebala biti veća od sedam reduciraju ponudu. Na primjer, dizelaš
litara goriva, uz solidne performanse). sa 136 KS i pogonom na prednje kotače
Najsnažniji model čini se kao vrlo
s 200 KS ima jedan Kod Tucsona zanimljiva opcija,
veliki plus, a to je vlada a pritom će vas
potrošnja koja se neviđena raskoš stajati 35.818 eura,
kreće oko sedam li- ako još pritom uz-
tara. Kad se uključi, u ponudi različitih mete i automatski
benzinski motor je motora i pogona, mjenjač. Uz ručne
malo bučniji, ali ne a Renault je mjenjače nudi se i
do razine neugode. opcija smanjenja
Snaga se osjeti, ali odlučio reducirati potrošnje goriva uz
podešenje poseb- opcije i izdvojiti takozvani krstareći
nog mjenjača, koji najvažnije... način rada. Pre-
Renault već koristi poznaje se vožnja
u slabijoj hibridnoj istom brzinom, a
konfiguraciji (Clio, kad vozač otpusti
Captur, Megan Conquest...), ne promovi- papučicu gasa, odvaja se veza mjenjača Hyundai Tucson
ra sportsku vožnju jer su promjene četiri i motora.
stupnja prijenosa za benzinski motor Austral i Tucson su na tržište kompak-
te dva stupnja za elektromotor ipak tnih SUV-ova donijeli tehnologiju,
nešto sporije... Uglavnom, u motornom ekstravaganciju i kvalitetu ugrađenih
prostoru je kompetentna konfiguracija, materijala. U ovoj kompetitivnoj
ali ne očekujte reakcije iz najboljih dana klasi probijaju se različitim metodama.
Renault Sportovih modela. S opremom Tucson s obiljem motora i pogona, a
iconic esprit Alpine dolaze i niskoprofilni Austral prorijeđenom i izbalansiranom
kotači od 20 inča pa je i vožnja nešto ponudom. S obzirom na slične karakte-
neudobnija. Modeli s manjim kotačima ristike u vožnji, izbor je doista težak. Ako
su ipak mnogo komforniji. Za kraj priče o su vam dragi dizelaši, Hyundai još ima
ovom modelu, tu je i opcijsko upravljanje opciju za vas, kao i nešto veći prtljažnik.
na sva četiri kotača i multilink stražnji Ako ste pak ljubitelj multimedije te
ovjes (pogon je samo na prednje kotače), volite tražiti aplikacije i sve moguće
koje smanjuje krug okretanja vozila na opcije na velikom ekranu (dok stojite),
samo 10,1 metar, što Australu omogu- Austral je među najboljima.
ćuje okretnost u gradu na razini jednog Cijene su očekivano daleko od
malog Clija. Kod Hyundai Tucsona doista diskontnih, ali već od 30.000 eura može
možete birati što god želite, a tu su i dva se kupiti dobar automobil, Renault ili
dizelaša. Testni automobil bio je plug-in Hyundai. 6

Tehničke karakteristike
Renault Austral Hyundai Tucson
Motori (snaga KS) 140-200 115-265
Dimenzije (cm) 451x182,5x161,8 450,5x186,5x165,1
Prtljažnik (l) 500-575 546-620
Cijena (euri) 29.990-43.790 26.190-48.460
Naša preporuka: Mild hybrid 160 auto 1,6 CRDi 136 7DCT

28 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 29

TESTOVI
Dacia Sandero Stepway 1,0 TCE 90 Expression
Poštena ponuda
S jedne strane obitelj Sandera nudi kompromise, ali s
druge i cijenu koja je veliki mamac za kupce. U odnosu
na prethodnike, uglađenost u vožnji je na razini
skupljih konkurenata Piše: Marijan Alić
ledajući cjenike novih automobila frustracije
G rastu i ključaju - sve dok se ne zaustavite na Da-
cijinoj ponudi. Ni tamo više nema diskontne po-
nude, ali cijena Sandera barem ne počinje po onoj staroj,
od 19.999 eura. Ima tu jeftinijih i pristupačnijih modela, a
ako ste dobro proračunali budžet, u neposrednoj blizini je
i cjenik za 41 mm povišeni model Stepway, koji je kombi-
nacija maloga gradskog automobila i SUV-a.
Mjesecima je Sandero bio najprodavaniji automobil u Eu-
ropi, a nije teško zaključiti zašto je tako. Nismo svi bogati
poput Norvežana, a novi Sandero pa i Stepway nudi puno
više od bazičnog transporta. Da se odmah razumijemo,
samo dvije zvjezdice na Euro NCAP testiranju ne djeluju
obećavajuće, ali one su ponajviše zbog izostanka bilo ka-
kvih modernih elemenata aktivne sigurnosti (izuzme li se
elektronska kontrola stabilnosti, koja je tu). U samom su-
daru, Sandero Stepway ima ocjenu solidnih 70 posto. Da-
kle, s Dacijom znate što kupujete, a neće to promijeniti ni
novi logotipi sprijeda i straga, jer je to jasna politika tvrtke.
Do konkurentne cijene dolazi se i reduciranjem opreme za
koju Rumunji/Francuzi misle da vam nije potrebna, odno-
sno da nećete inzistirati na njoj.
Po svemu ostalom, Sandero Stepway je kvalitetan mali
budžetni automobil, odnosno puno više je od nekog neu-
glednog proizvoda s logotipom robne marke u supermar-
ketu. Unutrašnjost je uredna, dizajnerski čista, multimedija
jednostavna i pregledna, a prostranost će sigurno pohvaliti
i putnici u drugom redu. Prtljažnik je, također, u skladu s
klasom (bilo bi bolje da ima malo niži utovarni prag).
30 kolovoz-rujan 2023.
Tehničke karakteristike
MOTOR
turbobenzinski, 3 cilindra/12 ventila, obujam 999
ccm, snaga 67 kW/91 KS od 4600 do 5000 o/min,
okretni moment 160 Nm od 2100 do 3750 o/min
DIMENZIJE
dxšxv 409,9x176,1x158,7 cm, međuosovinski
razmak 260,4 cm, prtljažnik 320 l, spremnik
goriva 50 l, masa 1096 kg
OVJES
sprijeda McPherson, straga torzijska osovina
PERFORMANSE
U odnosu na prethodnike veliki je napredak na području najveća brzina 172 km/h, ubrzanje 0-100
vožnje i voznih osobina. Prvo, smanjena je buka, a drugo,
premda se Stepway dosta naginje u zavojima, subjektivni
km/h 10,2 s
POTROŠNJA
osjećaj brzine sad je mnogo bolji, odnosno vozač osjeća 5,6 l/100 km (WLTP)
da u rukama ima ozbiljan i siguran automobil. Ovaj na- EMISIJA CO2
predak može se izraziti i zadovoljstvom nakon nekoliko 128 g/km
stotina prijeđenih kilometara, finesama koje pokazuju Euro NCAP
da je u zavojima Sandero Stepway stabilan, na otvorenoj ★★
cesti također, a u gradu spreman gutati neravnine mnogo Udobnost, prostranost, omjer
bolje od skupljih konkurenata. To da je Sandero nastao na uloženo/dobiveno
(pojednostavljenoj) platformi novoga Clija se osjeti jer se
ne vozi kao Dacije iz devedesetih kad ste se pitali je li više Naginjanje u zavojima, Euro NCAP
rezultat
od 100 km/h na autocesti sigurno. Uglađenost je novum
za Daciju i neka tako ostane. Također, 1,0-litrenom tur-
bobenzincu teško je pronaći ozbiljnije zamjerke. Korektno Cijena:19.800 eura
funkcionira s petstupanjskim ručnim mjenjačem. Pritiska-
nje gasa neće vas ostaviti bez zraka jer tu silovitosti nema, Oprema
ali za visoku putnu brzinu dovoljno je snage. Potrošnju je
bez problema moguće držati na razini od šest litara, ako Serijska oprema
kombinirate grad i otvorenu cestu, odnosno na oko osam ABS, ESC, 6 zračnih jastuka, klima-uređaj, radio/MP3, USB,
litara u gradu. Moglo bi i bolje na urbanim prometnicama, Bluetooth, putno računalo, start/stop, LED prednja svjetla, sustav
ali je korektno. Dakle, ovaj Sandero Stepway stoji 19.800 za upozorenje prije frontalnog sudara, aluminijski naplatci
eura sa svom dodatnom opremom, ali osnovna verzija je Dodatna oprema:
17.400 eura ili osnovna verzija s top opremom Extreme metalik boja (560 eura), navigacija (430 eura), automatska
stoji 18.900 eura. Opet, ako spustite podvozje i izbacite parkirna kočnica, kartica za beskontaktno otvaranje i pokretanje
Stepway iz naziva automobila, dobro opremljeni Sandero vozila, središnja konzola s naslonom za ruke, otvaranje spremnika
stoji 15.500 eura. U današnje vrijeme to je povoljno, a na za gorivo pomoću gumba (365 eura), prednji i stražnji parkirni
vama je da odlučite želite li kompromise ili ćete skuplje senzori, kamera, sustav za nadzor mrtvog kuta (450 eura), Unutrašnjost je uredna, dizajnerski čista, multimedija jednostavna i pregledna, a prostranost će sigurno
električni krovni otvor sa sjenilom za sunce (430 eura), automatski pohvaliti i putnici u drugom redu
platiti nekog konkurenta. 6 klima-uređaj (195 eura)
kolovoz-rujan 2023. 31
TESTOVI

Cupra Leon 1,5 EcoTSI

Tehničke karakteristike
MOTOR
turbobenzinski, 4 cilindra/16 ventila, obujam 1498
ccm, snaga 110 kW/150 KS pri 5000 o/min, okretni
moment 250 Nm pri 1500 o/min
DIMENZIJE
dxšxv 439,8x179,9x144,2 cm, međuosovinski
razmak 268,3 cm, prtljažnik 380 l, spremnik
goriva 45 l, masa 1364 kg
OVJES
sprijeda McPherson, straga multilink
PERFORMANSE
najveća brzina 214 km/h, ubrzanje 0-100
km/h 6,9 s
POTROŠNJA
5,9 l/100 km (WLTP)
EMISIJA CO2
135 g/km
Euro NCAP Interijer karakteriziraju kvaliteta i suzdržani, ali moderan dizajn
★★★★★

Vozne osobine, motor, kvaliteta

kabine

Infotainment, udobnost

Cijena 32.189 eura

Sportaš za duge pruge

Sa 150 KS ova Cupra nije top ponude, ali osigurava dobre performanse uz
odlične vozne osobine te izraženu štedljivost Piše: Marijan Alić
Cuprom je Volkswagenov koncern krenuo u
S zanimljivo poslovno poglavlje želeći Seato-
voj marki udahnuti novi život i osigurati veću
profitabilnost španjolske marke ili marki. Uglavnom su
Cuprini automobili malo skuplji od Seata, bolje opre-
mljeni (veći infotainment, kvalitetnija sjedala, ma-
terijali...), a tu je i prvi model, SUV Formentor, koji je
ekskluzivna ponuda u katalogu nove marke. No ovdje
smo zbog Leona, koji u ovom izdanju nosi ime Cupre,
a ne Seata, s kojim je ovaj model originalno krenuo na
tržište 2020. godine. Dakle, umjesto Seatova logotipa
na čelu vozila je Cuprin, jasan znak sportske namjere, jer
ovo je ipak agresivnija marka. Ima raznih Cupra Leona,
koji idu sve do 300 KS, ali ovo je najpitomija, turboben-
zinska sa 150 KS (iste je snage i dizelaš). Ona je bazična,
lišena blage hibridne konfiguracije (dostupna uz auto-
matski mjenjač) te je jedan od onih rijetkih potentnih
benzinaca s (šeststupanjskim) ručnim mjenjačem. Ovaj
1,5-litreni motor neće vas katapultirati na semaforima
(neprimjerena ubrzanja vam i ne savjetujemo), ali u
vožnji pokazuje karakter, uz visoki okretni moment u
širokom polju rada, osigurava potentnu elastičnost i
međuubrzanja potrebna, na primjer, za pretjecanja. S
dugom šestom brzinom krstarit ćete na autocesti uz
smanjenu potrošnju goriva. Ona je u prosjeku na 6,8
litara ili u gradu na oko osam litara, a to je pohvalno.
Uz sportske naplatke od 18 inča i niskoprofilne gume,
Leon nije promicatelj udobnosti. Na otvorenoj cesti je
stabilan, sportski involviran i gotovo zalijepljen na as-
faltu, a u gradu, na poprečnim i uzdužnim neravninama
ipak tvrđi. Uz precizni i brzi mjenjač te direktni uprav-
ljač, vožnja je doista lijepo iskustvo. Unutrašnjost Leo-
na je ugodno mjesto i primjer kako bi trebao izgledati
jedan kompakt. Uz samo jedan detalj - komande klima-
uređaja skrivene su na multifunkcijskom ekranu, a ipak
im je mjesto negdje drugdje, na izdvojenome mjestu,
gdje bi bile dostupnije vozaču. Infotainment je mjesto
na kojem je previše funkcija i to je karakteristika svih
vozila nastalih na novoj VW-ovoj platformi. S druge
strane, oduševljavaju smireni dizajn interijera i kvalite-
ta materijala. Pregledna digitalna instrumentna ploča
ima nekoliko različitih opcija dizajna i funkcija, sjedala
su komforna, plastika na armaturi mekana, a i prostor
je optimiziran za četiri odrasle osobe. Isto vrijedi i za
prtljažnik.
Cupra Leon je sportski pogled na Seat Leon i ovaj mo-
del dokazuje da se s nekoliko modifikacija dojam može
uspješno promijeniti, čak i s motorom, koji nije sprinter,
nego je više dugoprugaški igrač. Cijena je vrlo korektna
- za tu klasu i opremljenost. 6 znakova (681 euro), grijana prednja sjedala (477 eura)
Oprema
Serijska oprema
ABS, ESC, 7 zračnih jastuka, automatski klima-uređaj, radio/MP3,
USB, Bluetooth, elektronska blokada diferencijala, putno računalo,
start/stop, navigacija, LED svjetla, parkirni senzori, stražnja kamera
za parkiranje, pokretanje vozila bez ključa, sustav upozorenja na
vozilo u mrtvom kutu, automatsko kočenje u slučaju nužde, sustav
za zadržavanje vozila u prometnom traku, aluminijski kotači
Dodatna oprema
metalik boja (725 eura), grijanje upravljača (448 eura), akcijski
paket: bežični punjač za mobitele, pojačivač GSM signala, LED
unutarnja ambijentalna rasvjeta, navigacija, online usluge i radio
funkcije (1149 eura), crni interijer krova (265 eura), automatsko
paljenje i gašenje dugih svjetala, sustav prepoznavanja prometnih

32 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 33

NOVITETI U HRVATSKOJ: MERCEDES-BENZ EQS SUV I EQE SUV
Snaga, tehnologija
i luksuz
Svoje električne limuzine Mercedes-Benz
je na hrvatskom tržištu obogatio i ponudom
električnih SUV-ova, luksuznih EQS-a i manjeg
K
EQE-a Piše: Davor Andrić
AD MERCEDES KORISTI SLOVO S U NAZIVU MODELA,
MORATE SE PRIPREMITI NA MAKSIMALNU DOZU
LUKSUZA, najvišu tehnološku razinu opreme i najvišu razinu
udobnosti koju Mercedes može postići. Dakle, EQS predstavlja
sve vrijednosti unutar 100% električnog odjela marke s oznakom EQ. SUV s duži-
nom od 5,13 metara, širinom od 1,96 metara i visinom od 1,72 metra te isklesanom
i čvrstom siluetom nameće svoju pozornost na cesti. Nije najveći Mercedesov SUV,
dapače nešto je kraći i niži od GLS-a, ali ima opciju sedam sjedala. U svakom slu-
čaju, EQS čini svoju golemu veličinu jednom od svojih glavnih vrlina, jer udobniji
je od limuzine pri ulasku i izlasku, kako s prednjih, tako i sa stražnjih sjedala, te
ima i izdašan prtljažnik koji varira između 645 i 880 litara (ovisno o položaju
stražnje klupe u varijanti s pet sjedala). Nevjerojatno je da je dinamički praktički
jednako udoban, na bilo kojem od njegovih pet sjedala, a svoje vozače razmazit će
s volumenom unutarnjeg prostora, prekrasnim materijalima kabine i vjerojatno
najdužim popisom suvremenih pomagala vozaču. Kao jedan od najnovijih u nizu
modela EQ-a marke Mercedes, EQS SUV stiliziran je tako da izgleda slično drugima
s kojima dijeli platformu. Linije su jednostavne i zaobljene.
Od brojnih delicija koje nalazimo u opremi SUV-a EQS, istaknuli bismo impresivni
MBUX Hyperscreen, set od tri ekrana. Instrumenti zauzimaju 12,3”, multimedijski
34 kolovoz-rujan 2023.
centar 17,7” i “putnički” zaslon 12,3 inča. Oprema
se nastavlja s inteligentnim LED prednjim svjetlima,
zaslonima na stražnjim sjedalima, head-up zaslonom
s proširenom stvarnošću koji projicira informacije
na vjetrobransko staklo, podijeljenim panoramskim
krovom, zvučnim sustavom s potpisom tvrtke Bur-
mester s Dolby Atmosom, novim zračnim jastucima
za koljena vozača i središnjim na prednjim sjedalima.
EQS nudi tri opcije opreme, od kojih svaka viša dodaje
sve više udobnosti, pogodnosti i luksuza. Premda već
i osnovna BASE Premium oprema dolazi s mnoštvom
sjajnih sadržaja. Dostupni modeli su: EQS 450 + s
opcijom stražnjeg pogona 355 KS i 568 Nm okretnog
momenta. To se može nadograditi na 4Matic EQS 450,
koji zadržava istu snagu, ali dodaje još jedan motor
prednjoj osovini za pogon na sve kotače. Taj dodatni
motor pojačava okretni moment na 800 Nm, a tu je i
4Matic EQS 580, koji povećava izlaznu snagu na sva
četiri kotača s 536 KS i 858 Nm. Dostupne su tri opcije
opreme, od kojih svaka viša dodaje sve više udobnosti,
pogodnosti i luksuza. Baterija je kapaciteta 108,4 kWh,
za koju Mercedes nudi jamstvo od 10 godina ili 250.000
kilometara uz zajamčeni kapacitet baterije od 70%. Ima
tri programa punjenja, a odlučimo li se za brzi punjač
od 400 V, DC, puni se za samo 31 minutu od 10 do 80%.
Kad sumiramo, EQS je vrlo sličan EQS limuzini po svo-
jim temeljima i mogućnostima, ali je u tom SUV formatu
za kojim mnogi luksuzni kupci pate. S opcijom tri reda
sjedećih mjesta, oko 480 km dometa i unutrašnjosti koja
izaziva ljubomoru i kod šeika, ovaj Mercedes-Benz EQS
MERCEDES-BENZ EQE SUV SUV snažan je konkurent u luksuznom SUV segmentu.
Ukratko, izuzetan automobil, dostojan nositi S u svojoj
nomenklaturi i opravdati svoju visoku cijenu, koja kreće
od 122.320 eura za model 450+.
Mercedes-Benz upotpunjuje ponudu električnih SUV-
ova i lansiranjem EQE SUV-a, varijante crossovera
koji potječe od istoimene limuzine. Dugačak je 4,86
metara, širok 1,94 metara i visok 1,68 metara s nešto
više od 3 metra, tako da se može usporediti s GLE-om,
ali s fokusom na nulte emisije. Prihvaćanje budućnosti
mobilnosti pomaže nam razumjeti prednosti ovoga
pogona, dok počinjemo cijeniti aspekte koji su prije
mogli proći nezapaženo ljubiteljima vožnje. EQE SUV
dolazi nakon lansiranja cijelog električnog portfelja
SUV vozila. Osnove njegova razvoja su iste, s jasnim
Električni, ali i dalje s prepoznatljivim Mercedesovim potpisom, to je novi minimalističkim i aerodinamičnim pristupom u di-
EQE SUV zajnu. Ovaj jezik, nazvan Purpose Design, inspiriran
je proporcionalnošću i učinkovitošću, ključnima kad
se radi o povećanju raspona autonomije bez gubljenja
suštine zvijezde.
ASORTIMAN MERCEDES-BENZ EQE SUV TRE-
NUTNO NUDI TRI VERZIJE i AMG model. Ponuda
počinje s pristupnim modelom EQE 350 +. Riječ je o
opciji pogona na stražnje kotače i 292 KS te 565 Nm
maksimalnog okretnog momenta koji postiže do 590
kilometara autonomije. Sljedeći korak je EQE 350 4MA-
TIC SUV, s istom snagom, ali s okretnim momentom od
765 Nm, pogonom na sve kotače i dometom do 549 km
odobrenim u WLTP ciklusu. Slijedi EQE 500 4MATIC
SUV, također s pogonom na sve kotače za svoja dva
motora s 408 KS i najvećim okretnim momentom od
858 Nm, te autonomijom koja se u ovom slučaju pro-
cjenjuje na oko 550 kilometra. Vrh ponude je Mercedes
Benz AMG EQE 43 4MATIC SUV s pogonom na sve
kotače, 476 KS uz 858 Nm i 475 km autonomije. Svi
oni dijele sustav bateriju kapaciteta 90,6 kW i 400 V i
MERCEDES-BENZ EQS SUV mogu se puniti do maksimalno 22 kW u izmjeničnoj
struji te do 170 kW u istosmjernoj struji.
Sva ta sirova snaga ipak nije njegova jedina prednost,
nego je to i njegova trakcija i nevjerojatan okretni
moment s gotovo trenutnom reakcijom. Za to su u
Mercedesu stvorili Torque Shift, funkciju koja jamči
raspodjelu snage između prednjeg i stražnjeg motora.
Ne možemo zanemariti ni ugradnju dobro poznatog
zračnog ovjesa AIRMATIC, inženjerskog rada koji
proučava svaku situaciju kako bi ponudio udobnu,
stabilnu i učinkovitu vožnju u svakom trenutku s kojom
ćete putovati kao da lebdite. Istovremeno, otkrivanje
brzine kojom cirkulirate bit će izazov i lako ćete pre-
koračiti postavljena ograničenja. Osim udobnosti i
lakoće vožnje Mercedes-Benz EQE SUV-a, čini se kao
automobil u kojem bih vrlo rado išao i kao suputnik.
Krivac ove izjave nije pogonski sklop, nego tehnološ-
ki arsenal kojim su obdarili vrhunske jedinice ovog
Top ponuda za one koji žele najviše i spremni su to platiti, EQS SUV nudi
vrhunske materijale, ali i treći red sjedala
kompaktnog crossovera poput impresivnog MBUX
Hyperscreena. Mjesta ima i za prtljagu zahvaljujući
kapacitetu prtljažnika od 520 litara, proširivom na
580 litara s klupom u najpovoljnijem položaju i 1675
litara kad se preklapaju stražnji nasloni. Ukratko,
imate vozilo koje košta, ali i demonstrira da nova era
mobilnosti ima malo veze s osjećajima u vožnji, a puno
veza s udobnošću, održivošću i učinkovitošću. Cijene
kreću od 94.840 eura za model EQE 350 +. Istaknimo
akciju iz Mercedesa koji na cijene oba električna SUV
modela Mercedesa daje 8000 eura popusta. Mnogima
od nas to, nažalost, neće puno značiti, a nekima će i
koristiti. 6
kolovoz-rujan 2023. 35
SAJAM PROMETNIH INOVACIJA
Snažan poticaj u
izazovnim vremenima
Vizije učinkovitijeg i sigurnijeg prometa
predstavljene su na sajmu Transport&logistic
u Münchenu. Transportna tehnologija gotovo
svakodnevno napreduje, a cilj su efikasnost i
sigurnost Piše: Prof. dr. sc. Hrvoje Baričević
T
IJEKOM SVIBNJA OVE GODINE ODRŽANA JE U MÜNCHE-
NU najveća svjetska smotra tehnoloških dostignuća iz područja
logistike i IT-ja (inteligentnog transporta), novih vizija na po-
dručju transportne industrije. Četiri dana sajma, pune dvorane,
izlagači i posjetitelji iz cijeloga svijeta te dinamična industrija koja je i dalje u
permanentnom usponu, relevantne teme iz logističkog sektora - bit su ovogodišnje
smotre. Ukupno 2320 izlagača iz 67 zemalja i više od 75.000 posjetitelja iz više od
120 zemalja (2019.: 63.893 posjetitelja iz 125 zemalja) došlo je na Međunarodni
sajam logistike, mobilnosti, IT-ja i lanca opskrbe. Na otvaranju su predstavnici
njegove uprave naglasili činjenicu da transportna industrija daje snažan poticaj
u izazovnim vremenima te da ništa ne funkcionira bez logistike i sigurnosti u
36 kolovoz-rujan 2023.
sredstava unutarnjeg transporta - vodeće su to tvrtke
Cestovna sigurnost kao zasebna tematika u svijetu robotike i mehatronike. ECA grupa razvila
ostavila je trag i spoznaju o interdisciplin- je tako inovativni koncept kombiniranjem simulacije
kretanja vozila i njegova okruženja s didaktičkim me-
arnoj aktivnosti koja permanentno iščekuje i todama podučavanja. Pomoću autosimulatora korisnik
primjenjuje nova tehnološka rješenja s konačnim ima mogućnost potpunog treninga prije samog izlaska
ciljem, tzv. Vision zero na cestu, kao i mogućnost edukacije te kako pravilno
anticipirati u kritičnim trenucima. U konačnici, znanje
o tome kako reagirati u kompleksnim situacijama od
ključne je važnosti za sve vozače neovisno o njihovu
iskustvu i vještinama. Simulatori se sve više koriste
za trening vozača diljem svijeta jer su vrlo učinkovit
obrazovni alat namijenjen svim razinama vozačkih kom-
petencija (vozači-početnici ili osobe koji su godinama
izvan aktivne vožnje). Oni pružaju siguran i precizan
način testiranja interakcija vozača u funkciji slučajnih
procesa, bez ugrožavanja života ili oštećenja materijalnih
resursa. Tehnologija funkcioniranja simulatora vožnje
dostigla je gornju granicu tehničkog savršenstva jer
visokokvalitetna grafika vjerno prikazuje okruženje
vozača (cestu, prometne znakove, vozila, prepreke,
prateće objekte...) i sve vremenske situacije: dnevno
svjetlo, noć, kišne uvjete, maglu, suton...) te pridonosi
jednostavnijem, lakšem i kvalitetnijem osposobljavanju
za upravljanje vozilom.
U PREZENTACIJAMA OVIH VEĆ ETABLIRANIH
UREĐAJA apostrofirana je činjenica da je riječ o na-
stavnom pomagalu za učenje složenih postupaka i radnji
u različitim prometnim situacijama s virtualnim para-
metrima percepcije i procesnog upravljanja, respekti-
rajući sve njihove prednosti i nedostatke. Pri tome je
nužno organizirati i provoditi obuku u sljedovima i
tematskim cjelinama prema verificiranom programu
osposobljavanja kandidata za vozače motornih vozila.
Takva obuka smanjuje tremu i strah polaznika, a nema
rizika ni posljedica pogrešaka koje su moguće u realnim
uvjetima. Međutim, naglašeno je i da simulator ne može
„odglumiti“ stvarne okolnosti u okruženju infrastruk-
ture i drugih sudionika u prometu. Razlozi su višestruki,
uključujući nemogućnost simulacije koeficijenata trenja
između kotača i kolnika (dakle i funkcioniranja ABS
sustava), djelovanja centrifugalne sile i poprečnog nagiba
u horizontalnim krivinama, tj. bočnog proklizavanja,
prometu. Savezni ministar digitalnih poslova i prometa, kao i drugih segmenata vrlo složene tehnike upravljanja
dr. Volker Wissing, bio je impresioniran otvaranjem vozilom. Također, u sociološkom kontekstu, proces
ove megamanifestacije s komentarom: osposobljavanja budućih vozača determiniran je kao
specifična aktivnost koja predmnijeva odgovornost vo-
- Ono što ovdje vidite još jednom pokazuje da je tran-
sportna i logistička industrija predvodnik kad su u zača prema ostalim sudionicima u prometu sa složenim
psihosociološkim komponentama koje nisu u domeni
pitanju inovacije, napredak i moderne tehnologije.
U domeni koja pokriva područje cestovne logistike i tehničke podrške navedenih uređaja.
prometne sigurnosti predstavljene su brojne tvrtke koje Međunarodni sajam Transport&logistic i nadalje ma-
su nudile nove verzije ili poboljšanja tehničkih uređaja nifestira svu moć i širinu spoznaja o ulozi svjetske
kao što su navigacijska oprema, tahografski uređaji i logističke industrije, u što su uključeni brojni politički
drugo. Jedno od vodećih imena u tom sektoru je tvrtka i gospodarski subjekti, multinacionalne kompanije,
Siemens VDO, koja nudi rješenja za praćenje i racional- istraživačke institucije i drugi. Pedantnim domaćini-
niju eksploataciju voznih parkova, lociranje, navigaciju ma nije promaklo informirati posjetitelje o terminu i
i komunikaciju između sudionika u prijevozu. smjernicama budućeg susreta u lipnju 2025. godine.
Proširene su i unaprijeđene verzije baznih modela Prijestolnica Bavarske tako je još jednom ponudi-
uređaja za zapisivanje podataka o vozačima i vozilima la doživljaj simbioze znanosti i struke s elementi-
putem računala koja analitički obrađuju strukturu ma glamuroznog spektakla u domeni prezentiranja
radnog vremena i parametre kretanja voznih parkova proizvoda i usluga industrije prometa i transporta.
u realnom vremenu. Tvrtka TachoPlus i dalje u ponu- Cestovna sigurnost kao zasebna tematika ostavila je
di ima revidirani paket instruktivno-konzultativnog trag i spoznaju o interdisciplinarnoj aktivnosti koja
poučavanja s priručnikom za teoretsku i praktičnu permanentno iščekuje i primjenjuje nova tehnološka
pripremu vozača i pratećeg stručnog osoblja. Na Sajmu rješenja s konačnim ciljem, tzv. Vision zero, koja se
su predstavljeni i najsofisticiraniji simulatori vožnje spominje u svim relevantnim smjernicama hrvatske i
namijenjenih obuci vozača i rukovatelja prekrcajnih europske politike sigurnog prometa. 6
kolovoz-rujan 2023. 37
AUTOMOBILI ZA PLAŽU
Gdje je nestala zabava
u autoindustriji?!
Klimatske promjene, visoke temperature,
ekologija, to je samo dio ozbiljnih
problema koji muči autoindustriju. Pitamo se
gdje i kad su nestali automobili s kojima ste
mogli uživati na godišnjem odmoru?
A
Piše: Marijo Zrna
UTOMOBIL KAO NEPRESUŠAN IZVOR ZABAVE ZA NJE-
GOVE KORISNIKE. Teško da netko danas gleda svojeg limenog
ljubimca u tom kontekstu, a naročito kad nam služi isključivo
kao prijevozno sredstvo za brži dolazak u klimatiziranom okru-
ženju od točke A do točke B. Nema tu više vjetra u kosi, emocija, zavisti susjeda,
ceremonije pranja i usisavanja, ta limena kutija visoke tehnologije zapravo nam je
samo veliki trošak koji nam je jedna vrsta ovisnosti od koje nema lijeka.
Zabavna strana automobila danas je nepoznata, a taj čarobni moment ljudski rod
posljednji put je proživio šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad automobil postaje
nezamjenjivi dio lagodnog života bez opterećenja materijalnim vrijednostima.
Naravno, taj trend dolazi iz Amerike, gdje su na plažama korišteni Buggyji za
utrke. Za to jednostavno vozilo trebala vam je samo rabljena VW Buba na čiju bi
skraćenu šasiju potom stavili karoseriju od stakloplastike. Bila je to jeftina transfor-
macija kojom ste dobili vozilo za užitak u suncu i povjetarcu u kosi. Djeca cvijeća
su Buggyju dali pravi smisao zabave jer su željeli uživati u životu i zabavi, a ne u
38 kolovoz-rujan 2023.
Volkswagen Buggy
Mini Moke
Citroën Mehari
brzini. Njima je četrdesetak konja bilo sasvim dovoljno
za njihove potrebe.
Virus se ubrzo proširio svijetom te šezdesetih i sredi- Renault Plen Air
nom sedamdesetih nastaje niz istovrsnih ideja vozila
koncipiranih za zabavu na otvorenom. VW Buba je
u tom kontekstu bila najpogodniji donor mehaničkih skuplji od Bube kabrioleta! Njemačka vojska se krajem
šezdesetih našla u problemima zbog prestanka proi-
komponenti. Bila je jeftina za nabavku uz jednostavno i
povoljno održavanje. Na šasiju je samo trebalo učvrstiti zvodnje DKW Munge. Europski Jeep koji su Njemačka,
otvorenu karoseriju od stakloplastike, a njezine različite Francuska i Italija planirali zajednički realizirati bio je
varijante izgleda bile su ono po čemu su se proizvođači još daleko od faze proizvodnje. No zato je Volkswagen
tih vozila razlikovali. No bilo je i drugih interpretacija bio spreman ponuditi ozbiljnog nasljednika legendarnog
na tu slobodu kretanja gdje su proizvođači iz svojih Kübelwagena nastalog na prvoj Bubi. Godine 1969.
serijskih modela nastojali izvući inačicu namijenjenu javnosti je predstavljen VW Typ 181 “Kurirerwagen”
zabavi. Dok je Buba u dijaspori kotirala kao univerzalni - višenamjensko vozilo nastalo na čudnoj simbiozi pod-
donor za većinu otvorenih kreacija namijenjenih zabavi vozja Karmann Ghia, motora Bube i mehanike Bullija
uz more i plažu, njemački proizvođači su gotovo među T1. Osim u Njemačkoj, civilna verzija se proizvodila i
posljednjima u svijetu odlučili napraviti fun car na bazi u Meksiku (Acapulco, Beach, Safari), gdje su izrađivali
VW Bube. i “The Thing” verziju za SAD. Do 1980. proizvedeno je
oko 140.000 primjeraka Typ 181. Da stvari njemačkoj
KARMANN JE NA INICIJATIVU REDAKCIJE GUTE pedanteriji ponekad mogu i izmaknuti kontroli po pita-
FAHRT NA SKRAĆENOJ ŠASIJI Bube tek 1971. predsta- nju dizajna dokazuje Volkswagen Australasia koji 1967.
vio Karmann GF Buggy. Jednostavna karoserija izrađena pokreće projekt izrade vozila za ceste izvan civilizacije.
od staklenih vlakana, spartanski kokpit i 44 KS bili su VW Country Buggy Typ 197 bio je još jedna varijacija
recept za užitak pod suncem. Buggy je do stotke trebao na temu korištenja kućnih komponenti proizvodnog
čak 30 sekundi, ali zadovoljstvo se nije mjerilo u brzini, programa u izradi spartanskog automobila za zabavu.
nego u doživljaju vožnje. Kupci su u početku mogli Country Buggy do 1972. izrađen je u oko 2000 primje-
naručiti kitove za kućnu izradu, a kasnije je Karmann raka. Na Filipinima se prodavao kao Sakbayan, a ovo je
isporučivao isključivo gotove automobile, i to po tri definitivno najružniji derivat ikad nastao na Bubi!
Volkswagen Country Buggy
puta višoj cijeni. Nevjerojatno, ali Buggy GF bio je čak Poput Bundeswehra, i britanska vojska je šezde-
kolovoz-rujan 2023. 39
AUTOMOBILI ZA PLAŽU
Uz vozačku dozvolu ponesite
i ribičku
Sviđa mi se pomisao da vozim najbrži auto-
mobil u vodi i najbrži brod na cesti! 12 km/h
kao brod, 110 km/h kao auto! Komentirao je
svojedobno ponosni vlasnik Amphicara svoj
konačni odabir u konkurenciji s Alfa Romeo Gi-
uliettom TI. Amphicar je zapravo oživotvorenje
opsesije njemačkog izumitelja Hansa Trippela
amfibijama, čiji je razvoj započeo još 1935.
Četiri sjedišta, kabriolet, može voziti po kopnu
i ploviti po vodi - sve to u jednom automobilu!
Vožnjom po kopnu upravljačem biste okretali
prednje kotače, a u vodi biste opet na isti način
odabirali smjer vožnje ove neobične brodice
na kotačima. Prelazak Amphicara preko La
Manchea definitivno je potvrdio tezu kako bi
bilo dobro da u ovom slučaju uz vozački ispit
imate i ispit za voditelja brodica. Svega oko
3000 proizvedenih primjeraka dokaz je da se
sve na kraju svelo na zabavu.
setih poželjela lako, kompaktno i robusno vozilo za svoje potrebe. Alec
Issigonis im je uslišao želju napravivši od Minija magarca (Moke). Vojska
je odustala zbog činjenice da je Moke imao premali razmak od tla, čime nije bio
podoban za svladavanje nepristupačnih terena. Ta odbijenica pretvorila je Mini
Moke u prvi na svijetu serijski fun car na oduševljenje civilnih entuzijasta širom
svijeta. Moke se proizvodio u više država širom svijeta od 1964. pa do čak 1993.
u gotovo nepromijenjenom obliku.
Francuzi su također imali svoje zabavne adute. Citröen je u novije doba imao
Pluriel, koji baš i nije legao publici s obzirom na tehnička rješenja glede krova i
odlaganja/pohranjivanja njegovih dijelova. No zato će se svi s posebnom empa-
tijom sjetiti Méharija. Méhari je najdugovječniji Citröen u povijesti dizajniran
izvan kućnog dizajnerskog centra. Tim imenom pleme Tuareg naziva muške deve,
a njime je simbolički predstavljen i aspekt u kojem je ovaj automobil zamišljen.
Na platformi Spačeka izrađena je jednostavna karoserija od inovativnog ABS-a.
Spartanski Citröen bio je spretan i okretan poput koze. Na tržištu se zadržao
između 1968. i 1987. i s više od 140.000 primjeraka jedan je od najproducira-
nijih fun carova na tržištu do danas. Drugi francuski šarmer nastao je na bazi
R4. Renault 4 bio je robustan i praktičan automobil koji je s vremenom doživio
različite transformacije. Plen Air je bila ideja otvorene četvorke za ljetne dane
predstavljena 1969. i koja se do 1971. proizvodila u tvornici Sinpara u Brissone-
au. Proizvedeno je tek petstotinjak primjeraka svojedobno dvostruko skupljeg
od civilne četvorke, od koje se razlikovao po platnenom krovu i jednodijelnim
Siata Spring
40 kolovoz-rujan 2023.
Škoda Felicia Fun
sjedalima - zapravo klupama. Plen Air naslijedio je R4
Rodeo s plastičnom karoserijom, a tu je bio i R6 Rodeo.
U Italiji je pozornost javnosti svojedobno pobudio Giorgio
Ambrosini, amaterski vozač utrka. Osnovao je tvrtku Siata
u Italiji 1926. s namjerom bavljenja “tuningom” automobila
Fiata. U tome su se pokazali vrlo uspješnima, s obzirom
na to da je tvrtka izdržala na tržištu čak do 1970. Upravo
posljednji uradak bio im je Siata Spring predstavljena 1968.
Bila je to svojevrsna retro parodija na MG TD izrađena na
bazi Fiata 850S, a možemo reći i da se radi o najlošijem
dizajnerskom uratku Enrica Fumia. Dovoljno će biti pod-
sjetiti da je Fumia svojedobno bio involviran u dizajn Alfa
Romea 164, GTV i Spidera te Lancije Y i Lybre. Unatoč
svemu, Spring je naposljetku postao najprodavaniji uradak
tvrtke u njezinoj povijesti. Aristotel Onasis, Grace Kelly,
Yul Brynner, John Wayne i niz drugih slavnih osoba šez-
desetih su godina umjesto bijesnih Maseratija i Ferrarija
ljeti uživali u malenom Talijanu na četiri kotača.
FIAT 500 JOLLY KAROSERIJSKA TVRTKA GHIA IZRA-
DILA JE NA INICIJATIVU SENATORA AGNELLIJA.
Transformacija jednostavnog spartanskog narodnog au-
tomobila Fiata 500 u odijelo za plažu bila je dvostruko Fiat 600 Jolly
skuplja, ali zato i ekskluzivnija. Američki predsjednik
Lyndon Johnson njime je krstario na ranču u Teksasu, modernizirana i predstavljena godinu dana ranije. Škoda
gdje je koristio i Amphicar. U Jolly izdanju Fiat je upriličio je za ovaj model ugradila 1187 novih dijelova, povećala
još Fiat 600 i Multiplu. Trend zabave i užitka vožnje na udobnost vožnje i razinu sigurnosti te značajno pobolj-
četiri kotača naprasno je ugušen početkom osamdesetih, šala kvalitetu izrade. Vjerojatno najveće iznenađenje
kad sigurnost postaje imperativ u autoindustriji. Visoka Felicije Fun bilo je u unutrašnjosti: inovativna ideja
cijena i sputanost sigurnosnim pojasevima te roll barovi sklopive i klizne stražnje stijenke te dva dodatna sjedala
možda djeluju avanturistički, ali ne daju baš istinski osjećaj iza vozača i suvozača na kraju je završila u serijskoj
potpune slobode... Socijalistički glamur u dva takta proizvodnji. Kad su se sjedala u drugom redu rasklopila,
Početkom 90-ih pick-upovi su bili rijetka pojava na eu- “Socijalizam sa zakašnjelim daškom glamura!” Bio je to komentar za- dubina utovarnog prostora, koji je bio obložen smre-
ropskim cestama. Međutim, Škoda je bila spremna riski- padnih novinara na pojavu Trabanta Tramp. Plastični fun car u biti je bio kovim drvetom, smanjila se s 1370 na 850 milimetara.
rati pa je s novom Felicijom predstavila praktičnu verziju civilna verzija P601 Kübelwagena, koji je 1966. tvornica predstavila kao Škoda Felicia Fun imala je međuosovinski razmak od
Pickup. U ožujku 1995. je otišla još dalje pa je debitirala vozilo za nadzor granice DDR-a. Primitivni off road izgled u SMB boji bio je
2450 milimetara. Duljina je bila 4245 milimetara, širina
šminkerska Škoda Felicia Fun. Vlasnici su posebno cije- 1680 milimetara i visina 1465 milimetara. Kupci su
idealan za narodnu vojsku i policiju. Tramp se pojavio 1978. i isporučivao
nili jednu praktičnu značajku interijera novog vozila - u mogli birati između tri četverocilindrična motora: uz
se samo izvan DDR-a u isključivo bijeloj boji i s crnim platnenim krovom.
samo nekoliko koraka, dvosjed se mogao transformirati dizelski agregat od 1896 ccm i snagu od 47 kW (64 KS),
Miris sagorjelog ulja i benzina Tramp baš i nije činilo omiljenim objektom dostupna su i dva benzinska motora: 1,3-litreni sa 50
u četverosjed. Do kolovoza 2000. godine proizvedeno je
na plaži. Ugradnja Volkswagenova četverotaktnog agregata bio je po- kW (68 hp) i 1,6-litreni s 55 kW (75 KS) i najveće br-
ukupno 4016 jedinica koje su danas vrlo tražene među
sljednji čin pred kraj cjelokupnog projekta Trabant. Tramp je izrađen u tek zine od 163 km/h. Kombinirana potrošnja 1,6-litrenog
ljubiteljima klasičnih automobila.
Tehnička osnova bila je Škoda Felicia, koja je bila opsežno nekoliko stotina primjeraka i vrlo je traženi raritet danas. motora bila je u prosjeku 7,3 litre/100 km. 6
kolovoz-rujan 2023. 41
AKCIJA ZA ČLANOVE
S6
TORBICA ZA BOCU
- torbica za bocu od 1,5l
zadržava hladnoću, a nami-
jenjena je za putovanja, izlete
i planinarenja
S11
Učlanite novoga
SJENILA ZA AUTO
STAKLA
- sjenila za zaštitu od sunca za
člana i izaberite
bočna stakla s HAK uzorkom,
za vaše ugodnije putovanje
vrijedan poklon! S12
Poštovani članovi, učlanite novoga člana u Hrvatski autoklub
i osvojite vrijedne poklone koje vam dajemo na izbor. Paleta BATERIJSKA LAMPA
poklona nikad nije bila bogatija, prilagođena je proljetnim i ljetnim
mjesecima, što vam je prilika da s učlanjivanjem novoga člana
- osvijetlite put na povratku
kući ili na izletu
izaberete poklon koji će najbolje odgovarati vašim potrebama.
Za svaki model članstva pokloni su drugačiji. Učlanite li novoga člana
u članski model Start, možete izabrati jedan od predloženih poklona: S13
torbu za tablet i dokumente, torbicu za bocu, sjenilo ili baterijsku
lampu. Učlanite li novoga člana u model Optimum ili Optimum
plus, možete izabrati još vredniji dar: ruksak, šešir, organizator za TORBICA ZA TABLET
automobil ili USB stick. Učlanite li novog člana u model Europa, - praktična torba za
možete izabrati jedan od predloženih darova: termosicu, set za tablet i dokumente
roštilj, bateriju za mobilne telefone ili kvalitetni ručnik za plažu. To je dostupna u plavoj boji
sasvim dovoljno razloga da u Hrvatski autoklub - uz sva ostala prava i
pogodnosti - dovedete nove članove.
Učlanite novog
člana i ODMAH
izaberite poklon
za sebe
KAKO?
Otiđite u najbliži
E11 autoklub, popunite
O3 kupon iz Revije HAK
TERMOSICA (upišite šifru poklona,
RUKSAK - kapacitet 400 ml, dupla stijenka, na primjer S1 ili E3) ili
nazovite besplatni broj
- praktičan ruksak za slobodno praktična za uporabu. Dostupna u
članstva 0800 9987 i
vrijeme i izlete raznim bojama
zatražite pristupnicu.
Sudionik Programa
O8 E13 stječe pravo na poklon u
skladu s Općim uvjetima
učlanjenja novoga člana
BATERIJA ZA MOBILNE
ORGANIZATOR ZA TELEFONE HAK-a koji u članskim
AUTOMOBIL modelima START,
- baterija za mobilne telefone sa HAK uzorkom,
- složite praktično i sigurno OPTIMUM ili EUROPA
pomoć u pravom trenutku plaća punu članarinu,
stvari u prtljažnik vozila
bez popusta.
E2 Ispunjenu pristupnicu ili
O9 kupon pošaljite zajedno
s preslikom uplatnice s
SET ZA ROŠTILJ
USB-STICK uplaćenom članarinom
- budite spremni s ovim
- pospremite svoje podatke za odabrani model
kompletom za roštilj od na adresu: Hrvatski
na 8 GB prostora nehrđajućeg čelika
autoklub, Avenija
Dubrovnik 44, 10010
Zagreb, s naznakom Član
O6 E8 učlanjuje novog člana.
ŠEŠIR
- 100% pamučni, praktičan za
RUČNIK
- frotirni, provjerene kvalitete, 100% pamuk, veličine
HAK će vam IZABRANI
POKLON POSLATI NA
ADRESU u roku od 14
160x90cm, namijenjen za plažu ili kupaonicu dana.
zaštitu od sunca
KUPON Učlani novog člana i izaberi poklon
AKTIVNI ČLAN U prilogu dostavljam podatke i uplatnicu za novoga člana
Ime i prezime
Ime i prezime
Datum rođenja OIB
Članski broj Odabirem poklon pod šifrom
Model članstva Članski broj Poštanski broj
Navedeni podaci za čiju točnost potpisnik jamči daju se zbog učlanjivanja u HAK i
ostvarivanja članskih pogodnosti. Njima će se koristiti isključivo za tu svrhu te će se tri
mjeseca nakon prestanka članstva brisati iz HAK-ove evidencije. Član ima pravo uvida Mjesto Ulica i kućni broj
u osobne podatke koji se o njemu prikupljaju i čuvaju u HAK-u sukladno odredbama
Zakona o zaštiti osobnih podataka.
DEINDUSTRIJALIZACIJA EUROPE

EU više
ne može
konkurirati
Americi i Kini
Problem je Europe što je globalna
konkurencija strašna, a strašan je i nedostatak
suradnje njezinih najvećih kompanija, zbog
čega neki analitičari europsku industrijsku
politiku uspoređuju s NLO-om. Pričaju o tome,

D
ali je ne vide Piše: Dinko Jakić

EINDUSTRIJALIZACIJA U EUROPI NIJE NOV POJAM.

Događala se ona kroz povijest, no posljedice ukrajinskog
rata ponovno je guraju u prvi plan. Povoljnih ruskih ener-
genata više nema, pa uz osjetno nižu cijenu nafte i plina, ali
i ljudskog rada, na nekim drugim prostorima, industrijska zvona za uzbunu
na Starom kontinentu danas se glasno čuju.
Dr. sc. Zoran Aralica, predstojnik Odjela za inovacije, poslovnu ekonomiju
i ekonomske sektore na Ekonomskom institutu Zagreb, podsjeća da se prva
deindustrijalizacija odvila upravo u Hrvatskoj.
- Bilo je to zatvaranje rudnika u Dalmatinskoj zagori sredinom ‘60-ih godina
prošlog stoljeća. U drniškom kraju tad se dogodio veliki pad zaposlenika u pro-
izvodnom sektoru, s negativnom deindustrijalizacijom, gdje su mnogi lokalni
rudari otišli u Nizozemsku i Njemačku na iste poslove. Lokalni planeri tad nisu
osmislili dovoljnu količinu proizvodnih pogona da se asimilira ovaj gubitak
od nekoliko tisuća radnih mjesta, pa su se ljudi dijelom polako usmjeravali
prema turizmu i trgovini te se tako krivulja iz negativne deindustrijalizacije
pretvarala u pozitivnu. Međutim, malo je koga to previše zanimalo, iako je
broj zatvorenih radnih mjesta bio veći od broja koje su otvarali tadašnji so-
cijalistički programi, radi čega je to područje postalo depopulacijsko, što se
jasno vidi kroz analitiku od sredine ‘60-ih godina prošlog stoljeća do danas.
Ovdje govorimo o klasičnom deindustrijalizacijskom procesu.
Što se tiče Europe, Aralica otkriva da se prvi znakovi deindustrijalizacije
javljaju u razvijenim državama sredinom ‘80-ih godina prošlog stoljeća.
- To je bilo pripisano prvenstveno jačanju istočne Azije, prije svega Japana
kao najvećeg konkurenta u to vrijeme. Potom se sredinom ’90-ih događa nova
strašna deindustrijalizacija, uvjetovana raspadom socijalističkog sustava i
zajedničkih tržišta, ali ponovno nikoga nije briga.
TRI SU DRŽAVE OVDJE DOBRI PRIMJERI, NAVODI NAŠ PRVI SUGO-
VORNIK...
- Prva je Istočna Njemačka, nakon što su se istočnonjemačka poduzeća di-
rektno pripojila zapadnonjemačkima. U tom procesu je u jednom trenutku
bez posla ostalo čak dva milijuna ljudi, i to je najveći gubitak radnih mjesta
u Europi koji se asimilirao migracijama u razvijena područja. Drugi najve-
ći gubitak radnih mjesta u proizvodnom sektoru
dogodio se u Rumunjskoj, gdje je bez posla ostalo
800.000 ljudi, dok je Hrvatska na ovoj listi visoko, s
gubitkom od 300.000 do 400.000 radnih mjesta. Kod
nas se to događalo uglavnom tijekom ‘90-ih godina,
dok se početkom ’00-ih više nije imalo što toliko
izgubiti, nego su se pojavili i neki potencijali za re-
industrijalizacijom. Najbolji je primjer Međimurska
županija radi blizine zapadnoeuropskih tržišta, ali
i povratka desetine poduzetnika koji su na osnovu
znanja stečenog u zapadnoj Europi otvarali pogone
na području sjeverne Hrvatske.
Razgovore o novoj rundi deindustrijalizacije na Sta-
rom kontinentu potaknula je globalna ekonomska
kriza 2008. godine. Prije te krize, BDP Europske
unije je bio gotovo jednak onome SAD-a, ali nakon
toga SAD jača, a EU tone.
- Jedan od razloga je nedovoljan razvoj ključnih ra-
zvojnih tehnologija u odnosu na Kinu i SAD, koje su
trebale povezivati različite gospodarske aktivnosti.
To je bila ideja koja je trebala djelovati prema rein-
dustrijalizaciji, jer je u to doba u EU izgubljeno oko
2,5 milijuna mahom industrijskih radnih mjesta.
Međutim, nije išlo baš dobro.
S ujedinjenjem Njemačke istočnonjemačka poduzeća pripojila su se
zapadnonjemačkima. U tom procesu je bez posla ostalo dva milijuna ljudi
Tako smo u ovom kratkom Araličinu pregledu kroz povijest došli do po-
sljednje deindustrijalizacije o kojoj se glasno priča posljednjih mjeseci, a
koja svoje korijene pronalazi još u prošlom stoljeću.
- U 20. stoljeću imali smo apsolutnu dominaciju velikih multinacionalnih
kompanija, posebno onih iz G7 zemalja, i pri tome se ta dominacija sma-
njuje sa spomenutom financijskom krizom otprije 15-ak godina. Posljedica
je da te multinacionalke tih zemalja danas više nisu ekskluzivni klubovi
koji provode istraživanja, razvoj i proizvodnju novih tehnologija, odnosno
obavljaju diseminaciju tehnologije preko svojih lokalnih podružnica, nego
zahvaljujući posljednjoj tehnološkoj revoluciji koja se zasniva na razvoju
čipova, digitalnih tehnologija, njezinoj heterogenosti, sad je svatko od nas
kao pojedinac u prilici i mogućnosti sudjelovati barem u difuziji tehnologije,
npr. preko pametnih tehnologija. Zato ne treba čuditi zašto se danas kao
osnovna jedinica analize pri razvoju umjetne inteligencije koja bi u ovoj
etapi trebala zamijeniti digitalne tehnologije uzima broj pametnih telefona
koje posjeduje stanovništvo jedne zemlje. Procjene za Kinu vrte se oko 800
milijuna.
Zašto su danas najbogatije države Starog kontinenta u ovoj situaciji, po
Aralici je sasvim jasno. Naime, kad je u pitanju EU, sve ideje koje smo učili
kroz školu i fakultet uvijek su se zasnivale na suradnji, jedinstvenom tržištu
i inkluziji.
- Priča Europe o njezinu uspjehu u razdoblju od Dru-
gog svjetskog rata do 2008. godine počivala je na pot-
puno drukčijim principima od onoga što se dogodilo
u Ukrajini, gdje je sad postavljen novi ‘krvavi’ zid
određen linijom fronte. Ljudi koji su ‘80-ih godina
željeli Europsku zajednicu, već su imali jedan takav
zid, koji su u Berlinu srušili, pri čemu je Europska
zajednica prešla 1992. u Europsku uniju, odnosno
prešla je na postavke moćnih država. Nažalost, ovaj
novi ukrajinski zid, plus COVID situacija prije rata,
automatski znači sprečavanje dolaska ljudi, slabiji
tok kapitala, rada i znanja..., zapravo svega onoga što
je bilo pozitivno u EU. Drugi je čimbenik sankcijski
rat, jer se EU dovela u ovisnost o jeftinijem ruskom
plinu, što je u ovom trenutku kompenzirala skupljim
ukapljenim plinom.
Slikovito opisujući, Aralica ističe da danas u svijetu
postoje tri velike “tvornice”. Jedna je SAD, druga
je Europa, a treća je Kina.

44 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 45

DEINDUSTRIJALIZACIJA EUROPE

- Njemačka tvornica štuca

još od 2008. godine, gdje tad
nisu mogli znati da će se baš tolika Polako smo postajali servisno-uslužno gospodarstvo...
radikalizacija proizvesti na istoku Razlog zašto je Hrvatska izgubila industriju, po mišljenju dr. sc. Zorana Aralice, leži u
Europe i da će ona pridonijeti deco- činjenici što to nikoga nije bilo briga. Tako smo po svojem ustroju na kraju napustili tzv.
uplingu svjetske ekonomije, gdje sve
proizvodno-tehnološku orijentaciju, protiv čega je osobno bio iznimno kritičan.
veći primat u svjetskoj privredi ima
- Polako smo postajali servisno-uslužno gospodarstvo, gdje je jak poticaj tome donio potpis
heterogena skupina BRICS zemalja
u odnosu na G7 zemlje koje su tra- pakta o stabilnosti i pridruživanju EU. Kasnije je tu došao program MMF-a iz 2001. godine,
dicionalno imale primat u svijetu, koji je čak jače djelovao na našu deindustrijalizaciju u sljedećih 20 godine od, primjerice,
determinirajući globalne odnose po- ulaska Hrvatske u EU sredinom 2013. godine. U Hrvatskoj je svijest o deindustrijalizaciji
sebno u posljednjih 20-ak godina. u posljednjih deset godina rezultat europeizacijskih procesa, jer pripadnost EU nije samo
Zato se danas događa tehnološko članstvo, nego i provođenje politika. Nažalost, mi nemamo bazu u politici koja bi bila
nesnalaženje Europe jer veličinom svjesna važnosti deindustrijalizacije. Pogledate li SAD, Kinu ili Njemačku, tamo ćete vidjeti
tržišta ne može parirati ni SAD-u ni desetke političara koji se jasno proklamativno izražavaju za potrebom stvaranja novih do-
Kini. Ratom u Ukrajini to više nije datnih vrijednosti, za industrijsku politiku... U vrhu hrvatskih političkih stranaka teško ćete
jedinstvena Europa, jer više nema uopće pronaći ljude tehničke naobrazbe. Izuzev Ljube Jurčića, koji je marginaliziran, danas
Rusije i Bjelorusije. Dakle, najveći nemate čovjeka koji se zalaže za industriju.
je problem što Europa ne zna kako
se ispetljati iz ovoga rata i kako na-
praviti distancu od svojih rivala na
globalnoj razini.
Automobilistički sektor nekako
najviše prijeti napuštanjem Starog
kontinenta...
- Europa nema problem s proizvod-
njom vozila, nego ima problem s
promjenom paradigme proizvod-
nje. Dok su postojali samo motori
s unutarnjim sagorijevanjem, sve je
bilo u redu, ali pojavom električnih
motora pojavili su se i Kinezi, koji
na planovima prijelaza na električne
automobile rade više od 20 godi- Dok su postojali samo motori s unutarnjim sagorijevanjem, sve je bilo
na. Nijemci sad teško mogu održati u redu, ali pojavom električnih motora pojavili su se i Kinezi, koji na
primat, pogotovo jer s posljednjom
tehnološkom revolucijom srce eko- planovima prijelaza na električne automobile rade više od 20 godina - objašnjava
nomije predstavljaju čipovi, gdje su ekonomist dr. sc. Zoran Aralica
Amerikanci i Kinezi otišli jako na-
prijed, a značaj EU se smanjuje.
Po Araličinu mišljenju, državne subvencije i poticaji koji služe za rješavanje S druge strane, naš sljedeći sugovornik, dr. sc. Andrej razini EU zagovarala ponovnu reindustrijalizaciju Europe, u smislu da ono možda nećemo biti toliko izvrgnuti Rusima, ali ćemo
određenih neuspjeha na tržištu danas su jednostavno neizbježni. Grubišić, nije siguran da je teza o posljednjoj dein- što se trenutačno proizvodi u Aziji ili nekim drugim dijelovima svijeta treba zato djelomično biti izvrgnuti Amerikancima.
- Pojavom COVID-a potvrdilo se da su subvencije nužne, no pitanje je koje, dustrijalizaciji Europe bespogovorno točna. Štoviše, vratiti na Stari kontinent, pitao bih sve te političare tko će platiti gubitak Upravo ti Amerikanci nude europskim kompanijama
kakve, u kojem obliku... Kinezi trenutačno osjećaju da su toliko moćni odmah u uvodu postavlja pitanje: ako BDP svake produktivnosti i konkurentnosti reduciramo li konkurenciju? Jasno, potrošač! brojne povlastice, samo da dođu kod njih...
u znanosti da imaju program privlačenja talenata diljem svijeta kako bi godine raste 1-3% u razvijenom svijetu, a EU je jedan Grubišić tvrdi da nitko nema dovoljno znanja, iskustva, načitanosti i obra- - Nude, ali na čiji trošak? Postoji li državni novac?
radili ili istraživali u Kini. U SAD-u su subvencije eksplodirale u vrijeme od najrazvijenijih dijelova svijeta, što ga to nadomješta zovanja da bi mogao procijeniti koja je industrijska niša najbolja za široke Postoji samo novac poreznih obveznika. Ma, problem
predsjednika Donalda Trumpa, koji je shvatio da bez čeličana nema vojne i još malo povrh toga diže? narodne mase. je što obični ljudi ne idu do razine shvaćanja stvarne
industrije, a onda je sve to podebljao njegov nasljednik Joe Biden sa svojom - Dio proizvođačkih aktivnosti definitivno se odvija - Ljudima bi trebalo dozvoliti da se bave onim što smatraju da ima smisla, pri istine, pa mnogi vjeruju da postoji državni novac. A
industrijskom politikom. U Europi je dodatni veliki problem što vodeće negdje drugdje, što nužno ne znači da su se neke druge čemu uloga visoke politike ili države mora biti izbjegavanje pozicioniranja on ne postoji! Meni je savršeno jasno koji je interes
europske tvrtke nedovoljno surađuju. Ovdje imamo strašnu globalnu kon- proizvođačke aktivnosti na Starom kontinentu pre- bilo koga u povlašteni položaj. Doista ne bih volio, ako je moj izbor drukčiji, privatne kompanije da dobije tuđi novac, no kao
kurenciju i strašan nedostatak suradnje, zbog čega neki analitičari europsku stale odvijati. Nisam siguran da je deindustrijalizacija da me netko kažnjava stavljanjem u podređeni položaj tako da se poticaji porezni obveznik se pitam koji je interes mene kao
industrijsku politiku uspoređuju s NLO-om. Priča se o tome, ali je ne vide. Europe ispravan termin, nego možda industrijska i subvencije za nekog drugog plaćaju iz mojih poreza, da imam drukčiju suplatitelja tih poticaja? Ako je to tako dobro za mene,
Treba li uopće Europi industrija, za dr. sc. Zorana Aralicu nema baš ni- proizvodnja i pripadajući proizvodi više nemaju udio regulativu ili nametnuto drukčije radno vrijeme. Duboko sam uvjeren da zašto ta kompanija kojoj treba kapital ne ode u banku
kakve dvojbe. u BPD-u kakav su imali prije 30 ili 40 godina jer danas nikakav birokrat iz EU ili Hrvatske ne zna što je najbolje za sve nas, takav i zatraži kredit, a možda se tamo nalazi i moj depozit,
- Europi apsolutno treba industrija, no kad na globalnom planu više nema strelovito raste udio usluga i nekih drugih stvari koje naprosto ne postoji. pa tako na indirektan način i ja postanem sukreditor
tako jaki utjecaj, onda se treba okrenuti industriji tržišnih niša. Ona više ne pripadaju pod industrijsku proizvodnju. Vjerujem Vrlo bogate zemlje najčešće imaju snažnu proizvodnju fizičkih dobara, ali tog biznisa? Ili zašto ta kompanija ne izađe na tržište
ne može konkurirati kompletnim industrijama, nego to mora biti održiva da Europa nužno ne proizvodi manje dobara, jer puno im je snažan i tercijarni sektor usluga, naglašava Grubišić. i zatraži vlasnički kapital kroz dokapitalizaciju jer
industrija u suživotu s okolišem. Trenutačna politika Europe je u diskon- više konzumiramo, pa sukladno tome puno više i - Empirijski podaci pokazuju da razvoj država obično dolazi iz oba pravca. joj treba kapital za neke investicije? Umjesto da ta
tinuitetu onoga što bi trebalo biti normalno, a to je zasnivanje na motivi- proizvodimo. Da je industrija jedino i bezuvjetno rješenje, ljudi bi išli u industriju. kompanija uvjeri ljude da za njih i te kako ima smisla
ma EU, inkluzivnosti, toku roba, rada i kapitala, a ne na ekskluzivnosti. Rat u Ukrajini, s porastom cijena energenata kao jednom od neugodnih imati njezine udjele ili dionice, ona radije koristi
Europa ne može izigravati SAD. Posljedično, ako se ne može postaviti kao NAŠ UGLEDNI EKONOMIST SMATRA DA JE posljedica, definitivno nije pomogao europskim industrijalcima... arbitrarnu moć politike. Usput, pitanje je bi li taj isti
integralni sustav koji teži pronalasku strateških partnerstva diljem svijeta POTROŠAČIMA SVEJEDNO GDJE JE NEKI PRO- - To je definitivno dovelo do određenih poremećaja, pa se postavlja pitanje političar toj istoj kompaniji dao svoj novac...
i ne može u budućnosti pridonositi robama i uslugama ostatku svijeta, IZVOD NASTAO, sve dok god je funkcionalan i postoji li rješenje ili kompromis? Ja smatram da nema rješenja, nego su sve Ali privlačenjem europskog kapitala trebala bi ojačati
onda ne može pridonositi niti sebi, pri čemu će se i dalje urušavati srednja stavljen u prodaju s razumnom cijenom. kompromisi. Recimo da događaji u Ukrajini dovode do toga da više ne želimo i američka ekonomija. Grubišić se s time ne slaže...
klasa u toj istoj Europi, što je jedan od razloga velikih nereda u Francuskoj - Nama je zapravo u cilju imati što diverzificiranije u ovolikoj mjeri biti ovisni o nafti i plinu iz Rusije. Rješenje može biti ne - Američkim političarima, kao i mnogim europski-
u proteklom razdoblju. Europa mora više misliti na sebe, a manje politički dobavne kanale i što više proizvođača koji se natječu nabavljati naftu i plin od tamo, nego od negdje drugdje i/ili promijeniti svoje ma, nije stalo do jačanja američke ili europske
i vojno podilaziti SAD-u. za našu naklonost. Međutim, ako bi visoka politika na potrošačke navike. I ovdje nema rješenja, nego samo kompromis da ubuduće ekonomije. Njima je stalo samo do jačanja

46 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 47

DEINDUSTRIJALIZACIJA EUROPE
Industrijska proizvodnja i pripadajući proizvodi više nemaju udio u BPD-u
kakav su imali prije 30 ili 40 godina jer danas strelovito raste udio usluga i
nekih drugih stvari koje ne pripadaju pod industrijsku proizvodnju - objašnjava
dr. sc. Andrej Grubišić
njihovih interesa, koji su jednako partikularni kao moji ili vaši. Samo
što oni svoje interese i popularnost čuvaju tako da koriste tuđi, a ne
svoj novac. Kad bih doista vjerovao u tu bajku da je u interesu političara
bezuvjetno na prvome mjestu upravo moj interes, onda političar ne bi uzi-
mao nasilno moj novac kroz porez, nego bi dozvolio da sam odlučim ima li
ta kompanija smisla za mene kao ulagača.
Ako sprega politike i ekonomije funkcionira na takav način, zašto su onda
američki političari toliko agresivniji od europskih?
- Zato što je EU tri puta birokratiziranija od SAD-a. Svugdje političari dijele
tuđi novac onima za koje misle da im treba dijeliti, koristeći arbitrarnu silu i
moć. To je dobro samo za političare i one kompanije koje dobivaju taj novac,
dok je za sve ostale široke mase to jako upitno. Usput, političari su savršena
interesna skupina. Interese uvijek promoviraju kao nacionalne, pri čemu
dio novca najčešće ostaje za njih, jer se iz poreza financiraju njihove plaće,
a dio odlazi tim interesnim kompanijama.
Međutim, gubitkom industrije Europa (ili EU) sigurno će izgubiti i brojna
radna mjesta. Grubišić se slaže da su se kroz povijest radna mjesta gubila,
ali odmah dodaje kako su se stvarala nova, i to nerijetko na poslovima koji
prije nisu postojali.
- Unatoč, kako kažete, ‘gubitku industrije’, očito su došle neke ‘nove’ indu-
strije. U zapadnoj hemisferi trenutačno živimo u okruženju da svatko tko
želi raditi može raditi, tolika je potražnja za radnom snagom Taj nedostatak
radne snage je izazov s kojim se na zapadu danas svi bore. Međutim, čak i da
imamo uobičajenu prirodnu nezaposlenost od nekoliko postotaka jer ne mogu
baš svi raditi, postavlja se pitanje: ako država uzima porez za koji ne pruža
nikakav proizvod ili uslugu kao protuuslugu, nego taj novac pod netržišnim
uvjetima daje privatnom biznisu, gdje su tu radna mjesta? Dakle, stvar nije
48 kolovoz-rujan 2023.
u radnim mjestima, nego u produktivnim poslovima,
što se često poistovjećuje s radnim mjestima.
Ipak, bez obzira na to o kakvom razlogu se radilo,
Nijemci bi sigurno bili nesretni ako bi VW, BMW ili
Mercedes preselili svoje biznise negdje daleko izvan
Starog kontinenta...
- Njihovi biznisi su već sad na gotovo svim kontinen-
tima. Za njih radi i proizvodi na stotine dobavljača iz
cijeloga svijeta. Sjedišta tih kompanija su u Njemačkoj,
a ne svi proizvodni pogoni. Dapače, većina ih je po
svijetu. Nesretna bi bila samo Angela Merkel 2009.
godine, jer bi u tom trenutku možda izgubila izbore
ako bi se sjedišta prebacila u drugu državu. Nažalost,
mislim da ima dovoljno onih koji vjeruju u te popu-
lističke fore. Nije Angela Merkel novac njemačkoj
autoindustriji davala zbog VW-a ili Opela, ona ga je
davala jer je to politički bilo oportuno. Jesu li VW ili
Opel dobri biznisi s dobrom perspektivom? Ako jesu,
neka izađu na tržište i pribave novac na tržištu kapitala.
S američkim cijenama energenata sigurno će perspek-
tiva njihovih biznisa biti puno bolja.
- Amerikanci će energente prodavati onima koji će
za njih platiti najveću cijenu. Najveću cijenu će platiti
onaj tko ima najveću graničnu korist, a to može biti
azijski, europski ili američki kupac. Uz to, je li niža
cijena nafte ili plina posljedica igre nulte sume, gdje je
netko platio razliku do pune cijene kroz poreze koje
KAKVA KORIST OD PROIZVODNJE AKO IDE IZ NAŠEGA DŽEPA?!
država daje u subvencije, ili je to posljedica veće produktivnosti proizvođača
energenta koji zato ima nižu cijenu? Odgovor leži u prvom dijelu pitanja,
samo je otvoreno tko pokriva tu razliku. Naime, oko svakog biznisa imamo
nekoliko dionika i interesnih skupina: prvo kupca proizvoda ili usluge,
zatim djelatnike, pa dobavljače, kreditore, vlasnike i državu. Tko od njih
sudjeluje u podmirenju spomenute razlike? Svi osim države, na čiji trošak
ne ide apsolutno ništa! Dakle, preostalih pet dionika, u natjecanju za vlastite
ekonomske interese, unutar nekog biznisa, moraju se odreći dijela svojeg
kolača, pogotovo ako državni ugriz postaje veći, a ne daje ništa zauzvrat.
NAJGORE JE KAD DRŽAVA POKUŠAVA DATI ŠTO VIŠE SUBVENCIJA,
I TO NA TROŠAK DRUGIH BIZNISA koji će radi toga biti manje konku-
rentni, tvrdi Grubišić dodajući kako će nerijetko u takvim okolnostima i
ti drugi biznisi tražiti da i oni nešto dobiju. Tu postavlja pitanje: kome će
država uzeti jer državni novac ne postoji?
- U kontekstu subvencija najpravednije je da država, tj. politika, ne uzima
i ne daje nikome ništa, jer to ne bi trebala biti uloga države. Neka svakom
ostane od njegova biznisa ono što je zaradio i neka s tim napravi što misli
da je za njega najbolje. Na kraju, ti biznisi su sigurno bolji od onih koji
počivaju na subvencijama.
Ipak, Europu bez ozbiljne industrije teško je čak i zamisliti.
- EU bi bila jaka u onome u čemu je konkurentna kad ništa ne bi sub-
vencionirala. Neka Kinezi i Amerikanci subvencioniraju koliko hoće,
ali to znači da neki njihovi biznisi nisu konkurentni, jer brojne tvrtke i
građani moraju financirati tuđe biznise, a ništa ne dobivaju zauzvrat, što
im direktno umanjuje konkurentnost Da, otvaraju se radna mjesta, ali u
tvrtkama koje nisu njihove. To su privatne kompanije koje nisu u vlasništvu
I dok se Europa trenutačno bori da ne
izgubi industriju, Hrvatska je svoje borbe
odavno izgubila. Za razliku od našeg prvog
sugovornika, dr. sc. Andrej Grubišić to ne
vidi nužno negativnom činjenicom.
- Kad se kaže da smo izgubili industriju,
uvijek se spominje množina, kao da smo
mi kolektivno nešto izgubili, iako su ti
proizvođači danas privatne kompanije.
I kao da je to nešto bezuvjetno loše. Je li
proizvodnja brodova industrija? Je, i to
teška! Međutim, ja kao porezni obveznik
sam apsolutno protiv industrije koja se
zove brodogradnja, a koja svake godine
iz mojeg džepa bezuvjetno u tuđi džep, na
ime subvencija, prebaci određeni iznos. I to
samo zato da bi u nacionalnim agregatnim
računima stajalo da imamo proizvodnju
supersofisticiranih stvari poput brodova. To
je sve odlično, samo je pitanje tko od toga
ima koristi i zašto sudionik u tom procesu
s troškovne strane zauzvrat dobiva malo
ili ništa? Deindustrijalizacija nije isključivo
loša i ima puno stvari za koje možemo reći
da je dobro da su deindustrijalizirane, jer
nisu bile efikasne i konkurentne. Država
ne bi trebala centralno planirati razvoj
‘poželjnih industrija’ jer je to dokazano
nemoguće raditi dobro na dugi rok, zato
što nitko za druge ne planira tako dobro
kao za sebe. Što više država planira, manje
je prostora za planiranje poduzetnika,
obitelji i pojedinaca.
poreznih obveznika. To su mitovi i zablude koji su
najkorisniji za politiku, državnu administraciju
kroz agencije koje to provode i privatne biznise
koji od njih dobivaju tuđi novac.
U zaključku, dr. sc. Andrej Grubišić naglašava
da industriju ne smatra niti dobrom niti lošom, a
dobrim smatra:
- Samo ono čime poduzetnici misle da se trebaju
baviti, pa neka snose dobre, ali i loše posljedice. I
neka nitko tko ima arbitrarnu moć, a to su samo
politika i država, ne vrši arbitrarnu prisilu. Čak
to nije nužno ni svjesna zloupotreba, nego su to
nerijetko pozicije gdje pojedini birokrati i činov-
nici vjeruju da trebaju djelovati, te možda to rade
i u dobroj vjeri. Međutim, nitko nema toliko zna-
nja da bi znao što je najbolje za sve druge ljude.
Deseci milijardi kuna subvencija poljoprivredi i
brodogradnji su eklatantni hrvatski primjeri loših
rezultata inzistiranja na subvencijama, sve na teret
i štetu poreznih obveznika, dok su tiskanje nov-
ca prije, a osobito tijekom korone, u kombinaciji
s administrativnim zabranama kretanja ljudi i
proizvoda tijekom korone koji su zajedno doveli
do inflacije, neki od globalnih primjera posljedica
odluka šačice birokrata koja odlučuje o tome što je
dobro za sve druge. I nikad to ne plaćaju svojim,
nego tuđim novcem. 6
kolovoz-rujan 2023. 49
OLUJE U HRVATSKOJ
Ekstremi?
Ne, nova normalnost!
Trebamo se pripremiti za češće i vjerojatno za
nijansu još žešće slične oluje. Neće ih biti svakoga
ljeta, ali će se pojavljivati češće nego do sada, a
koliko često, ne zna se - kaže prof. dr. sc. Branko
N
Grisogono Piše: Darko Poljak
EZAPAMĆENA OLUJA KOJA JE POGODILA HRVATSKU
19. SRPNJA ODUZELA JE, NAŽALOST, ČETIRI ŽIVOTA,
više od 50 ljudi je ozlijeđeno te u Zagrebu, Zagrebačkoj županiji
i Slavoniji prouzročila golemu materijalnu štetu. Mnogi su u Zagrebu i Slavoniji
doslovno stali bez krova nad glavom koji je otpuhao olujni vjetar, koji je rušio
grane, iz korijena čupao cijela stabla, metalne stupove, dok je kiša poplavila mnoge
podrume. Premda su meteorolozi upozoravali da bi tog dana moglo biti nevreme-
na, tek neposredno prije nego što je superoluja stigla iz Italije, preko Slovenije u
Hrvatsku, DHMZ je izdao najopasnije crveno upozorenje. SRUUK, sustav za rano
upozoravanje i upravljanje krizama, koji je nedavno predstavljen i prema kojemu bi
50 kolovoz-rujan 2023.
građani u ovakvim situacijama na mobilne telefone
trebali primiti SMS upozorenja nije se oglasio. Sustav
očito još nije operativno spreman, no mora se reći
da je ovakva snažna oluja stigla iznenada, odnosno
Zagreb je pogodilo zapravo više oluja povezanih u
jednoj. Veličina oblaka bila je 200 kilometara, a gibao
se brzinom od 70 km/h.
Prema podacima DHMZ-a grmljavinsko nevrijeme
bilo je izuzetno jako i bilo je samo dio dugoživućeg
grmljavinskog nevremena većih prostornih dimenzija
(tzv. mezoskalni konvektivni sustav), u okviru kojega
su se stvarale grmljavinske superćelije (sustavi s izra-
ženom rotacijom). Dostupni podaci pokazuju kako
su udari vjetra na zagrebačkom području bili olujni
na granici orkanskih što ih svrstava među najjače
zabilježene na ovom području. Na putanji grmlja-
vinske oluje najintenzivnija oborina zabilježena je na
području Zagreba gdje je u pola sata (od 16 do 16.30)
zabilježeno 34,6 mm. Takva količina oborine prema
procjeni ekstrema može se očekivati prosječno jednom
u 16 godina. Nakon središnje Hrvatske, grmljavinsko
nevrijeme nastavilo je putovati prema istoku te je
sličnom žestinom zahvatilo još brojne gradove (Lipik,
Slavonski Brod, Županja...), gdje su izmjerene brzine vjetra i do 180 km/h.
Što se to dogodilo i možemo li u budućnosti očekivati slične oluje, pitali smo
meteorologa, dr. sc. Branka Grisogona, redovitog profesora s Geofizičkog odsjeka
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
- Uvjeti za superoluju bili su optimalni. To znači dugotrajna vrućina i sparina pri
dnu troposfere, a u srednjoj troposferi dovoljno nestabilnosti zbog jake konvektivne
energije. Nadalje, dovoljno jak zapadni vjetar u gornjoj troposferi koji može prouzročiti
i najjače kumulonimbuse. Svi su ti preduvjeti bili prisutni. Od DHMZ-a su postojala
upozorenja, za neka mjesta je bilo i crveno upozorenje. Vani u svijetu, primjerice, u
Japanu, kad se vidi narančasto upozorenje, dolazi do povlačenja sa svih aktivnosti.
No to su općenita regionalna upozorenja jer je nemoguće točno predvidjeti gdje će
se nevrijeme dogoditi. A za to postoje dva razloga. Prvi je nedostatak dovoljno gustih
mjerenja u prostoru i vremenu, a atmosfera je kontinuum. Drugo je nesavršenost
operativnih meteoroloških modela - njih se stalno poboljšava, ali ipak to su samo
modeli - rekao nam je Branko Grisogono.
Dva dana nakon superoluje, Hrvatsku je ponovno pogodila snažna oluja, pa dan
kasnije opet oluja. Nasreću, bile su manjeg intenziteta, no građani su već pomalo
traumatizirani, a mnogi su već naučili gledati satelitske snimke i pratiti razne me-
teorološke aplikacije.
Je li ovo “novo normalno”, trebamo li se bojati sve češćih ovakvih ljetnih oluja u
budućnosti, hoće li ovako biti svakog ljeta?
- Nažalost, izgleda da će nam ovo biti ‘novo normalno’. Da, trebamo se pripremiti
za češće i vjerojatno za nijansu još žešće slične oluje. Neće ih biti svakoga ljeta, ali će
se pojavljivati češće nego do sada, a koliko često, ne
zna se. Možda po dvije slične ovakve superoluje u tri
godine. To je procjena, ono što nam govore klimatski
modeli implicitno - kaže Grisogono.
Globalni podaci pokazuju da je atmosfera sve toplija,
je li to razlog ovakvih oluja?
- U principu, da. Jer sve toplija atmosfera proizvodi i
višu potencijalnu energiju u atmosferi. A to znači kao
da je kamen ili stijena ili santa leda postavljena na veću
visinu. Znamo još iz sedmog razreda osnovne škole iz
fizike da svaki sustav želi ići u svoj minimum poten-
cijalne energije, odnosno da želi leći na ‘stabilno’. Ili,
drugim riječima, taj komad leda, taj kamen ili loptica u
bilo kojoj zdjeli želi ići na dno, a ne plesati na rubu da
se ostvari taj minimum potencijalne energije. Da bi se
to ostvarilo, mora se uključiti kinetička energija, a to
znači gibanje, brzinu, ubrzanje i konačno vjetar. Kad
se tome dodaju još i vlažni procesi, to onda dovodi
do jakog oslobađanja latentne topline, kondenzacije
i stvaranja neobičnih kristala, a ponekad i opasnih
oštrih zrna tuče - objašnjava Grisogono.
KOJI SU MOGUĆI EKSTREMI U DRUGIM GO-
DIŠNJIM DOBIMA?
- Za ljeta i zime se zna više nego za prijelazna godišnja
doba, a razlog tome su pojačani ekstremi. Vruća ljeta
i nevremena i u prosjeku sve toplije zime uz nerijetke
poremećaje dovode nas do nepoznanica za proljeća
i jeseni. Te sezone kao da se skraćuju, ali prerano je
to još zaključiti, jer statistika ovih novih proljeća i
jeseni je prekratka. Vjerojatnost je da će proljeće i
jesen imati čudne prijelaze ka ljetnoj i zimskoj sezoni
te da će biti nestabilni i čudni. Tople zime, isto kao
i vruće ljetne noći nisu zdrave za prirodu jer nema
pravog zimskog sna za životinje i biljke, oni se ne mogu
dovoljno odmoriti za nastupajući topliji dio godine,
kad se moraju hraniti i rasti. Primjerice, imali smo u
zadnjih pet godina nekoliko puta rano proljeće, kad
su biljke propupale, a nakon toga mraz. To je za biljke
vrlo loše, pogotovo za masline i grožđe. Slično tome
ljeti tijekom vrućih noći nema dobrog odmora, to
može prijeći u kroničnu neispavanost i eventualno
nemogućnost normalnog funkcioniranja. Zagrijavanje
planetarnog sustava zbog ljudskih aktivnosti je sve
jače, to i dalje vodi aktualnoj klimatskoj promjeni,
a u sve toplijem svijetu lakše se proizvode oluje i
nevremena. To je sasvim drugačije nego što bi bilo u
hladnijoj klimi, primjerice, da smo na početku ili na
kraju nekog ledenog doba - kaže Grisogono.
Očekuju li nas češći toplinski valovi, suše i požari te
oluje zbog klimatskih promjena? To je, također, jedno
od ključnih pitanja.
- Odgovor je opet, nažalost, da. Toplinski valovi već
dominiraju mediteranskim područjem, nad širim po-
dručjem Kalifornije, Meksika, Indije te dijelovima Kine
i sjeverne Australije. Toplinski valovi su ključni novi
klimatski element za cijelu Europu, najviše pogađaju
zapadni Mediteran, ali ni mi nismo pošteđeni. Suše
su glavni izvor štete od elementarnih nepogoda nad
širim područjem Hrvatske, one nose oko 40 posto
ukupnih šteta. Požare izbjegavam komentirati još
od tragičnog požara na Velikom Kornatu. Kad god
bih kasnije dotakao temu požara, idući dan bi zbog
piromana ili, manje vjerojatno za Hrvatsku, prirodnim
zapaljenjem došlo do velikog požara između Zadra
i Šibenika, pa sve do Splita i Makarske. Stoga
molim da više o tome ne govorim - govori nam
kolovoz-rujan 2023. 51
OLUJE U HRVATSKOJ ENERGIJA: ŠTO EUROPI DONOSI ZIMA?

Grisogono.
Klimatske promjene i globalno ZAKASNILI NISMO, ALI KASNIMO
zagrijavanje su nesumnjivo razlog sve
češćih ekstremnih vremenskih pojava,
a Državni hidrometeorološki zavod Jesmo li zakasnili s aktivnostima vezanima

Photo: Željko Jelenski

(DHMZ) objavio je što možemo očeki- za klimatske promjene i što bismo trebali po-
vati u budućnosti. duzeti. Jesu li sadašnji planovi dovoljni?
- Prema rezultatima opaženih trendo- - Zakasnili još nismo, ali itekako kasnimo. A
va u Hrvatskoj, uočeno je zagrijavanje treba poduzeti niz povezanih i sinkronizira-
u svim godišnjim dobima, osobito u nih ciljeva. Hrvatska je slaba u sinergijskom
toplom dijelu godine (proljeće i ljeto). djelovanju, osim u sportu, tu smo nenadmašni.
Zagrijavanje se očituje u porastu svih Nedostaje suradnja građana i ministarstava.
temperaturnih indeksa ekstrema poput Aktivnosti trebaju obuhvaćati prilagodbe,
broja toplih dana i noći, duljine toplih smanjenje loših klimatskih efekata, znanost
razdoblja i sl. Promjene u oborinskom i obrazovanje jer klimatski sustav je sigurno
režimu upućuju na značajno osušenje u kompleksniji od ljudskog tijela, a možda je
ljetnim mjesecima, osobito na Jadranu te i slično raznolik kao svemir. U svijetu se čini
jasan porast jesenskih količina oborine mnogo mjera da se ublaže klimatske promjene, ambiciozni da se postigne što se želi sredinom
u cijeloj zemlji. Ljetni trend smanjenja međutim ni one nisu sinkronizirane. Europa i krajem ovoga stoljeća, odnosno da globalna
oborine popraćen je i povećanjem in- se trudi da izgleda u tome najljepša, dok baca prizemna temperatura ne prijeđe dva stupnja
tenziteta satnih i višesatnih godišnjih svoj prljavi veš u Afriku, nerazvijeniji dio Azije i Celzija u odnosu na kraj 19. stoljeća - zaključuje
maksimuma koji se u kontinentalnoj Južnu Ameriku. Sadašnji planovi nisu dovoljno profesor Branko Grisogono.
Hrvatskoj uglavnom javljaju u ljetnim
mjesecima. Značajnija intenzifikacija
oborine od druge polovine prošlog stoljeća uočena je u središnjoj unutrašnjosti toga klimatolozi DHMZ-a aktivno sudjeluju u znanstve-
i u Istri, i to tijekom oborine od 6 do 24 sata. Nedavno je u znanstvenoj zajednici nim projektima (Clim4Cast, CARE, CroClimGoGreen,
definiran set satnih indeksa oborinskih ekstrema koji daju uvid u učestalost i SWALDRIC, UKV, DriDanube, Adriadapt, RESPONSe)
intenzitet kratkotrajnih oborina. Ti indeksi će omogućiti međusobno uspore- u sklopu kojih rade na istraživanju klimatskih promjena
dive analize promjena kratkotrajnih ekstrema koje nisu još detaljno istražene, a i njihova utjecaja na svakodnevni život u svim njegovim
trenutačno su i u fokusu istraživanja u DHMZ-u. segmentima.
Hrvatska se, kao i ostale zemlje Sredozemlja zagrijava brže od ostatka svijeta.
Očekuje se rast godišnjih i sezonskih temperatura zraka u cijeloj zemlji i u buduć- GLOBALNO ZATOPLJENJE PRIDONOSI INTENZI-
nosti. Najveći se porast očekuje ljeti, uz povećan broj dana s visokim dnevnim, TETU TOPLINSKIH VALOVA. Uz zagrijani zrak jače je
ali i noćnim temperaturama, dugotrajnije i intenzivnije toplinske valove. Najveća isparavanje što dodatno može pogoršati sušu. Ekstremno
promjena u oborinskom režimu očekuje se također ljeti uz manjak oborine u visoke temperature zraka mogu ubrzati smanjenje vlage u
tlu te dovesti do pojave naglih suša (engl. flash droughts)

cijeloj Hrvatskoj, a najviše uz obalu Jadrana. U preostalim sezonama oborina
može porasti u odnosu na količine koje su zabilježene u razdoblju od 1981. do
2010. Projekcije pokazuju da se očekuje dulji niz uzastopno sušnih dana ljeti i
njihovo skraćivanje zimi. Sukladno tome, skratit će se niz kišnih dana ljeti. U svim
drugim sezonama standardni dnevni intenzitet oborine bit će veći, a to znači da
možemo očekivati izraženije oborine u kratkom razdoblju. Projekcije maksimalne
Cijena i dostupnost
koje su sve češće u Europi, kako po učestalosti, tako i po
rasprostranjenosti. Osušeno tlo i vegetacija imaju veći
potencijal za pojavu požara raslinja. U slučaju intenzivnih
kratkotrajnih oborina, suho tlo ima oslabljeni kapacitet
upijanja i procjeđivanja, zbog čega može doći i do plav-

brzine vjetra na 10 m pokazuju veliku promjenljivost (i nepouzdanost) u signalu
klimatske promjene. Na godišnjoj razini, promjene su zanemarive, uglavnom u
rasponu od -1 do 3 posto ovisno o dijelu Hrvatske.
- Visoke temperature zraka, velika vlažnost i nestabilnost u atmosferi osnovni su
preduvjeti za nastanak oluje. Uz promjenu jačine i smjera vjetra po visini dolazi
do razvoja olujnog oblaka. Atmosfera je danas zagrijana u odnosu na predindu-
strijsko razdoblje za 1,1 °C i može sadržavati više vlage. Svaki stupanj porasta
temperature znači 6 - 7 posto više vlage. Ta dodatna vlaga je u produljenim toplim
razdobljima (kao što smo imali proteklih dana) izvor za razvoj nestabilnosti i
veće količine oborine. U uvjetima dodatnoga globalnog zagrijavanja možemo
očekivati češće oluje - kažu iz DHMZ-a.
Na klimatske promjene moraju se sustavno prilagođavati i sami klimatolozi, a zbog
ljenja. Zbog združenih posljedica suša, toplinskih valova i
požara u tijeku je EU strukturni projekt Clim4Cast kojim
će se istražiti njihove posljedice u kontekstu klimatskih
promjena te razviti prognostički alati za njihovo progno-
ziranje i izraditi prijedlog akcijskog plana za postupanje u
sedam zemalja Europe, uključujući i Hrvatsku, za koju je
DHMZ jedan od partnera. Osim suša i toplinskih valova,
opaženo je da se sve više javljaju združeni događaji različi-
tih ekstrema, poput intenzivne oborine i jakog vjetra, čiji
se uzroci i klimatologija tek trebaju istražiti na području
Hrvatske. Tim istraživanjima svakako će pridonijeti podaci
modernizirane mreže meteoroloških radara.
- Kontinuirano ulaganje u mjerne sustave pomaže nam
pratiti, zabilježiti i proučiti vremenske prilike. Isto tako,
provode se brojna istraživanja i edukacije, što rezultira
poboljšanjem prognoze koje DHMZ izdaje, a zbog kli-
matskih promjena redovito se ažuriraju klimatološke
podloge. Iskustvo i znanje prognostičara DHMZ-a su
izrazito bitni, a kontinuiranim usavršavanjem računalne
prognoze prognostičkim sustavom ALADIN možemo
ranije i točnije predvidjeti vremenske uvjete. Vrijeme
ne možemo zauzdati, ali se na njega možemo pripremiti.
DHMZ kroz modernizaciju, unapređenje svojih pro-
dukata te sudjelovanjem u nizu znanstvenih projekata
pridonosi što boljoj zaštiti i sigurnosti naših građana sad
i u budućnosti - kažu u DHMZ-u. 6 nije izgledan.
ostaju - ključ!
Važno je naći način kako smanjiti potrošnju, od utjecanja na svijest potrošača
do stimuliranja povećanih ulaganja u tehnološke inovacije. Ako je cijena plina
niska, nije nužno smanjivati trošarine ako postoje projekcije investiranja u
energetsku učinkovitost
Piše: Robert Mikić
VOGODIŠNJE EKSTREMNE LJETNE VRUĆINE GOTO- Zemlje Europske unije iduće bi se zime tako mogle suočiti sa za-
O VO DA PONIŠTAVAJU SENZIBILITET ZA BRIGU o tome
hoće li nam domovi iduće zime biti dovoljno topli ili ćemo
brinjavajućim povećanjem cijene tog energenta. Na rast troškova
izgledno će utjecati i naglašeno veća potražnja za plinom u Kini.
biti prisiljeni posegnuti za višeslojnom kućnom odjećom kako bismo Zvuči prilično pesimistično, no je li doista tome tako, odnosno može
to godišnje doba doživjeli idiličnim. Naime, u travnju ove godine li stanovništvo EU, pa tako i Hrvatske, očekivati redovnu opskrbu
prilično je uznemiravajuće odjeknula prognoza kako se EU baš i ne plinom, kao i stabilne cijene?
snalazi u trenutačnim geopolitičkim previranjima, odnosno kako O perspektivama i spomenutim prognozama upitali smo dr. Dalibora
nije osigurano dovoljno dugoročnih ugovora o opskrbi ukapljenim Pudića, predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin. Naš sugo-
prirodnim plinom (LNG) kako bi zamijenila obustavljene isporuke vornik prije svega upozorava na potrebu racionalizacije potrošnje
plinovoda iz Rusije jer, po svemu sudeći, kraj rata u Ukrajini još neovisno o raspoloživim kapacitetima. Smatra kako je iznimno
važno raspravljati o tome na koji način smanjiti potrošnju, u

52 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 53

ENERGIJA: ŠTO EUROPI DONOSI ZIMA?

racionalizacijama, nego ćemo se koncentrirati na puko odricanje

DESETLJEĆA ZA TRANZICIJU DO
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Govoreći o proizvodnji i potrošnji energije i politici koja to osigu-
rava te uvjete za održivost, teško je zaobići pitanje o tome mogu li
obnovljivi izvori energije u perspektivi zamijeniti klasične izvore.
− Kad pogledamo analize proteklog desetljeća, vidjet ćemo kako
je manje od 10 posto ukupno proizvedene energije proizašlo iz ob-
novljivih izvora. Nadalje, manje od 10 posto svjetskih potreba za
energijom može se trenutačno podmiriti iz istih tih izvora. Premda
se taj sektor ubrzano razvija i ulaganja su velika, teško da bismo
uskoro mogli značajnije zadovoljavati potrebe za energijom -
tvrdi dr. Pudić.
Također, ističe da se i uz najbolju volju kako bi se proizvodnjom
energije iz obnovljenih izvora smanjila ili dokinula štetna emisija
CO2 nailazi na objektivne prepreke. Upućuje na primjer Njemačke
koja je počela zatvarati nuklearke kako bi ih zamijenila obnovljivim
izvorima, a trenutačne sigurnosne prilike primorale su ih da još
proizvode s ugljenom, tako da su u smanjivanju emisije CO2 postigli
nešto slabije rezultate od Amerike koja je ugljen počela masovnije
mijenjati za plin, a termoelektranama na ugljen tehnološkim ino-
vacijama ograničila emisiju ugljikova dioksida.
- Premda se zadnjih godina povećao kapacitet obnovljivih izvora, to
još nije dovoljno kako bismo govorili o tome kako pred tranzicijom
ne predstoje još brojna desetljeća - objašnjava dr. Dalibor Pudić.
kako bismo na pristojan način mogli pregrmjeti zimu (uz ufanje
u sreću da bude blaga). No dr. Pudić smatra da će situacija ipak
biti znatno povoljnija za sve potrošače:
- Grade se dodatni kapaciteti za ukapljeni plin, dobro se popunja-
vaju, znatno bolje nego što je to bilo proteklih godina. Međutim,
mislim da se ne može sa sigurnošću reći kako neće biti fluktuacija
cijena. Bit će ih svakako, ali ne očekujem neko ‘divljanje’ tržišta
i prevelike oscilacije.
Osim toga, dr. Pudić ističe da kad govori o racionalnoj potrošnji,
smatra da isto tako mora postojati i nekakav racionalni sustav
poslovanja. Naime, ako su cijene preniske, određene trošarine
moraju postojati i svi potrošači moraju biti sigurni kako u onom
što plaćaju moraju biti sadržani planovi za ulaganja u neke druge
segmente energetskog sektora.
- Treba biti racionalan u potrošnji i gospodarenju, neovisno o
tome kolike su nam količine energenata na raspolaganju. Teh-
nološke inovacije usmjerene na racionalno korištenje energije i
poboljšanje energetske učinkovitosti nužne su za gospodarski
rast, što je već ekonomska teorija pokazala, a država je tu sa
svojim institucijama da tamo gdje treba odlučno intervenira -
kaže naš sugovornik.
Kao primjer ističe sve one zemlje koje su odlučile smanjiti tro-
šarine, ali nisu smanjivale cijenu plina. Tako su željeli stvoriti
prostor za dodatna ulaganja u energetsku učinkovitost, svjesni
da su tržišne oscilacije realnost koja ne dopušta dugoročne
trgovinske planove.
Kad je riječ o LNG-u, neke recentne javno publicirane procjene
upozoravaju na iznimne aktivnosti azijskih uvoznika LNG-a
koji posljedično na tržištu dovode do povećanja cijena prirodnog
ukapljenog plina. Kao odgovor na takve prilike tvrdi se da bi
tvrtke iz EU-a trebale reagirati potpisivanjem niza velikih du-
goročnih ugovora temeljenih na kineskome modelu, kako bi se
zaštitile od uspona i padova na globalnom tržištu LNG-a (Victor
Tenev, poslovni savjetnik u ROITI-ju). Osim toga, pesimistična
procjena govori kako su zemlje EU-a još daleko od potpune
zamjene opskrbe ruskim plinovodima, trenutačno prepuštene
skupom spot tržištu plina. Nadalje, kaže se da premda EU ima

rasponu od utjecanja na svijest potrošača do stimuliranja
povećanih ulaganja u tehnološke inovacije. Štednju energije
promatra i iz ekonomske perspektive te je slikovito uspoređuje s
logikom i navikama prosječnog kućanstva.
− Ako jedno kućanstvo odluči štedjeti energiju i mjesečno, primje-
rice, uštedi 10 eura, logično će se zapitati ima li to uopće smisla,
što mogu napraviti s tako malim iznosom koji ne predstavlja neku
značajniju razliku. Međutim, ako se uštedi 100 eura, to je onda
novac s kojim se može nešto drugo planirati, uz još dodatnih sred-
stava poboljšati izolaciju ili bilo što drugo, već prema aktualnim
potrebama - govori dr. Pudić i dodaje kako se ovom sekvencom
iz svakodnevnog života može oslikati funkcioniranje i planiranje
trendova u globalnom gospodarstvu.
Ističe kako racionalna potrošnja i štednja mogu osigurati sredstva
kojima se može, primjerice, poboljšavati sustav za zaštitu od po-
žara, jer šumski požari, osim goleme materijalne štete, emitiraju
ogromne količine štetnog CO2, od kojega razvijene zemlje zaziru
i ulažu velike napore kako bi što je moguće više smanjili štetne
emisije tog plina.
No povratkom na predviđanja s početka stvara se dojam da nismo
daleko od scenarija u kojem uopće nećemo biti u prilici baviti se
s dovoljno terminala za uvoz LNG-a, možda neće biti dovoljno
plina za uvoz i stoga će Europa iduće zime biti u problemima.
Utoliko se može pokazati dvojbenim svojevrsni preventivni
manevar nekoliko zemalja EU-a koje su najavile nove LNG pro-
jekte ili proširenje postojećih kao odgovor na prestanak opskrbe
ruskim plinom. Nagađa se o mogućem europskom udvostručenju
kapaciteta za prihvat LNG-a. To dovodi do spekulacija kako na-
pori u osiguravanju energetskih potreba dovode europske zemlje u
opasnost od rasipanja “kolosalnih iznosa”. Naime, tako tvrdi Institut
za energetsku ekonomiju i financijsku analizu, američki think tank,
predviđajući kako bi europski apetit za novim LNG projektima
mogao znatno premašiti potražnju u nadolazećim godinama.
PESIMIZMU (ILI OPREZU) TU NIJE KRAJ PA SE TVRDI DA,
ČAK I UZ PONOVNI POTICAJ RAZVOJU NOVIH PLINSKIH
POLJA, moraju proći godine prije nego što se veće količine pojave
na tržištu. Tako je pred medijima ustvrdio početkom ove godine
čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.
- Da, otvoreno je pitanje dugoročnih ugovora zbog trenutačne
situacije na spot tržištima, ali mišljenja sam da ne bi trebalo sve
karte sad zbog toga staviti na dugoročne ugovore. Treba napraviti
Institut za energetsku ekonomiju i financijsku analizu, američki think tank,
predviđa kako bi europski apetit za novim LNG projektima mogao znatno
premašiti potražnju u nadolazećim godinama
dobru analizu i vidjeti kolike količine definirati dugoročnim ugovo-
rima, a nešto ipak prepustiti spot tržištu koje je također promjenjivo.
Nije nerealno očekivati da i na tom tržištu cijene padnu, odnosno da
nas u konačnici sve karte na dugoročni ugovor stoje više novca. Smi-
rivanjem ratnih tenzija, ne mislim na potpuni završetak rata, nego na
smirivanje, jer nekakvi pregovori zaraćenih strana moraju se dogoditi
u perspektivi, dakle takvo smirivanje utjecat će na smanjenje cijene
plina. Pretpostavljam, osim toga, kako će Kina dio LNG-a povući
iz Rusije pa će se tako smanjiti konkurentnost. Treba uzeti u obzir i
transportne kapacitete LNG-a, odnosno može li se sav uskladišteni
plin transportirati do svih potencijalnih korisnika - govori dr. Pudić.
Ovakva razmišljanja otvaraju i pitanja skladištenja plinskih zaliha,
odnosno može li i treba li Europa iskoristiti što je moguće više kapa-
citeta ukrajinskog podzemnog skladištenja, koja po veličini spadaju
u nekoliko najvećih na svijetu. Tako bi bilo moguće pokriti moguću
povećanu potražnju tijekom iduće zime. To je pitanje postavio
Jacopo Casadei iz think tanka Energy Aspects. Kako bi se takav
plan učinio mogućim, Europska komisija trebala bi potražiti
način kako bi garancije koje izdaju javne institucije mogle po-
kriti adekvatno osiguranje za plin koji se skladišti u Ukrajini.
U jednom trenutku spominjala se i Europska banka za obnovu
i razvoj, ali još nema, koliko je poznato, zaključaka o tome.
- Točno je, Ukrajina ima goleme skladišne prostore, ali zbog
nesigurnosti tog prostora nužne su garancije. Što su veća skla-
dišta i što je popunjenost veća, cijena plina bit će niža. Utoliko
je ova priča s ukrajinskim skladištima iznimno aktualna. Da,
treba tu voditi računa o ekonomskim parametrima i procijeniti
moguću popunjenost tih skladišta u odnosu na izdane garancije.
Strateški cilj zemalja EU je sigurnost i redovitost opskrbe po
što povoljnijim uvjetima - zaključuje dr. Pudić. 6

54 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 55

VELIKI IGRAČI U INTERNETSKOM PROSTORU

(Ne)kontrolirana
moć društvenih
mreža
u Trumpovoj kampanji, a sličnu je stvar ista tvrtka
Za razliku od tradicionalnog novinarstva zloupotrijebila i prije glasovanja o Brexitu u Velikoj
poput novina, web portala i televizije, gdje Britaniji. Društvene su mreže tako u političkome
marketingu postale važnije od tradicionalnih me-
uredništvo odlučuje koji i kakav će dija jer je putem njih moguće targetirati publiku i
slati personalizirane poruke. Iz primjera SAD-a i
istovjetan sadržaj ponuditi svojoj publici, Velike Britanije, najliberalnijih država na svijetu s
najduljom tradicijom demokracije, vidimo koliko
platforme društvenih mreža pomoću su danas društvene mreže utjecajne, ali i opasne.
Mogu poslužiti za dolazak na vlast, ali isto tako
algoritama odabiru sadržaj isključivo za ono mogu biti kanal za rušenje demokratski izabrane
što misle da želite čuti i vidjeti vlasti. Kad je to moguće u SAD-u, razumije se, još
je izraženije u državama koje nemaju tako snažne

K
Piše: Darko Poljak demokratske institucije.

O OPASNOSTIMA DRUŠTVENIH MREŽA ISTU-

OLIKO SU MOĆNE DRUŠTVENE MREŽE VIDJELI SMO
U NIZU RUŠENJA NEDEMOKRATSKIH REŽIMA, pri-
mjerice, u primjeru Arapskog proljeća, u kojemu su baš
društvene mreže imale jednu od glavnih uloga. Ali vidjeli
smo utjecaj društvenih mreža i u demokratskim sustavima,
i to u onim najsnažnijima poput Sjedinjenih Američkih Država. Kad je bivši
američki predsjednik Donald Trump nezadovoljan rezultatom predsjed-
ničkih izbora u SAD-u početkom 2021. godine objavama na Twitteru, na
kojemu je imao više od 90 milijuna pratitelja, potaknuo svoje sljedbenike na
upad u zgradu američkog Kongresa na Capitol Hillu u Washingtonu kako
bi prekinuli sjednicu na kojoj su se trebali izglasati preduvjeti za inaugu-
raciju izabranog predsjednika Joe Bidena. Trumpu je nakon toga Twitter
blokirao račun, a isto su napravili i Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama,
kao i ostale najjače društvene mreže.
Bio je to presedan jer su do tada vlasnici društvenih mreža zagovarali slo-
bodu govora i bili protiv zabrana, a tad su zabranili pristup čovjeku koji je
samo mjesec dana prije tog događaja bio najmoćnija osoba na svijetu. Na-
kon toga je Donald Trump kreirao vlastitu društvenu mrežu Truth Social,
koju upotrebljava oko dva milijuna ljudi. S obzirom na to da Facebook ima
gotovo tri milijarde korisnika, njegova mreža nije postala baš utjecajna,
već je pomoću nje okupio svoje najvjernije pristaše. Čim su mu dozvolili,
Trump se ovoga proljeća vratio na Facebook i YouTube, koji je druga najveća
društvena mreža s više od 2,5 milijardi korisnika. Iako mu je novi vlasnik
Twittera, ili X-a po novome, Elon Musk otvorio račun, na Twitter se Trump
još nije vratio. Hoće li to učiniti u predsjedničkoj kampanji za predstojeće
izbore ostaje nam vidjeti.
A upravo je Donald Trump, 45. američki predsjednik, svoju kampanju za
izbor američkog predsjednika 2016. godine temeljio upravo na društvenim
mrežama. I uspio. Društvene mreže bile su ključne za pobjedu nad Hillary
Clinton. No i tu su veliku ulogu odigrale manipulacije s podacima o kori-
snicima Facebooka od strane tvrtke Cambridge Analytica, koje su korištene
PILA JE KRAJEM 2021. GODINE BIVŠA ZAPO-
SLENICA FACEBOOKA, ZVIŽDAČICA FRANCES
HAUGEN. Ona je progovorila o tome da su Face-
bookove interne studije, primjerice, upozoravale
na poguban utjecaj Instagrama na mentalno zdravlje
tinejdžerica, osobito njihovu sliku o vlastitom tijelu,
ali Facebook, tadašnji vlasnik Instagrama i What-
sAppa, današnja Meta, na to nije reagirao, nego
je i dalje u javnost plasirao podatke o pozitivnim
stranama korištenja društvenih mreža. Haugen je
svojim svjedočenjem pred američkim Kongresom i
Europskom komisijom upozorila na to da su neke
Facebookove odluke u suprotnosti s javnim intere-
som i općim dobrom, pozivajući zakonodavce da
prisile kompaniju na veću transparentnost i nadzor
nad radom njegovih algoritama, osobito algoritama
preporuke.
- Otkad su se u prvom desetljeću 21. stoljeća društve-
ne mreže pojavile, pojavila se i potreba za njihovom
regulacijom. No države još nisu pronašle prave načine
kako da to učine. Platforme društvenih mreža po-
vezuju potrošače s kreatorima digitalnog sadržaja i
obično unovčavaju njihove interakcije putem prihoda
od oglašavanja. Budući da platforme općenito ne
stvaraju svoj sadržaj, tvrde da nisu odgovorne za ono
što korisnici proizvode te su stoga izuzete od klevete i
drugih zakona i propisa koji reguliraju tradicionalne
medije poput novina i televizije. Drugim riječima,
oni su platforme za slobodu govora i ne preuzimaju
odgovornost za ono što njihovi korisnici komuni-
ciraju. Međutim, netočno je da ne vrše urednički
nadzor nad sadržajem. Za razliku od tradicionalnog
novinarstva poput novina, web portala i televizije,
Otkad su se u prvom desetljeću 21. stoljeća društvene mreže pojavile,
pojavila se i potreba za njihovom regulacijom. No države još nisu pronašle
prave načine kako da to učine
gdje uredništvo odlučuje koji i kakav će istovjetan sadržaj ponuditi svojoj
publici, platforme društvenih mreža pomoću algoritama odabiru sadržaj
isključivo za ono što misle da želite čuti i vidjeti. Tako vi dobivate zapravo
urednički personalizirani sadržaj na temelju vašeg ponašanja pregledava-
nja platforme, druge web stranice, primjerice, ako koristite Facebook ili
Google za prijavu i informacije o geolokaciji preuzete s vašeg mobilnog
telefona. Problem je u tome što se reguliranje i pravila o tome što je ili nije
dopušteno na tim platformama provode samo kad je to neophodno jer mogu
ograničiti njihovo širenje i skupa su implementacija - objašnjava profesor
informacijskih sustava Jonathan Wareham u Forbesu.
Ono što je problem jest što platforme društvenih mreža favoriziraju sadržaj
na temelju zadržavanja na njihovoj stranici, a nasilni i skandalozni sadržaji
koji se često tiču politike, vjere i drugih škakljivih tema kod ljudi izazivaju
više emocija i stoga se više i brže šire. Stoga društvene mreže dovode do
porasta populizma i marginalnih pokreta, uz za internet svojstveno ple-
mensko ponašanje. A najveći problem je što platforme društvenih mreža
nisu odgovorne za točnost sadržaja pa nema kontrole nad time da vam se
ne serviraju lažne vijesti i sadržaji.
Kako to funkcionira dobar je primjer ruskih ratnih
huškača, blogera koji na društvenim platformama
poput Telegram kanala objavljuju izvještaje i procjene
rata u Ukrajini. Telegram, ruska hibridna aplikaci-
ja, društvena mreža i servis za sigurniju razmjenu
poruka, postala je popularna zbog enkriptiranih
poruka, odnosno šifriranog komuniciranja, zbog
čega je postala omiljena među mnogim ekstremnim
grupama i hakerima, kao svojevrstan “dark web”.
No danas se razvila u društvenu mrežu i glavni je
kanal za širenje dezinformacija o ratu u Ukrajini.
Koriste je ruski ratni blogeri, zapravo ratni huškači,
koji ciljano objavljuju lažne vijesti ili kritiziraju
nesposobnost ruske vojske te tako potiču na još
krvaviji rat. Naravno, i Ukrajinci su shvatili
kolika je moć tih platformi u plasiranju infor-

56 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 57

VELIKI IGRAČI U INTERNETSKOM PROSTORU POKRET PROTIV ZLOSTAVLJAČA ŽENA

macija. Tako se paralelno s

Glas
krvavim ratom, zahvaljujući
društvenim mrežama, vodi i rat na
društvenim mrežama u kojem su-
djeluje sve više ljudi.
- Pretjerana društvena polarizacija je
nepoželjna jer nagriza demokratske
institucije koje štite slobodu govora
i druga osnovna prava. Bez nekog
osnovnog konsenzusa o zajedničkim
ciljevima socijalne dobrobiti, demo-
kracije slabe i postaju nefunkcional-
ne ili korumpirane. Baš poput kemij-

koji se
ske tvrtke koja se mora pridržavati
ekoloških propisa, društveni trošak
povezan s platformama društvenih
medija trebao bi se kontrolirati kako
bi se ublažili njegovi lošiji učinci -

ipak čuje!
kaže Wareham.
Osim toga, platforme društvenih
mreža prikupljanjem toliko demo-
grafskih podataka i podataka o pona-
šanju iz naših online aktivnosti mogu
stvoriti vrlo precizan digitalni model
o tome tko smo mi sa značajnom
prediktivnom točnošću. Zatim pro-
daju te profile, oglašivačima unutar
i izvan svojih platformi. To rade bez
pristanka svojih korisnika, zapravo,
korisnici nemaju nikakva prava nad
svojim metapodacima. Zapravo, mi
kao korisnici pristajemo da u za-
mjenu za provođenje pretraživanja,
Lobiranje za interese
umrežavanje i iskorištavanje geolo- Koliko je važna regulacija Europske unije tehnološkim tvrtkama pokazuje podatak koliko izdvajaju novca za lobi-
kacijskih usluga dopuštamo ulazak ste, kojima je zadatak smanjiti utjecaj europskih regulatora na njihovo poslovanje.
u najintimnije kutke života. Još donedavno su najveći lobisti u Bruxellesu bile energetske kompanije, no sad među prvih deset lobista samo
su dvije energetske kompanije, dok danas Google, Facebook i Microsoft najviše troše na lobiranje u EU. Osim toga,
S TIM SE PROBLEMOM SUSREĆU
SVE DRŽAVE SVIJETA, regulatori istraživanje Corporate Europe Observatoryja o lobistima digitalne industrije otkrilo je da su oko tri četvrtine EU
tržišta koji još nisu uspjeli na zado- lobista koji rade za Google i Metu bili ranije zaposleni u EU institucijama ili u institucijama članica EU.
voljavajući način urediti to područ- Prema lanjskim podacima, dnevno je na društvenim mrežama aktivno 4,41 milijarda ljudi, pri čemu se u 91%
je. Naime, društvene mreže postaju slučajeva za to služe mobilnim uređajem, a taj broj iz godine u godinu raste.
opasnost za nacionalnu sigurnost Nesumnjivo su društvene mreže pružile neslućene mogućnosti za komuniciranje, ali i donijele mnoštvo problema,
država jer korištenjem mreža dolazi poput lažnih vijesti, te ih je potrebno regulirati, ali tako da se ne ugrozi sloboda izražavanja. Ali kako to učiniti i
do prikupljanja i čuvanja podataka
kako suzbiti moć digitalnih kompanija koje postaju jače od samih regulatora, a istodobno ne utjecati na slobodu
građana jedne zemlje u podatkov-
nim centrima koji su na teritoriju govora, pravo je pitanje na koje će demokratski izabrane institucije morati uskoro pronaći pravi odgovor.
ili u vlasništvu tvrtki iz druge ze-
mlje. Pa tako postoji mogućnost da prema zakonima tih drugih država Slična se situacija događa, primjerice, i Facebooku
pristup podacima bi mogle imati tajne službe koje bi ih mogle koristiti za i Instagramu u EU. Već godinama EU pokušava
špijuniranje. Regulatorima je posebno na meti TikTok, društvena mreža regulirati korištenje tih društvenih mreža, a one se
u kineskom vlasništvu. Sve su glasnije najave da bi TikTok mogao biti odupiru i prijete da će se povući s europskog tržišta.
djelomično ili potpuno zabranjen u SAD-u, a razlog je prijetnja nacional- Međutim, Meti kao vlasniku Facebooka i Instagrama
noj sigurnosti. Naime, vlasnik TikToka je kineska tvrtka ByteDance, a koji zajedno u Europi imaju oko 500 milijuna mje-
prema kineskim propisima mogla bi biti pod pritiskom kineskih vlasti da sečnih aktivnih korisnika nije baš u interesu da se
preda podatke o svojim korisnicima, koji bi potom mogli biti korišteni za odrekne tolikog broja korisnika na kojima zarađuju
drugačije svrhe od oglašavanja, za što se primarno koriste. TikTok može milijarde. Meta, kao i druge velike kompanije spre- Odjeci MeToo pokreta još se
pristupiti kontaktima, geolokaciji, mreži Wi-Fi-ja, pa čak i serijskom mne su platiti astronomske kazne ako ih se ulovi u
broju SIM kartice korisnika. Nakon što se u SAD-u otkrilo da su neki prekršajima. Primjerice, krajem prošle godine irski pojavljuju i zbrajaju, to nije završen
zaposlenici TikToka pristupali podacima o IP adresama prema kojima se regulator za zaštitu podataka (DPC), koji nadzire proces, nego Pandorina kutija koju su
može odrediti lokacija nekolicine američkih novinara, američke državne Metu, Apple, Google, TikTok i druge tehnološke
institucije su zabranile svojim zaposlenicima da na službenim mobitelima divove koji u Irskoj imaju sjedište za njihovo poslo- žene desetljećima pomalo otvarale,
imaju instaliran TikTok, kako Kinezi ne bi mogli pratiti lokacije političara vanje u Europskoj uniji, izrekao je Facebooku kaznu da bi se onda te 2017. konačno njezin
ili javnih dužnosnika. Nakon toga su istu zabranu donijele institucije EU, od 265 milijuna eura. Nekoliko mjeseci ranije taj je
pa istu zabranu vrlo brzo donijele su i institucije EU-a, kao i Kanade, No- regulator kaznio Instagram rekordnom kaznom od sadržaj počeo izlijevati
voga Zelanda te Velike Britanije. Indija, Afganistan i Indonezija potpuno 405 milijuna eura, pa je ukupna novčana kazna Meti Piše: Barbara Matejčić
su zabranile TikTok svim korisnicima. porasla na gotovo milijardu eura. 6

58 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 59

POKRET PROTIV ZLOSTAVLJAČA ŽENA
OKRET #METOO OZBILJNO SE ZAKOTRLJAO KAD JE
P 15. LISTOPADA 2017. AMERIČKA GLUMICA ALYSSA
MILANO na Twitteru napisala: “Kad bi sve žene koje su bile
seksualno uznemiravane ili zlostavljane napisale MeToo kao status,
ljudima bismo mogli pokazati koliko je velik ovaj problem”. Istog dana
#MeToo je upotrijebljen na društvenim mrežama više od 200.000 puta,
sljedećeg dana više od pola milijuna puta, a u sljedećih godinu dana
taj je hashtag upotrijebljen ukupno više od 19 milijuna puta diljem
svijeta, prema Istraživačkom centru Pew. Isto je istraživanje pokazalo
da je trećina #MeToo tvitova u prvoj godini bila napisana na neen-
gleskom jeziku, među njima mnogo njih na nekim od afričkih jezika.
MeToo se lansirao iz Amerike, ali je brzo postao globalan jer su ga
lako prepoznale žene na svim kontinentima koje dijele ista iskustva.
No začetak MeToo se zapravo dogodio 11 godina ranije, kad je ak-
tivistkinja i žrtva seksualnog zlostavljanja Tarana Burke prva počela
koristiti izraz MeToo na društvenoj mreži MySpace kako bi istaknula
raširenost seksualnog uznemiravanja, posebice kod žena crne rase.
No tad svijet još očito nije bio spreman čuti žene, a pogotovo ne crne
žene. Ispovijesti su postale viralne zato što žene na tu temu uistinu i
nažalost imaju što reći, što potvrđuju i recentni podaci za Europsku
uniju: svaka druga žena u EU, točnije njih 55 posto, imala je iskustvo
seksualnog uznemiravanja otkako je napunila 15 godina. Među ženama
koje rade na poslovima takozvanih bijelih ovratnika čak ih se 75 posto
susrelo sa seksualnim uznemiravanjem te 61 posto njihovih kolegica
na nižekvalificiranim poslovima. Među svim žrtvama, njih 32 posto
je reklo da su počinitelji bili šefovi, kolege ili klijenti.
Prošlo je šest godina otkako je MeToo zapalio društvene mreže i
prisilio svijet da sasluša žene, no koliko je zapravo donio promjena
na kontinentu gdje živimo?
- U nizu zemalja, ne samo u Europi, ali posebno u Europi, MeToo
se dočekao kao da je to američki problem ili problem Hollywooda.
Naročito je u Francuskoj i Italiji bilo teško probiti otpor - smatra ame-
rička politička teoretičarka i feministička spisateljica Cynthia Enloe.
Kako se Francuska suočila sa svojim nasljeđem seksualnog uznemi-
ravanja i zlostavljanja žena? U Francuskoj su žene objavljivale svoja
mučna iskustva pod #BalanceTonPorc, što se može prevesti kao Pro-
kaži svoju svinju, no umjesto da se društvo suoči s onim što žene žele
poručiti, ubrzo je izašlo otvoreno pismo koje su potpisale Francuskinje
iz mahom filmske industrije, a među njima i slavna Catherine Dene-
uve, kojim se poručuje da je #BalanceTonPorc lov na vještice te da
muškarci imaju pravo koketirati sa ženama ili im se udvarati, a da se
njihovo ponašanje ne smatra nasilničkim. Drugim riječima, MeToo
je označio kraj flertanju. Sličan se argument redovito izvlači ne samo
u Francuskoj, gdje se zavođenje smatra dijelom tradicije, te se proziva
žene da prokazuju muškarce prozivajući ih nasilnicima, no žene dobro
znaju razlučiti razliku između uvažavajućeg zavođenja i nepoželjnog
uznemiravanja. Također se u tom pismu, primjerice, trljanje o žene
u javnom prijevozu proglasilo ništavnim, nečim oko čega žene ne bi
trebale dizati takvu halabuku. No unatoč takvoj retrogradnoj reak-
ciji, ipak se od 2017. godine u Francuskoj seksualno uznemiravanje
shvaća ozbiljnije. Tako je 2019. bivša državna tajnica za ravnopravnost
spolova Marlène Schiappa donijela zakon o kažnjavanju seksualnog
uznemiravanja u javnom prostoru novčanim, ali i zatvorskim kaznama,
čime su prvi put u Francuskoj uvredljivo dobacivanje i nabacivanje,
trljanje u javnom prijevozu i ostale finese iz kataloga zavođenja, a
koje je većina žena doživjela, postali kazneno djelo koje žene mogu
prijaviti. #MeToo je sigurno zaslužan i za to što su od 2017. prijave
seksualnog nasilja u Francuskoj porasle za čak 82 posto.
ODJECI METOO POKRETA JOŠ SE POJAVLJUJU I ZBRAJAJU,
TO NIJE ZAVRŠEN PROCES, NEGO PANDORINA KUTIJA koju
su žene desetljećima pomalo otvarale, da bi se onda te 2017. konačno
njezin sadržaj počeo izlijevati. I još se izlijeva. Tako je ove godine u
Italiji dnevnik La Repubblica objavio svjedočanstva nekoliko glumica
koje su bile seksualno uznemiravane, a potom su udruge Amleta i
Differenza Donna javno iznijele podatke o čak 223 svjedočanstva (95
60 kolovoz-rujan 2023.
posto žena) o seksualnom uznemiravanju i nasilju u showbusine-
ssu. Pri tome je 12 glumica podnijelo prijave. Samo desetak godina
ranije takva bi svjedočanstva u Italiji bila ušutkana. Talijanska no-
vinarka Jennifer Guerra pojašnjava koji bi bio obrazac ušutkavanja:
povela bi se rasprava, uglavnom u televizijskim emisijama, u kojoj
bi se žrtve diskreditiralo i optuživalo da su željne pažnje, dok bi se
istovremeno pozivalo na ugled optuženih. Španjolskoj se trebala
dogoditi skandalozna sudska presuda da zemlja bukne. Nakon što
je sud 2018. presudio da su pet muškaraca, koji su grupno silovali
djevojku u Pamploni, seksualni zlostavljači, ali ne i silovatelji, po-
krenuli su se masovni prosvjedi. Godinu poslije sud je promijenio
presudu i značajno povećao zatvorsku kaznu počiniteljima, a još je
važnije da je to dovelo do promjene u španjolskom zakonu - uveden
je pristanak, dakle sporazumni seksualni odnos se ne pretpostavlja.
MeToo je dobrano protresao Grčku kad je 2020. olimpijska prvakinja u
jedrenju Sofia Bekatorou javno iznijela da je 1998. bila žrtva seksualnog
nasilja. Počinitelj je bio zaposlenik Grčkog jedriličarskog saveza, koji je
dao ostavku pod pritiskom javnosti, ali i političkog vrha zemlje koji je
žrtvi izrazio podršku. S tog se slučaja MeToo proširio pa su tako brojne
glumice istupile s vlastitim iskustvima zlostavljanja i uznemiravanja, što
je uključivalo imenovanje visokopozicioniranih i cijenjenih muškaraca.
Bilo je ostavki i smjena, a i izmjena zakona u svrhu adekvatnije zaštite
od seksualnog zlostavljanja.
U Švedskoj i Norveškoj je #MeToo imao nešto drugačiji smjer. Žene su se
preko društvenih mreža organizirale u grupe prema profesijama - unutar
kulture, sporta, sveučilišta, medija, tehničkih znanosti, Crkve i tako dalje - i
sastavljale su peticije. U Švedskoj je bilo gotovo 80 takvih grupa i u njima
je sudjelovalo više od 100.000 žena. Osim što su prikupljale svjedočanstva i
Povećanje svijesti o sustavnom
seksizmu
U članku objavljenom u rimskom tjedniku
Internazionale, Giulia Siviero piše da se u Italiji
dogodio tihi MeToo pokret, što bi značilo da nije, za
sada, rezultirao suđenjima i istaknutim muškarcima
iza rešetaka, no doveo je do povećanja svijesti o
sustavnom seksizmu i predatorskoj kulturi.
Isto možemo reći i za druge zemlje gdje MeToo nije
imao velikog odjeka, kao što nije u Hrvatskoj. Mnogima
je tek s MeToo postalo jasno koliko je rašireno
uznemiravanje i da su to prošle njihove supruge, kćeri,
prijateljice, mame, kolegice, te što sve uopće jest
uznemiravanje, i da u to spada i, recimo, kolegici staviti
ruku oko ramena te se, barem se nadamo, spremnije
i češće osuđuju ponašanja koja su se prije MeToo
pravdala pa i smatrala uobičajenima.
Posebno su mlađe žene nespremnije tolerirati
uznemiravanja, što nam daje ohrabrenje da se
postavke više neće vraćati na pred MeToo vrijeme.
Možda generacija glumice Catherine Deneuve smatra
uobičajenim muškim ponašanjem kad ih kolege zovu
- ljepotice i komentiraju im izgled, možda nekima to
i komplimentira, no njihove mlađe kolegice znaju
da je to neprimjereno te žele svoj posao obavljati u
uvažavajućim i ravnopravnim okolnostima.
nudile podršku žrtvama, u peticijama su popisale zahtjeve za vladu,
zatim prijedloge akcijskih planova za političare i poslodavce, kao
i prijedloge široke edukacijske mreže diljem zemlje. Peticije su se
objavljivale u medijima, a neki od postignutih efekata peticija su
povećana javna sredstva za skloništa za žene i djevojčice, poboljšani
seksualni odgoj u školama, edukacija poslodavaca o tome kako se
nositi sa seksizmom i seksualnim uznemiravanjem i zlostavljanjem
te, kao i u Španjolskoj, uvođenje zakona o pristanku na seksualni
odnos. I u Švedskoj, kao i u Norveškoj i Danskoj, došlo je i do
ostavki i smjena muškaraca koje su žene prozvale kao zlostavljače.
U Srbiji je, za razliku od Hrvatske, MeToo imao konkretnije odjeke.
Glumica Milena Radulović je 2021. optužila uglednog beogradskog
profesora glume i redatelja Miroslava Aleksića za silovanje i podni-
jela prijavu. Njezinim optužbama se pridružilo još nekoliko mladih
žena i protiv Aleksića je podignuta optužnica. Žene su diljem regije,
pa tako i kod nas, anonimno pod hashtagom #NisiSama objavljivale
svoja iskustva. Potom je iste te 2021. beogradski magazin Vreme
objavio svjedočanstva pet žrtava seksualnog nasilja istog zlostavljača
koje su doživjele kao maloljetne ili netom punoljetne polaznice
znanstvene škole u Istraživačkoj stanici Petnica. Znanstvenik nazvan
S je djevojčice i fotografirao nage, često ih napijajući, prisiljavajući
ih i ucjenjujući. Policija mu je prilikom pretresa stana našle kutije
s gomilom fotografija nagih maloljetnica, no ovaj slučaj još nije
dobio sudski epilog.
A u Hrvatskoj? Gotovo ništa. Kampanja na društvenim #NisiSa-
ma iznijela je na vidjelo neprihvatljiva ponašanja nekih profesora,
prvenstveno na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu te
je fakultet uveo efikasniju metodu prijavljivanja. Bilo je ponešto
prijava žena protiv poslodavaca. No nakon što je #MeToo poka-
zao da je seksualno, ali i seksističko nasilje realnost za mnogo
žena i nakon što je žrtvama omogućio da bolje razumiju što im
se dogodilo ili im se događa, može se očekivati da nas glasni
MeToo tek čeka. 6
kolovoz-rujan 2023. 61
MALO POZNATI, A ZASLUŽNI
Velikani u
sjeni koji su
nas gurali
naprijed
U mnogim popisima zaslužnih Hrvata
ponavljaju se najpoznatiji velikani, ali nas
su zanimali barem još neki ljudi koji se rjeđe
spominju, a zaslužni su - posebno oni od
druge polovice 18. stoljeća, kad počinje put
Hrvatske prema modernoj državi
M
Piše: Hrvoje Dečak
OŽDA NIKAD KAO DANAS NISMO TOLIKO RA-
SPRAVLJALI O VELIKIM LJUDIMA KOJE JE HRVAT-
SKA DALA. Otkako smo ušli u EU, još češće ističemo
koji su to naši sunarodnjaci zadužili domovinu i svijet
izumima, umjetničkim djelima, vojnim i drugim pothvatima... Koliko je samo
rasprave bilo o tome tko treba doći na hrvatske kovanice eura! Za Teslu i Andrića
se otima i po nekoliko država i nacija, a mi uvijek iznova moramo isticati da
je genijalni izumitelj rođen i stasao u Hrvatskoj, a ne u Austrijskom carstvu
ili Vojnoj krajini. Ne samo Tesla: u eri tehnologije, čini se da na ljestvicama
određenu prednost imaju naši prirodni znanstvenici i izumitelji.
Ipak, ovdje ćemo spomenuti ljude raznih profesija koji su također odigrali važnu
ulogu u razvoju Hrvatske, a rjeđe se spominju. U tome nam je pomogla dr. sc.
Ivana Horbec iz Hrvatskog instituta za povijest i članica suradnica HAZU.
Jedan od ugaonih kamena našeg napretka, posebno u sjevernoj Hrvatskoj,
osnivanje je isusovačke Klasične gimnazije u Zagrebu 1607. godine. Najzasluž-
niji za osnutak bio je tadašnji ban Ivan II. Drašković, inače veliki borac protiv
Osmanlija, koji je troškove obrane Hrvatske, a time i Europe, često plaćao i
vlastitim sredstvima! Gimnazija na Katarinskom trgu promicala je vrijednosti
antike, kršćanstva, ali i općeljudske vrline. U nju se išlo šest godina. Njegovala je
načelo: Ponavljanje je majka učenja, ali i natjecanja gimnazijalaca, pa i predstave
- zaštitni znak Klasične i danas. Isusovci su zaslužni i za Sveučilište u Zagrebu iz
1669., najstarije s neprekidnim radom u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi.
Sveučilišne povlastice priznao mu je car i kralj Leopold I. Paradoksalno, bio je
to isti vladar koji je nametao apsolutizam i centralizaciju i protiv kojega su se
digli Zrinski i Frankopani s ugarskim velikašima, a na kraju ih je, unatoč danoj
riječi da će biti milostiv, dao pogubiti! Tako smo zašli dublje u novi vijek, a po-
vjesničarka Ivana Horbec najviše se bavi upravo drugom polovicom 18. stoljeća.
- Posebno me zanimaju počeci javne uprave, javnog školstva i javnog zdravstva
u nas, pa i značajni ljudi iz tog razdoblja, često školovani u velikim centrima
Europe. Od onih manje poznatih dobar je primjer istarski plemić Pompeo IV.
62 kolovoz-rujan 2023.
Brigido (1729. - 1811.). Bio je na visokim položajima
diljem Habsburške Monarhije, a promicao je napredak
u gospodarstvu i trgovini, ali i znanost i umjetnost.
Boljom organizacijom poljoprivrede i stočarstva učinio
je svoje imanje u Lupoglavu uzorom za sve tamošnje po-
sjede i mnogi su tamo dolazili učiti - kaže znanstvenica.
Ivan Luka Garanjin (1764. - 1841.) iz trogirske pa-
tricijske obitelji cijeli je život pratio nova saznanja i
prosvijećene ideje. Obiteljska palača u Trogiru čuvala
je promatračnicu za astronomska istraživanja i veliku
biblioteku, a park je jedan od najznačajnijih tog doba
u Dalmaciji. U vrijeme austrijske uprave bio je glav-
nim nadzornikom za antikne spomenike i umjetničke
predmete te konzervator za Dalmaciju i istraživač Sa-
lone. Garanjin je osmislio školski program Kolegija sv.
Lazara na Čiovu te sudjelovao u radu više akademija u
Italiji, ali i triju agrarnih akademija u Dalmaciji koje
su promicale gospodarstvo i nastojale k nama donijeti
nove poljoprivredne kulture.
- Rado ću spomenuti i dubrovačku plemkinju Mariju
Đurđević Bunić (1754. - 1839.). Osoba goleme naobraz-
be, okupljala je u svom domu značajne intelektualce,
pa i Alberta Fortisa, pisca putopisne knjige Put po
Dalmaciji - ističe povjesničarka.
Iako je prilično poznat, spomenut ćemo i Baltazara
Adama Krčelića (Šenkovec, 1715. - Zagreb, 1778.), te-
ologa, povjesničara i pravnika. Sustavno je pratio nove,
prosvijećene ideje i bio reformator školstva, a predlagao
je niz pozitivnih promjena u funkcioniranju javne
službe. Kritizirao je isusovačke metode podučavanja:
Ambroz Vranyczány Dobrinović u Karlovcu je bio
među osnivačima Ilirske čitaonice
usmjerenost na latinski jezik, u suprotnosti s praktičnim znanjima i modernim diljem svijeta, sve do Afrike i Južne Amerike. Bila je glavni
stranim jezicima, kao i pretjerano inzistiranje na repeticiji, rekli bismo - bubanju. dobavljač soli za cijelu Austriju! Kako je tad trgovina bila
Zagrebački pravnik i visoki državni dužnosnik Nikola Škrlec Lomnički (1729. rizičan pothvat, inicirao je osnivanje osiguravajućeg društva
- 1799.) bio je, pak, najistaknutiji prosvijećeni političar svoga doba, reformator za domaće trgovce. Promicao je dobru prometnu poveza-
političkog života u nas. Iako svi njegovi prijedlozi nisu prihvaćeni, osmislio je nost Rijeke s plodnom Slavonijom i Banatom te regula-
opsežnu reformu javnih institucija u Hrvatskoj i Ugarskoj. ciju riječnih tokova, a među prvima je predložio gradnju
željezničke pruge. Adamić je zaslužan za modernizaciju
PODUZETNIK, POLITIČAR I DIPLOMAT ANDRIJA LJUDEVIT ADAMIĆ Rijeke, ali i gradnju tamošnjeg reprezentativnog kazališta!
(1766. - 1829.) ZAGOVARAO JE KULTURNI I GOSPODARSKI RAZVOJ, pa je - Danas se malo spominje i Adalbert Adam Barić (1742.
jedna od najuglednijih (a i najbogatijih) osoba u povijesti grada Rijeke. Taj je grad - 1813.), a bio je prvi profesor prava u Hrvatskoj nakon
u 18. stoljeću, uz Trst, postao najvažnija luka austrijskog Primorja, ali i značajan reforme školstva u 18. stoljeću, kad je i formiran suvremeni
gospodarski centar. Rođeni Riječanin, Adamić se školovao u Beču, gdje je upoznao koncept državnoga školstva i sveučilišnih profesora kao
nova kretanja u političkoj ekonomiji. U Rijeci je s ocem osnovao trgovačku tvrtku javnih službenika - nastavlja naša sugovornica:
Simone Adamich e Figlio, koja je bila na svjetskom glasu, a izvozila je raznu robu - Rođen u plemićkoj obitelji u Novom Sadu,
PLEMIĆ TOMA BASILJEVIĆ: INTELEKTUALCI MORAJU BRINUTI O OPĆEM DOBRU
U Dubrovačkoj Republici bio je zanimljiv njegovih javnih dužnosti u Republici na-
i plemić Toma Basiljević (1756. - 1806.). jistaknutija je bila ona tzv. kacamorta,
Iako se školovao za pravnika, okrenuo protuepidemijskog službenika - na njoj
se prirodnim znanostima (mineral- je počivala obrana od zaraznih bolesti.
ogiji), gospodarstvu i stranim jezicima. Zbog te je dužnosti Basiljević raskošan
Upućen u radove europskih intelektual- život u Gradu morao zamijeniti grani-
aca zalagao se za reformu uprave u Du- com s Osmanskim Carstvom, ali možda
brovniku, koja je tad bila temeljena na je baš u toj službi shvatio važnost brige
nasljednom plemstvu, a istupao je pro- za ‘malog čovjeka’ i isticao da intelektu-
tiv raskoši i bogatstva vlastele. Naravno, alci trebaju biti prožeti ljubavlju prema
potonja time nije bila oduševljena. Od općem dobru - ističe dr. Ivana Horbec.
kolovoz-rujan 2023. 63
MALO POZNATI, A ZASLUŽNI

Barić je u Beču, kod glasovi- Nikola Škrlec Lomnički bio je najistaknutiji

tog Josepha von Sonnenfelsa,
savjetnika Marije Terezije, pohađao Akademik Josip Roglić: Zagovornik autoceste Zagreb - Split prosvijećeni političar svoga doba

Političko-kameralni studij, na kojemu S hrvatskim proljećem krajem 1960-ih intenzivirali su se planovi za autocestu Zagreb - Split, a jedan od glavnih ini-
se učilo za državnu službu. Kad je prvi
cijatora bio je naš veliki geograf, akademik Josip Roglić. Rođen 1906. u Župi Biokovskoj u Zabiokovlju, bio je jedan
takav studij osnovan u Varaždinu 1769.
godine, Barić je bio izabran za profe- od najvećih svjetskih stručnjaka za krš. Poslije 1945. među osnivačima je PMF-a u Zagrebu i Hrvatskog speleološkog
sora. Nezadovoljan slabom plaćom i saveza. Agilni Roglić je tijekom Tršćanske krize vodio popis stanovništva u Istri. Na temelju njega, u 13-satnoj,
zalaganjem studenata, nakon osnutka žestokoj raspravi s predstavnicima sila pobjednica, snažno je pridonio da smo izborili povoljne zapadne granice
Zagrebačke akademije, 1776. godine nove Jugoslavije, a time i Hrvatske. Krajem 1960-ih Roglić je nacrtao trasu autoceste Zagreb - Split najprirodnijim
prelazi tamo. Ubrzo produžuje na Aka- pravcem, dolinom Une i preko Knina, čime bi bila 80 km kraća od današnje (320 umjesto 400 km). No dijelom bi
demiju u Győru, a potom na Sveučilište išla kroz BiH (V. Kladušu i Bihać). Projekt je prekinut gušenjem hrvatskog proljeća, ali zato danas imamo autocestu
u Budimu (Pešti), gdje je bio i rektor.
isključivo našim teritorijem. Josip Roglić umro je i pokopan u Zagrebu 1987., a ove je godine u njegovoj rodnoj Župi
Za početke javnoga zdravstva u nas
vrlo je zaslužan Ivan Krstitelj Lalangue Biokovskoj otvoren prezentacijski centar s njegovim imenom. Svojim djelom zaista je na najbolji način povezao
(1743. - 1799.), liječnik podrijetlom iz sjever i jug Hrvatske.
Luxembourga. Medicinu je završio u
Beču, a specijalizirao se za porodništvo.
Na prijedlog vrhovnog liječnika Monar-
hije, Gerarda van Swietena, poslan je za
fizika Varaždinske županije - glavnoga
županijskog liječnika i administratora
javnog zdravstva. Liječio je plemiće, ali
i ostalo stanovništvo, gdje se istakao
požrtvovnošću i obrazovnim radom.
Podučavao je mnoge kirurge i primalje.
Napisao je i priručnik za primalje, i to
na hrvatskom, Kratek navuk od mestrie
Najzaslužniji za osnutak Klasične gimnazije bio je
pupkorezne, a za puk važno prosvje-
tadašnji ban Ivan II. Drašković
titeljsko djelo Vrachtva ladanyszka,
za potrebochu musev, y sziromakov
horvatczkoga orszaga, u kojem je po-
stavio temelje hrvatske medicinske
terminologije.
- Napokon, spomenimo i vrsnog časni-
ka, diplomata i graditelja Josipa Filipa
Vukasovića (1755. - 1809.), jednog od
najznačajnijih inženjera habsburške
vojske na našim prostorima - dodala
je Ivana Horbec.
- Taj rođeni Ličanin u Beču je završio
Djelo velikog prirodoslovca i popularizatora Dragutina Hirca
vojnu akademiju, a službovao je u Voj-
noj krajini. U razdobljima mira projek-
tirao je ceste u Primorju i Karlovačkom generalatu, a 1780-ih novu cestu od U 19. stoljeću je Ambroz Vranyczány Dobrinović (1801. kasnijima sudjelovao je sa svojim biranim vinima, kukuruzom Stražimirac i kao list francuske uprave za Dalmaciju, a uređivali su ih
Gospića do Karlobaga - Terezijanu. Izradio je i projekt za uređenje Jozefine, za - 1870.), političar i gospodarstvenik rodom iz Staroga drugim proizvodima. Pokrenuo je list Seoski gospodar i podučavao mlade i B. Benincasa, I. Kreljanović i N. Budrović. Kasnije u 19.
proširenje luke u Karlobagu, za obranu Senja od poplava, projektirao je vojne Grada na Hvaru, u Karlovcu bio među osnivačima Ilirske poljoprivrednike. Napisao je i prve knjige o naprednom vinogradarstvu u nas stoljeću započela je plodna era humorističnih i satiričnih
građevine, ali i novu cestu od Karlovca do Rijeke (Via Ludovicea) - zaključila čitaonice. Osnovao je i Savsko-kupsko društvo parobro- te djelo Ratarstvo za puk. Zanimljivo je da je u pisanju dosljedno izbjegavao bilo listova u nas (danas tako zapušteno područje!), a prvi
je povjesničarka. djenja, koje je našim prvim riječnim parobrodom Sloga koju stranu riječ u hrvatskom jeziku! Naša prva feministica i zagovornica prava je bio Podravski jež Dragutina Antoleka u Varaždinu
A sad prijeđimo u 19. stoljeće. Za svekoliki napredak Hrvatske nemjerljiva povezivalo Sisak i Zemun. Zalagao se i za gradnju želje- žena bila je Karlovčanka Dragojla Jarnević (1812. - 1875.). Najprije učiteljica, 1862. Ipak, Jež je prerano zakukurikao: zabranjen je već
je važnost osnutka modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine s Pravnim, zničke pruge, ni manje ni više, od Vukovara do Rijeke. u Karlovcu je 1840. osnovala prvu privatnu djevojačku školu da bi i djevojčice nakon prvog broja zbog kritiziranja vlasti i germanizacije.
Teološkim, Filozofskim (tad je obuhvaćao i prirodne znanosti!) i Medicinskim Bio je i na visokim političkim dužnostima, uvijek na dobile naobrazbu. Kasnije se priključila Ilircima i postala cijenjena književnica. Napokon, 1910. osnovano je i Hrvatsko novinarsko druš-
fakultetom - koji je tek trebao biti osnovan. Vlasti u Beču to su opstruirale sve braniku hrvatskih interesa, zauzimajući se za sjedinjenje Iako je imala veliku romansu s pjesnikom Ivanom Trnskim, nikad se nije udala. tvo: utemeljitelj i prvi predsjednik bio je Milan Grlović
do sutona Monarhije, 1917. godine, kad je otvoren odlučnom akcijom domo- Dalmacije i Vojne krajine s civilnom Hrvatskom. Znat- Dragojla je bila i prvi hrvatski alpinist (ne alpinistica, nego alpinist uopće): 1843. (Križevci, 1852. - Zagreb, 1915.), a među osnivačima bili
ljuba, a na čelu im je bio Milan Rojc. Taj zagrebački pravnik i političar (1855. nim novčanim iznosom pomogao je osnivanje JAZU, godine popela se bez ikakve opreme gotovo nepristupačnom stijenom na Okić u su i novinari i književnici Matoš i Zagorka.
- 1946.) bio je, uz ostalo, predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu početkom današnje HAZU. Veliki organizator našeg glazbenog Samoborskom gorju želeći iz one visine koja stermo u visinu viri, po Horvatskoj Golemo značenje za naš svekoliko život imalo je i pokre-
20. stoljeća, i ponovno od 1917. do 1920. Energično se zalagao za osnivanje života u njegovim začecima, u doba Ilirizma, bio je Albert se razgledati. Dojmljiv opis uspona uvrstila je u svoj čuveni Dnevnik. Kad smo tanje Radiostanice Zagreb, prve u jugoistočnoj Europi.
i drugih fakulteta poput Veterinarske visoke škole, Više pedagoške škole i Štriga, pravnik, ali i školovani pjevač bariton (Križevci, kod planinarstva, Hrvatsko planinarsko društvo osnovano je već 1874. kao de- Predvodnik je bio Oton Kučera, prirodoslovac i popula-
Tehničke visoke škole u Zagrebu te Pomorske akademije u Bakru. Zaslužan je 1821. - Zagreb, 1897.). Snažno je poticao Lisinskog na veto u svijetu, pa će dogodine proslaviti 150 godina! I glasilo HPD-a, Hrvatski rizator znanosti i tehnike (Petrinja, 1857. - Zagreb, 1931.)
i za osnutak Etnografskog muzeja u Zagrebu. Njegova kći Nasta Rojc poznata stvaranje u hrvatskom duhu, a pjevao je i na praizvedbi planinar, jedno je od najstarijih takvih u Europi, a izlazi neprekidno od 1898. a istaknuo se i Josip Lončar, fizičar i elektrotehničar, aka-
je hrvatska slikarica. naše prve opere Ljubav i zloba 1846. Osnovao je i Prvo Prvi glavni urednik bio je veliki prirodoslovac i popularizator, Dragutin Hirc demik, rođen 1891. u Đakovu, a umro 1973. u Zagrebu.
ilirsko glazbeno društvo, na čelu s Lisinskim, a imao je (Zagreb, 1853. - Zagreb, 1921.), a u 20. stoljeću zagrebački liječnik i planinar, Kao profesor Tehničkog fakulteta, Lončar je još 1930., na
MEĐUTIM, PRVO JE SVEUČILIŠTE U NAS OSNOVANO JOŠ 1396. godine i glumačku družinu u kojoj je i sam igrao. prof. dr. Željko Poljak (rođen 1926.), uređivao je taj časopis pune 42 godine! prijamniku koji je sam izradio, u svom laboratoriju primao
u Zadru - dominikanski Studium generale, kasnije nazvan Universitas Jader- Jedan od naših istaknutih gospodarstvenika 19. sto- I o početku novinstva općenito u nas šira javnost ne zna mnogo, recimo da su prve i televizijsku sliku iz Londona! Na 30. obljetnicu Radio
tina. Uz kraće prekide zbog osmanlijskih napada, djelovalo je sve do početka ljeća bio je Dragutin Stražimir (1821. - 1881.). Rođen u novine u Hrvatskoj bile Ephemerides Zagrabienses još 1771. godine. Izlazile su Zagreba, na Sljemenu je 1956. proradio prvi TV odašiljač
19. stoljeća, kad su ga ukinule francuske vlasti. Suvremeni Filozofski fakultet Velikom Bukovcu kraj Varaždina, zvanjem svećenik, na latinskom, subotom, a od pedeset brojeva nijedan nije sačuvan. Izdavač je bio u bivšoj državi. Najprije je prenosio austrijske i talijanske
u Zadru osnovan je 1955. godine u okrilju Zagrebačkog sveučilišta, a današnje taj pisac i narodni prosvjetitelj priredio je prvu gos- Čeh Antun Jandera. Mnogo češće se spominju prve novine na hrvatskom jeziku, programe, a nakon nekoliko mjeseci počelo je emitiranje
Sveučilište u Zadru osnovao je, zapravo obnovio Hrvatski sabor 2002. godine. podarsku izložbu u Hrvatskoj 1860. godine, a na svim zadarski Kraljski Dalmatin (1806. - 1810.). Bile su dvojezične (i na talijanskom) Televizije Zagreb - danas Hrvatske televizije. 6

64 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 65

KASNO LJETO I IZLETI
Mali dragulji koji
očaravaju ljepotom
Zapravo malo znamo o mnogim
znamenitostima kojima su bogati i mali
gradovi Hrvatske, uz raznolika događanja
koja ispunjavaju cijelu godinu. Izabrali smo
Ozalj, Daruvar, Valpovo i Malinsku
Piše: Hrvoje Dečak
Fotografije: TZP Kupa, TZ Daruvar-Papuk, TZ grada
P
Valpova, TZ općine Malinska Dubašnica (foto Fran Karabaić)
OMALO ODMIČE LJETO, PA VEĆ RAZMIŠLJAMO O KRAĆIM
IZLETIMA KRAJEM LJETA I U RANU JESEN. To je možda i naju-
godnije doba godine. Predstavljamo vam četiri mala hrvatska grada
i njihovu okolicu! U središnjoj Hrvatskoj slikovit je Ozalj nedaleko
od Karlovca. Nastao iz srednjovjekovne utvrde na klisuri iznad Kupe, Stari grad Ozalj
danas udomljuje i ozaljski Zavičajni muzej. Među vlasnicima Grada bili su Frankopani
i Zrinski, kad je grad, u 17. stoljeću, bio središte ozaljskog književnog kruga. Njegovi
su nositelji pisali jezikom koji ujedinjuje sva tri hrvatska narječja!
Zadnji plemići u Starom gradu bile su obitelji Thurn i Taxis, a one su ga 1928. daro-
vale Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja, koja je, s iznimkom doba druge Jugoslavije,
od tada njegov vlasnik.
Ozalj i okolicu obuhvaća Turistička zajednica područja Kupa. Njezin direktor Toni
Šarić tumači da u njezin djelokrug spada sjeverozapad Karlovačke županije, odnosno
mjesta uz Kupu - Ozalj, Lasinja, Draganić, Kamanje, Žakanje i Ribnik.
- Posjetitelji nam najviše dolaze razgledati Stari grad i muzej, a potonjem pripada
slikoviti Etno park kraj središta Ozlja. To je muzej na otvorenom sa starim pokupskim
drvenim kućama slamnatih krovova. Munjara na Kupi u Ozlju je najstarija kontinen-
talna hidroelektrana u Hrvatskoj! Puštena je u rad 1908. godine radi rasvjete Karlovca.
Inače, Ozalj je prvi hrvatski grad koji se uključio na europsku Rutu impresionizma,
a veza je naša Slava Raškaj, rođena u Ozlju. Slavi raznim programima svake godine
posvećujemo cijeli ožujak - ponosan je Šarić.
Ime velike slikarice nosi i Gradsko kupalište, gdje je ljeti Dnevni boravak na Kupi.
Okolica Ozlja ugodna je kombinacija brežuljaka i dolina Kupe i Dobre, ali i gorja
Žumberka. Odlično mjesto za ribolovce i sve ljubitelje prirode su Jezera Šljunčare.
- Naš kraj je od 2015. godine poznat i po slasnoj štrudli i Štrudlafestu, prvog viken-
da u rujnu. Jaškovo je znamenito selo štrudle, ali i mjesto s drugom ugostiteljskom
ponudom i autohtonim ruralnim turizmom. Mnogi su vjerojatno bili u restoranu
Žganjer, OPG-u Kovač (poznatom po bučinu ulju) ili restoranu s mlinom Papalina.
Između Ozlja i Jaškova je i Pavlinski samostan Svetice. Sve atraktivnija ponuda je u
Vivodini i u Vrhovcu, vinorodnim brežuljcima, koja su zavoljeli i ljubitelji Svjetskog
prvenstva u rallyju. Održavaju se Wine&Walk vikendi i sve je veća ponuda aktivnog
odmora - kaže direktor TZ-a.
Slikovita mjesta za izlet uz Kupu i Dobru su Pravutina i Žakanje. U Kamanju je, uz
Kupu, špilja Vrlovka, dulje od 150 godina poznata istraživačima i turistima. Lani je
tamo otvoren i Arheološki park pa svjedoči kontinuitetu života na tome mjestu od
66 kolovoz-rujan 2023.
mlađeg kamenog doba.
- U Ribniku blizu slovenske granice atrakcija je Stari grad,
ali i Srce prirode Srakovčić, integralni hotel i kamp, omi-
ljeno mjesto ljubitelja netaknute prirode. U Draganiću je
imanje Contessa, na kojemu se djeca pretvaraju u princeze
i vitezove. KUD Sv. Juraj u Draganiću čuva baštinu svoga
kraja - nastavlja naš domaćin.
Spomenuo je i Lasinju, koja je na mnogim biciklističkim
rutama, a sve više gostiju tamo dolazi na festival LAFest
u lipnju.
- Zanimljivi smo i planinarima (Sveta Gera), lovcima,
ribičima, a imamo idealne uvjete za kuglanje, trail utrke,
vožnje kajacima, taekwondo i konjički sport. Pokrenuli smo
i brand Štrudla by bike, lagane obiteljske cikloturističke rute,
koje stalno širimo. Dakle, odmaknite se od svojih ekrana i
dođite k nama u prirodu - poziva Toni Šarić.
Dobro došli u grad termalnih voda, vrhunskih vina, staro- MALINSKA ima novi Interpretacijski centar maritimne baštine DUBoak.
češkog piva i tamnog neba! Tako goste pozivaju Daruvar-
čani. Taj grad u zapadnoj Slavoniji, ali i općine Dežanovac,
On priča o suživotu stanovnika s morem i šumama hrasta
Đulovac, Končanicu i Sirač pokriva TZ Daruvar - Papuk.
Sjedište Saveza Čeha RH upravo je u Daruvaru jer u tom U Interpretacijskom centru
kraju živi najviše Čeha u nas, a u naselju Končanici su i sadržaji su prilagođeni i djeci
većina. Daruvar je udaljen 130 km od Zagreba, 50-ak od
Bjelovara i Virovitice, 120 km od Sl. Broda i 150 km od
Osijeka.
- Naš je grad od vremena Rimljana poznat po termalnoj
ljekovitoj vodi i blatu vulkanskog podrijetla. To je osnova
današnjih programa liječenja i wellnessa u Daruvarskim
toplicama, koje su u samom gradu, sa specijalnom bolni-
com za medicinsku rehabilitaciju - tumači Ivana Plažanin
Vuković, prva osoba TZ-a.
DARUVAR JE POZNAT I PO REKREACIJI I ZABA-
VI, RECIMO U TERMALNOM VODENOM PARKU
AQUAE BALISSAE (rimski naziv za Daruvarske toplice),
također u gradu. Odlično arhitektonsko
- Kao što sigurno znate, čuveni smo i po češkom pivu. Pi- rješenje DUBoaka
vovara Daruvar, osnovana još 1840., proizvodi Staročeško
pivo prema tradicionalnoj recepturi, ali i craft pivo 5th ga ubosti Amorova strijela! Daruvar - Papuk, u suradnji s lokalnim ugostiteljima.
Element. Turistički proizvod Pivovare, BEERLIST, omogu- - Posebna je atrakcija Međunarodni park tamnog neba Vrani kamen pokraj grada, u - Uživajte u Jelima za jačanje imuniteta - s kaduljom, češ-
ćuje posjetiteljima da se upoznaju s poviješću daruvarskog zapadnom masivu Papuka. Kako u tom kraju nema mnogo svjetlosnog onečišćenja, njakom, đumbirom, ljutom paprikom, kurkumom, hrenom
pivarstva - otkriva. astronomi i amateri mogu sjajno promatrati noćno nebo - naglašava direktorica. i medom - preporučuje.
Daruvar je omiljen i zbog vrsnih vina. Na sunčanim obron- U mnoštvu daruvarskih manifestacija su i travanjskih Deset dana astronomije u Drugi gastro projekt su Daruvarski parovi, kombinacije
cima Papuka loza se uzgaja stoljećima. Daruvarska vinska Daruvaru i Daruvarski cvjetni sajam, zatim Daruvarska klapska večer i Grofovski lokalnih namirnica koje se, kaže ona, savršeno sljubljuju s
cesta počinje u središtu grada. dani piva u svibnju, festival vina Vinodar u lipnju, Dani češke kulture u Daruvaru daruvarskim craft pivom i vinima, ali i prirodnom limu-
- Jedna od glavnih znamenitosti grada je dvorac grofa i veliki hit Rockabilly festival u srpnju, Daruvar Rock City u kolovozu... Osobito je nadom ili domaćim jogurtom.
Antuna Jankovića u njegovu središtu, odnedavno Zavičajni bogat rujan: Dani češke kulture i gastronomije u Končanici, Međunarodni festival - To je prvi takav koncept u Hrvatskoj - istaknula je Ivana
muzej. A ispred njega je najstarije stablo ginkga bilobe u limenih glazba FLIG, Dani šljiva i rakija u Siraču... Plažan Vuković.
Hrvatskoj - ističe direktorica. - Svakako kušajte češke specijalitete poput knedli s kiselim kupusom. Tipične da- Ako od Daruvara potegnete na sjeveroistok, 30 kilometara
Lijepa je opuštajuća šetnja u Lječilišnom perivoju Julijeva ruvarske delicije su i pečena guska i patka, krpice sa svježim kupusom, knedle sa prije Osijeka doći ćete u Valpovo. Gradić na opjevanoj Ka-
parka. Ako krenete poučnom stazom - Rimskom park šljivama, dizane knedle na pari, bramborak (popečci od krumpira) i, naravno, sva rašici, blizu Drave, od Slavonskog Broda je udaljen stotinu,
šumom, naći ćete zanimljivo Židovsko groblje i izvor lju- tipična slavonska jela - dodaje gospođa Ivana. a od Zagreba 287 km.
bavi Julius Brum; naravno, tko popije s njega, jamačno će No tu nije kraj. Projekt 6-ti elementi je inovativna gastronomska inicijativa TZ-a - Kod nas malo tko može ostati ravnodušan - kaže
kolovoz-rujan 2023. 67
KASNO LJETO I IZLETI
Ozalj sa svojim dvorcem i muzejom
te obližnji dvorac Ribnik idealne su
lokacije za jednodevni izlet
68 kolovoz-rujan 2023.
Eduard Lacković, direktor TZ grada Valpova.
Kao prvo, tu je barokno-klasicistički dvorac Pran-
dau-Normann iz 18. stoljeća, na ostacima stare utvrde.
Lacković kaže da je među tri najvrednija dvorca u Hrvatskoj.
U dvorcu je Muzej Valpovštine s ostavštinom obitelji Pran-
dau i Normann. Uz stručno vodstvo možete ući u izvrsno
očuvanu srednjovjekovnu kulu i popeti se do vidikovca na
vrhu. Kakav pogled! Čut ćete i zvukove raritetnih orgulja
u dvorskoj kapeli...
- Ispred dvorca je spomenik najvećem Valpovčaninu, fra
Matiji Petru Katančiću (1750. - 1825.). Bio je najučeniji
Slavonac svoga vremena. Taj profesor sveučilišta u Pešti
prvi je u nas preveo na hrvatski te tiskao cjelovito Sveto
pismo, objavljeno nakon njegove smrti 1831. Memorijalni
centar Matije Petra Katančića čuva prvi cjeloviti tiskani
prijevod - ponosno govori domaćin.
Oko valpovačkog dvorca je prekrasan barokni perivoj.
- U kripti kapelice sv. Roka je 17 grobova baruna Prandau
i grofova Normann, a kapelica je i prvi Memorijalni centar
Podunavskih Švaba u Hrvatskoj. Naime, 1944. godine brojni
domaći Nijemci morali su otići iz Valpovštine, a 1945. je
u gradu za preostale osnovan logor, u kojemu su mnogi
umrli - tumači nam Lacković.
Pokraj dvorca je Centar kulture Matija Petar Katančić, sre-
dište kulturnih događanja, a kao što ćemo vidjeti, Katančiću
su posvećene još mnoge važne institucije.
Ipak, odmorimo se načas i upitajmo što se dobro jede i
pije u Valpovu.
- Možda će općeslavonski (i baranjski) zvučati fiš paprikaš,
čobanac, kulen, slanina, čvarci, domaći sir... No simbol
Valpova je rakija od autohtone bijele sorte šljive valpovke.
Liječi i dušu i tijelo - uvjerava nas domaćin.
FIŠIJADA U VALPOVAČKOM PRIGRADSKOM NASE-
LJU NARDU NAJSTARIJA JE U HRVATSKOJ. Svake je
posljednje subote u kolovozu, pa još imate vremena doći
na ovogodišnju!
Valpovo se diči i drugim priredbama, a to su Dječji gradski
karneval, Uskrs u Valpovu, Festival sira i vina u svibnju,
Ljeto valpovačko u lipnju - smotra amaterskog kulturnog
stvaralaštva, Reunited festival za ljubitelje hip-hop, dub i
elektroničke glazbe te Rock’a’raj fest, oboje u srpnju, a tu
je i Advent u prosincu.
Greenroom festival 18. i 19. kolovoza ove godine u valpo-
vačkom će dvorcu okupiti zaljubljenike u sport, glazbu i
kulturu, a kulturno-znanstveni Katančićevi dani su od 31.
8. do 2. 9. Svakako možete stići na Craft beer festival 8. i 9.
rujna ili Valpovačku stazu zdravlja, 30. rujna, namijenjenu
starijima.
− Ponosni smo i na tri nova centra u gradu. Prvi je Informa-
cijski centar u perivoju, gdje turisti doznaju o našoj prirodi,
gastronomiji i ostalom. Drugi je Edukacijsko-interpretacijski
centar Matije Petra Katančića u staroj školi iz 1859.: uz
virtualnu i proširenu stvarnost putujete kroz povijest od
rimske Panonije do Valpovštine 18. stoljeća. Napokon, tu
je Katančićev Memorijalni centar i u njemu pet originalnih
svezaka njegove Biblije - kaže Eduard Lacković
Na kraju, svratite u obližnje Ladimirevce i na Trgu Fabijana
Šovagovića poklonite se pred bistom najvećeg sina tog
mjesta. A Ladimirevci imaju još jednu plemenitu ulogu -
tamo je jedno od samo dva SOS Dječja sela u Hrvatskoj.
I napokon jedan prijedlog i na Jadranu. Malinska na Krku
je od Rijeke udaljena pola sata vožnje, od Pule sat i pol, od
Zagreba dva sata, od Zadra tri, a od Splita četiri.
- Turizam je započeo ovdje još krajem 19. stoljeća - kaže Dani-
el Manzoni, mladi direktor TZ Općine Malinska - Dubašnica.
Naime, Dubašnica je predjel oko Malinske nazvan po
VALPOVO I DARUVAR prave su male
zvijezde kontinentalnog turizma s
bogatom ponudom i znamenitostima
Festival sira i vina Valpovo
Prekrasne Daruvarske toplice
Dvorac Prandau-Normann
Dvorac Antuna Jankovića i drvo gingka u Daruvaru
bujnim šumama hrasta, koji ponegdje spušta grane do samoga mora. U prošlosti
je hrastovo drvo bilo glavni hranitelj stanovnika.
Glavna kulturna znamenitost mjesta novi je Interpretacijski centar maritimne
baštine DUBoak. On priča o suživotu stanovnika s morem i šumama hrasta. U
Dubašnici je nekad bila snažna brodogradnja, a izvozilo se i ogrjevno drvo, mnogo
u Veneciju. Upravo je virtualni prikaz višednevne plovidbe u Mletke upečatljivo
prikazan u Centru.
DUBoak je inače prekrasan, na samoj rivi, a u njemu upoznajete i vrste jedrenjaka
i drugih brodova te znamenite ljude. Sin Dubašnice bio je Ivan Klobučarić (oko
1545. - oko 1605.), svećenik, slikar i jedan od najvećih tadašnjih kartografa. Izložena
karta Riječkog zaljeva iz 1585. svjedoči da je bio i ispred svog vremena...
Osim šetnje ili trčanja, recimo Rajskom stazom uz more, u hladu šume, sve do Njivica,
u Malinskoj i okolici otkrit ćete mnoge biljege prošlosti. Pun je iznenađenja stari
samostan sv. Marije Magdalene u Portu. Nedaleko od njega je Fumak, s postoljem
najveće i najteže drveno raspelo u Europi (visine 6,6 m, teško 840 kg). Uoči 2000.
godine dao ga je podići Petar Trp, povratnik iz Australije, za zahvalu što je preživio
tešku nesreću na radu.
ZANIMLJIVA JESEN NA MORU
Oni aktivni na biciklističkim stazama Dubašnice mogu
doživjeti sve najljepše od prirode. Volite li šetati ili trčati
prirodom, oduševit će vas čak 50 kilometara staza, sve do
Dobrinja ili grada Krka.
- Središnja priredba kod nas je Sensa u svibnju, sa starim
običajem, utrkom za kolutom sira, Teć za sir. Na blagdan
Uzašašća u Bogovićima se na misi sir prikazuje na oltaru.
Poslije mise momci trče u parovima za sirom, koji je i
nagrada. Ugostitelji uvijek pripreme rapsodiju slatkih i
slanih specijaliteta od sira - govori Daniel Manzoni.
Ljetnu sezonu otvara Malinska Beerfest u lipnju i spaja
dobro pivo, hranu i glazbu.
Malinskarske noći, uz lokalnu gastronomiju i zabavu,
najveći su ljetni događaj. Kup Dubašnice u kolovozu već
24 godine donosi regatu jedrilica krstaša.
− Najviše nam je srcu prirasla regata Homo na jidra u ru-
jnu, ove godine od 8. do 10. rujna - govori Daniel i dodaje:
- Ta smotra tradicijskih barki poseban je doživljaj. Fešta
uz prigodnu zabavnu i gastro ponudu, noćna smotra
barki s glazbom i svjetlima, predstave, izložbe, radionice
i sport promiču bogatu maritimnu baštinu Malinske i
cijeloga Kvarnera.
U jesen se stanovnici i gosti vesele listopadskom Olive
Touchu posvećenome maslinama i Malinska Outdoor
Weekendu u studenom, koji uključuje biciklijadu, trčanje,
nordijsko hodanje... Sve to svjedoči da ni mala Malinska
nikad ne spava.
- Ponosni smo i na arheološku zbirku Cickini u Svetom Vidu
Miholjice, crkvu sv. Apolinara u Bogovićima i obližnju Kuću
dubašljanske baštine - nastavio je Daniel.
Kad ogladnite, prepustite se lokalnoj gastronomiji. Svježa
riba, škampi i školjke često su na stolu i u domaćoj kuhinji.
Posebno mjesto ima mala plava riba, osobito srdele i inćuni.
Okuse jeseni obilježavaju lignje, a u svim jelima je domaće
maslinovo ulje.
- Poznate su i šurlice, tjestenina koja se ručno radi na iglu,
šiljatog oblika. Na Krku svako mjesto ima svoj način pri-
preme - u kombinaciji s krčkom janjetinom ili plodovima
mora, svježim ili sušenim namirnicama. U proljeće se šurlice
pripremaju s divljim, svježe ubranim šparogama i ribanim
mladim ovčjim sirom. Uz taj sir, vrlo je cijenjena ovčja
skuta, koja se može nabaviti samo od travnja do kolovoza.
Od nje se radi presnac, slatki specijalitet - živo je opisivao
domaćin. 6
kolovoz-rujan 2023. 69
RAZGOVOR
Ne gledam svoje filmove
jer sam prekritičan
Neven Hitrec, redatelj
P
okojni Ivo Gregurević mi je jednom rekao da sam ja jedan od onih režisera
koji i nakon što snime nešto dobro idu još dalje, nikad do kraja zadovoljni, kaže
Neven Hitrec, koji nakon sjajnih filmova, kao što je dokumentarac Povuci-
Potegni, publiku osvaja i dječjim hitom Dnevnik Pauline P. Razgovarao: Zlatko Vedranić
Praktički od prvog dana prikazivanja, dječji film Dnev-
nik Pauline P., rađen po poznatom dječjem romanu
Sanje Polak, ne prestaje privlačiti publiku, kako onu
kojoj je prvenstveno namijenjen, tako i njihove rodite-
lje. Redatelj Neven Hitrec ne skriva svoje zadovoljstvo
takvim rezultatom iako ga je, kaže, zapravo i očekivao,
pa bismo uskoro mogli gledati i nastavak ove hvaljene
i nagrađivane hit priče.
■ Sve reakcije na Dnevnik Pauline P. bile su izvrsne.
- Je, dobre su reakcije. Mislim da za takvu vrstu filma
redatelj mora uvijek naći određeni kreativni, autorski
impuls, da se baš ne svede sve na prodaju proizvoda. Što
se tiče uspjeha, imao sam svoja očekivanja, ali činjenica
je da ljudi idu sve manje u kina, sve više je platformi za
kućno gledanje, tako da je brojka od 80.000 gledatelja u
Hrvatskoj do sada ipak uspjeh. Paulina će se prikazivati
i tijekom ljeta u kinima,
■ Naravno da konkretan recept za dobar film ne postoji,
pogotovo za dobar dječji film, no jesi li uspio pronaći
odnosno detektirati neke sastojke za koje si shvatio da
su možda jako bitni u toj priči?
- Ono što je sigurno zanimljivo djeci, a onda i odraslima,
jesu situacije u kojima dijete počinje rješavati probleme
koje ni odrasli zapravo ne mogu riješiti. U ovom Paulininu
slučaju to je, recimo, motiv svađe tate i mame koja ide
u smjeru razvoda, a ono što je posebno zgodno je to da
ona to ne rješava sama, nego uz pomoć svojih prijatelja.
Oni isto imaju devet godina pa je to ne samo šarmantno,
nego ta aktivna uloga glavne junakinje budi empatiju i želju
da mi kao gledatelji pomognemo da se situacija riješi. A
opet, u pitanju nije drama nego komedija, tako da su sve
te situacije napravljene tako da imaju komični element
koji daje i neku lakoću cjelini.
■ Kolika je razlika u radu između redatelja i odraslih
DOBRA KNJIGA, PRIRODA I FILM
Pratiš li što rade kolege, domaći i strani filmaši? Drugim riječima, možeš li nam preporučiti
nešto što si možda odgledao u zadnje vrijeme?
- Da, pratim koliko stignem. Nedavno sam pogledao dva filma Damiena Chazellea, The First Man o Neilu
Armstrongu i Babylon o nijemom razdoblju Hollywooda, koji su jako dobro režirani. Ali ja sam isto jedan
od onih koji u zadnje vrijeme rjeđe odlaze u kino. Pokušavam što više čitati jer mi to nekako više odgovara,
meditativnije je i kontemplativnije, uključuje neki drugi dio mozga. Danas smo svi na monitorima, a to nije
neka sreća. Moja preporuka su dobra knjiga i priroda. A nakon toga, naravno, dobar film.
70 kolovoz-rujan 2023.
glumaca, i tebe kao redatelja i glumaca dječje dobi?
- Pa ima, neke se stvari se poklapaju, ali neke i ne. Ono
što je sigurno jednako je to da ja volim jako dugo pričati
s ljudima prije snimanja, jer se tako i na čisto privatnoj
razini uspostavlja odnos povjerenja. A ono što je sigurno
velika razlika jest to da profesionalni glumci imaju neku
svoju već izgrađenu glumačku tehniku koju onda primje-
njuju, a djeca ne, i onda je najvažnije izabrati pravu djecu
za prave uloge, da im se karakteri i energija poklapaju s
filmskim likovima. To je i kod odraslih tako, ali ovdje je
krucijalno, ako se to zezne, nema povratka. U ovom slučaju
je taj odabir trajao nekih osam mjeseci, što je strašno dugo
ako se zna da se cilja treći razred osnovne škole. Djeca s
devet, deset i 11 godina nisu ista djeca i zato je postojao
taj presing da se nađe glavna glumica i da se nađe razred
od 20-ero djece. Prvo smo imali putem videa oko 400
prijava, onda smo kroz selekciju došli do 30-ak djece koje
smo snimali uživo na audicijama, i na samom kraju ih je
šestero izabrano za glavne uloge.
■ I to se pokazalo kao jako dobar izbor...
- Da, na festivalu u Maroku, osim samoga filma, nagradu je
dobila i Katja Matković za glavnu žensku ulogu Pauline P.
■ Misliš li da ti za ovaj film pomogla činjenica da si i
sam roditelj?
- Je, sigurno. Kad se čovjek bavi nekom kreacijom, onda se
ponekad iznenadi što sve iz njegove podsvijesti ili sjećanja
ispliva u nekim trenucima, tako da se tu sigurno itekako
računa i to iskustvo braka i iskustvo roditeljstva.
■ Koje si filmove obožavao kao klinac? Imaš li favorite?
- Pa imam, ali to je jako široki spektar. Obožavam, primje-
rice, Charlieja Chaplina. Kad su moji sinovi imali 6 ili 7
godina, onda smo zajedno gledali njegove nijeme filmove
i oni su se smijali i stvarno uživali. Dakle, to su doista
remek-djela, u kojima su i emocije i komika vječni. A što
se tiče hrvatskih filmova i tadašnjih jugoslavenskih, bili su
mi dobri i dragi od Vlaka u snijegu do Vuka samotnjaka
Obrada Gluščevića, Družbe Pere Kvržice Tadeja... Ali
tu je svakako utjecaja imao i naš prekrasan Animafest,
zagrebački Svjetski festival animiranog filma. Tamo sam
kao mali stvarno često odlazio i gledao najbolje crtiće iz
cijeloga svijeta. Ostala mi je iz tog vremena u pamćenju
ne samo ta Zagrebačka škola animiranog filma, nego i taj
osjećaj za dobar ritam i vizualnost, uključujući i strip. I
danas kad sam loše volje znam uzeti Peanutse i uživati u
tom naizgled dječjem, a zapravo filozofskom mikro-
kozmosu prijateljskih i obiteljskih odnosa.
pixsell
■ Dječjim svijetom si se bavio i kroz dokumentarni
film, za Povuci-potegni valjda svi roditelji s djecom
osnovnoškolcima koji su ga gledali kažu da je riječ
o remek-djelu...
- U igranom filmu postoje neke pripreme i neke probe,
a u dokumentarnom je najvažniji taj istraživački dio, u
kojemu režiser dođe u neku sredinu, mora se jako do-
bro upoznati sa životom, situacijom i svakodnevicom
glavnog lika ili likova, njegovu situaciju, tj. krenete od
konkretnog čovjeka, konkretnog problema ili druš-
tvene anomalije. U mom dokumentarcu o ovrhama
ja sam ‘iz svemira’, dakle od argumentacije da tu nešto
generalno ne štima, da se obitelji izbacuju na cestu
iz nekretnine u kojoj žive, išao tražiti porodicu koja
će me htjeti primiti kao svjedoka njihova puta kroz
mukotrpne sudske procese koji rastaču same temelje
funkcioniranja obitelji. Povuci-potegni upućuje na to
da je obrazovni sustav nekompatibilan sa suvremenim
životom i da s njim zapravo nitko nije zadovoljan. On
od roditelja traži da uče sa svojom djecom, znači sve
ono što smo mi prije sami radili, kad smo išli u školu,
a doma smo sami napisali zadaću. A opet, roditelji
od škole očekuju da im sve više odgaja djecu, i sad
smo tu gdje jesmo. Ja zbog dozvola nisam mogao
napraviti film u školi, iako bi i to mogao biti jedan film,
o poziciji tih profesora i roditelja koji opet zbog tog
cijelog lažnog sustava 5.0 prave pritisak na nastavnike
kako bi djeci povećavali ocjene. Tako da je to jedna
tema, a druga je ova koju sam snimio, sama činjenica
da je to dosta dosadno i ponekad glupo gradivo, a
očekuje se da u svim segmentima učenik treba biti
izvrstan. Osim toga, ljudi rade do 17, 18 sati svaki treba vremena, a to je na filmu novac. Snimam film
dan, pa dođu doma umorni i onda još moraju učiti
s djecom. Našao sam se i ja u tim situacijama, tako ■ Što imaš u pripremi, na čemu trenutačno radiš?
o Velebitu.
da sam imao iskustvo i motiv za rad na tom filmu. - Snimam dokumentarni film o Velebitu još od 2018. Sad montiram sliku
ali zbog korone je bio pauziran dvije godine. Direktor
■ A s druge strane, predaješ na VERN-u? Kako fotografije je Dragan Marković, s kojim sam radio i s montažerom
prilaziš toj svojoj djeci, studentima? Paulinu i Povuci-potegni, drugi je poznati snimatelj Slavenom
- Imam sreću da predajem kreativne predmete, ne- i režiser Boris Poljak, a tu je i speleolog i planinar
mam neki udžbenik, nego radim filmske projekte u Anđelko Novosel. Sad montiram sliku s montažerom Zečevićem,
kojima svaki student treba nešto napraviti. Ili scenarij, Slavenom Zečevićem, moram snimiti još neke tono- moram snimiti još
ili kratku igranu ili dokumentarnu vježbu.... Dakle, ve na Velebitu. To će biti metafizički esej o jednom
treba uvijek napraviti neko istraživanje, mora napisati prostoru s dojmljivim vizualnim asocijacijama, film neke tonove na
neku ideju, sinopsis, scenoslijed..., te na kraju nešto i koji pokušava dočarati posebnu energiju i magičnost Velebitu. To će biti
snimiti, tako da je to sve dosta individualno. Ono što te planine, praćen intimnim ispovijestima ljudi koji s
ja tu možda mogu pružiti je to neko iskustvo i pristup njom imaju jake emotivne veze. Planiram to svakako metafizički esej o
zahvaljujući kojemu u nekim situacijama prepoznajem završiti do kraja godine. Osim toga, tu je i nastavak jednom prostoru
sebe, iz prošlosti ili sadašnjosti, pa znam na koji način Pauline, jer je već sad jako dobro prošla i ima puno
neke stvari treba kanalizirati i u kojim smjerovima ići, gledatelja, a ujesen još ide u distribuciju i u Sloveniju s dojmljivim
pa i motivirati ljude. Nije sve u ocjenama, ponekad je i Srbiju. Dakle, to bi isto trebalo snimiti što prije, s vizualnim
jedna rečenica ili jedna riječ u pravom trenutku važnija obzirom na to da će djeca narasti jako brzo.
od hrpe knjiga, da netko osjeti da ga percipiraš kao asocijacijama,
■ Ima li nečega čega se još nisi dohvatio, a mogao bi
ravnopravnu osobu. film koji pokušava
ili želio? Jesi li radio reklame ili glazbene spotove?
■ Koliko si kritičan prema sebi? - Radio sam i glazbene spotove i reklame, za njih sam dočarati energiju
dobivao i nagrade, ali mi je to s vremenom postalo
- Ma jako, baš sam prekritičan. Zato i ne gledam svoje i magičnost te
filmove, osim s nekim konkretnim razlogom, retros- isuviše stresno. Radio sam i animirane stvari, njih
pektivom ili upitom zbog kojeg bih morao pogledati. ima i u Paulini, ali ono što nikad nisam radio je baš planine
Pokojni Ivo Gregurević mi je jednom rekao da sam ja čisti eksperimentalni film. Hibridne filmske vrste su
mi možda sad i kreativno najzanimljivije, kad se ne
jedan od onih režisera koji i nakon što snime nešto
dobro idu još dalje, nikad do kraja zadovoljni. Ali zna radi li se o dokumentarnom ili igranom filmu. I
onda ipak brzo shvatim da je otišlo u krivo i da smo film Velebit u jednoj mjeri koketira s kombinacijom
došli do nekog maksimuma. Za takav način rada dokumentarnog i eksperimentalnog. 6
kolovoz-rujan 2023. 71
 KULTURA
Opet
španciramo...
ajdugovječniji hrvatski ulični
N festival, varaždinski Špancirfest
ove godine od 18. do 27. kolovoza slavi
25. rođendan koji će proslaviti nizom
koncerata na otvorenom, a među njima
je svakako najatraktivniji onaj slavnog
škotskog rock benda Franz Ferdinand.
Sjajno je što će koncert biti besplatan
tako da se 22. kolovoza od 21 sat na
glavnoj festivalskoj pozornici kraj Staro-
ga grada očekuje mnogobrojna publika.
Franz Ferdinand je zadnji koncert prije
godinu i pol u Zagrebu rasprodao i poka-
zao da se ne štede dok su izvodili pjesme
sa svog tad novog, a i do sada zadnjeg
kompilacijskog albuma hitova nazvanog
Hits To The Head. A oni hitova u gotovo
dva desetljeća rada zbilja imaju, sjetimo
se samo Take Me Out, Do You Want
To, No You Girls, Walk Away, This Fire.
Imaju i milijune prodanih ploča, pregršt
glazbenih priznanja i osvojenih vrhova
glazbenih top ljestvica.
NE
PROPUSTITE
Neponovljiva Josipa
Lisac i Dnevnik...
Sjajno renovirano Malo rimsko kaza-
lište u Puli oživjelo je raznorodnim
programom pa tako 22. kolovoza na
pozornicu dolazi Josipa Lisac, koja će
u pratnji svoga benda obilježiti pola
stoljeća od albuma Dnevnik jedne
ljubavi.
Album je u veljači 1973. objavio
Jugoton i ubrzo je stekao kultni
status kod kritike i publike. Bio je
to prvi album Josipe Lisac, a autori
glazbe i tekstova su Karlo Metikoš i
Ivica Krajač. Prisjetimo se, na albumu
su pjesme poput O jednoj mladosti,
Srela sam se s njim, Sreća i Po prvi
put.
72 kolovoz-rujan 2023.
HBO-ov tris asova
Ako ljeto provodite u klimatiziranim
prostorima daleko od mora, evo, prema
nominacijama za nagrade Emmy,
preporuke za serije. Za ovu godinu
dominira HBO i njegove serije, a to su
u prvom redu Nasljeđe, koja je dobila
najviše nominacija i ove godine, kad
joj je izašla četvrta i posljednja sezona,
ali i prošle godine, kad je pobijedila u
kategoriji drame. Zatim hit adaptacija
postapokaliptične videoigre The Last
Of Us, čija je prve sezona zaradila titulu
najgledanijeg HBO-ova naslova ikad u
Europi. I treća serija s najviše nominacija
je Bijeli lotos, koji je dobio čak 23 no-
minacije. Sve su te tri serije nominirane
u kategoriji dramske serije, a tko će
držati pobjedničke govore, saznat ćemo
sredinom rujna, kad bi se trebala održati
75. dodjela nagrada Emmy.
Dobre izložbe u Blatu
Blato na otoku Korčuli dobilo je novi
umjetnički prostor - u proizvodnom
pogonu bivše tvornice tekstilnih
proizvoda Trikop d.o.o. Tamo je,
naime, dubrovačka umjetnica Du-
bravka Lošić uredila atelje, koji će biti
i izložbeni prostor i mjesto za razna
događanja. Prva izložba je njezina,
nazvana U tranziciji/Depo i može se
razgledati do 27. rujna. Izložbom se
predstavljaju tri ciklusa: Tondo, Suton
i Uspavanka/Rozarij. Dubravka Lošić
radi sa sirovim materijalima kao što
su pigment, celuloza, konop, tekstil
i vuna te njima oblikuje apstraktne
kompozicije. Autorski koncept izložbe
potpisuje povjesničar umjetnosti
Branko Franceschi, ravnatelj Nacio-
nalnog muzeja moderne umjetnosti
u Zagrebu, koji kaže kako izabrani
ciklusi predstavljaju umjetnicu koja
je početkom devedesetih godina
tradicionalni koncept štafelajne slike
proširila na područje slike-objekta,
sintezu slikarstva i kiparstva.
Connected i drugi hitovi
Mnogi će reći da su najbolje godine
daleko iza britanskog sastava Stereo
MC’s i neće biti daleko od istine,
ali isto tako ovaj dance i hip-hop
bend i dalje ima nevjerojatnu moć
da raspleše publiku. Ključna godina
Stereo MC’sa bila je 1992., kad su
izdali album Connected s istoimenim
hit singlom, a sve najbolje pjesme ot-
pjevat će i odsvirati na koncertu u za-
grebačkoj Tvornici kulture 16. rujna.
If you make sure you’re connected/
The writing’s on the wall...
Zbogom velikanu moderne
književnosti!
U
srpnju je u poznim godinama i nakon dugotrajne bolesti svijet napustio
jedan od književnih velikana 20. stoljeća - Milan Kundera. Taj češki pisac s
pariškom adresom, kojega je Carlos Fuentes nazivao modernim izdankom Gogolja
i Kafke, mnogim je čitateljima označio prvo literarno zaljubljivanje. U književnost
je ušao polovicom 1950-ih stihovima i dramama, a svjetsku slavu stekao je svojim
prvim romanom Šala iz 1967., koji je ujedno bio i posljednje djelo koje mu je izda-
no u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Kundera se još u mladosti priključio Komunističkoj
partiji, no ubrzo je izbačen, što je bila tema upravo Šale. Samo dvije godine nakon
objave romana, a nakon ugušenog Praškog proljeća u kojemu je sudjelovao, u
Čehoslovačkoj postaje zabranjeni pisac. Sljedeći romani, a sve redom sjajni i de-
setljećima već kultni - Smiješne ljubavi, Život je drugdje, Oproštajni valcer, Knjiga
smijeha i zaborava i njegova najpopularnija knjiga Nepodnošljiva lakoća posto-
janja - objavio je prvo na francuskom jeziku. U teškoj financijskoj situaciji zbog
gubitka posla, 1975. se seli u Francusku, da bi kasnija djela i pisao na francuskom,
poput romana Polaganost, Identitet i Neznanje te eruditske esejistike u knjigama Do Trsta na kavicu i u
Umjetnost romana, Iznevjerene oporuke, Zavjesa. Kunderin posljednji roman
Praznik beznačajnosti izašao je 2013., a može ga se naći i u hrvatskom prijevodu
muzej mode
izdavačke kuće Meandar, koja je objavila i ostala Kunderina djela. rvi muzej posvećen isključivo najsuvremenijim formama i izražava-
P njima u modi - od eksperimentalnih preko radikalnih do umjetničkih
- otvoren je u Trstu u sklopu ITS Arcademy, izložbenog prostora, kreativnog
arhiva i centra za učenje. Stalni postav muzeja čini zbirka koja okuplja naj-
ranija djela nekih od najtalentiranijih međunarodnih modnih dizajnera i
dizajnera modnih dodataka, od kojih su većina danas velika imena u svijetu
mode. Prevedeno u brojke, zbirka sadrži 4758 portfelja iz više od 80 zemalja,
1089 odjevnih predmeta, 118 komada nakita i više od 700 projekata digitalne
fotografije. Prikupila ih je direktorica Barbara Franchin tijekom posljednja
dva desetljeća održavanja ITS Contesta, jednog od najvećih svjetskih modnih
natjecanja, čiji je cilj prikazati razvoj međunarodne modne kreativnosti u
njezinim najinovativnijim, najradikalnijim, umjetničkim i eksperimentalnim
oblicima izražavanja. Prva izložba 20 godina evolucije suvremene mode je
putovanje u neispričanu povijest suvremene mode u posljednja dva deset-
ljeća. Organizirana je u šest cjelina, od kojih svaka predstavlja univerzalnu
umjetničku temu ili struju: ekspresionisti, neofuturisti, lirske apstrakcije,
art brut, slobodna figuracija i autoportret. Izložba se može razgledati do 4.
veljače 2024. godine.
ZKM-ova premijera od koje se
puno očekuje
Prvu premijeru nove sezone Zagrebačko kazalište mladih najavljuje 23. rujna, a riječ je o dje-
lu 12. NOĆ ili kako hoćete Grzegorza Jarzyna, jednog od najpopularnijih poljskih kazališnih
redatelja, i Romana Pawlowskog, poljskog kazališnog kritičara i novinara. Predstava je na-
stala prema motivima slavne komedije Na tri kralja ili kako hoćete Williama Shakespearea,
s tim da je redatelj Grzegorz Jarzyna čita iz perspektive rodnih uloga i pretvara u suvremenu
priču o ljubavi koja prelazi granice spolova i spolnih preferencija, mijenjajući sve i svakoga.
Predstava je smještena u luksuzni hotel Iliria u ljetovalištu, gdje na vikend stiže aristokratski
par Orsina i Olivio kako bi spasili svoj brak. No onda, naravno, radnja odlazi u neočekivanom
smjeru i otvaraju se pitanja poput što je seksualnost, definira li spol ljubav i želju, koliko smo
sposobni iskoračiti iz društvenih uloga koje nam je kultura nametnula, koje su granice naših
individualnih sloboda? Predstava je nastala u koprodukciji s Dubrovačkim ljetnim igrama,
a glume Dado Ćosić, Anđela Ramljak, Mia Melcher, Katarina Bistrović Darvaš, Petra Svrtan,
Mateo Videk, Barbara Prpić, Doris Šarić Kukuljica, Toma Medvešek i Ivana Starčević.
kolovoz-rujan 2023. 73
SLOBODNO VRIJEME

Postani gorštak na nekoliko dana i uživaj na Velebitu Najveći

crofish.eu
Highlander (12 - 17. 9.) planinarsko je događanje koje aeromiting u
promovira zdravi, sportski način života, aktivan odmor, čast Rudolfu
digitalni detox, ali i poštovanje prema prirodi koja nam
nudi prirodne ljepote i nemjerljive blagodati.
Perešinu
Upravo zato, u znak zahvalnosti prema svemu što nam
priroda daje, sudionicima se nalaže da ne ostavljaju ništa
za sobom u prirodi, ali i da pokupe smeće koje pronađu
putem.
Sudionici imaju mogućnost biranja duže ili kraće rute, s
obzirom na to da Highlander Velebit nudi dužine staze od
104 km (5 dana, Hercules), 48 km (3 dana, Pegasus) i 31 km (vikend avantura, Orion). Start događaja je planinski vrh
Zavižan u NP-u Sjeverni Velebit, otkud sudionici kreću kroz Premužićevu stazu koja nudi zadivljujuće prirodne kulise, a
put se nastavlja u neposrednoj blizini Hajdučkih i Rožanskih kukova te prolazi kroz brojne pašnjake i šume. Svi sudionici Svake godine u Gornjoj Stubici u čast
završit će svoje avanture u Starigrad - Paklenici. Na kontrolnim točkama sudionike čekaju edukativni i zabavni pro- Rudolfu Perešinu - Rudiju održavaju se
susreti bogati sportskim i zabavnim sa-
gram, masaža i joga. držajem. Posjetitelji mogu vidjeti sli-
Isprobajte najbolje sireve i razgledajte naj koze jetanja helikoptera, skokove padobra-
naca i prelete aviona. Uz pravi spektakl
Festival sira koji se održava sredinom rujna (16. - 17. na nebu iznad Zagorja, posjetitelje
rujna) okuplja najbolje sirare, zaljubljenike u sir, a i ostale očekuje bogati kulturni i zabavni
program uz gastro ponudu. Ove godine
gastronomade. Festival sira okuplja najbolje sirare s zabavni program bit će najbogatiji do
područja cijele Hrvatske koji svoje mliječne proizvode sada, a za one koji nisu još posjetili
izlažu posjetiteljima na placi u Svetvinčentu. Na placi uz sam ambijent platoa ispred Spomenika
degustiranje vrhunskog sira, posjetitelji mogu razgledati Seljačkoj buni i Matiji Gupcu, moramo
stare istarske zanate i kupiti autohtone suvenire u sklopu napomenuti da uz kulturno povijesni
značaj ima i jedan od najljepših pogle-
Mrkata istrijanskega dela. Kroz dva dana posjetitelji mogu da na prekrasne zagorske brege iznad
u sklopu festivala razgledati već tradicionalnu Smotru kojih će se u nedjelju, 10. rujna odvijati
istarske ovce i Izbor za naj kozu. najveći aeromiting u našoj zemlji.

Jesenska zabava uz delicije od kestena Kraljica Jadrana

Lovranci su na svoje marune izuzetno ponosni pa su im tuna i glazbene
od 6. do 8. listopada posvetili manifestaciju nazvanu
Marunada koja se već četiri desetljeća održava u Lovranu
zvijezde

Na berbu grožđa i feštu u Pregradu
ad krajem rujna zažute prvi lozini listovi,
K vrijeme je da vinogradari pripreme lagve,
škafe, brente, podškafjake i lakavnice jer predsto-
ji najveseliji posao u ovom dijelu Zagorja - berba
grožđa. To je ujedno i vrijeme kad se održava
manifestacija pod sličnim nazivom: Branje
grojzdja. Manifestacija Branje grojzdja u
Pregradi nastala je iz jednostavne činjenice: jedan
sezonski posao, mnogima posebno zanimljiv -
branje ili trganje grožđa - uzdignut je na razinu
svečanosti pa simbolizira obilje i s njim povezanu
radost življenja u ovom krajičku naše domovine.
Branje grojzdja tradicionalno se održava po-
sljednjeg tjedna u rujnu, ove godine od 16. do
24. rujna, a osnovna namjera manifestacije je
njegovati tradicionalne običaje Hrvatskog zagor-
ja vezane uz berbu i preradu grožđa te prikazati
tradicijsku kulturu našega kraja. U sklopu ove
manifestacije održavaju se iznimno posjećena
kulturna, sportska, enogastro i glazbeno-zabav-
na događanja.
te obližnjim selima Lignju i Dobreću. Uz miris pečenih
maruna, zabavu, glazbu, ples i razna sportska događanja,
možete kušati kolače, slastice i tradicionalna jela spre-
mljena od ove posebne vrste pitomog kestena. Uz delicije
od kestena možete uživati i u domaćim medicama, raki-
jama na bazi meda, kao i u domaćem mladom vinu. Ove
godine održat će se 48. Marunada na lovranskom područ-
ju. Otvaranje je povjereno najmlađima koji kroz radionice
uče kako su živjeli naši stari. Kroz tri dana nudi se bogat
kulturno-umjetnički i glazbeni program uz gastro delicije na bazi ovog jesenskog ploda. Isprobajte kolače, sladoled,
koktel od maruna, ali i kulinarske specijalitete u koje se ova jesenska delicija uklopila.

Zvuk tamburice i slast slavonskih specijaliteta Ove godine ponovno se na porečku rivu
Peludna prognoza za kolovoz/rujan/listopad vraća Tunalicious Street Food Festival.
Festival Vinkovačke jeseni (8. - 17. 9.) povezuje sve one

Vrijeme ambrozije
Dobra hrana i glazba pretvorit će no-
koji su ljubitelji kulturne baštine, narječja i starih običaja. voobnovljenu porečku rivu u mjesto
U zadnjih 50 godina postojanja Vinkovačke su se jeseni najbolje zabave na Jadranu od 8 do 10.
sve više obogaćivale, zbog čega se može smatrati kako rujna. Na raznolikim gastro kornerima
Krajem kolovoza i početkom rujna alergičnim osobama najviše poteškoća stvara ambrozija. AMBROZIJA pripremat će se street food delicije koje
Ambrozija je korovna biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Njeno sjeme može preživjeti u zemlji i su jedan od najvažnijih festivala ove vrste u cijeloj Hrvat- u fokus stavljaju more i zvijezdu Jadra-
do 40 godina. Pelud je aerodinamična. Čovjek ima jako veliku ulogu u širenju biljke. Ambrozija raste Razina peluda: visoka skoj. S ovim festivalom pokušavaju se objasniti manire na - tunu. Da atmosfera na Rivi bude još
na zapuštenim zemljištima i livadama, uz putove, a nalazimo je u polju među usjevima i u vrtu. Broj zrnaca u zraku: 51-500 / m3 zraka slavonskog puka, njegov smisao za humor i sveukupan bolja, pobrinut će se i glazbeni izvođači
Najrasprostranjenija je u Slavoniji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj i primorsko-goranskom području, a sve slavonski način života. Kostimi i scenografija su tematski, sve tri večeri. Svaku večer na programu
pa u prvi plan dolazi ljepota oblika i boja nošnji te zvuko- nas očekuje nastup DJ-a i predgrupe,
se više širi i prema morskoj obali. Procjenjuje se da je svaki deseti stanovnik Hrvatske alergičan na nakon čega će uslijediti koncert poznatih
ambroziju, a broj oboljelih stalno se povećava jer se korov širi od 6 do 20 km godišnje. vi tamburica i gajdi. Dakako, tu su i slavonski gurmanski zvijezda hrvatske glazbene scene.
specijaliteti.

74 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 75

 Vrata
PUTOVANJA: PADOVA

su neki od kolosa zapadne civilizacije, a na jednom od

Promatranje zalaska prvih univerziteta, osnovanom 1222. godine, predavali
sunca na obali Duora su polihistori i astronomi Kopernik i Galileo Galilei,
pa se Padova može smatrati i svjetskim predvodnikom
prirodnih znanosti i mjestom gdje su prvi put shvatili da
je Sunce zvijezda našeg sustava (doslovno i preneseno).
Unatoč neslaganjima u minulim stoljećima, znanost
i Crkva u Padovi su poput dva pečatnjaka utiskivali
ključne tragove. Bazilika svetog Antuna započeta je u

u civilizaciju
13. stoljeću pa je s vremenom nadograđivana, njezin
eksterijer budi pažnju monumentalnošću, ali tek pogled
u interijer otkriva raskoš kakvu će arhitektura malogdje
replicirati. S nekoliko impresivnih kapela i oltara, reljefi-
ma i statuama s potpisom Donatella, freskama Tiziana i
mjestom gdje je pokopan sveti Antun, ona je singularna
Padova je grad kulture, sakralnih remek-djela i vizija, mjesto gdje je sakralna umjetnost dosegnula jedan
od svojih vrhunaca. U nizu crkvenih objekata nikako
znanja. Njezinim ulicama hodali su neki od se ne smije propustiti ili zanemariti kapela Scrovegni,
kolosa znanosti i umjetnosti, a na jednom od prvih izvana skromna zgrada s kulturno-povijesnim pojasom
najviše kategorije. Da biste ušli u nju morate se najaviti i
univerziteta, osnovanom 1222. godine, predavali rezervirati dolazak pa potom sjediti dvadesetak minuta
su polihistori i astronomi Kopernik i Galileo u staklenoj komori u kojoj će se smanjiti vlaga u zraku.
Tako odvlaženi, nahranjeni informacijama nakon što

K
Galilei Piše: Jurica Pech ste odgledali prigodni dokumentarni film, ući ćete u
unutarnji prostor s Giottovim freskama, nastalima oko
1305. godine, koje prezentiraju biblijski Isusov životopis
u slikama, od rođenja do uskrsnuća. Majstor Giotto tad je
među prvima, dotad plošnim ljudskim motivima, dodao
ekspresije lica i osjećaje, odnosno slikarstvo je upravo na
AO JEDAN OD SVJEDOKA POVIJESNIH VREMENA, tome mjestu postalo bogatije za - emocije. U Padovi je i
PADOVA JE VRIJEDAN TOPONIM na mapi turističkih posljednje počivalište hrvatskog sveca Leopolda Mandića.
nomada, ali kao da živi u zavjetrini popularnosti obližnje Ve-
necije, čije ulice i kanali podsjećaju na dinamiku mravinjaka. Uz jednu digresiju, U VEĆINI TALIJANSKIH GRADOVA I GRADIĆA,
mravi točno znaju što rade, a veliki dio turista samo hoda u nedefiniranoj potrazi OD SJEVERA DO JUGA, ulica je važan dio dinamike
za vizualnim senzacijama. Dakle, da se izrazimo stripovski, Padova je nešto poput života. U jutarnjim satima oko prekrasne Palazzo della
Robina u sjeni Batmana, ali njezina neposrednost razoružava. U njoj turizam Ragione štandovi s voćem, povrćem i lokalnim proi-
nije toliko industrijski i usiljen, pa ćete se nerijetko u kafićima i restoranima zvodima vibriraju glasovima. Uz veliki izbor restorana
izmiješati sa stanovnicima i studentarijom, koja se tamo intelektualno priprema s domaćom kuhinjom gladni sigurno nećete ostati, a
za odgovorne gospodarske, znanstvene i društvene funkcije. Ovaj grad s više od radost za nepce i želudac nije preskupa. Via Roma,
200 tisuća stanovnika doima se poput butika, iz kojega ništa ne možete odnijeti, Židovska četvrt..., sve ulice u središtu grada ožive u
a da pritom ne pobudite interes policije, ali ćete odmoriti oči i nahraniti mozak kasnim popodnevnim satima kad stanovnici izađu
vrijednom civilizacijskom građom. pa iz restorana i kafića krene dinamična rasprava na
Da vas, iznad grada, izbace iz aviona s padobranom vjerojatno bi vas usmjerili talijanskom, koji je s razlogom jezik najpitkije poezije.
da sletite na najveću ravnu površinu u gradu, Pratto della Valle, trg s kanalom i Kako i priliči turističkom gradu, restorani su strateški
78 skulptura posvećenih poznatim građanima. Na tome mjestu sve oko vas je, razmješteni po širem središtu, ali ne očekujte da ćete
zapravo, etalon sjeverne Italije, kuće pastelnih boja, arhitektonsko pozivanje na nešto pojesti oko, na primjer, 16 sati. Tad se, naime,
renesansu i gotiku (i neogotiku) kao ključnih razdoblja razvoja grada. Gledajući Talijani odmaraju pa ćete, sluđeni glađu, po zatvorenim
uokolo, moždane ćelije promatrača nijedan objekt neće prepoznati kao stilski vratima ugostiteljskih objekata prstima grebati sve do
bodež koji bi ciljao u samo srce dobrog ukusa. predvečer, kad ih opet otvaraju. Pizza nije specijalitet
Padova je grad kulture, vjerskih spomenika i znanja. Njezinim ulicama hodali Padove, ali jedno mjesto povezano s tim jednostavnim
specijalitetom kultna je gastro zona. Obitelj Orsucci
već tri generacije (od 1922. godine) vodi pizzeriju u
neposrednoj blizini Pratto della Valle, čija se unutraš-
njost sporije mijenjala od površine Mjeseca. Sa starim
bijelim pločicama, šankom koji izgleda kao da se sjeća
prvih automobila i tramvaja u gradu, stariji gospodin i
gospođa izbacuju pizze kao radnici u tvornici u Torinu
nove Fiate. Orsucci je klasični Streetfood jer ima samo
nekoliko stolova, a Padovljani naruče, plate i pokupe
pizzu pa bježe dalje. Kakva je? Vrijedi je probati, takvu
u Hrvatskoj nećete pojesti.
Kad napuštate Padovu, odvojite još dva sata pa krenite
starom cestom prema Veneciji. U okolici Mire čekaju
vas vile koje su gradili bogati vlastelini, natječući se
jedni s drugima. Kruna ovog bogataškog razmetanja je
Villa Foscari La Malcontenta, koju potpisuje genijalni
arhitekt Andrea Palladio (živio je u 16. stoljeću, rodom
iz Padove), pionir neoklasicizma. 6

76 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 77

MEDICINA

Preventivni pregledi
spašavaju živote
Kod nekih građana izražen je i strah od toga da će im se otkriti maligna bolest
što bi im obiteljski i osobno teško palo, kao što se zna reći 'preokrenulo život
naglavačke'. To je naravno potpuno pogrešno razmišljanje - kaže Ivana Pavić
Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Piše: Iva Vidović Pocrnić

REVENTIVNI PREGLEDI POSTOJE OTKAD JE SAMO- pregledava po svih organskim sustavima sukladno pravilima struke
P STALNE HRVATSKE, NO Nacionalni preventivni pregledi
uvedeni su sredinom 2000-ih. O njihovoj važnosti neupitno
i Programu mjera zdravstvene zaštite. Također je naše građanstvo
upoznato s preventivnim pregledima trudnica, kao i radnika vezano
je govoriti s obzirom na to da je poznato kako rano otkrivanje bolesti uz opasnosti radnog mjesta. Najpoznatiji probir s najduljom tradicijom
znači mnogo i u njezinu izlječenju te kvaliteti života bolesnika. Naža- je PAPA test, objašnjava.
lost, Hrvatska je pri dnu ljestvice europskih zemalja po broju umrlih Odaziv na preventivne preglede je osrednji, oko 60%, no pozivaju se
od malignih bolesti. Po podacima Zajedničkog istraživačkog centra građani da pozive ne odbijaju jer oni spašavaju živote.
Europske komisije, Hrvatska je na 5. mjestu po smrtnosti od raka. - Završeno je sedam ciklusa pozivanja žena na mamografski pregled.
O preventivnim programima i koliko su oni pridonijeli ranom ot- Odaziv je oko 60%, a otkriveno je ukupno više od 9000 novih kar-
krivanju malignih oboljenja kod muškaraca i žena u Hrvatskoj, cinoma dojke. Najveći odaziv na poziv na mamografiju bilježi se u
razgovarali smo s Ivanom Pavić Šimetin, zamjenicom ravnatelja Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji,
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja je objasnila početke a najniži u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj županiji i Zadarskoj
ovakvih kampanja i njihovo značenje. županiji. Međutim, dio žena obavlja mamografski pregled i izvan
- Preventivni pregledi rutinski se provode kao dio skrbi o pacijenti- programa pa se zato ne odazivaju na poziv (sistematski pregledi i
ma od osnutka Republike Hrvatske. Postoje u svim djelatnostima pregledi u privatnom sektoru). Prema podacima Europske zdrav-
na primarnoj razini zdravstvene zaštite, a to su pedijatrija i školska stvene ankete (EHIS istraživanja 2019.), mamografiju je u posljednje
medicina, kao i prema indikacijama u djelatnosti obiteljske medici- dvije godine obavilo 63,1 % žena dobi 50-69 godina, a u posljednje
ne, ginekologije te medicine rada i sporta. Što se tiče Nacionalnih tri godine visokih 77,3 %. Prvi pozivni ciklus počeo je 2008. godine
preventivnih programa za otkrivanje zloćudnih bolesti, Nacionalni i do sada su obavljena četiri ciklusa pozivanja te je peti započeo u
program za rano otkrivanje raka dojke započet je 2006. godine, dok svibnju 2021. godine. Prvi ciklus je zbog mnogobrojnih provedbe-
je krajem 2007. godine usvojen Nacionalni program ranog otkrivanja nih problema trajao znatno dulje (pet godina). Odaziv na pismo
raka debelog crijeva. Najpoznatiji su sistematski pregledi djece koji završenog 4. ciklusa je 24-52%, ovisno o županiji i godištu, a veći je
se provode u pedijatriji i školskoj medicini za svu djecu određene u starijoj dobnoj skupini. U nekoliko županija tijekom prvog dijela
dobi. Sastoje se od izbora dobro definiranih probira kojima se dijete ovog ciklusa postignut je značajan porast broja odazvanih osoba
Treba nam zajedništvo u borbi protiv raka
- Nužno je jačati sve preventivne aktivnosti, posebno usmjerene prestanku pušenja, pijenja alkohola
i suzbijanju debljine. U pripremi su organizirani preventivni pregledi za odrasle, koji će u velikoj mjeri
biti usmjereni upravo prema raku. Također je važno jačati sve Nacionalne programe ranog otkrivanja
raka te uvoditi i razvijati nove, poput Nacionalnog programa ranog otkrivanja melanoma koji je u izradi.
Međutim, u svemu tome ne bi škodilo malo zajedništva. Ne zaboravimo, svi smo mi ovdje radi istog
cilja, prevenirati i poboljšati ishode liječenja onkoloških bolesnika. Imamo obvezu biti ujedinjeni u tom
cilju. U proteklih nekoliko tjedana je u Ministarstvu zdravstva održano nekoliko sastanaka i s udrugama
pacijenata te ih planiramo uključiti na Okrugli stol upravo na temu revizije i uvođenja novih Nacionalnih
preventivnih programa. Dakle, sve činimo kako bismo tu komunikaciju unaprijedili, stoga ne prihvaćam
komentare određenih pojedinaca o šutnji ili nezainteresiranosti zdravstvene administracije za određene
teme. Iako statistike i projekcije onkoloških oboljenja izazivaju zabrinutost, trebamo si priznati u čemu
je Hrvatska izuzetno dobra. Rak dojke u ženskoj populaciji i smanjenje smrtnosti za 24 posto. Nadalje,
Nacionalni program za rano otkrivanje raka pluća ima odaziv od 95 posto. Situacija vam je sljedeća - 14
tisuća pregleda je obavljeno, u pet posto slučajeva nađena je određena sumnja na tumorske promjene,
a to je oko 500 ljudi. Od tih 500, kod 140 ljudi je nađen karcinom, od toga 60 je operirano, a 30 izliječeno
- kaže Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
što je rezultat trajnog prosvjećivanja građana, kao i rada patronažnih
sestara na terenu. Nažalost, taj posao je usporen zbog pandemije. Kako
bi program ranog otkrivanja mogao ostvariti svoje ciljeve, potrebno
je da dovoljan broj pozvanih osoba sudjeluje i obavi test, a trenutačno
svega oko 25% pozvanih osoba napravi test unutar programa - rekla je
Pavić Šimetin. Naglašava da je započelo i sustavno praćenje kvalitete
preventivnih pregleda. Mnogi pregledi otkrili su rak.
- Važan pomak napravljen je u stupnju organizacije programa, jer su od
2017. omogućeni upis i praćenje pokazatelja kvalitete probira, čime se
omogućuje još bolje osiguranje i unapređenje kvalitete svih postupaka
ili pregleda obavljenih u okviru organiziranog programa probira. U
završenom 4. ciklusu obavljeno je ukupno 4779 kolonoskopija unutar
programa, od čega je polipektomija učinjena u 1930 bolesnika. Prema
posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj, u 2020. godini zabi-
lježeno je 2869 slučajeva raka dojke.
VEĆINA SLUČAJEVA DIJAGNOSTICIRA SE KOD STARIJIH ŽENA
(najviše stope su u skupini žena između 65 i 69 godina, čak više od
80% novooboljelih je starije od 50 godina). U okviru programa na-
pravljeno je 1.900.000 mamografskih pregleda, otkriveno više od 9000
novih karcinoma dojki, od kojih je više od 50% bilo u lokaliziranom
stadiju. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2020. godini
od kolorektalnog raka oboljelo je 3396 osoba, a prosječna dob prilikom
oboljenja bila je 69 godina. U završenom 4. ciklusu obavljeno je ukupno
4779 kolonoskopija unutar programa, od čega je polipektomija učinjena
u 1930 bolesnika. Samo u manjeg dijela bolesnika kojima je uklonjen
polip nađene su promijenjene stanice.
Upitali smo koji su najveći problemi slabog odaziva na preventivne
preglede te hoće li se možda proširiti dob osoba koje se pozivaju, s
obzirom na to da bolest ne bira godine.
- Kod raka debelog crijeva priprema se oportunističko-organizirani
probir za raniju životnu dob u slučaju uvećanog rizika za razvoj
raka debelog crijeva, koji proizlazi iz obiteljske i osobe anamneze.
Kod spuštanja u raniju dob, nego što je to utvrđeno znanstvenim
dokazima, uvijek postoji opasnost da se otkrije preveliki broj lažno
pozitivnih rezultata, čija obrada nepotrebno opterećuje zdravstveni
sustav i pojedinca. Najprije je to nedovoljna svijest naših građana
o važnosti problema i važnosti preventivnog pregleda. Kod nekih
građana izražen je i strah od toga da će im se otkriti maligna
bolest što bi im obiteljski i osobno teško palo, kao što se zna reći
‘preokrenulo život naglavačke’. To je naravno potpuno pogrešno
razmišljanje. Ako je netko bolestan, jasno da neće moći izbjeći
da se bolest u sljedećem periodu manifestira u najtežem obliku.
Jedino se što ranijim otkrivanjem može usporiti, odgoditi, a neki
put i izbjeći teška klinička slika. Zatim je tu pitanje dostupnosti
pregleda, jer ako je osoba spriječena doći u zadanom terminu, neće
se odazvati. Neke osobe zaziru od pretraga jer im nisu ugodne ili
izazivaju bolnost, poput primjerice kod ranog otkrivanja raka
debelog crijeva.
Nije svaki rak jednak, ovisno o tome pogađa li više muškarce ili
žene. Smrtnost je podjednaka.
- Rak prostate, debelog crijeva i pluća čine polovinu novih slučajeva
raka kod muškaraca, a kod žena najčešće su dijagnosticirani rak
dojke, debelog crijeva i maternice. Kad se promatraju oba spola, rak
debelog crijeva najčešći je novo dijagnosticirani rak u Hrvatskoj.
Kod muškaraca najčešći uzrok smrti bili su rak pluća, rak debelog
i završnog crijeva i rak prostate, a kod žena rak pluća, rak debelog
i završnog crijeva i rak dojke - objašnjava Pavić Šimetin. 6

78 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 79

GASTRONOMIJA

Marko
Futivić,
Hotel Kaj,
Samo laganini
Marija Bistrica

Toplinski valovi i promjena klime tjeraju nas i na promjenu prehrane: odgovara nam što
laganije, što više povrća, a manje mesa…

Skuta s lećom i pečenim jagodama

i borovnicama
Sastojci za 6 osoba:
Skuta 60 dag
Leća 50 dag
Jagode 15 dag
Borovnice 10 dag
Sezamovo ulje 1 dl
Sol i papar
Svježa menta pola vezice
Maslac 5 dag
Mrkva, celer, peršinov korijen 10 dag
Priprema
Leću operite pod tekućom hladnom vodom i skuhajte uz dodatak
korjenastog povrća pazeći da je ne raskuhate. Ohladite, začinite solju,
paprom, svježom mentom i uljem od sezama.
Jagode i borovnice prepecite na maslacu. Skutu prepecite na tavi da
dobije boju i fini okus pa slažite prema želji.

Salata od piletine
Sastojci za 6 osoba: Rižini rezanci s povrćem Priprema
Rižine rezance pofurite kipućom vodom i ostavite 10 minuta da omekšaju.
Pileći file 80 dag Sastojci za 6 osoba: Povrće narežite na trakice, a šampinjone na listiće. Vrlo kratko prepržite na
Sezam 20 dag maslinovu ulju.
Rižini rezanci 50 dag Rižino mlijeko 4 dl
Krušne mrvice 20 dag Reducirajte rižino mlijeko na pola, dodajte vrhnje za kuhanje i ribani par-
Šampinjoni 20 dag Vrhnje za kuhanje 2,5 dl
Oštro brašno 15 dag mezan. Kratko prokuhajte. U tavu u kojoj ste pržili povrće dodajte dobiveni
Mrkva 10 dag Sir parmezan 5 dag umak i rezance te kratko prokuhajte pazeći da vam ostanu cijeli jer vrlo
Jaja 5 komada
Tikvice 10 dag Sol 3 dag lako pucaju. Začinite i prema želji dodajte svježe nasjeckani bosiljak ili
Sol
Mladi luk 10 dag Maslinovo ulje 0,5 dl korijander.
Ulje za prženje 5 dl
Zelena salata 40 dag
Cherry rajčica 20 dag Ferrero
Maslinovo ulje 1 dl Mljevene napolitanke 15 dag
Limun 10 dag Prženi lješnjaci 15 dag
Priprema Nutella ili namaz od lješnjaka 15 dag
Pileći file narežite na prutiće pa panirajte u brašnu, jajima i Čokolada za kuhanje 10 dag
krušnim mrvicama u koje ste ubacili sezam. Pržite do zlatno-žute Suncokretovo ulje 3 jušne žlice
boje i stavljajte na podlogu od tankog papirnatog ubrusa da
upije suvišnu masnoću. Zelenu salatu natrgajte na manje koma- Priprema
de, posolite, pouljite i pokapajte s nekoliko kapi limuna. Cherry Napolitanke, lješnjake i namaz zajedno zamiješajte, stavite u hladnjak
rajčice narežite na polovice i marinirajte. U tanjur slažite zelenu da se smjesa stegne pa oblikujte kuglice.
salatu, cherry rajčice i pržene prutiće piletine. Prema želji prelijte Otopite čokoladu za kuhanje i umiješajte suncokretovo ulje. Umačite
sweet chilli umakom ili nekim umakom na bazi majoneze. dobivene kuglice pa ih uvaljajte u mljevene pržene lješnjake.

80 kolovoz-rujan 2023. kolovoz-rujan 2023. 81

DJEČJA STRANICA

Djeco, obojite ovaj crtež: Uživajte još malo na odmoru, prije škole!

Pronađite šest razlika na naše dvije (morske) ilustracije!

82 kolovoz-rujan 2023.