Studija Područja Sa Posebnim Ograničenjima Iz 2015.

STUDIJA ODREĐIVANJA PODRUČJA POD UTJECAJEM
PRIRODNIH ILI DRUGIH SPECIFIČNIH OGRANIČENJA U

POLJOPRIVREDI S KALKULACIJAMA
Zagreb, ožujak 2015.

STUDIJA ODREĐIVANJA PODRUČJA POD UTJECAJEM PRIRODNIH ILI DRUGIH
SPECIFIČNIH OGRANIČENJA U POLJOPRIVREDI S KALKULACIJAMA
Naručitelj studije: Republika Hrvatska :: Ministarstvo poljoprivrede

Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb
Odgovorna osoba: Pomoćnica ministra Davorka Hajduković, univ. spec. pol.
Izvršitelj studije : Sveučilište u Zagrebu :: Agronomski fakultet

Svetošimunska 25
10 000 Zagreb
Ugovor ev. br. 17/2012/VV
Klasa 023-01/12-01/308
Ur. broj: 525-05/0619-12-4
Voditelj studije : Prof. dr. sc. Stjepan Husnjak
Zagreb, ožujak 2015.

Institucije, tvrtke i timovi za izradu studije
Nositelj studije : Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Voditelj studije : Prof. dr. sc. Stjepan Husnjak
Zamjenik voditelja studije: Prof. dr. sc. Davor Romić
Suradničke institucije, tvrtke i autori
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Zavod za pedologiju
Prof. dr. sc. Stjepan Husnjak- voditelj dionice
Prof. dr. sc. Matko Bogunović
Doc. dr. sc. Aleksandra Bensa
Dr. sc. Danijela Jungić
Doc. dr. sc. Mario Sraka
Vedran Rubinić, dipl. ing.
Matija Bosak, dipl. ing.
Zavod za melioracije
Prof. dr. sc. Davor Romić - voditelj dionice
Marina Bubalo, dipl. ing. građ.
Doc. dr. sc. Gabrijel Ondrašek
Prof. dr. sc. Marija Romić
Helena Bakić, dipl. ing. geol.
Monika Zovko, dipl. ing. agr.
Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo

Doc. dr. sc. Mario Njavro – voditelj dionice
Dr. sc. Lari Hadelan
Doc. dr. sc. Josip Juračak
Dr. sc. Vesna Očić
Dr. sc. Branka Šakić Bobić.
Državni hidrometeorološki zavod

Dr. sc. Višnja Vučetić – voditelj dionice
Mr. sc. Stjepan Ivatek-Šahdan
Dr. sc. Alica Bajić
Dr. sc. Damir Počakal
Mr. sc. Melita Perčec Tadić
Bernada Krulić, dipl. ing.
Mr. sc. Blaženka Matjačić
Emil Ivanković, met. tehničar
OIKON d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju
Dr. sc. Vladimir Kušan – voditelj dionice
Denis Stojsavljević, dipl. ing. šum.
Alen Berta, dipl. ing. šum.
Tena Birov, dipl. ing. agr.
Sunčana Rapić, dipl. ing.agr.
Josip Križan, dipl. ing. mat.
Konzultanti:
Prof. dr. sc. Josip Borošić – Zavod za povrćarstvo
Prof. dr. sc. Zlatko Čmelik – Zavod za voćarstvo
Prof. dr. sc. Ivica Kisić – Zavod za opću proizvodnju bilja
Prof. dr. sc. Milan Mesić – Zavod za opću proizvodnju bilja
Prof. dr. sc. Boro Mioč – Zavod za specijalno stočarstvo
Prof. dr. sc. Milan Pospišil – Zavod za specijalnu proizvodnju bilja
Prof. dr.sc. Dragutin Petošić- Zavod za melioracije
Administrativni poslovi na izradi studije:

Jadranka Krajačić – Zavod za pedologiju
SADRŽAJ
1. UVOD 1.
2. ODREĐIVANJE GORSKO PLANINSKIH PODRUČJA 3.
2.1. Karta nadmorske visine terena 4.

2.2. Karta nagiba terena u gorsko planinskom području 7.
2.3. Integrirana karta nadmorske visine i nagiba terena 10.
2.4. Karta jedinica lokalne samouprave (administrativnih općina / gradova) 11.
2.5. Svrstavanje administrativnih općina / gradova u područja s težim uvjetima
gospodarenja u poljoprivredi prema ograničenjima vezanim uz gorsko
planinska područja 13.
2.6. Prijedlog administrativnih općina / gradova unutar gorsko planinskog
područja 15.
3. ODREĐIVANJE PODRUČJA S TEŽIM UVJETIMA GOSPODARENJA U

POLJOPRIVREDI PREMA BIOFIZIČKIM OGRANIČENJIMA 19.
3.1. Karta područja s niskim temperaturama 20.

3.2. Karta područja sa sušom 24.
3.3. Karta područja s prekomjernom vlažnošću tala 31.
3.4. Karta područja s ograničenom dreniranošću tala 34.
3.5. Karta područja s nepovoljnom teksturom i kamenitošću (+ stjenovitost) tala 43.
3.6. Karta područja s plitkom ekološkom dubinom tala 45.
3.7. Karta područja s jako kiselim tlima 47.
3.8. Karta područja sa slanim i alkalnim tlima 51.
3.9. Karta nagiba terena za biofizička ograničenja 53.
3.10. Integrirana karta s biofizičkim ograničenjima 57.
3.11. Karta korištenog poljoprivrednog zemljišta 60.
gospodarenja u poljoprivredi prema biofizičkim ograničenjima 62.
3.13. Prijedlog administrativnih općina / gradova unutar područja s
biofizičkim ograničenjima 66.

POLJOPRIVREDI PREMA SPECIFIČNIM OGRANIČENJIMA 80.
4.1. Karta otoka i obale 81.

4.2. Karta područja s jakim vjetrom 83.
4.3. Karta područja ugroženog od pojave tuče 87.
4.4. Karta područja s visokim rizikom od požara raslinja 90.
4.5. Karta područja s učestalo plavljenim tlima 93.
4.6. Karta područja pod kršem 95.
4.7. Karta rizika od erozije tla vodom 97.
4.8. Integrirana karta sa specifičnim ograničenjima 99.
gospodarenja u poljoprivredi prema specifičnim ograničenjima 102.
4.10. Prijedlog administrativnih općina / gradova unutar područja sa
specifičnim ograničenjima 104.
i
5. IZRADA JEDINSTVENE KARTE S PRIRODNIM (RELJEFNIM I
BIOFIZIČKIM) I SPECIFIČNIM OGRANIČENJIMA U
POLJOPRIVREDI 108.
5.1. Integrirana karta administrativnih općina / gradova svrstanih u gorsko planinska

područja, te u područja s težim uvjetima gospodarenja prema biofizičkim i
specifičnim ograničenjima 108.
6. KALKULACIJE 121.
6.1. Uvod 121.

6.2. Metodologija i izvori podataka 125.
6.3. Kalkulacija potpore za gorsko-planinska područja 129.
6.4. Kalkulacija potpore za područja sa biofizičkim ograničenjima 136.
6.5. Kalkulacija potpore za područja sa specifičnim ograničenjima 141.
6.6. Zaključci uz kalkulacije 143.
7. LITERATURA 146.
7.1. Literatura za određivanje područja pod utjecajem prirodnih ili drugih

specifičnih ograničenja u poljoprivredi 146.
7.2. Literatura za određivanje kalkulacija 147.
8. PRILOZI (kartografski i tekstualni podaci)
8.1. Prilozi vezani uz određivanje gorsko planinskih područja na DVD mediju

- digitalna karta nadmorske visine terena iznad 700 m nv
- digitalna karta nagiba terena ≥ 15 % između 500-700 m nv
- digitalna integrirana karta s ograničenjima nadmorske visine i nagiba terena
- digitalna karta administrativnih općina / gradova
- digitalna karta administrativnih općina / gradova prema ograničenjima vezanim uz
gorsko planinska područja
8.2. Prilozi vezani uz određivanje područja s biofizičkim ograničenjima na DVD mediju

- digitalna karta niske temperature
- digitalna karta suše
- digitalna karta ograničene dreniranosti tla
- digitalna karta nepovoljne tekstura i kamenitosti (+ stjenovitosti) tla
- digitalna karta plitke ekološke dubine
- digitalna karta jako kiselog tla
- digitalna karta slanih i alkalnih tala
- digitalna karta nagiba terena izvan gorsko planinskog područja
- digitalna karta korištenog poljoprivrednog zemljišta
- digitalna karta urbanih područja (GUP-ova)
- digitalna integrirana karta svih biofizičkih ograničenja
ii
- digitalna karta administrativnih općina / gradova prema biofizičkim ograničenjima
8.3. Prilozi vezani uz određivanje područja s specifičnim ograničenjima na DVD mediju

- digitalna karta s jakim vjetrom
- digitalna karta s učestalom pojavom tuče
- digitalna karta s visokim rizikom od požara raslinja
- digitalna karta s rizikom od erozije tla vodom
- digitalna karta s učestalo plavljenim područjima
- digitalna karta otoka i obale
- digitalna karta područja pod kršem
- digitalna integrirana karta svih karata za specifična ograničenja
- digitalna karta administrativnih općina / gradova prema specifičnim ograničenjima
8.4. Prilog : Integrirana karta administrativnih općina / gradova svrstanih u područja

s prirodnim i specifičnim ograničenjima na DVD mediju
8.5. Prilozi uz kalkulacije
iii
1. UVOD
Za korištenje sredstava Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD), svaka

članica EU obavezna je izraditi Program ruralnog razvoja za razdoblje od 7 godina (2014-
2020), u kojem temeljem analize stanja treba utvrditi probleme i ciljeve, odabire mjere za
unapređenje poljoprivrede i ruralnih područja, te kriterije za provedbu mjera i proračun.
Završnu verziju Programa ruralnog razvoja Hrvatske Ministarstvo poljoprivrede poslalo je EK
u ožujku 2015. godine.
Obzirom na kašnjenje pravnog okvira za provedbu mjera iz Europskog poljoprivrednog fonda

za ruralni razvoj, implementacija Programa ruralnog razvoja RH 2014-2020 će krenuti od
2015. godine, gdje će Hrvatskoj na raspolaganju biti oko 330 milijuna € EU sredstava
godišnje.
Sukladno Uredbi (EU) br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o
potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i
stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (dalje u tekstu: Uredba (EU) br.
1305/2013), novi Program ruralnog razvoja sastoji se od više individualnih mjera, pri čemu se
jedna odnosi na Plaćanje područjima pod utjecajem prirodnih i specifičnih ograničenja u
poljoprivredi. Ovdje se posebno ističe da spomenuta mjera pružanja potpore poljoprivrednim
proizvođačima na područjima s težim uvjetima gospodarenja u EU, egzistira još od 1975
godine.
Kako bi se navedena mjera mogla provesti, Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je javni

natječaj za uslugu izrade „Studije određivanja područja pod utjecajem prirodnih ili drugih
specifičnih ograničenja u poljoprivredi s kalkulacijama“ tijekom lipnja 2012 godine.
Temeljem Naručiteljeve izvršne Odluke o odabiru najpovoljnije ponude u otvorenom
postupku javne nabave velike vrijednosti za nabavu usluga izrade predmetne Studije (klasa:
023-01/12-01/308, urbroj: 525-05/0619-12-4) od 18. srpnja 2012. godine, Sveučilište u
Zagrebu Agronomski fakultet sklopio je ugovor s Ministarstvom poljoprivrede o obavljanju
usluge izrade predmetne studije ( Ugovor Ev. br. 17/2012/VV).
Pravilnikom o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 44/11) koji je

do sada bio na snazi, predmetna područja s težim uvjetima gospodarenja bila su klasificirana
kao: planinska područja, otoci, te područja od posebne državne skrbi. Budući da nacionalni
kriteriji iz navedenog Pravilnika nisu sukladni spomenutoj Uredbi (EU) br. 1305/2013, javila
se potreba za određivanje područja pod utjecajem prirodnih i specifičnih ograničenja u
poljoprivredi prema novim kriterijima. Pored navedenog, potpora koju su dosada dobivali
poljoprivrednici, nije sadržava dodatne troškove i izgubljene prihode prouzročene težim
uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, što je bio dodatni razlog za određivanje tih područja
prema novim kriterijima.
Osnovni cilj ovog projekta je odrediti i u prostoru izdvojiti područja s prirodnim i specifičnim
ograničenjima u poljoprivredi, kako bi se u tim područjima prije svega sačuvala i stvorila
nova radna mjesta, očuvala prirodna baština i okoliš, te stvarali preduvjeti za provođenje
održivog načina korištenja poljoprivrednog zemljišta, a što bi sve trebalo imati utjecaj pored
ostalog i na zaustavljanje trenda depopulacije u tim područjima, te na daljnji razvoj ruralnih
sredina.
1
Sukladno Uredbi (EU) br. 1305/2013 i uputama dobivenim tijekom konzultacija s Europskom
komisijom (EK), u okviru određivanja područja pod utjecajem prirodnih i specifičnih
ograničenja u poljoprivredi, zasebno se izdvajaju i utvrđuju sljedeće kategorije:
- gorsko planinska područja (odnosno područja s reljefnim ograničenjima koja uključuju

nadmorsku visinu, nagib i vertikalnu raščlanjenost terena)
- područja s biofizičkim ograničenjima (uključuju ograničenja niska temperatura, suhoća -

presuhi uvjeti; prekomjerno vlaženje tla; ograničena dreniranost tla; nepovoljna tekstura i
kamenitost tla; plitka ekološka dubina; loša kemijska svojstva – kiselost, slanost i
alkalnost tla; te strmi nagib terena).
- područja sa specifičnim ograničenjima (predložena su ograničenja kao što su jaki vjetar;

učestale poplave; položaj u prostoru-otoci i poluotok Pelješac, krška geomorfologija,
požari raslinja, erozija tla i tuča). Napominje se da prema Uredbi (EU) br. 1305/2013,
ovih područja može biti maksimalno 10 % u odnosu na ukupnu površinu države.
U nastavku se prikazuju metodologija i rezultati izrade svakog pojedinog ograničenja, kao i

rezultati navedenih kategorija ili grupa ograničenja. Na kraju se prikazuju kalkulacije.
Ovdje se posebno napominje da ovaj materijal predstavlja IV. verziju studije, koja je nastala
nakon dugotrajnih pregovora i usuglašavanja s Europskom komisijom. Naime, I. verzija ove
studije završena je i predana Ministarstvu poljoprivrede još krajem srpnja 2013. godine.
Nakon toga su voditelji dionica zajedno s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede
sudjelovali na većem broju sastanaka u Briselu ili na sastancima održanim putem video
konferencija s predstavnicima i stručnjacima EK, a na kojima su prezentirane i provjeravane
podloge, te usuglašavana metodologija i kriteriji korišteni pri definiranju pojedinih kategorija
i vrsta ograničenja. Zadnji takav sastanak održani je 20. siječnja 2015. godine u Briselu, kada
su usuglašeni i prihvaćeni preostali neusuglašeni kriteriji predloženi od strane izvršitelja.
2
2. ODREĐIVANJE GORSKO PLANINSKIH PODRUČJA
Gorsko planinska područja obilježavaju prije svega nedostaci kao što su kratko vegetacijsko
razdoblje zbog nadmorske visine terena i povezano s time vrlo nepovoljnih klimatskih uvjeta,
i/ili otežana primjena poljoprivredne mehanizacije na padinama s većim nagibom. U slučaju
kombinacije ograničenja koja čine nadmorska visina i nagib terena, intenzitet navedenih
nedostataka je znatno izraženiji.
Ovdje se ističe da za određivanje i prostorno izdvajanje gorsko planinskih područja nema
preporučenih striktnih kriterija od strane Europske komisije. Stoga su se gorsko planinska
područja izdvajala na temelju poznavanja navedene problematike od strane stručnjaka za
pojedine poljoprivredne djelatnosti ( kao što su ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, stočarstvo),
pedologiju, klimu, poljoprivredne melioracije i geomorfologiju).
U nastavku se prikazuje metodologija izrade karti vezanih uz prirodna ograničenja odnosno

nadmorsku visinu i nagib terena, te rezultati u vidu izrađenih karata, kao i izrađene konačne
karte administrativnih općina/gradova (odnosno jedinica lokalne samouprave-JLS), svrstanih
u gorsko planinska područja.
3
2.1. Karta nadmorske visine terena
Utjecaj na poljoprivredu
Nadmorska visina terena direktno je povezana s promjenama klime koje utječu na kraće
vegetacijsko razdoblje. Takve prilike u Hrvatskoj posebno obilježavaju terene iznad 700 m
n.m. Razlozi za uvažanjem kriterija od 700 m n.m. daju se u nastavku vezano uz biljnu i
stočarsku proizvodnju.
Biljna proizvodnja
- Iznad 700 m n.m. u Hrvatskoj se nerijetko uzgajaju ratarske i krmne kulture (krumpir,
raž, zob, crvena i bijela djetelina, lucerna, trave), povrćarske kulture (kupus, kelj, luk,
salata, mrkva, cikla) te neke voćne vrste (šljiva, trešnja, jabuka, kruška i većina
jagodastih vrsta).
- Područje iznad 700 m n.m. karakterizira znatno kraće vegetacijsko razdoblje, što je
posebno nepovoljno za povrćarske kulture koje se višekratno beru te krmne kulture
(manji broj otkosa)
- Često se javljaju izuzetno niske temperature (< -20°C) tijekom hladnog dijela godine,
pri čemu stradavaju generativni pupoljci a kod određenog broja voćnih vrsta i trajni
organi
- Veći transportni troškovi s obzirom na udaljenost takvih područja od tržišta
- Teže dostupni ili nedostupni izvori vode za navodnjavanje
- To su humidnija područja što pogoduje većem razvoju bolesti
- Poljoprivredne parcele najčešće su vrlo malih površina
- Više od 80 % tih područja se nalazi na krškom terenu sa povećanom kamenitosti i
stjenovitosti tla
- Otežana ili nemoguća primjena suvremene mehanizacije
- Prinosi su niži a ulaganja veća. Procjena ekspertne skupine je da su prinosi niži za oko
20 do 30 %.
- Navedene ratarske i povrćarske kulture zauzimaju prosječno godišnje oko 25 % od
ukupno zasijane površine u RH, od čega se dio odnosi i na područje iznad 700 m
n.m.. Površina navedenih voćnih vrsta iznosi prosječno oko 28% u odnosu na ukupnu
površinu voćnjaka u RH, od čega se dio također odnosi i na površinu iznad 700 m
n.m.
Stočarska proizvodnja
- Zbog ograničenog broja kultura smanjena je mogućnost sastavljanja kvalitetnog
„obroka“ odnosno njegovog krepkog dijela u stočarskoj proizvodnji
- Izgradnja stočarskih objekata zahtjeva veća ulaganja
- Zbog kraće vegetacije, manji je broj pašnih turnusa i otkosa, zbog čega je nužno
osigurati veću površinu zemljišta. Veći broj pregona podrazumijeva veća ulaganja u
ograde, električne pastire, i drugo
- Nepogodnija klima, nedostatak vode tijekom ljeta (krška polja) te zimska i
ranoproljetna plavljenja poskupljuju napasivanje i napajanje stoke tijekom ljeta.. Uz
to, plavljeni zamočvareni predjeli potiču pojavu različitih parazitarnih bolesti (vanjski
i unutarnji paraziti), što u znatnoj mjeri smanjuje i poskupljuje određenu stočarsku
proizvodnju
- Zime su duge i hladne, te je neophodno temperiranje boravišnog prostora osobito u
uzgoju peradi i svinja te mlađih kategorija stoke, što jako poskupljuje njihov uzgoj
Zbog svega navedenog, visoka nadmorska visina predstavlja ozbiljno ograničenje za
intenzivnu i ekonomski isplativu poljoprivrednu proizvodnju.
4
Izvor podataka
Model reljefa u digitalnom obliku rezolucije 25 m x 25 m (slika 1), izrađen fotogrametrijskom

restitucijom službeni je podatak dobiven od Državne geodetske uprave (posredstvom
Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Vertikalna rezolucija korištenog modela reljefa je 0,1 m.
Procijenjena horizontalna (položajna) točnost digitalnog modela je 10 m, a procijenjena
vertikalna točnost je 1 m.
Digitalni model reljefa je isporučen u obliku ASCII datoteka pri čemu je pojedina datoteka
sadržavala podatke za jedan list topografske karte 1 : 25.000. Takvih datoteka je ukupno bilo
575. Sve datoteke su isporučene u službenoj kartografskoj projekciji RH za područje katastra i
detaljne državne topografske kartografije - HTRS96/TM. To je koordinatni sustav poprečne
Mercatorove (Gauss-Krügerove) projekcije sa srednjim meridijanom 16°30' i linearnim
mjerilom na srednjem meridijanu 0,9999 uz HTRS96 datum.
Slika 1. Prikaz reljefa RH iz izvornih podataka (25 m x 25 m)
5
Metodologija izrade karte nadmorske visine terena
ASCII datoteke svih listova karte 1 : 25.000 su spojeni u jednu datoteku te je izrađen digitalni
model reljefa rezolucije 25x25 m za cijelo područje RH u rasterskom obliku (ARC GIS grid).
Tako izrađeni digitalni model reljefa korišten je za određivanje područja s nadmorskim
visinama između 400 m i 700 m te područja s nadmorskom visinom većom od 700 m (slika
2).
Slika 2. Karta područja s nadmorskim visinama koje ulaze u postupak za određivanje gorsko
– planinskih područja
Izračun površina
Površina područja iznad 700 m nv na području Hrvatske iznosi 682.278 ha, ili 12,06 %
kopnenog teritorija RH. Površina područja između 400 i 700 m n.m. je 787.768 ha, odnosno
13,92 % kopnenog teritorija RH. Površina područja između 400 i 700 m n.m. neće u cijelosti
ući u analizu za određivanje gorsko-planinskih područja već samo onaj dio područja na kojem
su nagibi terena veći od 15 % što će biti opisano u poglavlju o nagibima terena (poglavlje 2.2)
6
2.2. Karta nagiba terena u gorsko-planinskom području
Na nagnutim terenima (>15 %) poljoprivredna proizvodnja je jako otežana zbog više razloga.
Od njih su važniji sljedeći:
- otežana je ili se ne može koristiti suvremena mehanizacija
- javlja se potreba za nabavom specijalne mehanizacije namijenjene korištenju na
nagnutim terenima, što ima za posljedicu povećanje troškova proizvodnje
- obrada tla uzrokuje javljanje erozijskih procesa zbog čega je nužno provoditi protu-
erozijske mjere što ima za posljedicu povećanje troškova proizvodnje
Posebno su uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju otežani na područjima s kombinacijom

nadmorske visine i nagiba terena. S obzirom da su tereni s nadmorskom visinom iznad 700 m
n.m. već izdvojeni kao područja s ograničenjem, javila se potreba za izdvajanjem zone
između 400-700 m n.m. Naime, tu zonu obilježava dijelom kraće vegetacijsko razdoblje u
odnosu na zonu ispod 400, odnosno nešto duže vegetacijsko razdoblje u odnosu na zonu iznad
700 m n.m. Međutim, u kombinaciji s nagibom terena >15 %, intenzitet oba ograničenja
unutar te zone znatno je izraženiji, zbog čega se nagib terena unutar te zone također tretira kao
ograničenje koje se svrstava u gorsko-planinska područja.
Zbog navedenog, poljoprivredna proizvodnja općenito na nagnutim terenima s >15 % nagiba,

a posebno unutar zone 400-700 m n.m., je otežana, a navedeni nagib terena predstavlja
ozbiljno ograničenje za intenzivnu i ekonomski isplativu poljoprivrednu proizvodnju.
Izvor podataka
Za izradu karte nagiba terena korišten je digitalni model reljefa koji je korišten i za izradu
karte nadmorskih visina (poglavlje 2.1).
Model reljefa u digitalnom obliku rezolucije 25 m x 25 m, izrađen fotogrametrijskom

Agencije za plaćanje u poljoprivredi). Vertikalna rezolucija korištenog modela reljefa je 0,1
m. Procijenjena horizontalna (položajna) točnost digitalnog modela je 10 m, a procijenjena
7
Metodologija izrade karte nagiba terena
Kriterij za izdvajanje područja s nagnutim terenima predložen je od strane JRC 2012. godine
što je navedeno u priručniku za izdvajanje biofizičkih ograničenja (Van Orshoven i sur.
2012.). Prema navedenom, tereni s nagibom >15 %, svrstavaju se u područja s težim uvjetima
gospodarenja u poljoprivredi. Za potrebe izdvajanja gorsko-planinskih područja, izdvojeni su
tereni sa spomenutim nagibom terena samo unutar zone 400-700 m n.m., zbog razloga
prikazanih u podpoglavlju Utjecaj na poljoprivredu.
Nagib terena u rasterskom modelu reljefa se računa za svaki piksel na način da se izračuna
najveći stupanj promjene vrijednosti tog piksela u odnosu sa susjednim pikselima. To je
zapravo najveća promjena u visini ako se promatra visina piksela i njegovih osam „susjeda“.
U principu, cijeli postupak se sastoji u tome da se za piksel izračunava nagib u okruženju 3 x
3 piksela pri čemu je promatrani piksel središnji. U taj sustav se uklapa ravnina visina za koju
se računa nagib. Pritom se od osam izračunatih nagiba uzima onaj najstrmiji. Ovakav način
izračunavanja nagiba se naziva „tehnika najvećeg srednjaka“ (Burrough, 1998).
Nagib se može izračunati u stupnjevima pri čemu se dobivaju vrijednosti u rasponu od 0o do

90o, ili u postotcima. U slučaju izračunavanja nagiba u postotcima 100 % ima nagib terena od
45o.
Karta nagiba terena rezolucije 25 x25 m, izrađena je na način da je prvo utvrđena zona unutar
pojasa od 400 - 700 m n.m. kako je to opisano u poglavlju 2.1. Neovisno od toga je za cijelo
područje RH izračunat nagib terena u postotcima i klasificiran na područje s nagibom manjim
od 15 % i područje s nagibom većim od 15 %. Za potrebe utvrđivanja gorsko-planinskog
područja nagib terena veći od 15 % izračunat za cijeli teritorij RH isječen (intersect) je sa
zonom 400 – 700 m n.m. Na taj način je izrađena karta područja od 400 – 700 m n.m. s
nagibom većim od 15 % (slika 3).
8
Slika 3: Područje između 400 i 700 m n.m s nagibom većim od 15
Izračun površina
Ukupna površina područja između 400 i 700 m n.m. je 787.768 ha. Područja s nagibom većim
od 15 % u toj zoni zauzimaju površinu od 432.151 ha, što čini 9,27 % ukupnog kopnenog
teritorija RH. Ako se promatra površina zone između 400 i 700 m n.m. onda područje s
nagibom većim od 15 % zauzima 54,9 % te zone.
9
2.3. Integrirana karta nadmorske visine i nagiba terena
Područje iznad visine 700 m n.m. i područje između 400 i 700 m s nagibom većim od 15 %
spojeni su u jednu kartu (slika 4) koja je na taj način pripremljena za određivanje gorsko-
planinskih područja. Karta je rezolucije 25 x 25 m. Ukupna površina tako određenog područja
iznosi 1.114.429 ha ili 19,7 % kopnenog teritorija RH.
Slika 4: Integrirana karta područja iznad visine 700 m n.m. i područje između 400 i 700 m s
nagibom većim od 15 %
10
2.4. Karta jedinica lokalne samouprave (administrativnih općina / gradova)
Izvor podataka i prikaz karte
Za potrebe izrade predmetne studije, karta jedinica lokalne samouprave (JLS) ili karta
administrativnih općina i gradova Republike Hrvatske, dostavljena je izvršitelju projekta u
digitalnom obliku, georeferencirana u zoni HTRS96 kao shp file od strane Državne geodetske
uprave u mjerilu 1:25.000. Navedena karta prikazuje se na slici 5. Napominje sa da ove JLS
imaju potpuni administrativni i ekonomski identitet.
Slika 5. Karta JLS ili administrativnih općina i gradova u Republici Hrvatskoj
Republika Hrvatska prostorno je podijeljena na 556 jedinica lokalne samouprave, od čega 429
ima status administrativne općine, a 127 status grada.
11
Površina pojedinih JLS jako varira, pri čemu najmanja administrativna općina ima površinu
od svega 609 ha (općina Dekanovec u Međimurskoj županiji) a najveća od čak 95.707 ha
(općina Gračac u Zadarskoj županiji). Administrativna površina koju zauzimaju pojedini
gradovi također dosta varira. Naime, najmanju površinu, odnosno svega 1.145 ha zauzima
grad Kastav (u Primorsko-goranskoj županiji), a najveću grad Gospić koji obuhvaća čak
96.702 ha (Ličko-senjska županija). Prosječna površina administrativne općine iznosi 8.175
ha, dok prosječna površina grada iznosi 16.934 ha.
12
2.5. Svrstavanje administrativnih općina/gradova u područja s težim uvjetima
gospodarenja u poljoprivredi prema ograničenjima vezanim uz gorsko-planinska
područja
Integrirana karta područja iznad nadmorske visine od 700 m n.m. i područja između 400 i 700
m n.m. s nagibom većim od 15 % preklopljena je s kartom jedinica jedinica lokalne
samouprave (JLS), odnosno s kartom administrativnih općina / gradova Republike Hrvatske.
Nakon preklapanja s udruživanjem sadržaja za svaku JLS izračunati su udjeli u ukupnoj
površini JLS:
1) područja iznad visine 700 m n.m.
2) područja između 500 i 700 m s nagibom većim od 15 % i
3) područja između 400 i 500 m s nagibom većim od 15 % i vertikalnom raščlanjenošću
terena
Temeljem navedenog, izvršeno je svrstavanje općina / gradova u gorsko-planinska područja
uvažavajući sljedeći kriterij:
- administrativna općina / grad svrstava se u gorsko-planinska područja ako se na više od 50

% površine općine nalaze ograničenja vezana uz nadmorsku visinu i nagib terena prema
opisanim kriterijima. Pritom su se kriteriji 1 i 2 primjenjivali na cijelom teritoriju RH
samostalno ili u kombinaciji a kriterij 3 se primjenjivao (u kombinaciji s kriterijima 1 i 2)
samo na one JLS koje su u okruženju ili su susjedne onim JLS koje su u GPP svrstane prema
prva dva kriterija.
Uvažavajući navedeno, izrađena je karta JLS-e koje zadovoljavaju postavljene kriterije te

ulaze u gorsko-planinsko područje RH (slika 6). Karta je originalnog mjerila 1:25 000.
13
Slika 6. Administrativne općine /gradovi svrstani u GPP prema opisanim kriterijima
Ukupno je u gorsko-planinsko područje uključeno 52 JLS-e od ukupno 556 JLS koliko ih ima
u RH (9,4 % prema broju). Te jedinice zauzimaju površinu od 1.175.786 ha ili 20.8 %
ukupnog kopnenog teritorija RH. Pritom je prema 1. kriteriju svrstano 20 JLS s površinom
508.580 ha, prema kriteriju 2 svrstano je 22 JLS s površinom 519.073 ha, a prema kriteriju 3
svrstano je 10 JLS s površinom 148.133 ha.
14
2.6. Prijedlog administrativnih općina / gradova unutar gorsko-planinskog područja
Uvažavajući sve kriterije za svrstavanje administrativnih općina / gradova u gorsko-planinska

područja (poglavlje 2.5.) izrađen je konačni prijedlog područja koje bi bilo svrstano u gorsko-
planinska područja (slika 7 i tablica 3).
Slika 7. Prijedlog gorsko-planinskog područja prema JLS
Konačni prijedlog gorsko-planinskog područja RH obuhvatio je ukupno 52 JLS-e s ukupnom

površinom od 1.175.786 ha što u odnosu na kopneni teritorij RH iznosi 20,8 %. Površine
gorsko-planinskog područja razvrstane prema kriterijima svrstavanja prikazane su u tablici 1.
U tablici 2 su prikazani udjeli površina svrstanih u gorsko-planinska područja prema
kriterijima za svrstavanje.
Na području gorsko-planinskih područja nalazi se 32.034 ha korištenog poljoprivrednog

zemljišta što iznosi 3,13 % ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta u RH.
15
Tablica 1. Površine gorsko-planinskog područja prema kriterijima za svrstavanje (ha)
Kriterij za svrstavanje u Površina Površina Površina Površina Površina Ukupna
GPP GPP-a * korištenog područja područja područja površina
poljo- iznad između 500 i između 400 i područja koje
privrednog 700 m 700 m n.m. s 500 m n.m. s zadovoljava
zemljišta n.m. nagibom većim nagibom većim kriterije za
od 15 % od 15 % svrstavanje u
GPP
Kriterij 1 (>700 m) 508.580 11.810 360.633 44.536 11.248 416.416
Kriterij 2 (500 – 700 m +
nagib > 15 %) 519.073 17.835 211.029 91.530 17.151 319.711
Kriterij 3 (400 – 500 m +
nagib > 15 % +
vertikalna raščlanjenost 148.133 2.389 36.793 28.435 15.205 80.434
Ukupno 1.175.786 32.034 608.455 164.501 43.604 816.560
* Površina GPP-a predstavlja ukupnu površinu JLS-a svrstanih u GPP prema određenom kriteriju
Tablica 2. Udjeli gorsko-planinskih područja prema kriterijima za svrstavanje

Kriterij za svrstavanje u Udio Udio područja Udio područja Udio područja koje
GPP područja između 500 i 700 m između 400 i 500 zadovoljava kriterije
iznad 700 n.m. s nagibom m n.m. s za svrstavanje u
m n.m.* većim od 15 %* nagibom većim GPP**
od 15 %*
Kriterij 1 (>700 m) 70,91 8,76 2,21 81,88
Kriterij 2 (500 – 700 m +
nagib > 15 %) 40,66 17,63 3,30 61,59
Kriterij 3 (400 – 500 m +
nagib > 15 % +
vertikalna raščlanjenost 24,84 19,20 10,26 54,30
Ukupno 51,75 13,99 3,71 69,45
* udjeli su izračunati na temelju površine GPP-a pojedinog kriterija za svrstavanje
** udio je izračunat na temelju ukupne površine GPP-a
16
Tablica 3. Administrativne općine /gradovi koji zadovoljavaju postavljene kriterije za gorsko-planinska područja
Jedinica lokalne Matični Površina Površina Područje iznad Područje između Područje između Područje koje GPP*
samouprave broj JLS korištenog 700 m n.m. 500 i 700 m n.m. 400 i 500 m n.m. zadovoljava
JLS-e poljoprivrednog (k1) s nagibom većim s nagibom većim kriterije za
zemljišta od 15 % (k2) od 15 % (k3) svrstavanje u
GPP
ha ha ha % ha % ha % ha %
BAKAR 00043 12.544 2 5.099 40,65 1.896 15,11 855 6,81 7.849 62,57 k1+k2
BAŠKA VODA 00094 2.539 95 938 36,94 252 9,91 157 6,20 1.347 53,05 k1+k2+k3
BRELA 00779 2.685 6 677 25,23 425 15,84 389 14,49 1.492 55,56 k1+k2+k3
BRINJE 00370 32.841 2.900 12.691 38,64 7.781 23,69 550 1,68 21.022 64,01 k1+k2
BROD MORAVICE 00388 6.175 23 127 2,06 2.635 42,67 601 9,74 3.364 54,47 k1+k2+k3
CIVLJANE 00515 8.278 26 3.734 45,11 927 11,19 379 4,57 5.039 60,87 k1+k2
ČABAR 00558 28.040 352 23.224 82,82 3.010 10,73 645 2,30 26.878 95,86 k1
ČAVLE 00612 8.449 12 4.112 48,67 734 8,69 500 5,91 5.346 63,27 k1+k2
DELNICE 00698 23.037 61 14.715 63,88 2.744 11,91 1.371 5,95 18.831 81,74 k1
DONJI LAPAC 00841 35.277 1.240 16.943 48,03 6.193 17,56 906 2,57 24.042 68,15 k1+k2
FUŽINE 01171 8.644 465 8.534 98,73 1 0,01 0 0,00 8.535 98,74 k1
GOSPIĆ 01309 96.729 4.890 38.798 40,11 11.221 11,60 0 0,00 50.019 51,71 k1+k2
GRAČAC 01317 95.734 1.219 64.794 67,68 11.241 11,74 2.213 2,31 78.248 81,73 k1
GRADAC 01341 7.242 49 1.306 18,03 2.225 30,72 573 7,92 4.104 56,67 k1+k2+k3
HRVACE 01481 20.714 352 9.511 45,92 2.141 10,34 952 4,59 12.605 60,85 k1+k2
JELENJE 01708 10.924 26 6.677 61,12 891 8,16 534 4,89 8.102 74,17 k1
KARLOBAG 01783 28.124 176 18.865 67,08 2.425 8,62 1.019 3,62 22.309 79,33 k1
KIJEVO 01830 7.435 59 3.165 42,58 951 12,79 158 2,13 4.275 57,49 k1+k2
KLANA 01864 9.410 54 3.610 38,36 2.064 21,93 491 5,21 6.164 65,50 k1+k2
KNIN 01961 35.577 96 11.316 31,81 5.818 16,35 3.263 9,17 20.397 57,33 k1+k2+k3
LANIŠĆE 02232 14.418 351 7.552 52,38 3.253 22,56 134 0,93 10.939 75,87 k1
LOKVE 02372 4.235 25 4.233 99,95 1 0,02 0 0,00 4.234 99,97 k1
LOKVIČIĆI 05878 2.857 26 864 30,24 848 29,67 210 7,34 1.921 67,25 k1+k2
LOVINAC 02402 34.215 912 13.481 39,40 6.381 18,65 0 0,00 19.862 58,05 k1+k2
LOVRAN 02429 2.025 7 775 38,28 279 13,80 162 8,02 1.217 60,10 k1+k2
MAKARSKA 02496 3.796 38 2.148 56,57 237 6,25 142 3,74 2.527 66,56 k1
17
MATULJI 02615 17.652 17 4.101 23,23 3.676 20,82 1.167 6,61 8.943 50,66 k1+k2+k3
MOŠĆENIČKA
DRAGA 02739 4.601 25 1.044 22,68 892 19,39 469 10,19 2.405 52,27 k1+k2+k3
MRKOPALJ 02755 15.709 217 15.704 99,97 0 0,00 0 0,00 15.704 99,97 k1
MUĆ 00876 22.260 101 7.949 35,71 4.581 20,58 1.513 6,79 14.043 63,08 k1+k2
NOVI
VINODOLSKI 02909 26.201 87 17.789 67,90 2.394 9,14 773 2,95 20.956 79,98 k1
OGULIN 02976 53.703 1.050 17.538 32,66 10.624 19,78 3.392 6,32 31.555 58,76 k1+k2
OPATIJA 03026 6.643 30 4.064 61,18 698 10,51 328 4,94 5.090 76,62 k1
OTOČAC 03131 56.449 3.573 22.753 40,31 13.372 23,69 2.900 5,14 39.024 69,13 k1+k2
OTOK 03140 9.383 253 4.023 42,87 731 7,79 364 3,88 5.117 54,54 k1+k2
PERUŠIĆ 03239 38.094 1.892 16.241 42,63 8.279 21,73 217 0,57 24.737 64,94 k1+k2
PLAŠKI 03336 15.752 855 3.746 23,78 2.448 15,54 2.219 14,09 8.413 53,41 k1+k2+k3
PLITVIČKA
JEZERA 04553 47.230 2.607 28.606 60,57 4.659 9,86 1.007 2,13 34.272 72,56 k1
PODGORA 03395 7.702 76 2.814 36,54 1.967 25,54 246 3,19 5.027 65,27 k1+k2
RAVNA GORA 03697 8.288 125 8.124 98,02 134 1,62 4 0,05 8.262 99,69 k1
SABORSKO 03786 13.262 191 6.703 50,54 3.272 24,67 319 2,40 10.293 77,61 k1
SENJ 03875 66.220 373 43.173 65,20 6.120 9,24 2.360 3,56 51.653 78,00 k1
SKRAD 03930 5.312 8 1.913 36,02 1.977 37,21 558 10,50 4.448 83,73 k1+k2
STARIGRAD 04162 17.091 169 7.824 45,78 2.902 16,98 789 4,62 11.515 67,38 k1+k2
TUČEPI 05932 2.186 35 1.325 60,61 157 7,16 109 5,00 1.591 72,77 k1
UDBINA 04677 68.363 4.380 53.409 78,13 1.621 2,37 0 0,00 55.030 80,50 k1
VINODOLSKA
OPĆINA 04880 15.158 12 9.962 65,72 992 6,55 288 1,90 11.243 74,17 k1
VRBOVSKO 05096 28.000 561 5.859 20,93 5.988 21,39 3.921 14,00 15.768 56,31 k1+k2+k3
VRGORAC 05118 27.910 662 7.679 27,51 4.076 14,61 2.446 8,76 14.201 50,88 k1+k2+k3
VRHOVINE 05126 22.369 1.041 21.033 94,03 684 3,06 2 0,01 21.719 97,10 k1
VRLIKA 05134 24.381 223 11.853 48,62 2.257 9,26 1.197 4,91 15.308 62,79 k1+k2
ZAGVOZD 05223 13.924 10 5.336 38,33 3.424 24,59 815 5,86 9.575 68,77 k1+k2
GPP* - kriterij po kojem je JLS svrstana u gorsko-planinsko područje (k1 – područje iznad 700 m n.m., k1+k2 - područje iznad 700 m n.m. i područje između
500 i 700 m n.m. s nagibom većim od 15 %, k1+k2+k3 - područje iznad 700 m n.m., područje između 500 i 700 m n.m. s nagibom većim od 15 % i
područje između 400 i 500 m n.m. s nagibom većim od 15 % i vertikalnom raščlanjenošću)
18
POLJOPRIVREDI PREMA BIOFIZIČKIM OGRANIČENJIMA
U okviru biofizičkih ograničenja, podrazumijevaju se prirodna ograničenja vezana uz

nepovoljne značajke klime i tla, te izraženog nagiba terena. Određivanje i izdvajanje područja
s biofizičkim ograničenjima, izvršeno je uvažavajući u potpunosti predloženu metodologiju,
kriterije i granične vrijednosti dane u Uredbi (EU) br. 1305/2013, kao i u znanstvenom i
tehničkom priručniku Joint Research Centre od Europske komisije iz Ispra, Italija : Updated
common bio-physical criteria to define natural costraints for agriculture in Europe (Orshoven
i sur., 2013). Dakle, sukladno Uredbi i navedenom priručniku, u okviru kategorije područja s
biofizičkim ograničenjima, utvrđuju se i u prostoru izdvajaju ograničenja vezana uz nisku
temperaturu, sušu, ograničenu dreniranost tla, prekomjernu vlažnost tla, nepovoljnu teksturu i
kamenitost tla (uključujući i stjenovitost), plitku ekološku dubinu, jako kiselo tlo, slanost i
alkalnost tla, te nagiba terena.
Prema dodatnom zahtjevu Ministarstva poljoprivrede, naknadno su u kartografsku obradu

uključena i urbana područja gradova Osijek, Zagreb, Rijeka i Split, i to kao nepoljoprivredni
(urbani) prostor koji je izuzet iz obrade prilikom svrstavanja administrativnih općina i
gradova u područja s težim uvjetima gospodarenja prema biofizičkim ograničenjima.
U nastavku se prikazuje metodologija i kriteriji određivanja navedenih pojedinih ograničenja s

izradom karti, kao i izrađena konačna karta administrativnih općina i gradova svrstanih u
područja s težim uvjetima gospodarenja prema biofizičkim ograničenjima.
19
3.1. Karta područja s niskim temperaturama
Na području Hrvatske miješaju se tri bitno različita utjecaja na atmosferu: utjecaj mora,
europskog kopna i planinskih masiva Alpa i Dinarida te djelomično Karpata. Zbog tolikih
različitosti, u Hrvatskoj prema Köppenovoj podjeli klime postoji čak 19 varijanti klime tipa C
(umjereno topla kišna klima) i tipa D (snježno-šumska klima). Stoga su i velike razlike
između početka i svršetka vegetacijskog razdoblja između nizinske, gorske i jadranske
Hrvatske što znači da je i duljina trajanja vegetacijskog razdoblja vrlo promjenjiva. Na gotovo
cijelom priobalju srednja mjesečna temperatura zraka ne spušta se ispod 5°C, no vegetacijsko
razdoblje ipak ne traje cijelu godinu ni na tom području. Najzastupljenija poljodjelska kultura
je kukuruz (32% zasijane površine), a zatim pšenica i ostale žitarice (34%), te isto toliko ima i
ostalih kultura (šećerna repa, uljana repica, suncokret, vinova loza, jabuka, šljiva, maslina,
krumpir, kupus i sl.). Budući da žitarice moraju prezimiti, ugrožene su od niskih temperatura
zraka i golomrazice zimi. Velike štete od niskih temperatura posebice kasnog proljetnog
mraza su osobito u voćarstvu i vinogradarstvu, te gospodarski gubici iznose 8 % od ukupnih
šteta u Hrvatskoj. Stoga niske temperature zraka jesu veliko ograničenje u poljoprivrednoj
proizvodnji osobito voća i grožđa.
Izvor podataka
Za kartu niske temperature zraka korišteni su meteorološki podaci srednjih dnevnih

temperatura zraka iz osnovne mreže meteoroloških postaja Državnoga hidometeorološkog
zavoda. Ukupno je analizirano 84 meteorološke postaje u razdoblju 1981–2010. Na slici 8
svaka je postaja označena brojem čiji je naziv s geografskim koordinatama dan u tablici 4.
Tablica 4: Meteorološke postaje s pripadajućim koordinatama: geografska širina (,°),

geografska dužina (,°) i nadmorska visina (h, m).
№ Stanica  (°)  (°) h (m) № Stanica  (°)  (°) h (m)
1 Abrami 45.43 13.93 85 43 Orebić 42.97 17.18 6
2 Baške Oštarije 44.53 15.18 924 44 Osijek 45.50 18.57 89
3 Bilogora 45.88 17.20 262 45 Osijek-aerodrom 45.47 18.82 88
4 Biograd 43.93 15.45 8 46 Pag 44.45 15.07 3
5 Bjelovar 45.92 16.85 141 47 Parg 45.60 14.63 863
6 Cres 44.95 14.42 5 48 Pazin 45.23 13.93 291
7 Crikvenica 45.17 14.70 2 49 Pisarovina 45.58 15.88 138
8 Čakovec 46.38 16.47 165 50 Ploče 43.03 17.43 2
9 Čazma 45.75 16.63 144 51 Poreč 45.22 13.60 15
10 Čepić 45.20 14.15 30 52 Pula 44.87 13.85 43
11 Daruvar 45.60 17.23 161 53 Pula- aerodrom 44.90 13.92 63
12 Donji Miholjac 45.77 18.17 97 54 Puntijarka 45.92 15.97 988
13 Drniš 43.85 16.17 324 55 Rab 44.75 14.77 24
14 Dubrovnik 42.65 18.08 52 56 Rijeka 45.33 14.45 120
15 Dubrovnik-aero. 42.65 18.08 52 57 Rijeka- aerodrom 45.22 14.58 85
16 Đakovo 45.28 18.42 98 58 Rovinj 45.10 13.63 20
17 Đurđevac 46.05 17.07 121 59 Samobor 45.82 15.72 146
18 Gospić 44.55 15.38 564 60 Senj 45.00 14.90 26
19 Goveđari 42.78 17.37 30 61 Silba 44.37 14.70 20
20 Gračac 44.30 15.87 567 62 Sinj 43.72 16.67 308
21 Gradište 45.15 18.70 97 63 Sisak 45.50 16.37 98
20
22 Hvar 43.17 16.45 20 64 Slatina 45.70 17.68 127
23 Imotski 43.45 17.22 435 65 Slavonski Brod 45.17 18.00 88
24 Jastrebarsko 45.67 15.65 138 66 Split- aerodrom 43.53 16.30 21
25 Jelsa 43.17 16.70 3 67 Split-Marjan 43.52 16.43 122
26 Karlovac 45.50 15.57 110 68 Stubičke Toplice 45.98 15.93 180
27 Knin 44.03 16.20 255 69 Šestanovac 43.45 16.92 240
28 Komiža 43.05 16.10 20 70 Šibenik 43.73 15.92 77
29 Koprivnica 46.17 16.82 141 71 Valpovo 45.67 18.35 92
30 Korčula 42.95 17.13 15 72 Varaždin 46.30 16.38 167
31 Križevci 46.03 16.55 155 73 Vela Luka 42.97 16.72 5
32 Kuna 42.97 17.35 357 74 Vinkovci 45.28 18.82 85
33 Lastovo 42.77 16.90 186 75 Virovitica 45.85 17.38 118
34 Ličko Lešće 44.80 15.32 463 76 Vrelo Ličanke 45.33 14.72 750
35 Lokve Brana 45.37 14.73 774 77 Vrgorac 43.20 17.37 347
36 Ludbreg 46.25 16.62 158 78 Zadar 44.13 15.22 5
37 Makarska 43.28 17.02 52 79 Zadar- aerodrom 44.12 15.37 88
38 Mali Lošinj 44.53 14.48 53 80 Zagreb- aerodrom 45.73 16.07 106
39 Našice 45.48 18.10 144 81 Zagreb-Grič 45.81 15.97 157
40 Nova Gradiška 45.28 17.38 186 82 Zagreb-Maksimir 45.82 16.03 123
41 Ogulin 45.27 15.23 328 83 Zagreb-Rim 45.83 16.00 220
42 Opuzen 43.02 17.57 2 84 Zavižan 44.82 14.98 1594
Metodologija izrade karte niske temperature
Područje niske temperature definirano je pomoću kriterija duljine klimatološkog vegetacijskog

razdoblja. Za početak vegetacijskog klimatološkog razdoblja uzima se srednja dnevna
temperatura zraka > 5°C, a završetak  5°C u trajanju od pet uzastopnih dana. Ograničeno
gospodarenje u poljoprivredi se smatra ako vegetacijsko razdoblje traje kraće od 180 dana uz
vjerojatnost > 20%. To znači da je vegetacijsko razdoblje trajalo kraće od 180 dana u barem 7
godina od 30 promatranih godina odnosno uz vjerojatnost barem 23% (Van Orshoven i sur.,
2013). Dakle, prema navedenom kriteriju za svaku od 84 postaje određena je duljina
vegetacijskog razdoblja. Budući da je kriterij zadovoljilo samo dvije postaje (Puntijarka i
Zavižan), za izradu karte niske temperature uzet je linearni model procjene visine na kojoj je
visini vjerojatnost dane pojave  23%. Proračunom se došlo do toga da je 973 m nadmorska
visina na kojoj je uvjet za niske temperature zadovoljen. Konačna karta izrađena je u
rezoluciji 250*250 m, a prikazuje se na slici 9.
21
Slika 8: Položaji analiziranih meteoroloških postaja s pripadnim brojevima iz tablice 4.
22
Slika 9: Prikaz meteoroloških postaja ograničenih na nisku temperaturu uz vjerojatnost
(p) veću od 20% odnosno  23% za duljinu klimatološkoga vegetacijskog razdoblja
< 180 dana za temperaturni prag od 5°C u razdoblju 1981–2010.
Izračun površina
Prema slici 9, uočava se da je područje s ograničenjem s obzirom na nisku temperaturu zraka

u poljoprivredi u gorskoj Hrvatskoj, kao i uz gorski masiv uz jadransku obalu. Ukupna
površina je 243.600 ha ili 4.3% ukupne kopnene površine Hrvatske.
23
3.2. Karta područja sa sušom
Suša je općenito pojava koju karakterizira manjak oborina tijekom dužeg razdoblja, obično
jednu sezonu ili više njih. Posljedica toga je nedostatak vode za različite potrebe, između
ostalog i za poljoprivredu. Suša u poljoprivredi povezuje različite značajke meteorološke i
hidrološke suše i utjecaje na poljoprivredu, fokusirajući se pri tome na manjak oborina,
razlike između aktualne i potencijalne evapotranspiracije, nedostatak vode u tlu, smanjenje
razina podzemne vode i drugo. S agronomskog stajališta suša je pojava kada biljka tijekom
vegetacijske sezone nema na raspolagaju dostatne količine vode, što se onda posljedično
odražava na rast i razvoj uzgajane kulture i smanjenje prinosa.
U Hrvatskoj se suše javljaju u prosjeku svake treće do pete godine, a ovisno o intenzitetu i
trajanju mogu smanjiti urode raznih kultura od 20 do 92%. Zadnjih godina su pojave suše
rezultirale i velikim štetama u poljoprivredi te je u najjače pogođenim područjima Hrvatske
proglašavano stanje elementarne nepogode. Različite metode dostupne su za analizu sušnih
razdoblja. Jedna od njih je izračun indeksa suše (Van Orshoven i sur., 2012) koji je korišten
za definiranje područja Hrvatske ugroženih sušama.
Izvor podataka
Za potrebe izračuna godišnjeg indeksa suše te izradu karata suše, korišteni su klimatski podaci
dobiveni od Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske (DHMZ).
Tridesetgodišnja mjerenja (u razdoblju 1981-2010) na dnevnoj bazi bila su dostupna za 24
glavne meteorološke postaje na području Republike Hrvatske. Njihova rasprostranjenost
prikazuje se na slici 10.
24
Slika 10. Položaji analiziranih meteoroloških postaja za izradu karte područja s sušom
Metodologija izrade karte
Budući da je glavna svrha indeksa suše razgraničiti područja prema stupnju vodnog stresa,
odnosno učestalosti pojave suše, za proračun godišnjeg indeksa suše odabran je UNEP indeks
suše (AIUNEP) koji predstavlja omjer ukupne količine oborina i ukupne potencijalne
evapotranspiracije (Van Orshoven i sur., 2012):
AI UNEP  P PET (1)
Za određivanje referentne evapotranspiracije na dnevnoj bazi korištena je Penman-Monteith

jednadžba (Allen i sur., 1998):
900
0,408Rn  G    u2 ea  ed 
ETo  T  273
(2)
   1  0,34u2 
gdje je:
ETo - referentna evapotranspiracija, (mm/d)
Rn - neto radijacija, (MJ/m2/d)
25
G - gustoća toplinskog toka tla, (MJ/m2/d)
T - srednja dnevna temperatura, (°C)
u2 - brzina vjetra na 2 m visine, (m/s)
ea - tlak zasićene vodene pare, (kPa)
ed - stvarni tlak vodene pare, (kPa)
Δ - nagib krivulje tlaka vodene pare, (kPa/°C)
γ - psihrometrijska konstanta, (kPa/°C)
Na osnovi podataka o srednjoj dnevnoj temperaturi (T), brzini vjetra (u2), trajanju insolacije u
danu (I) i relativnoj vlagi zraka (RH), koji su preuzeti od DHMZ-a, određeni su drugi traženi
parametri u Penman-Monteith-ovoj jednadžbi.
Prema graničnim vrijednostima predloženima od strane UNEP (Middleton i Thomas, 1997)

postoje različite klase suše te je stoga određeno da se kod vrijednosti AIUNEP ≤ 0.5 javljaju
značajna ograničenja za poljoprivrednu proizvodnju. Shodno tome, određeno područje smatra
se ograničenim za poljoprivrednu proizvodnju zbog pojave suše ako je određen AIUNEP ≤ 0.5
za više od 20% promatranog vremenskog perioda, odnosno određen u najmanje 7 godina u
nizu od 30 godina, što je preferirano vremensko razdoblje za meteorološke podatke, prema
Van Orshoven i sur. (2013).
Karata sušnih područja za meteorološke postaje koje zadovoljava postavljeni kriterij izrađena
je korištenjem geostatističke metode inverzne udaljenosti (IDW – Inverse Distance Method) u
ArcGIS-u. Konačna karta izrađena je u ezoluciji 1 * 1 km.
Karte područja s sušom u Republici Hrvatskoj
Indeks suše na godišnjoj razini s kartom sušnih područja
Provedena je analiza suše za područje RH na godišnjoj razini (prema posljednjoj verziji

priručnika o zajedničkim biofizičkim kriterijima za definiranje prirodnih ograničenja u
poljoprivredi Europe; Van Orshoven i sur., 2012), te je utvrđeno da kriterije za ocjenu suše na
godišnjoj razini zadovoljavaju samo 4 meteorološke postaje: Šibenik, Split, Hvar i Lastovo
(tablica 5). Karta područja s ograničenjem suše na godišnjoj razini u Hrvatskoj prikazana je na
slici 11.
Tablica 5: Prikaz rezultata proračuna godišnjeg indeksa

suše po meteorološkim postajama
Postaja Broj godina s AI Zadovoljava
≤ 0.5 kriterij
Bjelovar 0 -
Daruvar 0 -
Dubrovnik 0 -
Gospić 0 -
Hvar 7 +
Knin 0 -
Križevci 0 -
Lastovo 15 +
Mali Lošinj 0 -
Ogulin 0 -
Osijek 1 -
Parg 0 -
26
Ploče 0 -
Pula 2 -
Rab 0 -
Rijeka 0 -
Senj 0 -
Sisak 0 -
Split 8 +
Šibenik 13 +
Varaždin 0 -
Zadar 1 -
Zagreb 0 -
Zavižan 0 -
Inventarizacijom površina kartiranih poligona utvrđeno je da ukupna površina s navedenim

ograničenjem na godišnjoj razini u Republici Hrvatskoj iznosi 493.508,36 ha, što predstavlja
8,7 % ukupne kopnene površine RH.
Slika: 11. Prikaz kartiranih područja s ograničenjem suše na godišnjoj razini
27
Indeks suše u vegetacijskom razdoblju s kartom sušnih područja
Korištenjem iste metodologije izvršen je proračun i indeksa suše unutar vegetacijskog

razdoblja (IV-IX mjesec). Sukladno navedenom, određen broj meteoroloških postaja koji
zadovoljavaju postavljeni kriterij. Kriterij u ovom slučaju zadovoljavaju sljedeće postaje:
Dubrovnik, Hvar, Knin, Lastovo, Mali Lošinj, Osijek, Ploče, Pula, Rab, Split, Šibenik i Zadar
(tablica 6) te je na osnovi njihovog položaja kartirano područje s ograničenjem suše u
vegetacijskom razdoblju (slika 12).
Tablica 6. Prikaz rezultata proračuna vegetacijskog indeksa suše

po meteorološkim postajama
Postaja Broj godina s Zadovoljava
AIveg ≤ 0.5 kriterij
Bjelovar 3 -
Daruvar 2 -
Dubrovnik 19 +
Gospić 0 -
Hvar 26 +
Knin 10 +
Križevci 3 -
Lastovo 30 +
Mali Lošinj 16 +
Ogulin 0 -
Osijek 7 +
Parg 0 -
Ploče 20 +
Pula 21 +
Rab 12 +
Rijeka 1 -
Senj 8 +
Sisak 1 -
Split 30 +
Šibenik 27 +
Varaždin 3 -
Zadar 21 +
Zagreb 4 -
Zavižan 0 -
Ukupna površina s navedenim ograničenjem iznosi 2.681.590,83 ha, što predstavlja 47%
kopnene površine RH. Ovdje se napominje da EK nije uvažila naš prijedlog izračuna Indeksa
suše u vegetacijskom razdoblju.
28
Slika 12a. Prikaz kartiranih područja s ograničenjem suše unutar vegetacijskog razdoblja
Zaključno:
Europska komisija nije prihvatila kartu područja s ograničenjem suše na godišnjoj razini
zbog nedovoljnog broja meteoroloških postaja i nemogućnosti statistički opravdane
interpolacije.
Temeljem navedenog, za daljnje izdvajanje područja s ograničenjem suše u Hrvatskoj,
Europska komisija je prihvatila prijedlog Ministarstva poljoprivrede da se kao sušna
područja tretiraju samo one administrativne općine / gradovi u kojima se nalaze pojedina od
navedenih četiri meteorološke postaje (Hvar, Lastovo, Split i Šibenik). Iako je taj prijedlog
potpuno u suprotnosti sa znanstveno-stručnim principima, korišten je za izradu karte sušnih
područja, slika 12 b.
29
Slika 12b. Finalna karta suše prema prijedlogu Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske
Temeljem tako izrađene karte u područje sa sušom kao ograničenjem, uvršteno je 61.120 ha
što čini 1.1 % teritotija RH. Na tom području se nalazi 1.758 ha korištenog poljoprivrednog
zemljišta što čini 0,17 % ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta u RH.
30
3.3. Karta područja s prekomjernom vlažnošću tala
Vlažnost tla je ključni uvjet za održivu poljoprivrednu proizvodnju, ali i čimbenik rizika za
okoliš. Poznavanjem vremenske i prostorne varijabilnosti vlažnosti tla i pravovremenom
primjenom odgovarajuće agrotehnike moguće je izbjeći ili umanjiti glavne rizike povezane sa
suvišnom vlažnosti tla. U prvom redu se to odnosi na smanjenje zbijanja tla uzrokovanog
primjenom mehanizacije budući da je vlažno tlo znatno manje otporno na zbijanje od suhog.
Zbijanje nadalje onemogućava optimalan razvoj biljnog korijena, ali i kretanje vode i zraka u
tlu. To se nadalje odražava i na dostupnost biljnih hraniva, održavanje povoljnih mikrobnih
populacija u tlu, smanjenje rizika od biljnih bolesti i razvoja štetnih insekata te širenje korova.
Erozija i površinsko otjecanje sedimenta, hraniva, ali i polutanata također je rizik povezan sa
suvišnom vlažnosti tla. Konačno, uslijed visoke razine podzemne vode i kapilarnog vlaženja
može doći i do zaslanjivanja zone korijena. Pojava prekomjerne važnosti znatno reducira
prinose poljoprivrednih kultura.
Izvor podataka
Procjena bilance vode u tlu, odnosno utvrđivanje zasićenosti tla vodom iznad vrijednosti
poljskog kapaciteta (FC – «Field capacity») učinjena je korištenjem klimatskih podataka
dobivenih od Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske (DHMZ).
Tridesetgodišnja mjerenja (u razdoblju 1981-2010) na dnevnoj bazi bila su dostupna za 24
glavne meteorološke postaje na području Republike Hrvatske, a njihova rasprostranjenost
prikazana je na slici 13.
31
Slika 13: Meteorološke postaje za koje je određivana prekomjerna vlažnost tla
32
Metodologija izrade karte vlažnosti tla
Proračun suvišne vode, kako je prethodno navedeno, baziran je na jednadžbi bilance vode u
tlu i obavljen je u nekoliko koraka.
1. Količina vode dostupna biljci (SWAP) računata je korištenjem jednadžbe:
SWAP  RD  ( FC  WP) (1)
gdje je: SWAP – voda dostupna biljci, (mm)

RD – dubina zakorjenjavanja, (mm)
FC – udio pora tla ispunjenih vodom kod poljskog kapaciteta, (m3/m3)
WP - udio pora tla ispunjenih vodom kod točke venuća, (m3/m3)
2. Sadržaj vode u tlu na dnevnoj bazi računata je u dva koraka:

a) Neto unos vode u tlo računat je kao:
Pi  Pi  PET (2)
gdje je: ΔPi – neto unos vode u tlo, (mm/dan)
Pi – dnevna oborina, (mm/dan)
PET – dnevna potencijalna evapotranspiracija, (mm/dan)
b) Dnevni udio vode u tlu AWi (mm) određen je:

- ako je Pi  0 onda korištenjem jednadžbe
AWi  min( SWAP; AWi 1  Pi ) (3)
- a ako je Pi  0 onda korištenjem jednadžbe

Pi
AWi  AWi 1  exp( ) (4)
SWAP
3. Dobiveni dnevni udio vode (AWi) uspoređivan je s količinom vode pri poljskom
kapacitetu (FC) te su se brojali dani u godini kada je AWi  FC . Područje se svrstava
u ograničena s obzirom na suvišnu vodu u tlu ako taj period traje 230 ili više dana
godišnje u barem 7 godina od analiziranog 30-godišnjeg niza (Van Orshovenu i sur.,
2012).
Karta prekomjerne vlažnosti tla u Republici Hrvatskoj
Korištenjem prethodno opisane metodologije i dostupnih meteoroloških podataka izvršen je

proračun suvišne vlage u tlu na području Republike Hrvatske. Prema rezultatima proračuna
utvrđeno je, da prethodno navedeni kriterij (230 i više dana) kao područje gdje se javlja
prekomjerna vlažnost tla ne zadovoljava niti jedna od meteoroloških postaja. Kao primjer,
ističemo meteorološku postaju Gospić, kod koje za 30-godišnji niz podataka prekomjerna
vlažnost prosječno iznosi 63 dana, a maksimalno je utvrđena 1984. godine i iznosila je 94
dana.
33
3.4. Karta područja s ograničenom dreniranošću tala
Slaba dreniranost uzrok je prekomjernom vlaženju tla površinskim i podzemnim vodama. U

uvjetima prekomjerne vlažnosti u rizosfernoj zoni tla javlja se nedostatak zraka (kisika), zbog
čega su uvjeti za rast poljoprivrednih kultura vrlo nepovoljni, a prinosi izrazito niski. Nadalje,
obrada tla u uvjetima prekomjerne vlažnosti je onemogućena, a posebno je onemogućena u
optimalnim rokovima sjetve ili sadnje, te berbe. U slučaju eventualno izvedene obrade tla,
efekti obrade su vrlo niski a troškovi vrlo visoki. Zbog navedenog, slaba dreniranost tla
predstavlja ozbiljno ograničenje za intenzivnu i ekonomski isplativu poljoprivrednu
proizvodnju.
Izvor podataka
Karta tala s ograničenom dreniranošću, kao i karte tala s nepovoljnom teksturom i

kamenitošću (stjenovitošću), te plitkom ekološkom dubinom, izrađene su korištenjem
digitalne pedološke karte RH mjerila 1:300.000, slika 14 (izvor: Bogunović i sur., 1996).
W E
LEGENDA
Oznaka i broj kartiranih jedinica tla
1 16 31 46 61
2 17 32 47 62
3 18 33 48 63
4 19 34 49 64
5 20 35 50 65
6 21 36 51 66
7 22 37 52 67
8 23 38 53 68
9 24 39 54 Vodene
10 25 40 55 površine
11 26 41 56 Naselja
12 27 42 57
13 28 43 58
14 29 44 59
15 30 45 60
50 0 50 Km
100 Kilometers
Slika 14: Prikaz pedološke karte RH mjerila 1:300.000
34
Kartirane jedinice tla čine zemljišne kombinacije u okviru kojih je izdvojena dominantna
pedosistematska jedinica (zastupljenost joj je uglavnom ≥50 %), te ostale jedinice tla,
uvažavajući pri tome klasifikaciju tla koja se u Hrvatskoj koristi. Legenda pedološke karte, te
značajke kartiranih jedinica tla uvažavane za utvrđivanje nepovoljne teksture, ekološke
dubine i dreniranosti, prikazane su zajedno s utvrđenim rezultatima procjene tih značajki u
tablici 7.
Ovdje se posebno napominje da izrađene karte s nepovoljnom teksturom i kamenitosti, te

nepovoljnom ekološkom dubinom i dreniranosti, predstavljaju zapravo kartu niske plodnosti
tala. Te se karte prikazuju odvojene što je u skladu s novim priručnikom za utvrđivanje
područja s biofizičkim ograničenjima.
Metodologija izrade karte područja s ograničenom dreniranošću tla
U okviru izrade navedene karte, za kartirane jedinice tla bile su utvrđene klase dreniranosti tla
prema američkom priručniku za istraživanje tla (Soil Survey Manual. Soil Conservation
Service. U.S. Department of Agriculture). Temeljem navedenog, kartirane jedinice tla su
razvrstane na tla s vrlo slabom, slabom, ponešto slabom, umjereno dobrom, dobrom, ponešto
ekscesivnom i ekscesivnom dreniranošću.
Prema posljednjoj verziji Priručnika o zajedničkim biofizičkim kriterijima za definiranje

prirodnih ograničenja u poljoprivredi Europe (Van Orshoven i sur. 2013.), relevantne klase s
ograničenjem vezanim uz dreniranost tla su klase vrlo slabe i slabe i dreniranosti. Tla tih klasa
obilježava veliki udio morfološki jasno uočljivih znakova redukcijskih procesa (eng.
„redoximorphic features“) unutar zone 0-40 cm dubine. Temeljem navedenog, na izvornoj
pedološkoj karti izdvojene su kartirane jedinice tla s atributnim podatkom vrlo slaba i slaba
dreniranost, koje u potpunosti odgovaraju relevantnim klasama opisanim u spomenutom
priručniku. Takva karta predstavlja dakle kartu s ograničenom dreniranošću tla (slika 15).
35
Tablica 7: Osnovne značajke kartiranih jedinica tla pedološke karte Republike Hrvatske mjerila 1 : 300.000 s prikazom nepovoljne teksture i
kamenitosti (+skeletnost), ekološke dubine i dreniranosti
Broj Kartirane jedinice tla - sastav i struktura Stjenovitost, kamenitost i tekstura tla Ekološka dubina tla Dreniranost tla Površina
k.j. Dominantna Ostale jedinice tla ha
Stjenovi- Kameni- Dominantna Ocjena Ekološka Ocjena Dreniranost Ocjena
tost u % tost u % tekstura tla* povoljnosti dubina, cm povoljnosti tla povoljnosti
1 Černozem na praporu Eutrično smeđe, Sirozem silikatno 0 0 PrI Povoljna >100 Povoljna dobra Povoljna 19699,1
karbonatni
2 Černozem na praporu, Ritska crnica, Eutrično smeđe, 0 0 PrI Povoljna >100 Povoljna dobra Povoljna 32283,0
semiglejni i tipični Rigolano
3 Eutrično smeđe Lesivirano, Aluvijalno livadno 0 0 PrI Povoljna >100 Povoljna dobra Povoljna 71891,2
(semiglej), Močvarno glejno
4 Aluvijalno livadno Močvarno glejno, Aluvijalno 0 0 PrI Povoljna >100 Povoljna dobra Povoljna 33665,4
(semiglej)
5 Aluvijalno (fluvisol) Aluvijalno livadno, Aluvijalno 0 0 PrI Povoljna 40-200 Povoljna dobra Povoljna 104728,2
obranjeno od poplava plavljeno, Močvarno glejno
6 Eutrično smeđe na Černozem na praporu, Leisivrano na 0 0 PrI Povoljna 50-120 Povoljna dobra Povoljna 33639,3
praporu praporu
7 Rigolano na praporu Sirozem silikatno karbonatni, Eutrično 0 0 PrI Povoljna 50-100 Povoljna dobra Povoljna 26829,5
smeđe na praporu
8 Lesivirano na praporu Pseudoglej, Eutrično smeđe, 0 0 PrI Povoljna 70-150 Povoljna umjereno Povoljna 197207,1
Močvarno glejno, Koluvij dobra
9 Lesivirano na praporu, Pseudoglej na zaravni, Močvarno 0 0 PrI Povoljna 70-150 Povoljna umjereno Povoljna 97450,2
semiglejno glejno mineralno, Pseudoglej-glej, dobra
Eutrično smeđe na praporu
10 Lesivirano Lesivirano tipično, Pseudoglej, 0 0 PrI Povoljna 70-150 Povoljna umjereno Povoljna 204110,9
pseudoglejno na Močvarno glejno, Distrično smeđe na dobra
praporu praporu
11 Lesivirano tipično na Rendzina karbonatna, Pseudoglej 0 0 PrGI Povoljna 50-150 Povoljna umjereno Povoljna 63344,3
laporu i mekom obronačni, Eutrično smeđe, Silikatno dobra
vapnencu karbonatni sirozem, Koluvij s
prevagom sitnice, Močvarno glejno
12 Hidromeliorirano Aluvijalno (fluvisol) 0 0 GI Povoljna 50-100 Povoljna umjereno Povoljna 18935,2
dobra
13 Koluvij s prevagom Močvarno glejno, Aluvijalno livadno, 0 0 PrI Povoljna 50-100 Povoljna umjereno Povoljna 13059,0
sitnice Pseudoglej dobra
36
14 Crvenica lesivirana Distrično smeđe na reliktnoj crvenici, 0-3 0 PrGI Povoljna 70-200 Povoljna dobra Povoljna 9026,1
Smeđe na vapnencu, Lesivirano
akrično, Crnica vapnenačko dolomitna
15 Crvenica lesivirana i Smeđe na vapnencu, Crnica 0-1 0 PrGI Povoljna 50-100 Povoljna dobra Povoljna 120883,9
tipična duboka vapnenačko dolomitna
16 Sirozem na praporu Koluvij s prevagom sitnice, Močvarno 0 0 PrI Povoljna 30-200 Povoljna dobra Povoljna 3862,2
glejno, Eutrično smeđe, Černozem
17 Rendzina na laporu Rigolana tla vinograda, Sirozem 0 0 PrG Povoljna 30-150 Povoljna dobra Povoljna 261326,6
(flišu) ili mekim silikatno karbonatni, Lesivirano na
vapnencima laporu ili praporu, Močvarno glejno,
Eutrično smeđe
18 Lesivirano tipično na Distrično smeđe, Pseudoglej 0 0 PrI Povoljna 50-100 Povoljna dobra Povoljna 51910,7
ilovačama obronačni, Ranker, Rendzina na
vapnencu ili laporu
19 Distrično smeđe na Lesivirano, Pseudoglej, Rendzina, 0 0 PrI Povoljna 50-150 Povoljna dobra Povoljna 105805,1
praporu i holocenskim Močvarno glejno, Eutrično smeđe
nanosima
20 Smonica (vertisol) na Antropogena tla, Rendzina na flišu, 0 0 G Nepovoljna 50-150 Povoljna nepotpuna Nepovoljn 4789,3
laporu i mekom Sirozem silikatno karbonatni, Smeđe a
vapnencu na vapnencu
21 Eutrično smeđe na Rendzina na laporu, Lesivirano, 0 0 G Nepovoljna 50-100 Povoljna umjereno Povoljna 31724,6
flišu ili mekom Smeđe na vapnencu i dolomitu, dobra
vapnencu, vertično Sirozem silikatno karbonatni
22 Kambična tla na Ranker regolitični, Lesivirano na 0 0 IP Nepovoljna 30-70 Povoljna ekcesivna Povoljna 3236,4
pijesku, pjeskovita pijesku, Arenosol, Pseudoglej na
zaravni
23 Ranker na pijesku Distrično smeđe, Lesivirano, Sirozem 0 0 P Nepovoljna 30-120 Povoljna ekcesivna Povoljna 583,9
na pijesku, Pseudoglej na zaravni
24 Distrično smeđe na Ranker regolitični, Lesivirano, 0 0 PrI Povoljna 50-90 Povoljna dobra Povoljna 132126,4
klastitima Pseudoglej, Smeđe podzolasto
25 Smeđe na dolomitu Rendzina na dolomitu, Lesivirano na 0-8 0-1 GI Povoljna 50-120 Povoljna dobra Povoljna 59995,5
dolomitu, Distrično smeđe na reliktnoj
crvenici
26 Pseudoglej na zaravni Pseudoglej-glej, Lesivirano na 0 0 PrI Povoljna 40-70 Povoljna slaba Nepovoljna 128383,3
praporu, Močvarno glejno, Ritska
crnica
37
27 Pseudoglej na zaravni Pseudoglej obronačni, Distrično smeđe 0 0 PrI Povoljna 40-70 Povoljna slaba Nepovoljna 130945,2
na praporu, Lesivirano na praporu,
Močvarno glejno
28 Pseudoglej obronačni Pseudoglej na zaravni, Lesivirano na 0 0 PrI Povoljna 70-150 Povoljna umjereno Povoljna 230297,7
praporu, Distrično smeđe, Močvarno dobra
glejno, Koluvij
29 Pseudoglej obronačni Distrično smeđe, Lesivirano na 0 0 PrI Povoljna 50-200 Povoljna umjereno Povoljna 81990,5
praporu, Rendzina na laporu, Eutrično dobra
smeđe, Močvarno glejno
30 Antropogena tla na Smeđa tla na vapnencu i dolomitu, 5-20 5-15 PrGI Nepovoljna 30-100 Povoljna ponešto Povoljna 104169,2
kršu Crvenice, Crnica vapnenačko ekcesivna
dolomitna, Koluvij
31 Antropogena flišnih i Rendzina na flišu (laporu), Sirozem 0-1 0-5 PrGI Povoljna 50-150 Povoljna dobra Povoljna 85624,3
krških sinklinala i silikatno karbonatni, Močvarno glejno,
koluvija Pseudoglej obronačni, Koluvij
32 Lesivirano tipično i Distrično smeđe na reliktnoj crvenici, 2-10 0 PrI Povoljna 50-200 Povoljna dobra Povoljna 53322,9
akrično na vapnencu i Crvenica tipična i lesivirana, Rendzina
dolomitu na dolomitu
33 Distrično smeđe na Lesivirano akrično i tipično na 2-5 0 PrI Povoljna 70-150 Povoljna dobra Povoljna 73301,9
reliktnoj crvenici vapnencu i dolomitu, Crvenica,
Rendzina na dolomitu, Smeđe na
vapnencu i dolomitu
34 Koluvij s prevagom Kamenjar, Rendzina, Smeđe na 1-5 50-80 GI Nepovoljna 20-120 Nepovoljna ekcesivna Povoljna 10144,3
detritusa stijena vapnencu, Crnica vapnenačko
dolomitna
35 Rendzina na šljunku Kambična tla, Antropogena tla, 0-1 30-50 PrI Nepovoljna 30-150 Povoljna ponešto Povoljna 51604,9
Kamenjar, Koluvij ekcesivna
36 Ranker na šljunku Distrično smeđe tlo, Smeđe podzolasto 0-1 0-1 PrI Povoljna 30-60 Povoljna ponešto Povoljna 10138,9
(Humusno silikatno) ekcesivna
37 Močvarno glejna Tresetna, Subakvalna 0 0 PrGI Povoljna 20-50 Nepovoljna vrlo slaba Nepovoljna 1178,1
38 Niski treset Močvarno glejno, Ritska crnica 0 0 O Nepovoljna 10-20 Nepovoljna vrlo slaba Nepovoljna 4929,0
39 Halomorfna Pseudoglej-glej, Ritska crnica, 0 0 GI Povoljna 20-60 Nepovoljna slaba Nepovoljna 820,8
Močvarno glejno
40 Gyttja (Gitja) Aluvijalno 0 0 GI Povoljna 10-20 Nepovoljna vrlo slaba Nepovoljna 254,3
38
41 Aluvijalna (fluvisol) Močvarno glejna 0 0 PrI Povoljna 30-120 Povoljna slaba Nepovoljna 51017,4
42 Ritska crnica, Močvarno glejno, Pseudoglej na 0 0 PrGI Povoljna 30-80 Povoljna slaba Nepovoljna 45068,5
djelomično zaravni
hidromeliorirana
43 Močvarno glejna, Koluvij s prevagom sitnice, Rendzina 0 0 PrGI Povoljna 20-90 Nepovoljna slaba Nepovoljna 133306,5
djelomično na proluviju, Pseudoglej na zaravni,
hidromeliorirana Pseudoglej-glej
44 Močvarno glejna, Aluvijalno livadno, Ritske crnice, 0 0 PrGI Povoljna 20-90 Nepovoljna slaba Nepovoljna 190877,8
djelomično Aluvijalna
hidromeliorirana
45 Močvarno glejna, Pseudoglej-glej, Pseudoglej na 0 0 PrG/PrGI Povoljna 30-80 Povoljna slaba Nepovoljna 54346,2
djelomično zaravni, Ritska crnica vertična,
hidromeliorirana Lesivirano na pretaloženom praporu
46 Močvarno glejna, Močvarno glejno vertično, Aluvijalno 0 0 PrG/PrGI Povoljna 30-100 Povoljna slaba Nepovoljna 25381,2
djelomično livadno
hidromeliorirana
47 Pseudoglej-glej, Pseudoglej na zaravni, Močvarno 0 0 PrI Povoljna 30-100 Povoljna slaba Nepovoljna 56704,9
djelomično glejno, Lesivirano na praporu, Ritska
hidromeliorirani crnica, Aluvijalno livadno
(humofluvisol)
48 Ritska crnica vertična, Ritska crnica, Močvarno glejno, 0 0 PrG Nepovoljna 30-70 Povoljna slaba Nepovoljna 12025,5
djelomično Pseudoglej-glej
hidromeliorirana
49 Rendzina na trošini Smeđe tlo na vapnencu, Crnica 50-90 5-30 PrGI Nepovoljna 20-30 nepovoljna ponešto Povoljna 43140,6
vapnenca vapnenačko dolomitna, Crvenica, ekcesivna
Kamenjar
50 Distrično smeđe na Ranker, Lesivirano na silikatnom 0-1 0-15 PrI Povoljna 40-80 Povoljna dobra Povoljna 106406,8
metamorfitima i nanosu
klastitima
51 Distrično smeđe na Lesivirano na silikatnom nanosu, 0-1 5-10 PrGI Povoljna 30-60 Povoljna ponešto Povoljna 4921,0
eruptivima (ev. Ranker na andezitu ekcesivna
Rožnjaci) i klastitima
52 Distrično smeđe na Smeđe podzolasto s podzolom, Ran- 0-1 5-10 PrGI Povoljna 30-120 Povoljna ponešto Povoljna 9100,0
konglomeratu, ker regolitični, Smeđe na vapnencu ekcesivna
pješčenjaku i
škriljevcu
39
53 Eutrično smeđe na Ranker eutrični, Distrično smeđe, 20-30 10-30 PrGI Nepovoljna 30-80 Povoljna ponešto Povoljna 32023,3
eruptivima i drugim Lesivirano, Rendzina ekcesivna
bazama bogatim
nanosima
54 Kamenjar Crnica vapnenačko dolomitna, Rend- 50-90 30-60 GI Nepovoljna 5-15 Nepovoljna ekcesivna Povoljna 80825,3
zina, Smeđe na vapnencu, Crvenica
55 Crvenica plitka i Smeđe tlo na vapnencu, Crnica 50-70 10-20 PrG Nepovoljna 30-50 Povoljna ponešto Povoljna 223468,5
srednje duboka vapnenačko dolomitna, Antropogena ekcesivna
tla
56 Smeđe na vapnencu Crnica vapnenačko dolomitna, 50-80 10-20 GI Nepovoljna 30-50 Povoljna ponešto Povoljna 526850,3
Rendzina, Lesivirano na vapnencu, ekcesivna
Crvenica, Rigolana tla krša, Eutrično
smeđe, Sirozem na laporu
57 Smeđe na vapnencu Crvenica tipična i lesivirana, Crnica 50-70 10-30 PrG Nepovoljna 30-70 Povoljna ponešto Povoljna 328884,8
vapnenačko dolomitna, Rendzina na ekcesivna
trošini vapnenca, Lesivirano na
vapnencu, Kamenjar, Rigolano
58 Smeđe na vapnencu Lesivirano na vapnencu, Crnica 50-60 5-30 PrG Nepovoljna 40-80 Povoljna dobra Povoljna 167214,0
vapnenačko dolomitna, Rendzina,
Koluvij
59 Lesivirano na Smeđe na vapnencu, Rendzina na 50-70 10-20 PrI Nepovoljna 50-90 Povoljna dobra Povoljna 36363,1
vapnencu i dolomitu vapnencu, Crnica vapnenačko
dolomitna
60 Smeđe na vapnencu Antropogena tla terasa, Crvenica, 20-50 10-30 PrG Nepovoljna 30-60 Povoljna ponešto Povoljna 8727,9
Crnica vapnenačko dolomitna, ekcesivna
Rendzina
61 Crnica vapnenačko Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, 30-50 20-40 PrGI Nepovoljna 10-30 Nepovoljna ponešto Povoljna 273271,8
dolomitna Rendzina na trošini vapnenca, ekcesivna
Lesivirano na vapnencu i dolomitu
62 Rendzina na dolomitu Smeđe tlo na vapnencu, Luvisol na 10-25 10-15 PrGI Nepovoljna 20-50 Nepovoljna ponešto Povoljna 224617,9
i vapnencu vapnencu, Crnica vapnenačko ekcesivna
dolomitna
63 Smeđe podzolasto Distrično smeđe, Podzol, Ranker 0-1 0 PrI Povoljna 40-100 Povoljna dobra Povoljna 815,2
regolitični
64 Podzol Smeđe podzolasto, Distrično smeđe na 0-1 0 PI Nepovoljna 40-100 Povoljna dobra Povoljna 442,1
konglomeratima i pješčenjacima,
Ranker regolitični
65 Močvarno glejno Glejna, Tresetna 0 0 G Nepovoljna 10-50 Nepovoljna vrlo slaba Nepovoljna 141210,5
40
vertično
66 Hidromeliorirano Ritske crnice, Aluvija oglejenog, 0 0 GI Povoljna 60-100 Povoljna umjerena Povoljna 64691,5
drenažom iz hipogleja Koluvija oglejenog
67 Hidromeliorirano Amfigleja, Pseudoglej-gleja, 0 0 PrI Povoljna 40-100 Povoljna umjereno Povoljna 36071,2
drenažom iz Ritske crnice, Hipogleja, dobra
pseudogleja
68 Hidromeliorirano Amfigleja, Hipogleja 0 0 G Nepovoljna 10-50 Nepovoljna vrlo slaba Nepovoljna 17092,9
drenažom iz
močvarno glejnog
vertičnog
69 Vodene površine
(rijeke, jezera,
ribnjaci)
70 Veća naselja
* Tumač kratica teksture tla:

P=Pijesak
PI=Pjeskovita ilovača
PrI=Praškasta ilovača
PrGI=Praškasto glinasta ilovača
GI=Glinasta ilovača
PrG=Praškasta glina
G=Glina
O=Organska tvar
41
Slika 15: Prikaz kartiranih jedinica tla s ograničenom dreniranošću
Izračun površina
Na osnovu karte područja s ograničenom dreniranošću tla (slika 15) izvršena je

inventarizacija površina, te je utvrđeno da ukupna površina tala s navedenim ograničenjem u
Hrvatskoj iznosi 998.331,0 ha, što predstavlja 17,6 % ukupne kopnene površine RH.
42
3.5. Karta područja s nepovoljnom teksturom i kamenitošću (+ stjenovitost) tala
Nepovoljna tekstura, kamenitost i stjenovitost tla, uzrok su brojnim nepovoljnim fizikalnim,

kemijskim i mikrobiološkim svojstvima. Pjeskovita i kamenita tla karakterizira vrlo mali
kapacitet tla za vodu i velika vodopropusnost, zbog čega je kod takvih tala stalno prisutan
manjak vode i nedostatak otopine tla, te neznatna opskrbljenost hranivima. Glinasta tla
karakterizira nedostatak drenirajućih pora, odnosno izrazito slaba propusnost tla za vodu, te
svojstva vertičnosti. Kod kamenitih i stjenovitih tala onemogućena je primjena suvremene
mehanizacije. Navedena nepovoljna svojstva tla uzrokovana dakle nepovoljnom teksturom,
kamenitošću i stjenovitošću, vrlo se nepovoljno odražavaju na ekonomsku isplativost
poljoprivredne proizvodnje.
Izvor podataka
Kao što je to ranije rečeno, karta tala s nepovoljnom teksturom i kamenitošću (uvažavajući i
stjenovitost), izrađena je također korištenjem digitalne pedološke karte RH mjerila 1:300.000
(slika 14), odnosno značajki tla i rezultata procjene nepovoljne teksture, prikazanih u tablici 7.
Metodologija izrade karte nepovoljne teksture i kamenitosti (+ stjenovitosti) tla
U okviru izrade korištene digitalne pedološke karte, za kartirane jedinice tla utvrđene su
značajke stjenovitost i kamenitost tla u %, te tekstura sitnice prema američkom priručniku za
istraživanje tla (Soil Survey Manual. Soil Conservation Service. U.S. Department of
Agriculture).
Prema posljednjoj verziji priručnika o zajedničkim biofizičkim kriterijima za definiranje

prirodnih ograničenja u poljoprivredi Europe (Van Orshoven i sur. 2013.), kriteriji za
izdvajanje tla s nepovoljnom teksturom su sljedeći:
- sadržaj skeleta u površinskom sloju tla >15 % (uključuje i stjenovitost)
- pjeskovita ili ilovasto pjeskovita tekstura (za sitnicu) površinskog sloja tla (definirano kao
% praha + 2 x % gline ≤ 30
- glinasta tekstura površinskog sloja tla (≥ 60 % gline)
- sadržaj organske tvari ≥ 30 % u kontinuiranom sloju tla od 40 cm dubine, ili kumulativno
unutar 80 cm dubine
- glinasta, praškasto glinasta i pjeskovito glinasta tekstura površinskog sloja tla u kombinaciji
s prisustvom sloja tla s vertičnim svojstvima unutar 100 cm od površine tla
Uvažavanjem navedenih kriterija, na izvornoj karti izdvojene su kartirane jedinice tla s

nepovoljnom teksturom i kamenitošću (uključene su dakle kartirane jedinice tla s kamenitošću
i stjenovitošću u površinskom sloju tla >15 %, zatim kartirane jedinice tla s pjeskovitom,
ilovasto pjeskovitom i glinastom teksturom površinskog sloja, sa svojstvima vertičnosti, te
kartirane jedinice sa sadržajem organske tvari >30 % unutar sloja od 0,8 m dubine). Izdvojene
kartirane jedinice tla predstavlja dakle kartu s nepovoljnom teksturom i kamenitošću. Njihova
rasprostranjenost prikazana je na slici 16.
43
Slika 16: Prikaz kartiranih jedinica tla s nepovoljnom teksturom, kamenitošću i
stjenovitošću
Napomena: Dio tala s glinastom teksturom ne udovoljava kriteriju sadržaja čestica gline >60
%, s obzirom da sadržaj gline kod tih tala varira unutar raspona od 40 do 60 %.
Međutim, kako su to istovremeno i tla koja imaju svojstva vertičnosti unutar 100
cm dubine, s EK je usuglašeno da se takva tla mogu tretirati kao tla s
nepovoljnom teksturom.
Izračun površina
Na osnovu te karte (slika 16) izvršena je inventarizacija površina te je utvrđeno da ukupna

površina tala s navedenim ograničenjem u Hrvatskoj iznosi 2.327.340,0 ha, što predstavlja 41
% ukupne kopnene površine RH.
44
3.6. Karta područja s plitkom ekološkom dubinom tala
Plitka ekološka dubina onemogućava rast i razvoj korijena većine poljoprivrednih kultura.
Pored toga, plitka ekološka dubine onemogućava obradu tla i primjenu suvremene
mehanizacije. Zbog navedenog, poljoprivredna proizvodnja na tlima s plitkom ekološkom
dubinom je jako otežana i s ekonomskog aspekta slabo isplativa za većinu poljoprivrednih
kultura.
Izvor podataka
Kao što je to ranije rečeno, karta tala s plitkom ekološkom dubinom, izrađena je također
korištenjem digitalne pedološke karte RH mjerila 1:300.000 (slika 14), odnosno značajki tla i
rezultata procjene nepovoljne ekološke dubine, prikazanih u tablici 7.
Metodologija izrade karte plitke ekološke dubine
U okviru izrade korištene pedološke karte, za kartirane jedinice tla bila je utvrđena značajka
ekološka dubina na način da su kartirane jedinice tla definirane kao tla s vrlo plitkom (0-15
cm), plitkom (15-30), srednje dubokom (30-60 cm), dubokom (60-120 cm) i vrlo dubokom
(>120 cm) ekološkom dubinom.

prirodnih ograničenja u poljoprivredi Europe (Van Orshoven i sur. 2013.), kriterij za
izdvajanje tla s plitkom ekološkom dubinom je dubina tla ≤ 30 cm (pri čemu je dubina tla
ograničena fizički kao npr. pojavom stijene, hard pen-a, i drugog). Uvažavanjem navedenog
kriterija, na korištenoj su karti izdvojene kartirane jedinice tla s dominantnom vrlo plitkom i
plitkom ekološkom dubinom. Na taj način izdvojene kartirane jedinice tla predstavlja
digitalnu kartu s plitkom ekološkom dubinom, koja se prikazuje na slici slici 17.
45
Slika 17. Prikaz kartiranih jedinica tla s nepovoljnom ekološkom dubinom
Izračun površina
Na osnovu karte plitke ekološke dubine (slika 17) izvršena je inventarizacija površina te je
utvrđeno da ukupna površina tala s navedenim ograničenjem u Hrvatskoj iznosi 632.000,0 ha,
što predstavlja 11,2 % ukupne kopnene površine RH.
46
3.7. Karta područja s jako kiselim tlima
Reakcija tla direktno utječe na brojna kemijska, fizikalna i mikrobiološka svojstva tla.
Posebno je važan njezin utjecaj na pristupačnost hraniva. Kod kisele reakcije tla pored
ostalog, limitirana je pristupačnost većine hraniva, pojačana je prisutnost aluminija koji je
toksičan za biljke, mikrobiološka aktivnost je neznatna ili je uglavnom nema. S obzirom da
kisela reakcija tla ograničava rast poljoprivrednih kultura, te uzrokuje ostvarenje niskih
prinosa, uključena je u biofizička ograničenja koja jako otežavaju poljoprivrednu proizvodnju.
Izvor podataka
Za izradu karte kiselih tala, korišteni su podaci iz pedoloških profila analiziranih u okviru
projekta izrade pedološke karte Republike Hrvatske mjerila 1:50.000. U okviru tog izvora
formirana je GIS baza podataka za 6.629 točkastih lokacija pedoloških profila, s podatkom o
vrijednosti reakcije tla u vodi u površinskom sloju tla. Rasprostranjenost lokacija pedoloških
profila prikazana je na slici 18.
Slika 18: Rasprostranjenost točkastih lokacija-pedoloških profila za izradu karte kiselih tala
47
Metodologija izrade karte kiselih tala

izdvajanje tala s kiselom reakcijom tla je pH ≤ 5,0 u vodi. Za interpolaciju korištena ja
metoda "universal Kriging" u programu ARCGIS 10.0. Interpolacija je rađena prema
kvadrantima bez rotacije. Minimalni broj susjednih točaka za interpolaciju bio je 2, a
maksimalni 5. Rezolucija konačne karte je 250 x 250 m. Slikovni prikaz izrađene karte
prikazuje se na slici 19.
Slika 19: Prikaz karte reakcije tla (pH)
48
Izračun površina
Izračun površina jako kiselih tala
Analizom karte reakcije tla Republike Hrvatske prikazane na slici 19, sukladno posljednjoj
verziji priručnika o zajedničkim biofizičkim kriterijima za definiranje prirodnih ograničenja u
poljoprivredi, izdvojena su područja s jako kiselim tlima, koja se prikazuju na slici 20:
Slika 20: Prikaz karte s područjem jako kiselih tala
Veći dio kiselih tala nalazi se u Panonskoj i Gorskoj Hrvatskoj koja su razvijena na lesolikim
materijalima. Na osnovu karte kiselih tala (slika 20) izvršena je inventarizacija površina te je
utvrđeno da ukupna površina tala s navedenim ograničenjem u Hrvatskoj iznosi 216.006 ha,
što predstavlja 3,8 u odnosu na ukupnu kopnenu površinu RH.
49
Izračun površina kiselih i jako kiselih tala
Pored navedenog, a uvažavajući mišljenje brojnih stručnjaka iz područja tloznanstva i biljne

proizvodnje, smatramo da je predloženi kriterij za izdvajanje tala s kiselom reakcijom tla koji
iznosi pH ≤ 5,0 u vodi neprihvatljiv, te da bi morao biti najmanje pH ≤ 6,0 u vodi. Naime,
veliki broj nepovoljnih posljedica koje se javljaju uslijed kisele reakcije tla, manifestira se već
kod pH tla ≤ 6,0 u vodi. Nažalost, stav je Europske komisije (DG AGRI) i stručnjaka iz Joint
Research Centre (JRC) da se kriteriji za izdvajanje područja s biofizičkim ograničenjima ne
mogu nikako mijenjati.
Stoga smo samo za potrebe potpunijeg razumijevanja ove problematike uz spomenutu kartu
područja s jako kiselim tlima (slika 20), izradili i kartu područja s kiselim i jako kiselim tlima,
odnosno kartu tala s pH tla ≤ 6,0 u vodi, slika 21. Na osnovu te karte, izvršena je također
inventarizacija površina, te je utvrđeno da ukupna površina tala s navedenim ograničenjem u
Hrvatskoj iznosi čak 1.255.927 ha, što predstavlja 22,2 % u odnosu na ukupnu kopnenu
površinu RH.
Slika 21: Prikaz karte s područjem kiselih i jako tala
50
3.8. Karta područja sa slanim i alkalnim tlima
Visoki sadržaj soli u tlu onemogućava korištenje slanih tala s obzirom da netolerantni usjevi
ne mogu uspijevati na takvim tlima. Pored navedenog, takva tla obilježava vrlo nepovoljna
struktura i vodozračni odnosi, uz javljanje toksičnih tvari koje onemogućuju rast i razvoj
poljoprivrednih kultura.
Alkalna tla karakterizira koherentna struktura u suhom stanju, slaba vodopropusnost i učestalo
javljanje prekomjernog vlaženja, visoka plastičnost i ljepljivost u vlažnom stanju, loši
vodozračni odnosi, visoki sadržaj natrija te jako alkalna reakcija tla, što se sve skupa također
onemogućava rast poljoprivrednih kultura.
Zbog navedenog, intenzivna poljoprivredna proizvodnja na slanim i alkalnim tlima nije
moguća, ili je kod manjeg intenziteta slanost i alkalnosti jako otežana. S ekonomskog aspekta
uglavnom je neisplativa za većinu poljoprivrednih kultura.
Izvor podataka
Slanih i alkalnih tala ima u Hrvatskoj vrlo malo, zbog čega su ova tla prikazana na jednoj
karti. Izvor podataka za izradu karte slanih i alkalnih tala odnosi se na pedološku kartu
Republike Hrvatske koja je izrađena u mjerilu 1:50.000. U okviru izrade navedene karte,
zasebno su poligonski izdvajana halomorfna tla (slana i alkalna). Slana tla izdvajana su kao
tip tla solončak, dok su alkalna tla izdvajana kao tip tla solonec. Solončak je definiran kao tlo
koje sadrži više od 0,7 % soli (EC >10 dS/m), dok je solonec definiran kao tlo koje sadrži više
od 15 % Na+ na adsorpcijskom kompleksu tla.
Metodologija izrade karte slanih i alkalnih tala

izdvajanje slanih tala je EC ≥ 4 dS/m. dok je kriterij za izdvajanje alkalnih tala ≥ 6 %
zamjenjivog Na.
Karta slanih i alkalnih tala izrađena je dakle korištenjem pedoloških karata mjerila 1:50.000,
na kojima su poligonski izdvojene kartirane jedinice tla s halomorfnim tlima, s obzirom da ta
tla u potpunosti zadovoljavaju predložene kriterije za izdvajanje slanih i alkalnih tala.
Izrađena karta se prikazana je na slici 22.
51
Slika 22: Prikaz karte slanih i alkalnih tala
Izračun površina
Na osnovu karte slanih i alkalnih tala (slika 22) izvršena je inventarizacija površina, te je
utvrđeno da ukupna površina tala s ograničenjem slanosti i alkalnosti u Hrvatskoj iznosi
3.586,6 ha, što predstavlja svega 0,065 % u odnosu na ukupnu kopnenu površinu RH.
52
3.9. Karta nagiba terena za biofizička ograničenja
Na nagnutim terenima (>15 %) poljoprivredna proizvodnja je jako otežana zbog više razloga,
od kojih su važniji sljedeći:
- otežana je ili se ne može koristiti suvremena mehanizacija
- javlja se potreba za nabavom specijalne mehanizacije namijenjene korištenju na nagnutim
terenima, što ima za posljedicu povećanje troškova proizvodnje
- obrada tla uzrokuje javljanje erozijskih procesa zbog čega je nužno provoditi protu-
erozijske mjere što ima za posljedicu povećanje troškova proizvodnje
Zbog navedenog, poljoprivredna proizvodnja općenito na nagnutim terenima s >15 % nagiba,

jako je otežana a navedeni nagib terena predstavlja ozbiljno ograničenje za intenzivnu i
ekonomski isplativu poljoprivrednu proizvodnju.
Tereni s nagibom >15 % iznad 400 m n.m. izdvojeni i svrstani u gorsko planinska područja
(poglavlje 2.2. i 2.6). U gorsko planinska područja svrstano je 52 jedinice JLS. Za sve ostale
JLS izračunat je nagib veći od 15 % na cijelom teritoriju bez obzira na nadmorsku visinu,
kako je to predviđeno u Priručniku za izdvajanje biofizičkih ograničenja (Van Orshoven i sur.
2013.).
Izvor podataka
Za izradu karte nagiba terena korišten je digitalni model reljefa koji je korišten i za izradu
karte nadmorskih visina (poglavlje 2.1).
Model reljefa u digitalnom obliku rezolucije 25 m x 25 m, izrađen fotogrametrijskom

Agencije za plaćanje u poljoprivredi). Vertikalna rezolucija korištenog modela reljefa je 0,1
m. Procijenjena horizontalna (položajna) točnost digitalnog modela je 10 m, a procijenjena
Metodologija izrade karte nagiba terena
Kriteriji za izdvajanje područja s nagnutim terenima navedeni su u Priručniku za izdvajanje

biofizičkih ograničenja (Van Orshoven i sur. 2013.). Dakle, prema navedenom, tereni s
nagibom >15 %, svrstavaju se u područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi. Za
potrebe izdvajanja područja s biofizičkim ograničenjima, izdvojeni su tereni s spomenutim
nagibom terena samo za one JLS koje nisu ušle u gorsko planinska područja.
53
Nagib terena u rasterskom modelu reljefa se računa za svaki piksel na način da se izračuna
najveći stupanj promjene vrijednosti tog piksela u odnosu sa susjednim pikselima. To je
zapravo najveća promjena u visini ako se promatra visina piksela i njegovih osam „susjeda“.
U principu, cijeli postupak se sastoji u tome da se za piksel izračunava nagib u okruženju 3 x
3 piksela pri čemu je promatrani piksel središnji. U taj sustav se uklapa ravnina visina za koju
se računa nagib. Pritom se od osam izračunatih nagiba uzima onaj najstrmiji. Ovakav način
izračunavanja nagiba se naziva „tehnika najvećeg srednjaka“ (Burrough, 1998.).
Nagib se može izračunati u stupnjevima pri čemu se dobivaju vrijednosti u rasponu od 0o do

90o, ili u postotcima. U slučaju izračunavanja nagiba u postotcima nagib od 100 % ima nagib
terena od 45o.
Za cijelo područje RH izračunat je nagib terena u postotcima i klasificiran na područje s

nagibom manjim od 15 % i područje s nagibom većim od 15 % (slika 23). Nakon određivanja
gorsko-planinskih područja iz karte nagiba terena isječeni su administrativne općine / gradovi
koji su svrstani u GPP. Prostori s nagibom terena većim od 15 % na preostalom području
Hrvatske, predstavljaju područja s nagibom terena kao biofizičkim ograničenjem (slika 24)
Izračun površina
Ukupna površina područja s nagibom većim od 15 % u RH iznosi 1.915.614 ha, što iznosi
33,8 % ukupne površine kopnenog teritorija RH. Ukoliko se od te površine odbije površina
područja (52 JLS) koja su ušla u gorsko planinska područja, preostala površina područja s
nagibom većim od 15 % koja se uzima u obzir za izračun površina s biofizičkim ograničenjem
(nagib) iznosi 1.193.804 ha ili 20,1 % kopnene površine RH.
54
Slika 23. Kopneni teritorij RH raspodijeljen na područja s nagibom manjim od 15 % (sivo) i
područja s nagibom većim od 15 % (crveno)
55
Slika 24. Karta područja s nagibom terena većim od 15 % (crveno) koja nisu ušla u gorsko
planinska područja i koja predstavljaju podlogu za utvrđivanje područja s biofizičkim
ograničenjima.
56
3.10. Integrirana karta s biofizičkim ograničenjima
Sve karte s biofizičkim značajkama koje mogu biti ograničenje za poljoprivrednu proizvodnju
(poglavlja 3.1. do 3.9.) združene su u jednu, jedinstvenu kartu biofizičkih ograničenja.
Združivanje je napravljeno postupkom „union“ pri čemu se poligoni iz svih ulaznih sadržaja
(8 karata) precjecaju na način da svaki novonastali poligon sadrži sve atribute iz karata od
kojih je nastao. Na taj način se dobije jedinstvena karta u kojoj pojedini poligon može
sadržavati jedno ili više biofizičkih ograničenja (slika 25). Nakon združivanja izdvojena su
sva područja koja nisu ušla u gorsko planinsko područja (poglavlje 2). Preostala područja
predstavljaju podlogu za utvrđivanje područja s biofizičkim ograničenjima (slika 26).
Slika 25. Jedinstvena karta područja RH na kojima postoje biofizika ograničenja (označeno
zelenom bojom)
57
Slika 26. Jedinstvena karta biofizičkih ograničenja na površinama koje nisu ušle u gorsko-
planinsko područje
Ukupna površina svih područja na kojima je postoje biofizička ograničenja iznosi 4.509.530
ha što čini 79,7 % kopnenog teritorija RH. Kada se iz te karte „isjeku“ gorsko planinska
područja ukupna površina područja s biofizičkim ograničenjima iznosi 2.976.317 ha, odnosno
63,9 % kopnenog teritorija RH. Najveći dio područja s biofizičkim ograničenjima (oko 67 %)
ima samo jedno ograničenje (tablica 8). Na četvrtini površine (25,5 %) postoje dva
ograničenja. Tri ograničenja postoje kod 6,7 % površina, četiri ograničenja kod 0,6 %
površine, a 5 ograničenja samo kod 0,01 % površine. Ne postoje područja na kojima ima više
od pet ograničenja.
Broj poligona i njihova srednja površina ukazuju na usitnjenost i rascjepkanost površina

biofizičkih ograničenja. Ta rascjepkanost je rezultat velike raznolikosti prostora RH kako u
topografskom smislu tako i prema klimatsakim i pedološkim karakteristikama. Osim toga
rascjapkanost uvjetuju i preklapanja različitih biofizičkih ograničenja. Površine s jednim i s
dva ogrničenja imaju podjednaki udio broja poligona i udio površina, dok površine s tri, četiri
i pet ograničenja imaju manji udio broja poligona od udjela površine. To je rezultiralo i većim
58
srednjim površinama područja s tri, četiri i pet ograničenja nego što su to površine područja s
jednim ili dva ograničenja.
Tablica 8. Struktura površina i broja poligona u odnosu na broj ograničenja po poligonu

Broj ograničenja Površina (ha) Broj poligona Udio (%)
Površina Broj Srednja površina
poligona poligona (ha)
1 1.998.789 124.928 67,16 64,48 16,00
2 760.120 54.998 25,54 28,39 13,82
3 199.391 13.001 6,70 6,71 15,34
4 17.690 815 0,59 0,42 21,71
5 327 6 0,01 0,00 54,48
UKUPNO 2.976.317 193.748 100,00 100,00 15,36
59
3.11. Karta korištenog poljoprivrednog zemljišta
Izvor podataka
Za potrebe izrade predmetne studije, karta korištenog poljoprivrednog zemljišta dostavljena je

izvršitelju projekta u digitalnom obliku, georeferencirana u HR HTRO96/TM koordinatnom
sustavu kao shp file, od strane Ministarstva poljoprivrede - Agencije za plaćanje. Karta je
izrađena na temelju podataka iz uspostavljenog „Sustava za identifikaciju zemljišnih čestica
(LPIS)“. Grafički prikaz evidencije svih zemljišnih čestica/poljoprivrednih parcela, koje se
koriste za poljoprivrednu proizvodnju, nosi naziv ARKOD .Izrada ARKOD-a temelji se na
podacima katastra (vlasništvo/posjedništvo) koji su u mjerilu 1:2500/1:2880.
Prikaz karte s analizom površina
Temeljem mape ARKOD iz listopada 2012 godine, izrađena je karta korištenog

poljoprivrednog zemljišta s kodovima načina uporabe poljoprivrednog zemljišta, slika 27.
Slika 27: Karta korištenog poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj
60
Na osnovu prikazane karte, izvršena je inventarizacija površina, pri čemu je utvrđeno da
ukupna površina poljoprivrednog zemljišta upisana u sustav LPIS-a sa mjesecom listopadom
2012. godine, iznosi 1.023.228 ha.
Od pojedinih načina uporabe poljoprivrednog zemljišta, utvrđeno je da daleko najveću

površinu odnosno 79,5 % ukupnih površina korištenog poljoprivrednog zemljišta zauzimaju
oranice, tablica 9. Po zastupljenosti slijede livade koje zauzimaju 8,5 %, potom pašnjaci koji
zauzimaju 5,4 %, vinogradi 2,03 %, voćne vrste 2,01 % te maslinici 1,6 % u odnosu na
ukupnu površinu korištenog poljoprivrednog zemljišta. Ostali načini uporabe poljoprivrednog
zemljišta zauzimaju pojedinačno <1 % zemljišta.
Tablica 9: Površina pojedinih načina uporabe poljoprivrednog zemljišta
Kod prema Opis načina Površina

ARKOD-u uporabe ha %
200 Oranice 813.386,2 79,49
210 Staklenici / Plastenici 499,0 0,05
310 Livade 86.425,5 8,45
320 Pašnjaci 54.819,6 5,36
410 Vinogradi 20.786,6 2,03
421 Maslinici 16.359,6 1,60
422 Voćne vrste 20.595,0 2,01
423 Citrusi 1.515,3 0,15
424 Orašaste kulture 4.831,0 0,47
490 Miješani trajni nasadi 2.017,6 0,20
900 Ostalo korištenje zemljišta 1.992,3 0,19
Ukupna površina 1.023.227,7 100,0
61
3.12. Svrstavanje administrativnih općina/gradova u područja s težim uvjetima
gospodarenja u poljoprivredi prema biofizičkim ograničenjima
Prema Uredbi (EU) br. 1305/2013, administrativne općine / gradovi ulaze u područje s
biofizičkim ograničenjima ako na njihovom prostoru s biofizičkim ograničenjima postoji
najmanje 60 % površine korištenog poljoprivrednog zemljišta u odnosu na ukupnu površinu
tog zemljišta na pojedinoj općini.
Za utvrđivanje tog kriterija korištena je ARKOD baza podataka (stanje listopad 2012, koja je
detaljno prikazana u poglavlju 3.11. Ta baza je izrađena na temelju katastarskih čestica i
digitalnog ortofota. Svaki posjednik koji je upisan u sustav poticanja poljoprvredne
proizvodnje označio je dijelove prostora koje koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Pritom je
bilo moguće označiti cijelu katastarsku česticu, jedan ili više dijelova katastarske čestice ili
površinu sastavljenu od dijelova više katastarskih čestica. Tako označene površine
predstavljaju korišteno poljoprivredno zemljište. Pojedinačna površina koja je označena na
digitalnom ortofotu za potrebe ove studije tretira se kao ARKOD parcela. Karta ARKOD
parcela (korišteno poljoprivredno zemljište) preklopljena je s integriranom kartom biofizičkih
ograničenja te je na taj način utvrđeno na kojim ARKOD parcelama (parcelama korištenog
poljoprivrednog zemljišta) postoje biofizička ograničenja. Pritom se nije uzimalo u obzir
koliko vrsta ograničenja postoji na pojedinoj ARKOD parceli (slika 28).
Od ukupnog broja parcela prijavljenih u ARKOD (1.309.196 parcela), 725.343 (55,4 %)

Arkod parcela ima biofizička ograničenja. Ukupna površina korištenog poljoprivrednog
zemljišta (upisano u ARKOD) iznosi 1.023.228 ha ili 18,1 % cjelokupnog kopnenog teritorija
RH. Od toga na 599.113 ha postoje biofizička ograničenja (jedno ili više). To znači da
biofizička ograničenja postoje na 58,5 % površine korištenog poljoprivrednog zemljišta,
odnosno na 10,6 % ukupnog teritorija RH ako se promatraju JLS na kojima se javljaju
područja s biofizičkim ograničenjima. Prosječna veličina ARKOD parcele iznosi 0,78 ha, a
prosječna veličina ARKOD parcela na kojima postoje biofizička ograničenja iznosi 0,83 ha.
Svi gore navedeni podaci odnose se samo na područje koje nije uvršteno u gorsko-planinska
područja RH osim ukupnog broja i ukupne površine korištenog poljoprivrednog zemljišta.
62
Slika 28. Korišteno poljoprivredno zemljište na kojem postoje biofizička ograničenja i na
kojem nema biofizičkih ograničenja.
Sve ARKOD parcele na kojima postoji jedno ili više biofizičkih ograničenja su uzete u
izračun udjela površine korištenog poljoprivrednog zemljišta s biofizičkim ograničenjem u
pojedinoj administrativnoj općini / gradu. Kako je temelj za određivanje područja s
biofizičkim ograničenjima ARKOD parcela i kako se u velikom broju slučajeva granica
administrativnih općina / gradova ne poklapa s granicom katastarskih općina (čestica), a
samim time niti s granicama ARKOD parcela došlo je do presjecanja pojedinih parcela s
granicama administrativnih općina / gradova. U tim slučajevima ARKOD parcela je
pridružena onoj općini /gradu u kojem se nalazi njen veći dio s ograničenjem (više od 50 %).
Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997), Izmjenama i dopunama

Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (2013) te Izvješćem o stanju u prostoru
Republike Hrvatske 2008.- 2012. (2013) utvrđena su urbana područja u RH. Kao urbana
područja u RH određene su urbane aglomeracije velikih gradova: Zagreba, Osijeka, Rijeke i
Splita (slika 29). To znači da je unutar administrativnih područja velikih gradova utvrđeno
urbano područje za koje se izrađuju generalni urbanistički plan i mješovito ruralno područje
63
za koje se izrađuje prostorni plan uređenja (slika 30). Urbana područja se ne uključuju u
područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi prema biofizičkim ograničenjima. Sva
ostala područja, ruralna i mješovita ruralna područja se mogu uključiti prema kriterijima za
uključivanje u područje s biofizičkim ograničenjima kako je to opisano na početku ovog
poglavlja.
Slika 29. Administrativna područja velikih gradova u kojima postoje urbane aglomeracije.
64
Zagreb Osijek
Rijeka Split
Slika 30. Urbana područja (crveno) unutar administrativnih granica velikih gradova; zeleno su
označena mješovita ruralna područja.
65
3.13. Prijedlog administrativnih općina/gradova unutar područja s biofizičkim
ograničenjima
Uvažavajući sve kriterije za svrstavanje administrativnih općina / gradova u područja s

biofizičkim ograničenjima (poglavlje 3.12.) izrađen je konačni prijedlog područja koja će biti
svrstana u područja s biofizičkim ograničenjima (slika 31 i tablica 12).
Slika 31. Prijedlog JLS (administrativnih općina / gradova za područja s biofizičkim

ograničenjima prije „FT“
Od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave (556) biofizička ograničenja se javljaju u 493
JLS (88,7 %), a njih 329 (59 %) zadovoljava zadane kriterije za svrstavanje u područja s
biofizičkim ograničenjima. Površina JLS-e koje zadovoljavaju kriterije iznosi 3.181.062 ha ili
56,7 % u odnosu na ukupnu površinu RH.
66
Ako se analizira broj JLS na kojima postoje ograničenja (tablica 10) vidljivo je da je u
najvećem broju JLS načešće ograničenje nagib terena veći od 15 % (kod 91,8 % JLS), zatim
područja s nepovoljnom teksturom tla (73,3 %) te područja s nepovoljnom dreniranošću tla
(67,8 %). Sva ostala ograničenja se pojavljuju na manje od polovice (50 %) jedinica lokalne
samouprave.
Ukupna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta u općinama i gradovima svrstanima u

područja s biofizičkim ograničenjima iznosi 563.088 ha odnosno 55,03 % sveukupnog
korištenog zemljišta u RH. Od toga na 446.412 ha postoje biofizička ograničenja, što iznosi
79,3 % u odnosu na korišteno poljoprivredno zemljište u općinama i gradovima svrstanima u
područja s biofizičkim ograničenjima, Ta površina ima udio od 43,6 % u odnosu na
sveukupnu površinu korištenog poljoprivrednog zemljišta. U općinama / gradovima koji su
svrstani u područje s biofizičkim ograničenjima najveći udio imaju područja s nepovoljnom
dreniranošču tla (72,0 %). Zbroj udjela pojedinog ograničenja prelazi 100 % i prema broju i
prema površini. Razlog tomu je što u velikom mjeri postoji preklapanje pojedinih ograničenja,
tj. postoje površine na kojima se javlja više ograničenja (tablica 11).
Tablica 10. Udjeli i površine područja s biofizičkim ograničenjima prema

pojedinom ograničenju
Biofizičko ograničenje Korišteno poljoprivredno
JLS zemljište
Površina Udio* Udio**
Broj % (ha) (%) (%)
područje s javljanjem niske temperature 3 0,91 153 0,03 0,03
područje s javljanjem suše 4 1,22 1.759 0,39 0,31
područje s nagibom terena većim od 15 % 302 91,79 106.751 23,91 18,96
područje s nepovoljnom teksturom i kamenitošću
241 73,25 97.445 21,83 17,31
tla (+ stjenovitost)
područje s nepovoljnom dreniranošću tla 223 67,78 321.286 71,97 57,06
područje s nepovoljnom ekološkom dubinom tla 123 37,39 14.207 3,18 2,52
područje s reakcijom tla ( pH) manjom od 5 122 37,08 22.579 5,06 4,01
područje sa zaslanjenim (halomorfnim) tlima 6 1,82 1.588 0,36 0,28
* udio pojedinog ograničenja u ukupnoj površini korištenog poljoprivrednog zemljišta s ograničenjem
u općinama /gradovima koji su svrstani u područje s biofizičkim ograničenjem
** udio pojedinog ograničenja u ukupnoj površini korištenog poljoprivrednog zemljišta u općinama
/gradovima koji su svrstani u područje s biofizičkim ograničenjem (559.882 ha)
Tablica 11. Broj ograničenja koja se javljaju u pojedinoj jedinici lokalne samouprave
Površina korištenog
Broj Općina /gradova poljoprivrednog zemljišta
ograničenja Broj Udio (%) ha %
1 18 5,47 29.796 6,67
2 61 18,54 64.818 14,52
3 146 44,38 168.634 37,78
4 72 21,88 147.386 33,02
5 31 9,42 35.777 8,01
Ukupno 329 100,00 446.411 100,00
67
Tablica 12. Administrativne općine /gradovi koji zadovoljavaju postavljene kriterije za izdvajanje područja s biofizičkim ograničenjima
Kriterij za svrstavanje u područje s biofizičkim ograničenjem Ukupna

Površina korištenog
* površina
poljoprivrednog
korištenog
Matični zemljišta na području Površina
Jedinica lokalne Status poljopriv-
broj Županija koje zadovoljava JLS-a
samouprave JLS++ NT SUŠA NGB TKST DRN EKD PH HLO
kriterije za svrstavanje
rednog
JLS-e zemljišta
u BFO
na JLS
ha ha** %*** ha ha
ANTUNOVAC 00027 O Osječko-baranjska 3.028 96 3.041 73,63 4.131 5.732
BABINA GREDA 00035 O Vukovarsko-srijemska 2 100 3.006 3.008 73,11 4.114 7.596
BALE - VALLE 00051 O Istarska 15 185 185 67,78 273 8.216
BARILOVIĆ 00078 O Karlovačka 851 93 925 82,83 1.116 17.625
BAŠKA 00086 O Primorsko-goranska 120 124 75 128 96,65 132 10.007
BEDEKOVČINA 00116 O Krapinsko-zagorska 476 191 174 191 10 672 84,14 799 5.129
BEDENICA 05509 O Zagrebačka 610 208 32 208 4 696 83,83 830 2.172
BEDNJA 00124 O Varaždinska 290 33 7 318 84,20 378 7.671
BENKOVAC 00175 G Zadarska 389 2.143 639 519 2.426 63,17 3.841 51.404
BEREK 00183 O Bjelovarsko-bilogorska 1.070 219 732 936 1.992 83,97 2.372 11.121
BERETINEC 00191 O Varaždinska 45 7 78 156 176 98,87 178 1.238
BILICE 06211 O Šibensko-kninska 14 60 19 60 100,00 60 2.582
BISKUPIJA 03107 O Šibensko-kninska 48 147 1 148 99,74 148 13.354
BIZOVAC 00230 O Osječko-baranjska 63 5.278 5.278 76,98 6.857 10.029
BJELOVAR 00248 G Bjelovarsko-bilogorska 627 318 5.657 271 6.423 73,94 8.686 18.775
BLATO 00256 O Dubrovačko-neretvanska 291 362 70 384 81,55 471 6.665
BRCKOVLJANI 00337 O Zagrebačka 14 762 2.121 2.135 93,54 2.283 6.962
BRESTOVAC 00353 O Požeško-slavonska 1.265 90 1.321 1.374 2.830 89,18 3.173 28.004
BREZNICA 00361 O Varaždinska 451 205 46 659 76,87 857 3.407
BREZNIČKI HUM 01511 O Varaždinska 348 53 46 53 16 401 78,58 511 2.611
BRODSKI
STUPNIK 00396 O Brodsko-posavska 173 406 820 35 997 95,66 1.043 5.855
68
BUDINŠČINA 00418 O Krapinsko-zagorska 320 14 48 14 7 363 67,70 536 5.451
BUJE - BUIE 00426 G Istarska 453 500 375 752 94,89 793 9.933
BUZET 00434 G Istarska 621 128 19 13 700 76,56 914 16.739
CERNA 00442 O Vukovarsko-srijemska 5 487 2.624 2.624 77,68 3.378 7.121
CERNIK 00469 O Brodsko-posavska 683 127 509 953 82,90 1.150 12.761
CEROVLJE 00477 O Istarska 701 12 2 712 73,88 964 10.618
CESTICA 00485 O Varaždinska 191 517 127 715 66,77 1.071 4.640
CETINGRAD 00493 O Karlovačka 972 591 81 147 45 1.077 91,89 1.172 13.704
CISTA PROVO 00507 O Splitsko-dalmatinska 1 14 14 91,73 15 10.791
CRES 00523 G Primorsko-goranska 2.947 3.179 2.562 3.191 99,37 3.211 29.187
CRIKVENICA 00531 G Primorsko-goranska 2 2 100,00 2 2.967
CRNAC 00540 O Virovitičko-podravska 1.387 4.405 4.405 93,85 4.694 7.917
ČAČINCI 00566 O Virovitičko-podravska 220 3.130 21 3.239 96,44 3.358 14.485
ČAĐAVICA 00574 O Virovitičko-podravska 93 1.357 4.122 4.133 72,74 5.682 9.053
ČAGLIN 00582 O Požeško-slavonska 1.719 560 136 2.163 61,69 3.507 17.835
ČAZMA 00639 G Bjelovarsko-bilogorska 910 325 2.801 980 3.978 64,32 6.184 24.004
DARDA 00663 O Osječko-baranjska 3.524 3.524 77,37 4.554 9.414
DARUVAR 00671 G Bjelovarsko-bilogorska 1.221 57 252 57 6 1.446 73,63 1.964 6.419
DAVOR 00680 O Brodsko-posavska 7 1.338 1.500 1.504 66,79 2.251 4.250
DEKANOVEC 06033 O Međimurska 181 181 68,16 266 609
DESINIĆ 00701 O Krapinsko-zagorska 787 31 197 31 908 90,77 1.001 4.536
DEŽANOVAC 00710 O Bjelovarsko-bilogorska 1.192 490 3.225 224 4.221 76,61 5.510 10.255
DICMO 00728 O Splitsko-dalmatinska 11 181 6 181 99,75 181 6.919
DONJA
DUBRAVA 00787 O Međimurska 461 461 71,56 645 1.866
DONJA
MOTIČINA 05762 O Osječko-baranjska 136 672 8 709 91,96 770 5.206
DONJA STUBICA 00795 G Krapinsko-zagorska 263 6 156 6 13 416 70,77 587 4.323
DONJA VOĆA 00809 O Varaždinska 274 22 61 77 344 71,06 484 3.566
DONJI
ANDRIJEVCI 00817 O Brodsko-posavska 20 479 2.328 2.347 80,04 2.933 5.716
DONJI
KUKURUZARI 00833 O Sisačko-moslavačka 144 217 4 344 68,55 502 11.378
DONJI VIDOVEC 00892 O Međimurska 455 455 84,07 541 1.351
DRAGALIĆ 05681 O Brodsko-posavska 44 754 1.445 1.464 90,23 1.623 5.932
69
DRAGANIĆ 00906 O Karlovačka 38 224 796 833 95,13 876 7.241
DRENOVCI 00922 O Vukovarsko-srijemska 45 158 5.428 5.473 64,82 8.443 20.034
DRNIŠ 00957 G Šibensko-kninska 50 204 706 298 199 996 100,00 996 35.358
DUBRAVICA 05495 O Zagrebačka 158 348 1 511 74,06 690 2.047
DUBROVAČKO
PRIMORJE 05983 O Dubrovačko-neretvanska 332 386 38 413 92,41 447 19.735
DUBROVNIK 00981 G Dubrovačko-neretvanska 282 318 75 332 98,80 336 14.285
DUGA RESA 00990 G Karlovačka 388 5 401 74,77 536 6.042
DUGI RAT 01007 O Splitsko-dalmatinska 37 1 1 37 96,51 38 1.089
DUGO SELO 01015 G Zagrebačka 19 313 988 1 1.011 80,48 1.257 5.394
DUGOPOLJE 05851 O Splitsko-dalmatinska 6 43 4 44 89,64 49 6.336
DVOR 01023 O Sisačko-moslavačka 1.668 41 650 1 2.145 86,82 2.471 50.477
ĐULOVAC 01058 O Bjelovarsko-bilogorska 1.403 32 1.010 32 2.282 83,04 2.747 18.763
ĐURĐENOVAC 01066 O Osječko-baranjska 4.256 113 4.285 83,08 5.157 11.684
ĐURMANEC 01082 O Krapinsko-zagorska 188 4 4 10 191 93,38 205 5.799
ERNESTINOVO 01112 O Osječko-baranjska 1.468 1.468 63,35 2.317 3.227
ERVENIK 01139 O Šibensko-kninska 35 99 1 1 101 98,38 102 21.222
FARKAŠEVAC 01147 O Zagrebačka 6 2.544 489 2.788 99,13 2.813 7.371
FERIČANCI 01163 O Osječko-baranjska 166 1.096 583 1.276 94,78 1.347 4.608
GALOVAC 05711 O Zadarska 56 56 75,11 75 953
GARČIN 01180 O Brodsko-posavska 83 886 2.357 2.441 73,15 3.338 8.753
GAREŠNICA 01198 G Bjelovarsko-bilogorska 1.540 379 6.737 917 7.396 93,07 7.947 22.648
GENERALSKI
STOL 01201 O Karlovačka 175 3 183 75,14 244 9.944
GLINA 01210 G Sisačko-moslavačka 2.006 1.094 1.388 741 3.593 91,28 3.936 54.415
GORNJA
STUBICA 01252 O Krapinsko-zagorska 584 41 74 41 21 662 78,28 846 4.851
GORNJA VRBA 05690 O Brodsko-posavska 644 839 839 88,41 950 2.042
GORNJI
BOGIĆEVCI 01279 O Brodsko-posavska 27 480 1.023 1.053 77,01 1.367 4.405
GORNJI
KNEGINEC 01295 O Varaždinska 60 67 2 129 64,56 201 2.222
GRAD ZAGREB 01333 G Grad Zagreb 656 595 3.001 73 188 3.604 64,10 5.623 40.255
GRADINA 01368 O Virovitičko-podravska 126 5.329 204 5.388 64,46 8.359 12.084
GRADIŠTE 01376 O Vukovarsko-srijemska 65 2.307 2.307 68,81 3.353 5.656
70
GROŽNJAN -
GRISIGNANA 01384 O Istarska 291 469 285 565 96,10 588 6.739
GRUBIŠNO
POLJE 01392 G Bjelovarsko-bilogorska 2.134 71 4.747 201 6.582 76,84 8.565 26.545
GVOZD 05100 O Sisačko-moslavačka 1.027 25 263 627 1.266 84,14 1.504 21.432
HERCEGOVAC 01449 O Bjelovarsko-bilogorska 2 96 3.639 3.639 99,84 3.645 5.071
HRAŠĆINA 01465 O Krapinsko-zagorska 294 18 55 18 4 355 70,13 507 2.808
HRVATSKA
KOSTAJNICA 01503 G Sisačko-moslavačka 144 39 179 84,45 212 5.259
HUM NA SUTLI 01520 O Krapinsko-zagorska 651 14 14 171 692 95,84 722 3.746
HVAR 01538 G Splitsko-dalmatinska 327 285 287 13 327 100,00 327 7.576
IMOTSKI 01554 G Splitsko-dalmatinska 10 98 22 114 71,94 159 5.823
IVANEC 01562 G Varaždinska 322 59 270 11 170 634 72,12 879 9.609
IVANIĆ-GRAD 01589 G Zagrebačka 72 3.956 5.762 193 5.824 83,80 6.951 17.372
JAGODNJAK 06092 O Osječko-baranjska 5.802 5.802 81,45 7.124 10.208
JAKOVLJE 01635 O Zagrebačka 35 191 56 259 62,13 416 3.573
JANJINA 05991 O Dubrovačko-neretvanska 70 136 17 136 99,31 137 3.014
JASENICE 01678 O Zadarska 1 36 64 3 68 97,18 70 12.205
JASENOVAC 01686 O Sisačko-moslavačka 12 287 1.489 1.501 66,45 2.258 16.184
JASTREBARSKO 01694 G Zagrebačka 1.014 1.047 1.951 23 15 2.974 81,09 3.667 22.665
JELSA 01716 O Splitsko-dalmatinska 435 766 106 768 89,93 854 13.992
JESENJE 05525 O Krapinsko-zagorska 129 2 2 131 92,07 142 2.456
KALI 01732 O Zadarska 41 58 31 58 99,81 58 941
KALINOVAC 05592 O Koprivničko-križevačka 5 81 1.252 1.277 99,64 1.282 3.557
KAMANJE 06238 O Karlovačka 36 37 69,24 53 1.480
KANFANAR 01759 O Istarska 45 123 129 69,44 185 5.975
KARLOVAC 01791 G Karlovačka 855 320 2.614 268 3.394 71,94 4.718 40.182
KAROJBA 05967 O Istarska 107 20 115 62,94 182 3.465
KASTAV 01805 G Primorsko-goranska 5 3 6 91,53 6 1.145
KISTANJE 01848 O Šibensko-kninska 105 287 21 292 92,94 314 24.428
KLANJEC 01872 G Krapinsko-zagorska 265 3 96 3 361 84,31 428 2.587
KLENOVNIK 01899 O Varaždinska 141 20 14 170 64,12 265 2.566
KLINČA SELA 01902 O Zagrebačka 170 2 1.288 2 316 1.428 84,71 1.686 7.733
KLIS 01929 O Splitsko-dalmatinska 46 111 18 122 93,23 131 14.876
71
KNEŽEVI
VINOGRADI 01953 O Osječko-baranjska 976 7.212 8.093 64,17 12.610 25.134
KOLAN 06220 O Zadarska 805 1.645 1.684 98,26 1.714 2.887
KOMIŽA 01970 G Splitsko-dalmatinska 42 40 9 46 71,36 64 4.927
KONAVLE 01988 O Dubrovačko-neretvanska 460 361 75 548 69,43 790 21.009
KONČANICA 01996 O Bjelovarsko-bilogorska 836 432 2.130 29 2.736 82,51 3.316 8.420
KONJŠČINA 02003 O Krapinsko-zagorska 150 158 329 60,91 540 4.392
KOPRIVNIČKI
BREGI 02020 O Koprivničko-križevačka 17 102 1.262 1.280 80,28 1.594 3.426
KOPRIVNIČKI
IVANEC 02038 O Koprivničko-križevačka 2 1.538 119 1.633 83,82 1.948 3.301
KORČULA 02046 G Dubrovačko-neretvanska 154 278 13 302 84,60 357 11.231
KOSTRENA 05380 O Primorsko-goranska 0 100,00 0 1.202
KOŠKA 02054 O Osječko-baranjska 5.187 5.187 81,34 6.377 12.251
KOTORIBA 02062 O Međimurska 1.237 24 1.237 88,11 1.404 2.650
KRALJEVEC NA
SUTLI 02089 O Krapinsko-zagorska 234 266 6 505 66,99 754 2.693
KRALJEVICA 02097 G Primorsko-goranska 1 1 75,49 1 1.757
KRAPINA 02119 G Krapinsko-zagorska 649 53 115 53 748 83,40 896 4.751
KRAPINSKE
TOPLICE 02127 O Krapinsko-zagorska 619 25 172 25 2 751 89,16 842 4.851
KRAŠIĆ 05339 O Zagrebačka 398 88 224 83 3 620 87,11 712 7.126
KRAVARSKO 05452 O Zagrebačka 315 4 326 68,52 476 5.807
KRIŽ 02135 O Zagrebačka 141 1.258 2.317 965 2.480 80,27 3.090 11.854
KRK 02151 G Primorsko-goranska 45 141 150 86,46 174 11.048
KRNJAK 02160 O Karlovačka 1.211 74 10 1.232 90,02 1.368 11.205
KRŠAN 02178 O Istarska 90 1.183 1.098 51 1.207 92,57 1.304 12.294
KUKLJICA 05720 O Zadarska 6 10 10 10 91,92 11 679
KULA
NORINSKA 02194 O Dubrovačko-neretvanska 46 108 83 7 129 76,62 169 6.095
KUMROVEC 05533 O Krapinsko-zagorska 206 3 71 3 273 91,71 298 1.755
KUTINA 02208 G Sisačko-moslavačka 1.615 138 2.892 1.003 4.559 76,35 5.971 29.537
LABIN 02224 G Istarska 44 63 70 76,84 91 7.269
LASINJA 02259 O Karlovačka 274 15 184 5 434 78,53 553 8.225
LASTOVO 02267 O Dubrovačko-neretvanska 93 34 93 35 93 100,00 93 5.260
72
LEĆEVICA 05860 O Splitsko-dalmatinska 36 84 23 85 82,11 103 8.742
LEKENIK 02283 O Sisačko-moslavačka 219 249 1.296 193 1.386 80,16 1.729 22.859
LEPOGLAVA 02291 G Varaždinska 301 70 70 2 369 83,73 441 6.551
LEVANJSKA
VAROŠ 02305 O Osječko-baranjska 885 699 234 1.417 90,65 1.563 12.369
LIPIK 02313 G Požeško-slavonska 432 10 4.073 4.390 90,73 4.839 20.868
LIPOVLJANI 02321 O Sisačko-moslavačka 60 1.351 27 1.397 73,50 1.900 10.867
LOBOR 02364 O Krapinsko-zagorska 482 4 107 4 3 544 87,64 621 4.262
LOPAR 06246 O Primorsko-goranska 18 10 2 21 64,54 33 2.649
LOVREČ 02437 O Splitsko-dalmatinska 1 7 1 6 100,00 6 10.577
LUDBREG 02445 G Varaždinska 237 1.632 1.854 80,12 2.314 6.830
LUKA 05487 O Zagrebačka 224 110 314 85,89 365 1.718
LUKAČ 02453 O Virovitičko-podravska 44 131 4.109 7 4.150 71,58 5.798 8.357
LUMBARDA 06009 O Dubrovačko-neretvanska 40 106 106 96,69 109 1.076
LUPOGLAV 02461 O Istarska 241 313 37 443 79,14 560 9.228
LJUBEŠĆICA 02470 O Varaždinska 103 1 51 1 1 155 87,44 177 3.524
MAČE 02488 O Krapinsko-zagorska 257 27 144 27 8 343 87,67 391 2.737
MAGADENOVAC 05789 O Osječko-baranjska 5.339 58 5.339 93,06 5.737 11.243
MAJUR 05550 O Sisačko-moslavačka 187 18 185 414 464 94,52 491 6.796
MALI BUKOVEC 02518 O Varaždinska 1.374 1.374 71,04 1.935 3.729
MALI LOŠINJ 02526 G Primorsko-goranska 1.481 1.680 1.241 1.683 98,74 1.705 22.448
MALINSKA-
DUBAŠNICA 02534 O Primorsko-goranska 2 30 31 85,67 36 3.909
MARIJA
BISTRICA 02569 O Krapinsko-zagorska 373 59 302 59 3 663 79,78 831 6.802
MARIJA GORICA 05398 O Zagrebačka 170 101 269 92,73 290 1.711
MARIJANCI 02577 O Osječko-baranjska 7 2.010 377 2.440 62,48 3.905 6.577
MARINA 02585 O Splitsko-dalmatinska 324 621 20 624 98,40 634 11.825
MIHOVLJAN 02658 O Krapinsko-zagorska 257 47 1 47 266 67,79 392 2.680
MIKLEUŠ 02666 O Virovitičko-podravska 47 1.187 151 1.229 94,33 1.303 3.547
MILNA 02674 O Splitsko-dalmatinska 157 279 299 99,14 302 3.608
MLJET 02682 O Dubrovačko-neretvanska 62 55 9 70 93,31 75 9.929
MOTOVUN -
MONTONA 02747 O Istarska 255 217 214 416 98,16 424 3.387
MURTER - 06173 O Šibensko-kninska 498 597 33 597 99,83 598 7.887
73
KORNATI
NAŠICE 02780 G Osječko-baranjska 655 2.913 403 3.679 75,97 4.843 20.536
NEREŽIŠĆA 02801 O Splitsko-dalmatinska 499 466 81 542 84,77 640 7.844
NETRETIĆ 02810 O Karlovačka 500 2 508 84,76 600 11.741
NIN 02828 G Zadarska 11 924 176 175 986 89,53 1.101 5.282
NOVA
BUKOVICA 02836 O Virovitičko-podravska 15 3.869 3.878 95,69 4.053 7.646
NOVA
GRADIŠKA 02844 G Brodsko-posavska 20 739 1.738 1.757 89,97 1.953 4.901
NOVA KAPELA 02852 O Brodsko-posavska 299 937 2.210 2.552 92,21 2.768 12.901
NOVA RAČA 02879 O Bjelovarsko-bilogorska 42 731 4.941 4.981 90,06 5.531 9.325
NOVALJA 02887 G Ličko-senjska 1.251 1.900 63 1.949 95,63 2.038 9.600
NOVI
GOLUBOVEC 05541 O Krapinsko-zagorska 79 2 83 77,90 106 1.374
NOVI MAROF 02895 G Varaždinska 392 226 228 226 90 653 90,66 720 11.175
NOVSKA 02933 G Sisačko-moslavačka 734 1.843 4.306 3 4.790 89,92 5.327 31.726
OBROVAC 02968 G Zadarska 227 444 31 80 481 95,54 503 35.317
OKRUG 05886 O Splitsko-dalmatinska 12 22 1 22 94,69 24 982
OKUČANI 02992 O Brodsko-posavska 128 361 535 665 81,49 817 15.936
OMIŠ 03000 G Splitsko-dalmatinska 141 45 26 167 73,32 228 26.635
OPRTALJ -
PORTOLE 03042 O Istarska 97 104 3 156 94,18 166 6.026
OPUZEN 03069 G Dubrovačko-neretvanska 53 53 902 956 89,27 1.070 2.382
ORAHOVICA 03077 G Virovitičko-podravska 380 1 1.654 376 1.799 89,83 2.002 12.402
OREBIĆ 03085 O Dubrovačko-neretvanska 435 621 187 739 94,70 781 13.089
ORIOVAC 03093 O Brodsko-posavska 87 750 1.779 1.858 74,67 2.488 9.310
OROSLAVJE 03115 G Krapinsko-zagorska 77 322 399 74,22 537 3.213
OZALJ 03158 G Karlovačka 639 37 306 37 7 972 65,71 1.479 17.947
PAG 03166 G Zadarska 4.374 5.355 7 2.306 163 5.429 98,06 5.537 13.386
PAKRAC 03182 G Požeško-slavonska 1.425 1.240 18 2.585 75,81 3.410 35.866
PAŠMAN 03204 O Zadarska 134 287 9 287 99,74 288 4.835
PAZIN 03212 G Istarska 701 135 11 789 60,98 1.294 13.968
PETRIJEVCI 03271 O Osječko-baranjska 38 1.913 91 2.004 73,38 2.731 5.552
PETRINJA 03280 G Sisačko-moslavačka 2.040 1.147 1.678 350 3.903 84,28 4.631 38.061
PETROVSKO 03298 O Krapinsko-zagorska 418 6 77 6 476 86,91 547 1.889
74
PIĆAN 03301 O Istarska 108 114 41 194 60,01 323 5.012
PISAROVINA 03310 O Zagrebačka 489 83 1.723 1.413 2.940 84,74 3.470 14.511
PLETERNICA 03344 G Požeško-slavonska 654 112 2.756 43 3.460 61,15 5.657 20.589
PLOČE 03352 G Dubrovačko-neretvanska 118 126 104 235 523 64,66 809 12.974
PODCRKAVLJE 03387 O Brodsko-posavska 708 332 980 80,54 1.217 9.488
PODGORAČ 03409 O Osječko-baranjska 430 4.293 108 4.772 60,81 7.848 13.136
PODRAVSKA
MOSLAVINA 02712 O Osječko-baranjska 21 190 1.618 1.625 64,95 2.502 4.439
PODRAVSKE
SESVETE 06165 O Koprivničko-križevačka 1 60 694 188 720 61,06 1.179 2.943
PODSTRANA 03417 O Splitsko-dalmatinska 49 2 2 50 72,83 69 1.162
POKUPSKO 05444 O Zagrebačka 656 107 41 777 66,58 1.168 10.580
POLAČA 03441 O Zadarska 17 193 22 193 76,53 252 2.993
POLIČNIK 03450 O Zadarska 8 565 183 126 566 100,00 566 8.166
POPOVAČA 03476 O Sisačko-moslavačka 396 1.527 5.155 165 5.549 91,85 6.041 21.672
POSTIRA 03506 O Splitsko-dalmatinska 545 645 60 646 100,00 646 5.066
POVLJANA 05738 O Zadarska 34 526 38 539 85,00 634 3.817
PREGRADA 03522 G Krapinsko-zagorska 1.157 28 176 28 25 1.291 88,51 1.458 6.724
PREKO 03549 O Zadarska 7 54 23 54 100,00 54 5.482
PRESEKA 03565 O Zagrebačka 717 580 109 1.259 78,15 1.611 4.585
PRGOMET 05894 O Splitsko-dalmatinska 43 96 12 97 85,95 113 7.726
PRIMORSKI
DOLAC 05908 O Splitsko-dalmatinska 13 55 55 95,74 57 3.294
PRIMOŠTEN 03573 O Šibensko-kninska 268 579 128 579 100,00 579 5.894
PRIVLAKA 05835 O Vukovarsko-srijemska 63 1.598 1.660 61,69 2.690 5.331
PROLOŽAC 00884 O Splitsko-dalmatinska 10 128 19 129 72,01 179 5.438
PROMINA 02984 O Šibensko-kninska 29 277 16 277 100,00 277 13.950
PUČIŠĆA 03581 O Splitsko-dalmatinska 756 985 555 985 100,00 985 10.333
PUNAT 03603 O Primorsko-goranska 169 174 149 175 99,52 176 3.587
PUŠĆA 03620 O Zagrebačka 205 207 86,83 238 1.707
RAB 03638 G Primorsko-goranska 697 600 260 749 89,88 833 7.605
RADOBOJ 03646 O Krapinsko-zagorska 464 6 6 473 79,22 598 3.299
RAKOVEC 05363 O Zagrebačka 73 1.322 3 1.396 86,82 1.609 3.513
RAKOVICA 03654 O Karlovačka 1.083 500 36 422 4 1.278 91,04 1.404 25.618
75
RASINJA 03662 O Koprivničko-križevačka 951 1.847 77 2.861 69,47 4.118 10.557
REŠETARI 03727 O Brodsko-posavska 149 204 1.181 173 1.350 94,36 1.430 5.946
RIBNIK 05568 O Karlovačka 202 5 211 66,80 315 3.936
ROGOZNICA 05827 O Šibensko-kninska 104 356 2 356 99,95 356 6.817
ROVIŠĆE 03751 O Bjelovarsko-bilogorska 164 2.062 21 2.251 62,68 3.591 7.869
RUGVICA 03760 O Zagrebačka 1 2.604 2.906 2.907 76,46 3.802 9.359
RUNOVIĆI 05916 O Splitsko-dalmatinska 2 14 34 1 45 88,41 51 5.910
RUŽIĆ 03778 O Šibensko-kninska 102 55 256 74 101 326 89,52 364 16.102
SALI 03794 O Zadarska 220 319 49 319 100,00 319 12.443
SEGET 03824 O Splitsko-dalmatinska 64 149 13 157 89,43 176 7.823
SELCA 03832 O Splitsko-dalmatinska 176 268 6 268 100,00 268 5.395
SEVERIN 05622 O Bjelovarsko-bilogorska 55 1.020 1.079 79,67 1.354 2.632
SIBINJ 03883 O Brodsko-posavska 399 940 1.884 1 2.221 91,14 2.437 10.352
SIKIREVCI 05703 O Brodsko-posavska 1.345 1.345 78,74 1.709 2.927
SIRAČ 03905 O Bjelovarsko-bilogorska 672 56 291 56 951 80,06 1.188 14.543
SISAK 03913 G Sisačko-moslavačka 139 2.261 5.344 333 5.462 66,89 8.165 42.203
SLATINA 03956 G Virovitičko-podravska 460 351 4.607 15 5.097 84,61 6.024 16.683
SLAVONSKI
BROD 03964 G Brodsko-posavska 20 66 176 196 90,30 217 5.433
SLAVONSKI
ŠAMAC 03972 O Brodsko-posavska 1 560 561 63,06 889 2.247
SLIVNO 03999 O Dubrovačko-neretvanska 148 190 19 32 184 353 85,40 413 5.274
SLUNJ 04006 G Karlovačka 1.366 107 27 35 27 1.405 92,00 1.527 39.281
SMOKVICA 04022 O Dubrovačko-neretvanska 207 3.833 110 383 100,00 383 4.370
SOLIN 04065 G Splitsko-dalmatinska 19 2 1 20 62,25 33 3.433
SPLIT 04090 G Splitsko-dalmatinska 80 74 40 25 80 100,00 80 5.246
STARA
GRADIŠKA 04120 O Brodsko-posavska 344 654 654 65,71 996 7.708
STARI
MIKANOVCI 04154 O Vukovarsko-srijemska 19 27 731 399 1.175 63,47 1.851 5.477
STARO
PETROVO SELO 04189 O Brodsko-posavska 214 4.330 5.229 5.445 85,38 6.378 14.122
STON 04197 O Dubrovačko-neretvanska 333 572 10 220 577 99,09 582 16.948
STRIZIVOJNA 04219 O Osječko-baranjska 97 1.284 1.284 86,32 1.488 3.683
STUBIČKE 04227 O Krapinsko-zagorska 22 22 70 73,76 95 2.711
76
TOPLICE
STUPNIK 05517 O Zagrebačka 2 212 212 80,87 262 2.489
SUĆURAJ 04235 O Splitsko-dalmatinska 18 70 3 70 97,05 72 4.514
SUHOPOLJE 04243 O Virovitičko-podravska 591 6.050 472 6.681 88,40 7.559 16.661
SUKOŠAN 04251 O Zadarska 11 190 38 195 72,59 268 5.645
SUNJA 04260 O Sisačko-moslavačka 488 467 1.992 684 2.455 72,01 3.408 28.837
SUPETAR 04278 G Splitsko-dalmatinska 425 436 582 79,38 733 2.913
SUTIVAN 05924 O Splitsko-dalmatinska 196 344 391 94,07 415 2.218
SVETA MARIJA 06076 O Međimurska 480 480 64,34 746 2.308
SVETA NEDELJA 04324 O Istarska 48 126 138 81,94 169 6.419
SVETA NEDELJA 04367 G Zagrebačka 38 190 213 68,59 311 3.953
SVETI ILIJA 04383 O Varaždinska 65 92 124 199 92,44 215 1.711
SVETI IVAN
ZELINA 04294 G Zagrebačka 1.821 574 2.362 528 376 4.236 82,04 5.163 18.534
SVETI KRIŽ
ZAČRETJE 04308 O Krapinsko-zagorska 408 157 214 157 5 616 83,91 735 4.061
SVETI LOVREČ 04316 O Istarska 18 136 139 63,55 218 3.198
SVETI PETAR U
ŠUMI 04332 O Istarska 20 25 40 67,50 59 1.416
ŠESTANOVAC 04430 O Splitsko-dalmatinska 48 57 67 89,05 75 8.961
ŠIBENIK 04448 G Šibensko-kninska 1.257 556 949 255 1.258 100,00 1.258 40.333
ŠODOLOVCI 06149 O Osječko-baranjska 2.525 2.651 64,32 4.122 7.268
ŠOLTA 04472 O Splitsko-dalmatinska 64 179 1 179 96,00 186 5.938
ŠPIŠIĆ
BUKOVICA 04499 O Virovitičko-podravska 224 566 3.604 4 3.768 71,61 5.261 10.802
ŠTITAR 06289 O Vukovarsko-srijemska 110 31 916 1.025 64,23 1.595 4.271
ŠTRIGOVA 04529 O Međimurska 918 2 930 77,48 1.200 3.943
TINJAN 04537 O Istarska 88 152 193 64,42 300 5.406
TISNO 04545 O Šibensko-kninska 46 205 85 212 84,51 251 6.625
TKON 05754 O Zadarska 35 62 16 62 96,08 64 1.511
TOPUSKO 04570 O Sisačko-moslavačka 529 253 527 896 77,14 1.161 19.595
TRIBUNJ 06262 O Šibensko-kninska 14 68 9 68 92,32 74 1.543
TRNAVA 04618 O Osječko-baranjska 642 982 64 1.556 61,07 2.549 8.140
TRNOVEC
BARTOLOVEČKI 04626 O Varaždinska 637 637 61,40 1.038 3.887
77
TRPANJ 06017 O Dubrovačko-neretvanska 55 72 2 72 99,96 72 3.590
TUHELJ 04669 O Krapinsko-zagorska 372 120 456 90,64 503 2.399
UNEŠIĆ 04693 O Šibensko-kninska 35 281 108 281 95,20 295 18.886
VARAŽDINSKE
TOPLICE 04731 G Varaždinska 261 289 523 85,21 614 7.968
VELA LUKA 04740 O Dubrovačko-neretvanska 291 436 33 439 94,62 464 4.285
VELIKA LUDINA 04774 O Sisačko-moslavačka 288 1.044 1.499 213 1.792 64,54 2.776 10.020
VELIKA
TRNOVITICA 05657 O Bjelovarsko-bilogorska 452 204 1.852 123 2.141 77,17 2.774 6.078
VELIKI
GRĐEVAC 04804 O Bjelovarsko-bilogorska 996 578 3.456 4.200 70,03 5.997 16.956
VELIKO
TRGOVIŠĆE 04812 O Krapinsko-zagorska 583 299 843 91,88 918 4.612
VELIKO
TROJSTVO 04839 O Bjelovarsko-bilogorska 927 146 279 1.168 63,77 1.832 6.543
VILJEVO 04855 O Osječko-baranjska 37 598 3.691 3.710 66,93 5.544 11.156
VIR 04898 O Zadarska 1 25 25 100,00 25 2.222
VIROVITICA 04910 G Virovitičko-podravska 286 464 3.448 152 3.786 85,01 4.454 16.986
VIS 04928 G Splitsko-dalmatinska 330 412 68 430 89,12 483 5.209
VISOKO 04936 O Varaždinska 410 80 37 80 4 470 63,14 744 2.519
VIŠKOVO 04952 O Primorsko-goranska 1 1 1 71,22 2 1.860
VOĆIN 04995 O Virovitičko-podravska 969 939 141 1.750 89,80 1.949 29.592
VODICE 05002 G Šibensko-kninska 31 147 46 153 60,16 255 9.345
VOJNIĆ 05037 O Karlovačka 1.935 135 199 2.059 84,87 2.426 24.044
VRBANJA 05053 O Vukovarsko-srijemska 5.928 5.928 88,38 6.707 19.147
VRBJE 05061 O Brodsko-posavska 1 822 2.306 1 2.306 84,07 2.743 7.933
VRBOVEC 05088 G Zagrebačka 298 814 5.232 174 5.444 87,19 6.244 16.120
VRPOLJE 05142 O Brodsko-posavska 2 78 2.413 2.414 60,93 3.961 6.025
VRSI 06254 O Zadarska 2 120 28 23 136 82,29 166 3.707
ZABOK 05193 G Krapinsko-zagorska 130 205 334 87,96 380 3.531
ZADAR 05207 G Zadarska 65 594 9 594 80,90 735 19.394
ZAGORSKA
SELA 05215 O Krapinsko-zagorska 295 19 152 18 25 467 87,34 535 2.467
ZAPREŠIĆ 05436 G Zagrebačka 181 273 408 561 69,54 806 5.365
ZDENCI 05240 O Virovitičko-podravska 5.281 436 5.281 99,31 5.318 8.473
78
ZEMUNIK DONJI 05258 O Zadarska 2 369 3 312 373 71,92 519 5.492
ZLATAR 05266 G Krapinsko-zagorska 640 35 194 35 6 803 74,55 1.076 7.607
ZLATAR
BISTRICA 05274 O Krapinsko-zagorska 37 287 325 62,95 517 2.457
ŽMINJ 05312 O Istarska 206 209 310 65,30 475 7.150
ŽUMBERAK 05401 O Zagrebačka 179 192 141 281 96,31 292 11.024
ŽUPA
DUBROVAČKA 06025 O Dubrovačko-neretvanska 73 60 2 81 80,17 101 2.285
ŽUPANJA 05347 G Vukovarsko-srijemska 9 164 1.415 1.415 72,63 1.948 5.014
* opis oznaka kriterija:

NT – područje s javljanjem niske temperature
SUSA – područje s javljanjem suše
NGB – područje s nagibom terena većim od 15 %
TKST – područje s nepovoljnom teksturom i kamenitošću (+stjenovitošću) tla
DRN – područje s nepovoljnom dreniranošću tla
EKD – područje s nepovoljnom ekološkom dubinom tla
PH – područje s reakcijom tla (pH) manjim od 5
HLO – područje sa zaslanjenim (halomorfnim) tlima
** zbog javljanja više ograničenja na istom prostoru, površina ne odgovara zbroju površina po pojedinim
ograničenjima
*** postotak je izračunati u odnosu na ukupnu površinu korištenog poljoprivrednog zemljišta u pojedinoj
općini / gradu
Status JLS++ : O – općina, G - grad
79
POLJOPRIVREDI PREMA SPECIFIČNIM OGRANIČENJIMA
U okviru specifičnih ograničenja, podrazumijevaju se ograničenja koja uvjetuju „specifične“

uvjete gospodarenja u poljoprivredi, na osnovu kojih poljoprivredni proizvođači mogu dobiti
potporu u svrhu prije svega ohrabrivanja za daljnje korištenje poljoprivrednog zemljišta,
odnosno za daljnje bavljenje poljoprivredom općenito. Naime, napuštanjem korištenja
poljoprivrednog zemljišta, javlja se čitav niz negativnih posljedica na ruralne sredine odnosno
seoska područja i okoliš, kao što su povećanje opasnosti od požara, stvaranja neatraktivnih
krajobraznih vidika, smanjenje turističkog potencijala takvih područja, povećanje intenziteta
erozije na nagnutim terenima, javljanje desertifikacije, degradacija npr. suhozidina koje
predstavljaju „spomenike“ ljudskoj aktivnosti, itd. Dakle, potpore koje bi trebali dobiti
poljoprivrednici koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom na području s specifičnim
ograničenjima, imaju za cilj očuvanje visoko vrijednih ruralnih krajobraza, zemljišta,
turističkog potencijala, kao i očuvanje okoliša općenito.
Važno je istaknuti da za određivanje i prostorno izdvajanje područja s specifičnim

ograničenjima, također nema preporučenih konkretnih kriterija od strane Europske komisije.
Temeljem analize područja koja nisu svrstana u teže uvjete gospodarenja u poljoprivredi,
odnosno u gorsko planinska područja te u područja s biofizičkim ograničenjima, zaključeno je
da se u specifična područja uključe prostori s sljedećim prioritetom specifičnih ograničenja:
- položaj u prostoru - otoci i poluotok Pelješac

- područja s jakim vjetrom (prema prijedlogu EK ovo se ograničenje nije moglo
koristiti za izdvajanje područja s specifičnim ograničenjima)
- područja s učestalom pojavom tuče (prema prijedlogu EK ovo se ograničenje nije moglo
- područja s rizikom od požara raslinja (prema prijedlogu EK ovo se ograničenje nije moglo
- učestalo plavljena područja (prema prijedlogu EK ovo se ograničenje nije moglo
- područje krša
- područja s rizikom od erozije tla vodom (prema prijedlogu EK ovo se ograničenje nije
moglo koristiti za izdvajanje područja s specifičnim ograničenjima)
U nastavku se prikazuje metodologija i kriteriji određivanja navedenih ograničenja s izradom

karti, kao i izrađena konačna karta administrativnih općina/gradova svrstanih u područja s
težim uvjetima gospodarenja prema specifičnim ograničenjima.
80
4.1. Karta otoka i obale
Otoke te poluotok Pelješac, obilježava činjenica da su to prostori koji su izolirani od kopna,

da je prijevoz do kopna brodom skup i vremenski zahtjevan. Poljoprivrednu proizvodnju
obilježavaju visoki troškovi proizvodnje (zbog povećanih troškova transporta potrebnih
sirovina), te povećani troškovi transporta proizvedenih poljoprivrednih proizvoda do tržišta.
Pored navedenog, otoke karakterizira također i nedostatak radne snage. Zbog svega
navedenog, na otocima kao i na poluotoku Pelješcu, prisutan je stalan trend napuštanja
korištenja poljoprivrednog zemljišta u čije uređenje je najčešće uloženi višestoljetni rad ljudi s
obzirom da je u ranijem razdoblju zemljište bilo osnovni resurs za održanje života na otocima.
Dakle, na tim prostorima ne samo da postoji velika opasnost od napuštanja korištenja

poljoprivrednog zemljišta, već se ono postepeno i permanentno događa praktički od samog
završetka II svjetskog rata. Upravo zbog navedenog napuštanja korištenja poljoprivrednog
zemljišta, na tim prostorima sve je veća opasnost od požara, stvaranju se neatraktivnih
krajobrazni vidici, smanjeni je turistički potencijal takvih područja, te se povećava
degradacija npr. suhozidina koje predstavljaju „spomenike“ ljudskoj aktivnosti. Temeljem
navedenog, smatramo da sve dijelove otoka kao i dijelove poluotoka Pelješca, koji nisu
svrstani u gorsko planinska područja te u područja s specifičnim ograničenjima, treba svrstati
u područja s specifičnim ograničenjima, čime će se omogućiti nastavak ne samo korištenja
poljoprivrednog zemljišta koje je trenutno u upotrebi, već i ponovna rekultivacija zapuštenog
poljoprivrednog zemljišta.
Izvor podataka i izračun površine
Karta otoka i poluotoka Pelješca, izrađena je na temelju postojećih topografskih karata mjerila
1:25.000, a prikazuje se na slici 32. Ukupna površina svih otoka (328.102 ha) s poluotokom
Pelješcem (36.641 ha), iznosi 364.743 ha, što predstavlja oko 6,4 % u odnosu na ukupnu
kopnenu površinu Hrvatske.
81
Slika 32: Otoci i poluotok Pelješac
82
4.2. Karta područja s jakim vjetrom
Geografski položaj Hrvatske i njezina složenost reljefa tla, osobito jadranskog dijela, uvjetuje
složenu cirkulaciju atmosfere pri tlu i na visini. Uz termičku uvjetovanu obalnu cirkulaciju i
cirkulaciju obronka, veliki utjecaj na strujanje na Jadranu ima blizina i položaj planinsko-
kopnenog zaleđa. Sve to pogoduje razvoju vremenskih situacija s jakim vjetrom za koji je
karakteristično jako horizontalno i vertikalno smicanje, izražena turbulencija, te velika brzina
uzlaznih i silaznih gibanja zraka. Osnovna značajka vjetrene klime je znatno veća brzina
vjetra u priobalju i na otocima nego u kontinentalnim dijelu Hrvatske (slika 31, Bajić i sur.,
2007). Kopnena područja najvećih vrijednosti brzine vjetra su više planine i primorska strana
Velebita.
Na jadranskoj obali i otocima prevladavaju dva tipična vjetra bura i jugo koji mogu doseći i
orkansku jačinu. Bura je suh, hladan i mahovit sjeveroistočni vjetar s maksimalnim udarima i
većim od 200 km/h. U Hrvatskoj je izmjeren apsolutni maksimalni udar vjetra od 69 m/s (248
km/h) na postaji Maslenički most kod Zadra 21. prosinca 1998. Najdulje trajanje olujne bure
od 128 sati zabilježeno je u Senju od 8. do 14. prosinca 1968 (Bajić, 1989).
Jugo je vlažan, topao i jednoličan jugoistočni vjetar. Najjači udar juga od 57 m/s (205 km/h)
zabilježen je na otoku Palagruža 4.ožujka 1974. Maksimalni udari vjetra pri buri i jugu mogu
biti 2–3 puta veći od srednje 10-minutne brzine vjetra. Bura i jugo nisu samo tipovi vjetra već
oni karakteriziraju i cijelu vremensku situaciju na hrvatskoj obali i otocima pa su uvriježeni
izrazi vrijeme po buri i vrijeme po jugu. Nerijetko se događa da na sjevernom Jadranu puše
olujna bura, a istovremeno na srednjem i južnom Jadranu olujno jugo (slika 33.)
Slika 33. Karta srednje godišnje brzine vjetra na 10 m iznad tla za Hrvatsku u razdoblju
1992–2001 (lijevo, Bajić i sur., 2007) i polje 10-minutne brzine vjetra i tlaka za
vrijeme olujne bure na sjevernom Jadranu i olujnog juga na srednjem i južnom
Jadranu 1. veljače 2012. u 12 UTC prema modelu ALADIN/HR (desno, izvor:
Državni hidrometeorološki zavod).
83
Jak ili olujni vjetar udružen s velikom količinom oborine ili čak i tučom stvara velike štete na
poljoprivrednim usjevima. U prosjeku 5% gospodarskih šteta je zbog jakog vjetra, posebice
bure.
Negativno djelovanje vjetra na biljke je mehaničko (polegnutost usjeva, lomljenje grana i
drveća, čupanje drveća, ali i rušenje staklenika i plastenika), posolica (isparene kapljice mora
koje su bura ili jugo nanijeli u morskom dimu na biljke i tlo uzrokuju zaslanjivanje i
ogoljelost tla), naslage leda (zbog kiše koja se smrzava i jakog vjetra nastaju debele naslage
leda na vegetaciji), erozija tla vjetrom, pojačano isušivanje tla, pojačana transpiracija
(isparavanje s biljaka), pospješuje širenje požara raslinja, nagnutost drveća u suprotnom
smjeru od smjera puhanja vjetra zbog stalne zračne struje koja na njih djeluje.
Polegnutost usjeva npr. pšenice, ozimih usjeva i visoke trave, eroziju tla, pojačanu
evapotranspiraciju, brže širenje požara raslinja, uzrokuje već jak vjetar (srednja 10-minutna
brzina  10.8 m/s (39 km/h)), a lomljenje grana i čupanje stabala voćaka i maslina, te posolicu
olujni vjetar (srednja 10-minutna brzina  17.2 m/s (62 km/h))
Posebni problem pojačane evapotranspiracije, zbog jakog vjetra, je na hrvatskoj obali i
otocima, te u istočnoj Hrvatskoj. Na tim područjima su i najmanje godišnje količine oborine u
Hrvatskoj, a najviše temperature zraka, što u ljetnim mjesecima uzrokuje veliki nedostatak
vlage u tlu. Erozija vjetra osobito velike štete nanosi na hrvatskoj obali i otocima zbog plitkog
sloja tla na kršu, a obala i otoci, koji su izloženi učestalom utjecaju jakog vjetra, su ogoljeni.
Iz ovoga se vidi da učinci vjetra na poljoprivredne kulture nisu jednaki u hladnom i toplom
dijelu godine. Dakle, lomljenje grana i čupanje stabala voćaka i maslina, posolica i
zaleđivanje (osobito debele naslage soli ili leda na maslinama, voćkama, vinovoj lozi i travi),
te eolska erozija tla izraženiji su u zimskim mjesecima. Ljeti pak jak vjetar pojačava
isparavanje odnosno deficit vlage u tlu, stvara povoljne uvjete za razvoj i širenje požara
raslinja, a u kontinentalnom dijelu još poliježe žitarice i visoku travu. Zbog navedenog
posebno je razmatrana prostorna razdioba učestalosti vrlo jakog vjetra u zimskom razdoblju
od studenog do ožujka i ljetnom od travnja do listopada.
Izvor podataka
Ukoliko se želi dobiti potpun uvid u strujni režim na području Hrvatske, nužno je imati
klimatski reprezentativne podatke kontinuiranih mjerenja smjera i brzine vjetra na velikom
broju postaja u trajanju najmanje 10 godina. Raspoloživost podataka mjerenja smjera i brzine
vjetra, koji zadovoljavaju te uvjete za ocjenu klimatskih značajki smjera i brzine vjetra na
području Hrvatske nije zadovoljavajuća. Za razdoblje 2003–2012. raspolaže se samo s 29
meteoroloških postaja, a da je pri tom broj nedostajućih podataka bude < 25%.
U slučaju s rijetkom mrežom mjernih postaja, koja ne pokriva teren različitih topografskih
karakteristika (različite nadmorske visine, oblike terena i sl.), najčešća metoda ocjene
interpolacije brzine vjetra na području bez mjerenja je primjena atmosferskih modela za
ograničeno područje visoke horizontalne razlučivosti. U praksi se najčešće koriste mezoskalni
modeli atmosfere, kao oblik dinamičke prilagodbe na mrežu točaka veće horizontalne
razlučivosti (eng. „downscaling”) podataka reanalize globalnih modela atmosfere ili
klimatskih modela.
Za izradu karata jakog vjetra primijenjena je metoda dinamičke prilagodbe globalnih reanaliza
Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena ERA-40 na mrežu točaka veće
horizontalne razlučivosti (8 km) upotrebom spektralnog prognostičkog modela ALADIN/HR.
Podaci su potom adaptirani na mrežu točaka od 2 km horizontalne razlučivosti metodom
dinamičke adaptacije. Vjetrena klima u prizemnom graničnom sloju proračunata je za
razdoblje 1992–2001 s podacima vremenske razlučivosti 60 minuta za 10-minutne brzine i
smjera vjetra te maksimalne udare vjetra (Bajić i sur., 2007).
84
Metodologija izrade karte jakog vjetra
Kao ograničenje u poljoprivrednoj proizvodnji uzet je kriterij vrlo jak vjetar srednje 10-
minutne brzine  14 m/s (50 km/h) s maksimalnim udarima  16.7 m/s (60 km/h) uz uvjet:
- za hladni dio godine (1. studeni do 31. ožujka) uz vjerojatnost > 50% (6 i više godina u 10
godina)
- za topli dio godine (1. travnja do 31. listopada) uz vjerojatnost > 20 % (3 i više godine u 10
godina jer su podaci brzine vjetra za 10-godišnje razdoblje).
Karta ograničenja s obzirom na brzine vjetra iznad kritične brzine  14.0 m/s u hladnom (slika
34) i toplom dijelu godine (slika 35.) pripremljene su iz podataka reanalize prognostičkog
modela ALADIN/HR. Originalni podaci s razlučivosti od 2 km u točkama mreže s
koordinatama geografske dužine i geografske širine su interpolirani na mrežu razlučivosti od
1 km u poprečnoj Merkatorovoj kartografskoj projekciji.
Slika 34. Karta ograničenja s obzirom na vrlo jak vjetar  14.0 m/s uz vjerojatnost (p) veću
od 50% za hladni dio godine (studeni–ožujak) u razdoblju 1992–2001.
85
Slika 35. Karta ograničenja s obzirom na vrlo jak vjetar  14.0 m/s uz vjerojatnost (p) od
20% za topli dio godine (travanj–listopad) u razdoblju 1992–2001.
Izračun površina
Ukupna površina područja na kojima postoje ograničenje zbog jakog vjetra iznosi 829.869 ha
ili 14,7 % ukupne kopnene površine RH.
U hladnom dijelu godine (slika 32) jakim vjetrom je obuhvaćeno 756.731 ha (13,4 % kopna
RH), a u toplom razdoblju (slika 33) 533.970 ha (9,4 % kopna RH).
Preklapanjem karata područja s jakim vjetrom u hladnom i toplom dijelu godine dobiju se
područja na kojima se javlja jak vjetar samo u hladnom dijelu godine (295.898 ha), samo u
toplom dijelu godine (73.137 ha) ili tokom cijele godine (460.834 ha).
Na slikama 34 i 35 se uočava da je najveće područje s navedenim ograničenjem podvelebitsko
područje s pripadnim otocima i dalmatinsko zaleđe.
Napomena: S obzirom da se problematika vezana uz ograničenje „učestali jaki vjetar“ u

praksi može rješavati kroz druge mjere, EK nije prihvatila predloženo
ograničenje za izdvajanje područja s specifičnim ograničenjima.
86
4.3. Karta područja ugroženog od pojave tuče
Hrvatska se nalazi u europskom tučonosnom pojasu koji se proteže od Iberskog poluotoka

preko srednje Europe do Kavkaza. Olujno nevrijeme s grmljavinom, posebice u unutrašnjosti
Hrvatske između rijeka Save, Drave i Mure, često puta je povezano s tučom u razdoblju od
svibnja do rujna. Tuča, nakon suše, najviše ugrožava poljoprivredne usjeve u Hrvatskoj i u
prosjeku nanosi 26% gospodarskih šteta. Iako tuča spada u rijetke meteorološke pojave,
dovoljna je jedna situacija s jakom tučom i da uništi sav prinos usjeva i godišnji trud
poljoprivrednika. Hrvatski poljoprivrednici, koji osiguravaju svoje usjeve od elementarnih
nepogoda, najčešće ih osiguravaju od šteta tuče.
Šezdesetih godina 20. stoljeća osnovan je sustav obrane od tuče u kontinentalnoj Hrvatskoj da
bi se zaštitila poljoprivredna proizvodnja kod nas. Međutim, obrana od tuče pomoću raketnog
sustava ne smije se provoditi u pograničnim područjima udaljenosti do 20 km od državne
granice zbog prelijetanja raketa preko granice. Budući da je najčešći smjer gibanja
grmljavinskih ćelija (kumulonimbusa, Cb) iz zapadnog kvadranta (oko 80%, Počakal i sur.,
2009), nebranjeno područje raketnim sustavom uz slovensku granicu je posebno ugroženo od
pojave tuče.
Analiza podataka tuče dobivene tučomjerima pokazuje statistički signifikantno dulje trajanje
padanja tuče i povećanje udjela zrna tuče većeg promjera (10.1–15.0 mm), a smanjenje malog
promjera (5.0–7.5 mm). To ukazuje na porast intenziteta olujnih nevremena s tučom u
kontinentalnoj Hrvatskoj, osobito posljednjih 10-ak godina (Počakal, 2011). Najveći izmjeren
promjer zrna tuče pomoću tučomjera iznosi 35.4 mm, a pojava tuče najučestalija je u lipnju.
Izvor podataka
Za definiranje indeksa ugroženosti od tuče korišteni su podaci s 450 lansirnih postaja na

kojima se bilježi pojava tuča na postaji i postotak štete na poljodjelskim kulturama u okolici
postaje u kontinentalnoj Hrvatskoj. Motritelj određuje postotak štete od tuče s preciznošću od
10% na ratarskim kulturama (kukuruz, žitarice), povrću, voću i vinovoj lozi, a velika šteta je
između 50% i 100%.
Metodologija izrade karte ugroženosti od tuče
Branjeno područje od tuče je podijeljeno na 136 kvadrata dimenzija 9 km  9 km gdje se u

svakom kvadratu nalazi barem jedna lansirna postaja. Indeks ugroženosti od tuče (i) definiran
je s relacijom:
i = f [200 (n(S)/n) + 500 (n(VS)/ n)]
gdje su f – srednji broj dana s tučom; n – broj slučajeva pojave tuče; n(S) – broj slučajeva
pojave tuče i štete i n(VS) – broj slučajeva pojave štete i velike štete.
Najmanji indeks ugroženosti imaju kvadrati s najmanjim srednjim brojem dana s tučom i
najmanjim udjelom slučajeva tuče sa štetom i velikom štetom. Najveći indeks ugroženosti
87
imaju kvadrati s najvećim srednjim brojem dana s tučom i najvećim udjelom tuče sa štetama.
Indeksi ugroženosti su izračunati za sve kvadrate i podjela stupnja ugroženosti od tuče glasi:
mala ugroženost i  50
srednja ugroženost 50 < i  100
velika ugroženost 100 < i  200
vrlo velika ugroženost 200 < i  300
ekstremna ugroženost i > 300
Kriterij za ograničeno gospodarenje na poljoprivrednom području je kada postoji velika

ugroženost od pojave tuče i iznad toga. To znači da je indeks ugroženosti > 100. Konačna karta
ugroženosti od tuče je izrađena s razlučivosti od 1 km u poprečnoj Merkatorovoj projekciji.
Slika 36. Karta indeksa ugroženosti od pojave tuče u unutrašnjosti Hrvatske u sezoni obrane
od tuče (svibanj–rujan) u razdoblju 1981–2010.
Izračun površina
Sve analize potvrđuju da je zapadni dio, zajedno sa širim područjem Požeške kotline,
najugroženije područje kontinentalnog dijela Hrvatske (1.053.100 ha ili 18.6 % za i > 100
odnosno 94.500 ha ili 1.7% za i > 200, slika 36). Područja s indeksom ugroženosti od tuče
većim od 100 uglavnom se nalaze ispred planina, uzimajući u obzir najčešći zapadni smjer
gibanja grmljavinskih ćelija Cb.
Posebno se izdvaja područje između rijeke Save i Vukomeričkog gorja gdje je ekstremna
ugroženost, te područja Hrvatskog zagorja i Požeške kotline s vrlo velikom ugroženosti od
tuče. Na tim područjima štete od tuče su vrlo velike, jer je to vinogradarsko područje, a
poznato je da su vinova loza i bobice grožđa posebno osjetljivi na udarce zrna tuče.
88
Kao što je već spomenuto zbog blizine slovenske granice nije moguće provoditi obranu od
tuče raketama, te najugroženija područja se ne mogu braniti na adekvatan način. Stoga je
nužno da se ta područja uvrste u područja sa specifičnim ograničenjem na poljoprivrednu
proizvodnju.
Napomena: S obzirom da se problematika vezana uz ograničenje „učestala pojava tuče“ u

praksi može rješavati na druge načine (npr. sustavom protugradne obrane;
osiguranjem poljoprivredne proizvodnje, itd.) EK nije prihvatila predloženo
89
4.4. Karta područja s visokim rizikom od požara raslinja
Vremenske prilike i šumski požari usko su povezani kao uzročno-posljedična veza vremena,
ljudske djelatnosti i stanja gorivog materijala (vlažnost, vrste biljnog pokrova i produkcije
biomase) u kraćem vremenskom razdoblju. U ljetnim mjesecima često na jadranskoj obali i
otocima vladaju veliki požari raslinja koji ugrožavaju i poljoprivredne kulture. Primjerice u
požaru na otoku Braču u srpnju 2011, koji se ubraja u najveće požare posljednjih tridesetak
godina, izgorjelo je 5600 ha (1/3 površina otoka) od čega samo 25000 stabala masline.
Oko 4% gospodarskih šteta uzrokuju veliki šumski požari koji se uglavnom javljaju na
jadranskoj obali i otocima. Posljedice su veće nego što mogu pokazati brojke kada izgori
polovica ili više površine otoka, koji i inače imaju ograničene uvjete za poljoprivredu (suša,
visoke temperature, pojačana evapontranspiracija, nedostatak vlage u tlu, jak vjetar, erozija
vjetrom i oborinskom vodom, posolica, tanki sloj tla na kršu često puta izmiješano s
kamenjem, velika nagnutost terena, male obradive parcele, najčešće ručna obrada ili samo s
malom mehanizacijom, problem prometne povezanosti s kopnom i dr.). Nakon požara tlo je
sklonije pojačanoj eroziji zbog jakog vjetra ili jake kiše, obnova masline i vinove loze kao i
voćarskih kultura je višegodišnja, te su potrebna veća ulaganja njihovu proizvodnju.
U prosjeku se godišnje u Hrvatskoj javlja oko 470 požara sa spaljenom površinom oko 9000
ha, a najčešće se javljaju na jadranskoj obali i otocima. Posljednjih 15-tak godina najveći broj
požara raslinja, njih 730, zabilježen je 2000. godine kada je izgorjelo 27400 ha. I u ekstremno
toplim i suhim godinama 1998, 2003. i 2007. zabilježen je iznadprosječan broj požara raslinja
s velikom spaljenom površinom na jadranskom području. Zbog klimatskih promjena
jadranska obala s otocima, ali i sve više unutrašnjost Hrvatske (Lika, istočna Slavonija) su
osjetljiviji na požare raslinja. Primjerice požari u Parku prirode Kopački rit u istočnoj
Hrvatskoj u proljeće 2007. i 2012. potvrđuju tu činjenicu.
Izvor podataka
Za kartu s velikom opasnosti od požara raslinja korišteni su meteorološki podaci (temperatura

zraka, relativna vlažnost zraka, brzina vjetra i količina oborine) iz osnovne mreže
meteoroloških postaja Državnoga hidometeorološkog zavoda. Ukupno je analizirano 84
meteorološke postaje u razdoblju 1981–2010. koje su prikazane na slici u poglavlju 3.1.
Svaka je postaja označena brojem čiji je naziv s geografskim koordinatama dan u tablici..
Metodologija izrade karte velike opasnosti od požara raslinja
Državni hidrometeorološki zavod više 30 godina procjenjuje požarno-meteorološki indeks

opasnosti od požara raslinja prema kanadskoj metodi (eng. Fire Weather Index, FWI, Van
Wagner i Pickett, 1985) pa je izrađena prostorna razdioba ocjene sezonske žestine (eng.
Seasonal Severity Rating, SSR) za požarnu sezonu od lipnja do rujna u razdoblju 1981–2010.
Iz dnevne sezonske žestine (Daily Severity Rating, DSR) prema relaciji:
DSR = 0.0272 ( FWI ) 1.77
90
se računa sezonska žestina SSR. Mogućnosti opasnosti od požara raslinja:
mala SSR  1
umjerena 1 < SSR  3
velika 3 < SSR  7
vrlo velika SSR > 7
Kriterij za ugroženo područje je kad je SSR > 7 jer tada postoji vrlo velika potencijalna
opasnost od požara raslinja. Konačna karta izrađena je s prostornom razlučivosti od 1 km u
poprečnoj Merkatorovoj projekciji.
Slika 37. Karta indeksa potencijalne opasnosti od požara raslinja sezonska žestina (SSR) u
požarnoj sezoni (lipanj–rujan) u razdoblju 1981–2010.
Izračun površina
Analizom karte (slika 37) utvrđena je vrlo velika potencijalna opasnost od požara raslinja
južno od Karlobaga što zahvaća dalmatinsku obalu, otoke i s izuzetkom otoka Paga i manjih
sjevernodalmatinskih otoka, te viših dijelova Pelješca, Biokova, Svilaje i Dinare. Vrlo velika
91
opasnost je i na južnom rogu Istre i malom dijelu Cresa. Preostali dio Kvarnera i Istre te Lika,
južni dijelovi gorske Hrvatske i Slavonija (izuzev gorja koje okružuje Požešku kotlinu) su u
klasi velike potencijalne opasnosti od požara raslinja.
Vrlo velika potencijalna opasnost od požara raslinja zahvaća područje od 1.099.900 ha (19%
kopnene površine Hrvatske), a velika od 2.748.800 ha (49% površine).
Napomena: S obzirom da se problematika vezana uz ograničenje „visoki rizik od požara

raslinja“ u praksi može rješavati na druge načine, EK nije prihvatila
predloženo ograničenje za izdvajanje područja s specifičnim ograničenjima.
92
4.5. Karta područja s učestalo plavljenim tlima
Područja koja su učestalo plavljena poplavnim vodama, također se izdvajaju u područja s

specifičnim ograničenjima. Plavljena tla karakterizira naime prekomjerno vlaženje tla,
odnosno činjenica da na takvim tlima vrlo često dolazi do oštećenja ili potpunog propadanja
ozimih usjeva uslijed nedostatka zraka u tlu, da je često onemogućena pravovremena i
kvalitetna obrada tla, kao i sjetva kako jarih tako i ozimih kultura, te da se na jesen javlja
nemogućnost obavljanja žetve i berbe poljoprivrednih kultura. Zbog navedenog,
poljoprivredna proizvodnja na takvim tlima je vrlo rizična. Plavljenje poljoprivrednog
zemljišta predstavljaju dakle ozbiljno ograničenja za intenzivnu i ekonomski isplativu
poljoprivrednu proizvodnju.
Izvor podataka i metodologija izrade karte
Karta područja s učestalo plavljenim tlima izrađena je na temelju kartografskih digitalnih

podataka, dobivenih od tvrtke „Hrvatske Vode“ (pravna osoba za upravljanje vodama,
10000, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220), odnosno na temelju podataka o dugogodišnjem
praćenju opažanja površina plavljenih područja i učestalosti poplava u Hrvatskoj. Karta s
učestalo plavljenim područjima, mjerila 1:100.000, prikazuje se na slici 38.
Izračun površina
Na osnovu karte s učestalo plavljenim tlima (slika 38) izvršena je inventarizacija površina te
je utvrđeno da ukupna površina tala s navedenim učestalim plavljenjem u Hrvatskoj iznosi
192.417,0 ha, što predstavlja 3,4 % ukupne kopnene površine RH.
93
Slika 38. Područja s učestalim poplavama
Napomena: S obzirom da se problematika vezana uz ograničenje „učestale poplave“ u

praksi može rješavati na druge načine, EK nije prihvatila predloženo
94
4.6. Karta područja pod kršem
Krško područje također tretiramo kao specifično ograničenje s obzirom da su na tom području
vrlo otežani uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju, i to zbog više različitih razloga. Prije svega,
poljoprivredna proizvodnja je otežana zbog velikog broja vrtača po km2 površine krša.
Nadalje, vrlo često se na takvom području poljoprivredna djelatnost obavlja „ručno“
motikom, ili malim traktorom, s obzirom da ga karakterizira stjenovitost, kamenitost, uski
putovi omeđeni suhozidinama, grmičasta vegetacija slabo prohodna, itd., a što sve skupa
otežava primjenu suvremene mehanizacije. Eventualno se poljoprivredna djelatnost na krškim
područjima može obavljati traktorima vrlo malih zahvata posebno izrađenih za područje krša,
međutim njihova produktivnost je znatno manja u odnosu na suvremenu mehanizaciju širokih
radnih zahvata. Zbog svega navedenog, poljoprivredna proizvodnja na krškom području vrlo
je otežana. Navedene značajke predstavljaju ozbiljna ograničenja za intenzivnu i ekonomski
isplativu poljoprivrednu proizvodnju.
Izvor podataka i metodologija izrade karte
Hrvatska krška područja pripadaju tipu krša umjerenih širina (Dinaridi, Alpe, Pirineji, itd.)
koja se ističu debelim (i do 8 km) karbonatnim mezozojskim i paleogenskim sedimentima, što
uz naglašenu tektonsku razlomljenost utječe na podjednaku zastupljenost horizontalnih i
vertikalnih oblika (speleoloških objekata). Hrvatsko krško područje čini trokut čiji se
sjeverozapadni vrh nalazi kod Savudrije, jugoistočni je na rtu Prevlake (uključujući i sve
hrvatske otoke), a treći, sjeverni, nalazi se južno od Karlovca. Hrvatski krški trokut
predstavlja dio širega dinarskoga krškog kompleksa. Za potrebe ovog projekta, krško područje
prikazano je i analizirano prema definiciji krša iz Izvješća o stanju u prostoru RH (2003).
Karta područja pod kršem izrađena je u mjerilu 1:100.000, te se prikazuje na slici 39.
Prilikom utvrđivanja granice uvažavana je cjelovitost prostora s karbonatnim vapnenačkim i
dolomitnim stijenama.
95
Slika 39: Rasprostranjenost područja pod kršem u Hrvatskoj
Izračun površine
Na osnovu karte krškog područja (slika 39) izvršena je inventarizacija površina te je utvrđeno
da ukupna površina tala na krškom području Hrvatske iznosi 2.821.883,0 ha, što predstavlja
oko 50 % ukupne kopnene površine RH.
96
4.7. Karta rizika od erozije tla vodom
Erozija tla vodom predstavlja ozbiljan problem u poljoprivredi. Na nagnutim padinama s tlom
ili/i supstratom podložnim eroziji tla vodom, uslijed erozije dolazi do odnošenja oraničnog
sloja tla, koji je najčešće uslijed izvedenih melioracijskih zahvata visoke razine plodnosti,
obogaćen hranivima, te koji je tretiran sredstvima za zaštitu bilja. Erozija tla izaziva oštećenje
i smanjenje korijenovog sustava i nadzemnih organa biljaka, formiranjem brazdi i jaruga
otežava kretanje mehanizacije i smanjuje neto površinu pogodnu za korištenje. Poseban
problem uzrokuje erozija tla vodom na tlima koja se obrađuju, te koja su tijekom dijela godine
bez vegetacijskog pokrova. Obrada tla uzrokuje naime javljanje erozijskih procesa zbog čega
je nužno provoditi protuerozijske mjere što ima pored svega navedenog, za posljedicu
povećanje troškova proizvodnje i održavanje postojeće razine plodnosti tla. Zbog navedenog,
poljoprivredna proizvodnja na tlima s umjerenim a naročito s visokim rizikom od erozije tla
vodom, jako je otežana i s ekonomskog aspekta slabo isplativa za većinu poljoprivrednih
kultura.
Izvor podataka
Za prikaz područja s ovim ograničenjem, koristiti će se postojeće karte potencijalnog i

stvarnog rizika od erozije tla vodom mjerila 1:300.000.
Metodologija izrade karte
Karte potencijalnog i stvarnog rizika od erozije tla vodom, izrađene su prema programu
CORINE, odnosno prema CORINE metodi koja predstavlja kvalitativnu kartografsku metodu
procjene rizika od erozije tla vodom u mjerilu 1:300.000. Izrađene karte s potencijalnim i
stvarnim rizikom od erozije tla vodom prikazuju se na slikama 40 i 41.
Klase potencijalnog rizika N

Klase stvarnog rizika N
od erozije tla vodom od erozije tla vodom
Tumač
Tumač
Klasa rizika Klasa rizika
Niski rizik Niski rizik

Umjereni rizik Umjereni rizik
Visoki rizik Visoki rizik
Vodene površine
Vodene površine
Naselja Naselja
50 0 50 Km
100 Kilometers 50 0 50 Km
100 Kilometers
Slika 40: Karta potencijalnog rizika Slika 41: Karta stvarnog rizika
od erozije tla vodom od erozije tla vodom
97
Izračun površina
Potencijalni rizik od erozije tla vodom definiran je kao temeljna osjetljivost tla prema eroziji
vodom i to ne uzimajući u obzir vegetacijski pokrov ili način korištenja. Potencijalni rizik
predstavlja dakle najgori mogući slučaj, odnosno procjena potencijalnog rizika od erozije tla
vodom temelji se na pretpostavci da se cjelokupno područje istraživanja koristi kao obradivo.
Na temelju karte potencijalnog rizika od erozije tla vodom (slika 38) izvršena je
inventarizacija površina koja se prikazuje u tablici 13.
Tablica 13 : Površina i zastupljenost klasa potencijalnog rizika od erozije tla vodom u Hrvatskoj
Klasa rizika Na poljoprivrednom Pod šumom Ukupno
zemljištu
ha % ha % ha %
Niski rizik 1723210,5 53,64 674199,3 28,67 2397409,8 43,09
Umjereni rizik 743130,8 23,13 623280,5 26,51 1366411,3 24,55
Visoki rizik 746474,7 23,23 1053790,2 44,82 1800264,9 32,36
Ukupno 3212816,0 100,0 2351270,0 100,0 5564086,0 100,0
Stvarni rizik od erozije tla vodom predstavlja stvarni ili aktualni rizik od erozije u okviru čije
procjene se uvažava dakle vegetacijski pokrov i način korištenja zemljišta. Na temelju karte
stvarnog rizika od erozije tla vodom (slika 39) izvršena je inventarizacija površina koja se
prikazuje u tablici 14.
Tablica 14: Površina i zastupljenost klasa stvarnog rizika od erozije tla vodom u Hrvatskoj
Klasa rizika Na poljoprivrednom Pod šumom Ukupno
zemljištu
ha % ha % ha %
Niski rizik 1723210,5 53,64 1297479,8 55,18 3020690,3 54,29
Umjereni rizik 743130,8 23,13 1053790,2 44,82 1796921,0 32,29
Visoki rizik 746474,7 23,23 0,0 0,00 746474,7 13,42
Ukupno 3212816,0 100,0 2351270,0 100,00 5564086,0 100,0
Napomena: Kroz mjeru poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, osigurana je potpora za

tla ugrožena erozijom te se ovo ograničenje nije koristilo za izdvajanje područja
sa specifičnim ograničenjima
98
4.8. Integrirana karta sa specifičnim ograničenjima
Kao područje sa specifičnim ograničenjima u poljoprivrednoj proizvodnji određeno je

područje krša i otoka (slika 42a i 42b). Iz tog područje izdvojena su sva područja koja nisu
ušla u gorsko planinsko područja (poglavlje 2) i područja s biofizičkim ograničenjima
(poglavlje 3). Preostala područja predstavljaju podlogu za utvrđivanje područja odnosno JLS
sa specifičnim ograničenjima (slika 43).
Slika 42a. Jedinstvena karta područja RH na kojima postoje specifična ograničenja
99
Slika 42b. Jedinstvena karta područja RH na kojima postoje specifična ograničenja s
područjima koja su svrstana u GPP i BFO.
100
Slika 43. Jedinstvena karta specifičnih ograničenja na površinama koje nisu ušle u gorsko
planinsko područje i u područje s biofizičkim ograničenjima
Ukupna površina svih područja na kojima postoje specifična ograničenja iznosi 2.821.883 ha
što čini oko 50,0 % kopnenog teritorija RH. Kada se iz te karte „isjeku“ gorsko planinska
područja i područja s biofizičkim ograničenjima, ukupna površina područja sa specifičnim
ograničenjima iznosi 367.645 ha, odnosno 6,5 % kopnenog teritorija RH.
101
gospodarenja u poljoprivredi prema specifičnim ograničenjima
Uredbom (EU) br. 1305/2013, propisano je da ukupna površina područja sa specifičnim

ograničenjima može iznositi maksimalno 10 % u odnosu na ukupnu površinu države, a što bi u
slučaju Hrvatske iznosilo 565.940 ha (ili 5.659,4 km2). Temeljem navedenog, izvršeno je preklapanje
karte administrativnih općina / gradova s kartom vezanom uz specifična ograničenja, tj. kartom
područja krša koje nije ušlo u gorsko planinska područja i područja s biofizičkim ograničenjem (slika
43 u poglavlju 4.8.).
Prilikom preklapanja uvažavan je kriterij da se administrativna općina / grad svrstava u područje sa

specifičnim ograničenjem uz kriterij ako se na više od 50 % ukupne površine općine nalaze područja
sa specifičnim ograničenjima.
Specifična ograničenja se javljaju na površini 367.645 ha, odnosno 6,5 % kopnenog teritorija RH. To
znači da će u područje sa specifičnim ograničenjima biti uvrštene sve one JLS u kojima će površina
krša zauzimati više od 50 % površine JLS.
102
Slika 44. Jedinice lokalne samouprave u kojima se krš javlja na više od 50 % površine a nisu ušle u
gorsko planinska područja niti u područja s biofizičkim ograničenjem.
103
4.10. Prijedlog administrativnih općina/gradova unutar područja sa specifičnim
ograničenjima
Uvažavajući kriterije za svrstavanje JLS (administrativnih općina / gradova) u područja sa

specifičnim ograničenjima (poglavlje 4.9.) izrađen je konačni prijedlog područja koja će biti
svrstana u područja s tima ograničenjima (slika 45 i tablica 15).
Slika 45. Prijedlog JLS (administrativnih općina / gradova) za svrstavanje u područja sa

specifičnim ograničenjima.
Od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave (556) njih 54 (9,7 %) zadovoljava zadane
kriterije za svrstavanje u područja sa specifičnim ograničenjima (tablica 15). Te općine /
gradovi zauzimaju površinu od 366.771 ha što čini 6,5 % cjelokupnog kopnenog teritorija
RH. U tim općinama / gradovima na kojima postoje specifična ograničenja ima 24.027 ha
korištenog poljoprivrednog zemljišta što čini 2,3 % sveukupnog poljoprivrednog zemljišta u
RH.
104
Tablica 15. Administrativne općine /gradovi koji zadovoljavaju postavljene kriterije za izdvajanje područja s specifičnim ograničenjima
Jedinica lokalne samouprave Matični Status Županija Površina Površina Udio krša u
broj JLS*** korištenog Površina krša (ha) ukupnoj
JLS-e poljopriv- JLS-a površini
rednog (ha) JLS (%)
zemljišta
BARBAN 00060 O Istarska 243 9.020 9.020 100,00
BIBINJE 00205 O Zadarska 23 1.295 1.295 100,00
BIOGRAD NA MORU 00221 G Zadarska 838 3.694 3.694 100,00
BOL 00272 O Splitsko‐dalmatinska 121 2.222 2.222 100,00
BOSILJEVO 00302 O Karlovačka 245 11.060 11.060 100,00
BRTONIGLA ‐ VERTENEGLIO 00400 O Istarska 765 3.313 3.313 100,00
DOBRINJ 00744 O Primorsko‐goranska 31 5.405 5.405 100,00
FAŽANA ‐ FASANA 06190 O Istarska 176 1.362 1.362 100,00
FUNTANA ‐ FONTANE 06297 O Istarska 105 786 786 100,00
GRAČIŠĆE 01325 O Istarska 463 6.021 6.021 100,00
JOSIPDOL 01724 O Karlovačka 943 16.549 16.549 100,00
KAŠTELA 01813 G Splitsko‐dalmatinska 494 5.786 5.786 100,00
KAŠTELIR‐LABINCI ‐ CASTELLIERE‐S. DOMENICA 05975 O Istarska 810 3.540 3.540 100,00
LIŠANE OSTROVIČKE 02348 O Zadarska 225 4.995 4.995 100,00
LIŽNJAN ‐ LISIGNANO 02356 O Istarska 837 6.807 6.807 100,00
MARČANA 02542 O Istarska 363 13.134 13.134 100,00
MEDULIN 02631 O Istarska 201 3.419 3.419 100,00
METKOVIĆ 02640 G Dubrovačko‐neretvanska 424 5.085 5.085 100,00
NOVIGRAD 05371 O Zadarska 69 5.133 5.133 100,00
NOVIGRAD ‐ CITTANOVA 02917 G Istarska 791 2.681 2.681 100,00
OMIŠALJ 03018 O Primorsko‐goranska 2 3.924 3.924 100,00
PAKOŠTANE 03174 O Zadarska 543 8.424 8.424 100,00
PIROVAC 05819 O Šibensko‐kninska 113 3.954 3.954 100,00
105
PODBABLJE 03379 O Splitsko‐dalmatinska 88 4.439 4.439 100,00
POJEZERJE 03433 O Dubrovačko‐neretvanska 483 3.332 3.332 100,00
POREČ ‐ PARENZO 03484 G Istarska 1.140 11.136 11.136 100,00
POSEDARJE 03492 O Zadarska 441 7.754 7.754 100,00
PRIVLAKA 05746 O Zadarska 34 1.114 1.114 100,00
PULA ‐ POLA 03590 G Istarska 222 5.361 5.361 100,00
RAŠA 03689 O Istarska 21 7.959 7.959 100,00
RAŽANAC 03719 O Zadarska 226 6.907 6.907 100,00
ROVINJ ‐ ROVIGNO 03743 G Istarska 603 7.765 7.765 100,00
SAMOBOR 03808 G Zagrebačka 1.074 25.062 19.777 78,91
SINJ 03891 G Splitsko‐dalmatinska 1.295 19.544 19.544 100,00
SKRADIN 03948 G Šibensko‐kninska 1.061 18.691 18.691 100,00
STANKOVCI 04111 O Zadarska 321 6.846 6.846 100,00
STARI GRAD 04138 G Splitsko‐dalmatinska 439 5.301 5.301 100,00
SVETI FILIP I JAKOV 04286 O Zadarska 663 4.777 4.777 100,00
SVETVINČENAT 04359 O Istarska 206 7.952 7.952 100,00
ŠKABRNJA 04456 O Zadarska 303 2.256 2.256 100,00
TAR‐VABRIGA ‐ TORRE‐ABREGA 06319 O Istarska 478 2.717 2.717 100,00
TOUNJ 05576 O Karlovačka 162 9.651 9.651 100,00
TRILJ 04600 G Splitsko‐dalmatinska 483 26.685 26.685 100,00
TROGIR 04634 G Splitsko‐dalmatinska 214 3.920 3.920 100,00
UMAG ‐ UMAGO 04685 G Istarska 1.350 8.176 8.176 100,00
VIŠNJAN ‐ VISIGNANO 04979 O Istarska 796 6.336 6.336 100,00
VIŽINADA ‐ VISINADA 04987 O Istarska 424 3.531 3.531 100,00
VODNJAN ‐ DIGNANO 05029 G Istarska 990 10.072 10.072 100,00
VRBNIK 05070 O Primorsko‐goranska 144 4.943 4.943 100,00
VRSAR ‐ ORSERA 05169 O Istarska 334 3.645 3.645 100,00
ZADVARJE 05959 O Splitsko‐dalmatinska 3 1.328 1.328 100,00
ZAŽABLJE 05231 O Dubrovačko‐neretvanska 123 6.094 6.094 100,00
106
ZMIJAVCI 05282 O Splitsko‐dalmatinska 65 1.393 1.393 100,00
ŽAKANJE 05304 O Karlovačka 1.018 4.475 4.475 100,00
Status JLS*** : O – općina, G – grad
107
5. IZRADA JEDINSTVENE KARTE S PRIRODNIM (RELJEFNIM I BIOFIZIČKIM)
I SPECIFIČNIM OGRANIČENJIMA U POLJOPRIVREDI
5.1. Integrirana karta administrativnih općina / gradova svrstanih u gorsko planinska

područja, te u područja s težim uvjetima gospodarenja prema biofizičkim i
specifičnim ograničenjima
Temeljem karti s prijedlogom administrativnih općina / gradova, svrstanih u gorsko planinska

područja, te u područja s biofizičkim i specifičnim ograničenjima, izrađena je jedinstvena
karta koja uključuje sve općine / gradove s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi, kao i
općine / gradove koji nisu svrstani u teže uvjete gospodarenja. Spomenuta karta prikazuje se
na slici 46.
Slika 46: Jedinstvena karta općina / gradova svrstanih u teže uvjete gospodarenja u
poljoprivredi
108
Temeljem navedene karte, izvršena je inventarizacija površina općina / gradova, svrstanih u
pojedine kategorije težih uvjeta gospodarenja u poljoprivredi, kao i površina korištenog
poljoprivrednog zemljišta.
Tablica 16: Površina i struktura pojedinih JLS-a prema kategorijama težih uvjeta
gospodarenja u poljoprivredi
Općine/gradovi Općine / Površina općina / Ukupno korišteno Korišteno zemljište
po pojedinim Gradovi gradova poljoprivredno u tim općinama
kategorijama * zemljište u tim samo na području s
u općinama ograničenjima
broj % ha % ha %** ha %**
GPP 52 9,35 1.175.786 20,78 32.034 3,13 12.547 1,23
BFO 329 59,17 3.181.062 56,21 563.088 55,03 446.412 43,63
SPEC 54 9,72 366.771 6,48 24.027 2,35 23.737 2,32
Ukupno 435 78,24 4.723.619 83,47 619.149 60,51 482.696 47,18
NE 121 21,76 935.781 16,53 404.079 39,49 146.478 14,32
Sveukupno 556 100,00 5.659.400 100,00 1.023.228 100,00
* Tumač kratica
GPP- Gorsko planinska područja
BFO - Područja prema biofizičkim ograničenjima
SPEC - Područja prema specifičnim ograničenjima
NE - Područja koja nisu svrstana u gornje kategorije, odnosno u teže uvjete gospodarenja
u poljoprivredi
** postotak izračunat u odnosu na ukupno korišteno poljoprivredno zemljište
Tablica 17: Jedinice lokalne samouprave s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi

Jedinica lokalne Matični Status Županija Površina Površina Ograničenje
samouprave broj JLS** JLS korištenog
JLS-e poljopriv-
rednog
zemljišta
ha ha
ANTUNOVAC 00027 O Osječko‐baranjska 5.732 4.131 BFO
BABINA GREDA 00035 O Vukovarsko‐srijemska 7.596 4.114 BFO
BAKAR 00043 G Primorsko‐goranska 12.544 2 GPP
BALE ‐ VALLE 00051 O Istarska 8.216 273 BFO
BARBAN 00060 O Istarska 9.020 243 SPEC
BARILOVIĆ 00078 O Karlovačka 17.625 1.116 BFO
BAŠKA 00086 O Primorsko‐goranska 10.007 132 BFO
BAŠKA VODA 00094 O Splitsko‐dalmatinska 2.539 95 GPP
BEDEKOVČINA 00116 O Krapinsko‐zagorska 5.129 799 BFO
BEDENICA 05509 O Zagrebačka 2.172 830 BFO
BEDNJA 00124 O Varaždinska 7.671 378 BFO
BENKOVAC 00175 G Zadarska 51.404 3.841 BFO
BEREK 00183 O Bjelovarsko‐bilogorska 11.121 2.372 BFO
BERETINEC 00191 O Varaždinska 1.238 178 BFO
109
BIBINJE 00205 O Zadarska 1.295 23 SPEC
BILICE 06211 O Šibensko‐kninska 2.582 60 BFO
BIOGRAD NA MORU 00221 G Zadarska 3.694 838 SPEC
BISKUPIJA 03107 O Šibensko‐kninska 13.354 148 BFO
BIZOVAC 00230 O Osječko‐baranjska 10.029 6.857 BFO
BJELOVAR 00248 G Bjelovarsko‐bilogorska 18.775 8.686 BFO
Dubrovačko‐
BLATO 00256 O neretvanska 6.665 471 BFO
BOL 00272 O Splitsko‐dalmatinska 2.222 121 SPEC
BOSILJEVO 00302 O Karlovačka 11.060 245 SPEC
BRCKOVLJANI 00337 O Zagrebačka 6.962 2.283 BFO
BRELA 00779 O Splitsko‐dalmatinska 2.685 6 GPP
BRESTOVAC 00353 O Požeško‐slavonska 28.004 3.173 BFO
BREZNICA 00361 O Varaždinska 3.407 857 BFO
BREZNIČKI HUM 01511 O Varaždinska 2.611 511 BFO
BRINJE 00370 O Ličko‐senjska 32.841 2.900 GPP
BROD MORAVICE 00388 O Primorsko‐goranska 6.175 23 GPP
BRODSKI STUPNIK 00396 O Brodsko‐posavska 5.855 1.043 BFO
BRTONIGLA ‐
VERTENEGLIO 00400 O Istarska 3.313 765 SPEC
BUDINŠČINA 00418 O Krapinsko‐zagorska 5.451 536 BFO
BUJE ‐ BUIE 00426 G Istarska 9.933 793 BFO
BUZET 00434 G Istarska 16.739 914 BFO
CERNA 00442 O Vukovarsko‐srijemska 7.121 3.378 BFO
CERNIK 00469 O Brodsko‐posavska 12.761 1.150 BFO
CEROVLJE 00477 O Istarska 10.618 964 BFO
CESTICA 00485 O Varaždinska 4.640 1.071 BFO
CETINGRAD 00493 O Karlovačka 13.704 1.172 BFO
CISTA PROVO 00507 O Splitsko‐dalmatinska 10.791 15 BFO
CIVLJANE 00515 O Šibensko‐kninska 8.278 26 GPP
CRES 00523 G Primorsko‐goranska 29.187 3.211 BFO
CRIKVENICA 00531 G Primorsko‐goranska 2.967 2 BFO
CRNAC 00540 O Virovitičko‐podravska 7.917 4.694 BFO
ČABAR 00558 G Primorsko‐goranska 28.040 352 GPP
ČAČINCI 00566 O Virovitičko‐podravska 14.485 3.358 BFO
ČAĐAVICA 00574 O Virovitičko‐podravska 9.053 5.682 BFO
ČAGLIN 00582 O Požeško‐slavonska 17.835 3.507 BFO
ČAVLE 00612 O Primorsko‐goranska 8.449 12 GPP
ČAZMA 00639 G Bjelovarsko‐bilogorska 24.004 6.184 BFO
DARDA 00663 O Osječko‐baranjska 9.414 4.554 BFO
DARUVAR 00671 G Bjelovarsko‐bilogorska 6.419 1.964 BFO
DAVOR 00680 O Brodsko‐posavska 4.250 2.251 BFO
110
DEKANOVEC 06033 O Međimurska 609 266 BFO
DELNICE 00698 G Primorsko‐goranska 23.037 61 GPP
DESINIĆ 00701 O Krapinsko‐zagorska 4.536 1.001 BFO
DEŽANOVAC 00710 O Bjelovarsko‐bilogorska 10.255 5.510 BFO
DICMO 00728 O Splitsko‐dalmatinska 6.919 181 BFO
DOBRINJ 00744 O Primorsko‐goranska 5.405 31 SPEC
DONJA DUBRAVA 00787 O Međimurska 1.866 645 BFO
DONJA MOTIČINA 05762 O Osječko‐baranjska 5.206 770 BFO
DONJA STUBICA 00795 G Krapinsko‐zagorska 4.323 587 BFO
DONJA VOĆA 00809 O Varaždinska 3.566 484 BFO
DONJI ANDRIJEVCI 00817 O Brodsko‐posavska 5.716 2.933 BFO
DONJI KUKURUZARI 00833 O Sisačko‐moslavačka 11.378 502 BFO
DONJI LAPAC 00841 O Ličko‐senjska 35.277 1.240 GPP
DONJI VIDOVEC 00892 O Međimurska 1.351 541 BFO
DRAGALIĆ 05681 O Brodsko‐posavska 5.932 1.623 BFO
DRAGANIĆ 00906 O Karlovačka 7.241 876 BFO
DRENOVCI 00922 O Vukovarsko‐srijemska 20.034 8.443 BFO
DRNIŠ 00957 G Šibensko‐kninska 35.358 996 BFO
DUBRAVICA 05495 O Zagrebačka 2.047 690 BFO
Dubrovačko‐
DUBROVAČKO PRIMORJE 05983 O neretvanska 19.735 447 BFO
Dubrovačko‐
DUBROVNIK 00981 G neretvanska 14.285 336 BFO
DUGA RESA 00990 G Karlovačka 6.042 536 BFO
DUGI RAT 01007 O Splitsko‐dalmatinska 1.089 38 BFO
DUGO SELO 01015 G Zagrebačka 5.394 1.257 BFO
DUGOPOLJE 05851 O Splitsko‐dalmatinska 6.336 49 BFO
DVOR 01023 O Sisačko‐moslavačka 50.477 2.471 BFO
ĐULOVAC 01058 O Bjelovarsko‐bilogorska 18.763 2.747 BFO
ĐURĐENOVAC 01066 O Osječko‐baranjska 11.684 5.157 BFO
ĐURMANEC 01082 O Krapinsko‐zagorska 5.799 205 BFO
ERNESTINOVO 01112 O Osječko‐baranjska 3.227 2.317 BFO
ERVENIK 01139 O Šibensko‐kninska 21.222 102 BFO
FARKAŠEVAC 01147 O Zagrebačka 7.371 2.813 BFO
FAŽANA ‐ FASANA 06190 O Istarska 1.362 176 SPEC
FERIČANCI 01163 O Osječko‐baranjska 4.608 1.347 BFO
FUNTANA ‐ FONTANE 06297 O Istarska 786 105 SPEC
FUŽINE 01171 O Primorsko‐goranska 8.644 465 GPP
GALOVAC 05711 O Zadarska 953 75 BFO
GARČIN 01180 O Brodsko‐posavska 8.753 3.338 BFO
GAREŠNICA 01198 G Bjelovarsko‐bilogorska 22.648 7.947 BFO
GENERALSKI STOL 01201 O Karlovačka 9.944 244 BFO
111
GLINA 01210 G Sisačko‐moslavačka 54.415 3.936 BFO
GORNJA STUBICA 01252 O Krapinsko‐zagorska 4.851 846 BFO
GORNJA VRBA 05690 O Brodsko‐posavska 2.042 950 BFO
GORNJI BOGIĆEVCI 01279 O Brodsko‐posavska 4.405 1.367 BFO
GORNJI KNEGINEC 01295 O Varaždinska 2.222 201 BFO
GOSPIĆ 01309 G Ličko‐senjska 96.729 4.890 GPP
GRAČAC 01317 O Zadarska 95.734 1.219 GPP
GRAČIŠĆE 01325 O Istarska 6.021 463 SPEC
GRAD ZAGREB 01333 G Grad Zagreb 40.255 5.623 BFO
GRADAC 01341 O Splitsko‐dalmatinska 7.242 49 GPP
GRADINA 01368 O Virovitičko‐podravska 12.084 8.359 BFO
GRADIŠTE 01376 O Vukovarsko‐srijemska 5.656 3.353 BFO
GROŽNJAN ‐ GRISIGNANA 01384 O Istarska 6.739 588 BFO
GRUBIŠNO POLJE 01392 G Bjelovarsko‐bilogorska 26.545 8.565 BFO
GVOZD 05100 O Sisačko‐moslavačka 21.432 1.504 BFO
HERCEGOVAC 01449 O Bjelovarsko‐bilogorska 5.071 3.645 BFO
HRAŠĆINA 01465 O Krapinsko‐zagorska 2.808 507 BFO
HRVACE 01481 O Splitsko‐dalmatinska 20.714 352 GPP
HRVATSKA KOSTAJNICA 01503 G Sisačko‐moslavačka 5.259 212 BFO
HUM NA SUTLI 01520 O Krapinsko‐zagorska 3.746 722 BFO
HVAR 01538 G Splitsko‐dalmatinska 7.576 327 BFO
IMOTSKI 01554 G Splitsko‐dalmatinska 5.823 159 BFO
IVANEC 01562 G Varaždinska 9.609 879 BFO
IVANIĆ‐GRAD 01589 G Zagrebačka 17.372 6.951 BFO
JAGODNJAK 06092 O Osječko‐baranjska 10.208 7.124 BFO
JAKOVLJE 01635 O Zagrebačka 3.573 416 BFO
Dubrovačko‐
JANJINA 05991 O neretvanska 3.014 137 BFO
JASENICE 01678 O Zadarska 12.205 70 BFO
JASENOVAC 01686 O Sisačko‐moslavačka 16.184 2.258 BFO
JASTREBARSKO 01694 G Zagrebačka 22.665 3.667 BFO
JELENJE 01708 O Primorsko‐goranska 10.924 26 GPP
JELSA 01716 O Splitsko‐dalmatinska 13.992 854 BFO
JESENJE 05525 O Krapinsko‐zagorska 2.456 142 BFO
JOSIPDOL 01724 O Karlovačka 16.549 943 SPEC
KALI 01732 O Zadarska 941 58 BFO
Koprivničko‐
KALINOVAC 05592 O križevačka 3.557 1.282 BFO
KAMANJE 06238 O Karlovačka 1.480 53 BFO
KANFANAR 01759 O Istarska 5.975 185 BFO
KARLOBAG 01783 O Ličko‐senjska 28.124 176 GPP
KARLOVAC 01791 G Karlovačka 40.182 4.718 BFO
112
KAROJBA 05967 O Istarska 3.465 182 BFO
KASTAV 01805 G Primorsko‐goranska 1.145 6 BFO
KAŠTELA 01813 G Splitsko‐dalmatinska 5.786 494 SPEC
KAŠTELIR‐LABINCI ‐
CASTELLIERE‐S.
DOMENICA 05975 O Istarska 3.540 810 SPEC
KIJEVO 01830 O Šibensko‐kninska 7.435 59 GPP
KISTANJE 01848 O Šibensko‐kninska 24.428 314 BFO
KLANA 01864 O Primorsko‐goranska 9.410 54 GPP
KLANJEC 01872 G Krapinsko‐zagorska 2.587 428 BFO
KLENOVNIK 01899 O Varaždinska 2.566 265 BFO
KLINČA SELA 01902 O Zagrebačka 7.733 1.686 BFO
KLIS 01929 O Splitsko‐dalmatinska 14.876 131 BFO
KNEŽEVI VINOGRADI 01953 O Osječko‐baranjska 25.134 12.610 BFO
KNIN 01961 G Šibensko‐kninska 35.577 96 GPP
KOLAN 06220 O Zadarska 2.887 1.714 BFO
KOMIŽA 01970 G Splitsko‐dalmatinska 4.927 64 BFO
Dubrovačko‐
KONAVLE 01988 O neretvanska 21.009 790 BFO
KONČANICA 01996 O Bjelovarsko‐bilogorska 8.420 3.316 BFO
KONJŠČINA 02003 O Krapinsko‐zagorska 4.392 540 BFO
Koprivničko‐
KOPRIVNIČKI BREGI 02020 O križevačka 3.426 1.594 BFO
Koprivničko‐
KOPRIVNIČKI IVANEC 02038 O križevačka 3.301 1.948 BFO
Dubrovačko‐
KORČULA 02046 G neretvanska 11.231 357 BFO
KOSTRENA 05380 O Primorsko‐goranska 1.202 0 BFO
KOŠKA 02054 O Osječko‐baranjska 12.251 6.377 BFO
KOTORIBA 02062 O Međimurska 2.650 1.404 BFO
KRALJEVEC NA SUTLI 02089 O Krapinsko‐zagorska 2.693 754 BFO
KRALJEVICA 02097 G Primorsko‐goranska 1.757 1 BFO
KRAPINA 02119 G Krapinsko‐zagorska 4.751 896 BFO
KRAPINSKE TOPLICE 02127 O Krapinsko‐zagorska 4.851 842 BFO
KRAŠIĆ 05339 O Zagrebačka 7.126 712 BFO
KRAVARSKO 05452 O Zagrebačka 5.807 476 BFO
KRIŽ 02135 O Zagrebačka 11.854 3.090 BFO
KRK 02151 G Primorsko‐goranska 11.048 174 BFO
KRNJAK 02160 O Karlovačka 11.205 1.368 BFO
KRŠAN 02178 O Istarska 12.294 1.304 BFO
KUKLJICA 05720 O Zadarska 679 11 BFO
Dubrovačko‐
KULA NORINSKA 02194 O neretvanska 6.095 169 BFO
KUMROVEC 05533 O Krapinsko‐zagorska 1.755 298 BFO
113
KUTINA 02208 G Sisačko‐moslavačka 29.537 5.971 BFO
LABIN 02224 G Istarska 7.269 91 BFO
LANIŠĆE 02232 O Istarska 14.418 351 GPP
LASINJA 02259 O Karlovačka 8.225 553 BFO
Dubrovačko‐
LASTOVO 02267 O neretvanska 5.260 93 BFO
LEĆEVICA 05860 O Splitsko‐dalmatinska 8.742 103 BFO
LEKENIK 02283 O Sisačko‐moslavačka 22.859 1.729 BFO
LEPOGLAVA 02291 G Varaždinska 6.551 441 BFO
LEVANJSKA VAROŠ 02305 O Osječko‐baranjska 12.369 1.563 BFO
LIPIK 02313 G Požeško‐slavonska 20.868 4.839 BFO
LIPOVLJANI 02321 O Sisačko‐moslavačka 10.867 1.900 BFO
LIŠANE OSTROVIČKE 02348 O Zadarska 4.995 225 SPEC
LIŽNJAN ‐ LISIGNANO 02356 O Istarska 6.807 837 SPEC
LOBOR 02364 O Krapinsko‐zagorska 4.262 621 BFO
LOKVE 02372 O Primorsko‐goranska 4.235 25 GPP
LOKVIČIĆI 05878 O Splitsko‐dalmatinska 2.857 26 GPP
LOPAR 06246 O Primorsko‐goranska 2.649 33 BFO
LOVINAC 02402 O Ličko‐senjska 34.215 912 GPP
LOVRAN 02429 O Primorsko‐goranska 2.025 7 GPP
LOVREČ 02437 O Splitsko‐dalmatinska 10.577 6 BFO
LUDBREG 02445 G Varaždinska 6.830 2.314 BFO
LUKA 05487 O Zagrebačka 1.718 365 BFO
LUKAČ 02453 O Virovitičko‐podravska 8.357 5.798 BFO
Dubrovačko‐
LUMBARDA 06009 O neretvanska 1.076 109 BFO
LUPOGLAV 02461 O Istarska 9.228 560 BFO
LJUBEŠĆICA 02470 O Varaždinska 3.524 177 BFO
MAČE 02488 O Krapinsko‐zagorska 2.737 391 BFO
MAGADENOVAC 05789 O Osječko‐baranjska 11.243 5.737 BFO
MAJUR 05550 O Sisačko‐moslavačka 6.796 491 BFO
MAKARSKA 02496 G Splitsko‐dalmatinska 3.796 38 GPP
MALI BUKOVEC 02518 O Varaždinska 3.729 1.935 BFO
MALI LOŠINJ 02526 G Primorsko‐goranska 22.448 1.705 BFO
MALINSKA‐DUBAŠNICA 02534 O Primorsko‐goranska 3.909 36 BFO
MARČANA 02542 O Istarska 13.134 363 SPEC
MARIJA BISTRICA 02569 O Krapinsko‐zagorska 6.802 831 BFO
MARIJA GORICA 05398 O Zagrebačka 1.711 290 BFO
MARIJANCI 02577 O Osječko‐baranjska 6.577 3.905 BFO
MARINA 02585 O Splitsko‐dalmatinska 11.825 634 BFO
MATULJI 02615 O Primorsko‐goranska 17.652 17 GPP
MEDULIN 02631 O Istarska 3.419 201 SPEC
114
Dubrovačko‐
METKOVIĆ 02640 G neretvanska 5.085 424 SPEC
MIHOVLJAN 02658 O Krapinsko‐zagorska 2.680 392 BFO
MIKLEUŠ 02666 O Virovitičko‐podravska 3.547 1.303 BFO
MILNA 02674 O Splitsko‐dalmatinska 3.608 302 BFO
Dubrovačko‐
MLJET 02682 O neretvanska 9.929 75 BFO
MOŠĆENIČKA DRAGA 02739 O Primorsko‐goranska 4.601 25 GPP
MOTOVUN ‐ MONTONA 02747 O Istarska 3.387 424 BFO
MRKOPALJ 02755 O Primorsko‐goranska 15.709 217 GPP
MUĆ 00876 O Splitsko‐dalmatinska 22.260 101 GPP
MURTER ‐ KORNATI 06173 O Šibensko‐kninska 7.887 598 BFO
NAŠICE 02780 G Osječko‐baranjska 20.536 4.843 BFO
NEREŽIŠĆA 02801 O Splitsko‐dalmatinska 7.844 640 BFO
NETRETIĆ 02810 O Karlovačka 11.741 600 BFO
NIN 02828 G Zadarska 5.282 1.101 BFO
NOVA BUKOVICA 02836 O Virovitičko‐podravska 7.646 4.053 BFO
NOVA GRADIŠKA 02844 G Brodsko‐posavska 4.901 1.953 BFO
NOVA KAPELA 02852 O Brodsko‐posavska 12.901 2.768 BFO
NOVA RAČA 02879 O Bjelovarsko‐bilogorska 9.325 5.531 BFO
NOVALJA 02887 G Ličko‐senjska 9.600 2.038 BFO
NOVI GOLUBOVEC 05541 O Krapinsko‐zagorska 1.374 106 BFO
NOVI MAROF 02895 G Varaždinska 11.175 720 BFO
NOVI VINODOLSKI 02909 G Primorsko‐goranska 26.201 87 GPP
NOVIGRAD 05371 O Zadarska 5.133 69 SPEC
NOVIGRAD ‐ CITTANOVA 02917 G Istarska 2.681 791 SPEC
NOVSKA 02933 G Sisačko‐moslavačka 31.726 5.327 BFO
OBROVAC 02968 G Zadarska 35.317 503 BFO
OGULIN 02976 G Karlovačka 53.703 1.050 GPP
OKRUG 05886 O Splitsko‐dalmatinska 982 24 BFO
OKUČANI 02992 O Brodsko‐posavska 15.936 817 BFO
OMIŠ 03000 G Splitsko‐dalmatinska 26.635 228 BFO
OMIŠALJ 03018 O Primorsko‐goranska 3.924 2 SPEC
OPATIJA 03026 G Primorsko‐goranska 6.643 30 GPP
OPRTALJ ‐ PORTOLE 03042 O Istarska 6.026 166 BFO
Dubrovačko‐
OPUZEN 03069 G neretvanska 2.382 1.070 BFO
ORAHOVICA 03077 G Virovitičko‐podravska 12.402 2.002 BFO
Dubrovačko‐
OREBIĆ 03085 O neretvanska 13.089 781 BFO
ORIOVAC 03093 O Brodsko‐posavska 9.310 2.488 BFO
OROSLAVJE 03115 G Krapinsko‐zagorska 3.213 537 BFO
OTOČAC 03131 G Ličko‐senjska 56.449 3.573 GPP
115
OTOK 03140 O Splitsko‐dalmatinska 9.383 253 GPP
OZALJ 03158 G Karlovačka 17.947 1.479 BFO
PAG 03166 G Zadarska 13.386 5.537 BFO
PAKOŠTANE 03174 O Zadarska 8.424 543 SPEC
PAKRAC 03182 G Požeško‐slavonska 35.866 3.410 BFO
PAŠMAN 03204 O Zadarska 4.835 288 BFO
PAZIN 03212 G Istarska 13.968 1.294 BFO
PERUŠIĆ 03239 O Ličko‐senjska 38.094 1.892 GPP
PETRIJEVCI 03271 O Osječko‐baranjska 5.552 2.731 BFO
PETRINJA 03280 G Sisačko‐moslavačka 38.061 4.631 BFO
PETROVSKO 03298 O Krapinsko‐zagorska 1.889 547 BFO
PIĆAN 03301 O Istarska 5.012 323 BFO
PIROVAC 05819 O Šibensko‐kninska 3.954 113 SPEC
PISAROVINA 03310 O Zagrebačka 14.511 3.470 BFO
PLAŠKI 03336 O Karlovačka 15.752 855 GPP
PLETERNICA 03344 G Požeško‐slavonska 20.589 5.657 BFO
PLITVIČKA JEZERA 04553 O Ličko‐senjska 47.230 2.607 GPP
Dubrovačko‐
PLOČE 03352 G neretvanska 12.974 809 BFO
PODBABLJE 03379 O Splitsko‐dalmatinska 4.439 88 SPEC
PODCRKAVLJE 03387 O Brodsko‐posavska 9.488 1.217 BFO
PODGORA 03395 O Splitsko‐dalmatinska 7.702 76 GPP
PODGORAČ 03409 O Osječko‐baranjska 13.136 7.848 BFO
PODRAVSKA MOSLAVINA 02712 O Osječko‐baranjska 4.439 2.502 BFO
Koprivničko‐
PODRAVSKE SESVETE 06165 O križevačka 2.943 1.179 BFO
PODSTRANA 03417 O Splitsko‐dalmatinska 1.162 69 BFO
Dubrovačko‐
POJEZERJE 03433 O neretvanska 3.332 483 SPEC
POKUPSKO 05444 O Zagrebačka 10.580 1.168 BFO
POLAČA 03441 O Zadarska 2.993 252 BFO
POLIČNIK 03450 O Zadarska 8.166 566 BFO
POPOVAČA 03476 O Sisačko‐moslavačka 21.672 6.041 BFO
POREČ ‐ PARENZO 03484 G Istarska 11.136 1.140 SPEC
POSEDARJE 03492 O Zadarska 7.754 441 SPEC
POSTIRA 03506 O Splitsko‐dalmatinska 5.066 646 BFO
POVLJANA 05738 O Zadarska 3.817 634 BFO
PREGRADA 03522 G Krapinsko‐zagorska 6.724 1.458 BFO
PREKO 03549 O Zadarska 5.482 54 BFO
PRESEKA 03565 O Zagrebačka 4.585 1.611 BFO
PRGOMET 05894 O Splitsko‐dalmatinska 7.726 113 BFO
PRIMORSKI DOLAC 05908 O Splitsko‐dalmatinska 3.294 57 BFO
116
PRIMOŠTEN 03573 O Šibensko‐kninska 5.894 579 BFO
PRIVLAKA 05835 O Vukovarsko‐srijemska 5.331 2.690 BFO
PRIVLAKA 05746 O Zadarska 1.114 34 SPEC
PROLOŽAC 00884 O Splitsko‐dalmatinska 5.438 179 BFO
PROMINA 02984 O Šibensko‐kninska 13.950 277 BFO
PUČIŠĆA 03581 O Splitsko‐dalmatinska 10.333 985 BFO
PULA ‐ POLA 03590 G Istarska 5.361 222 SPEC
PUNAT 03603 O Primorsko‐goranska 3.587 176 BFO
PUŠĆA 03620 O Zagrebačka 1.707 238 BFO
RAB 03638 G Primorsko‐goranska 7.605 833 BFO
RADOBOJ 03646 O Krapinsko‐zagorska 3.299 598 BFO
RAKOVEC 05363 O Zagrebačka 3.513 1.609 BFO
RAKOVICA 03654 O Karlovačka 25.618 1.404 BFO
Koprivničko‐
RASINJA 03662 O križevačka 10.557 4.118 BFO
RAŠA 03689 O Istarska 7.959 21 SPEC
RAVNA GORA 03697 O Primorsko‐goranska 8.288 125 GPP
RAŽANAC 03719 O Zadarska 6.907 226 SPEC
REŠETARI 03727 O Brodsko‐posavska 5.946 1.430 BFO
RIBNIK 05568 O Karlovačka 3.936 315 BFO
ROGOZNICA 05827 O Šibensko‐kninska 6.817 356 BFO
ROVINJ ‐ ROVIGNO 03743 G Istarska 7.765 603 SPEC
ROVIŠĆE 03751 O Bjelovarsko‐bilogorska 7.869 3.591 BFO
RUGVICA 03760 O Zagrebačka 9.359 3.802 BFO
RUNOVIĆI 05916 O Splitsko‐dalmatinska 5.910 51 BFO
RUŽIĆ 03778 O Šibensko‐kninska 16.102 364 BFO
SABORSKO 03786 O Karlovačka 13.262 191 GPP
SALI 03794 O Zadarska 12.443 319 BFO
SAMOBOR 03808 G Zagrebačka 25.062 1.074 SPEC
SEGET 03824 O Splitsko‐dalmatinska 7.823 176 BFO
SELCA 03832 O Splitsko‐dalmatinska 5.395 268 BFO
SENJ 03875 G Ličko‐senjska 66.220 373 GPP
SEVERIN 05622 O Bjelovarsko‐bilogorska 2.632 1.354 BFO
SIBINJ 03883 O Brodsko‐posavska 10.352 2.437 BFO
SIKIREVCI 05703 O Brodsko‐posavska 2.927 1.709 BFO
SINJ 03891 G Splitsko‐dalmatinska 19.544 1.295 SPEC
SIRAČ 03905 O Bjelovarsko‐bilogorska 14.543 1.188 BFO
SISAK 03913 G Sisačko‐moslavačka 42.203 8.165 BFO
SKRAD 03930 O Primorsko‐goranska 5.312 8 GPP
SKRADIN 03948 G Šibensko‐kninska 18.691 1.061 SPEC
SLATINA 03956 G Virovitičko‐podravska 16.683 6.024 BFO
SLAVONSKI BROD 03964 G Brodsko‐posavska 5.433 217 BFO
117
SLAVONSKI ŠAMAC 03972 O Brodsko‐posavska 2.247 889 BFO
Dubrovačko‐
SLIVNO 03999 O neretvanska 5.274 413 BFO
SLUNJ 04006 G Karlovačka 39.281 1.527 BFO
Dubrovačko‐
SMOKVICA 04022 O neretvanska 4.370 383 BFO
SOLIN 04065 G Splitsko‐dalmatinska 3.433 33 BFO
SPLIT 04090 G Splitsko‐dalmatinska 5.246 80 BFO
STANKOVCI 04111 O Zadarska 6.846 321 SPEC
STARA GRADIŠKA 04120 O Brodsko‐posavska 7.708 996 BFO
STARI GRAD 04138 G Splitsko‐dalmatinska 5.301 439 SPEC
STARI MIKANOVCI 04154 O Vukovarsko‐srijemska 5.477 1.851 BFO
STARIGRAD 04162 O Zadarska 17.091 169 GPP
STARO PETROVO SELO 04189 O Brodsko‐posavska 14.122 6.378 BFO
Dubrovačko‐
STON 04197 O neretvanska 16.948 582 BFO
STRIZIVOJNA 04219 O Osječko‐baranjska 3.683 1.488 BFO
STUBIČKE TOPLICE 04227 O Krapinsko‐zagorska 2.711 95 BFO
STUPNIK 05517 O Zagrebačka 2.489 262 BFO
SUĆURAJ 04235 O Splitsko‐dalmatinska 4.514 72 BFO
SUHOPOLJE 04243 O Virovitičko‐podravska 16.661 7.559 BFO
SUKOŠAN 04251 O Zadarska 5.645 268 BFO
SUNJA 04260 O Sisačko‐moslavačka 28.837 3.408 BFO
SUPETAR 04278 G Splitsko‐dalmatinska 2.913 733 BFO
SUTIVAN 05924 O Splitsko‐dalmatinska 2.218 415 BFO
SVETA MARIJA 06076 O Međimurska 2.308 746 BFO
SVETA NEDELJA 04324 O Istarska 6.419 169 BFO
SVETA NEDELJA 04367 G Zagrebačka 3.953 311 BFO
SVETI FILIP I JAKOV 04286 O Zadarska 4.777 663 SPEC
SVETI ILIJA 04383 O Varaždinska 1.711 215 BFO
SVETI IVAN ZELINA 04294 G Zagrebačka 18.534 5.163 BFO
SVETI KRIŽ ZAČRETJE 04308 O Krapinsko‐zagorska 4.061 735 BFO
SVETI LOVREČ 04316 O Istarska 3.198 218 BFO
SVETI PETAR U ŠUMI 04332 O Istarska 1.416 59 BFO
SVETVINČENAT 04359 O Istarska 7.952 206 SPEC
ŠESTANOVAC 04430 O Splitsko‐dalmatinska 8.961 75 BFO
ŠIBENIK 04448 G Šibensko‐kninska 40.333 1.258 BFO
ŠKABRNJA 04456 O Zadarska 2.256 303 SPEC
ŠODOLOVCI 06149 O Osječko‐baranjska 7.268 4.122 BFO
ŠOLTA 04472 O Splitsko‐dalmatinska 5.938 186 BFO
ŠPIŠIĆ BUKOVICA 04499 O Virovitičko‐podravska 10.802 5.261 BFO
ŠTITAR 06289 O Vukovarsko‐srijemska 4.271 1.595 BFO
118
ŠTRIGOVA 04529 O Međimurska 3.943 1.200 BFO
TAR‐VABRIGA ‐ TORRE‐
ABREGA 06319 O Istarska 2.717 478 SPEC
TINJAN 04537 O Istarska 5.406 300 BFO
TISNO 04545 O Šibensko‐kninska 6.625 251 BFO
TKON 05754 O Zadarska 1.511 64 BFO
TOPUSKO 04570 O Sisačko‐moslavačka 19.595 1.161 BFO
TOUNJ 05576 O Karlovačka 9.651 162 SPEC
TRIBUNJ 06262 O Šibensko‐kninska 1.543 74 BFO
TRILJ 04600 G Splitsko‐dalmatinska 26.685 483 SPEC
TRNAVA 04618 O Osječko‐baranjska 8.140 2.549 BFO
TRNOVEC BARTOLOVEČKI 04626 O Varaždinska 3.887 1.038 BFO
TROGIR 04634 G Splitsko‐dalmatinska 3.920 214 SPEC
Dubrovačko‐
TRPANJ 06017 O neretvanska 3.590 72 BFO
TUČEPI 05932 O Splitsko‐dalmatinska 2.186 35 GPP
TUHELJ 04669 O Krapinsko‐zagorska 2.399 503 BFO
UDBINA 04677 O Ličko‐senjska 68.363 4.380 GPP
UMAG ‐ UMAGO 04685 G Istarska 8.176 1.350 SPEC
UNEŠIĆ 04693 O Šibensko‐kninska 18.886 295 BFO
VARAŽDINSKE TOPLICE 04731 G Varaždinska 7.968 614 BFO
Dubrovačko‐
VELA LUKA 04740 O neretvanska 4.285 464 BFO
VELIKA LUDINA 04774 O Sisačko‐moslavačka 10.020 2.776 BFO
VELIKA TRNOVITICA 05657 O Bjelovarsko‐bilogorska 6.078 2.774 BFO
VELIKI GRĐEVAC 04804 O Bjelovarsko‐bilogorska 16.956 5.997 BFO
VELIKO TRGOVIŠĆE 04812 O Krapinsko‐zagorska 4.612 918 BFO
VELIKO TROJSTVO 04839 O Bjelovarsko‐bilogorska 6.543 1.832 BFO
VILJEVO 04855 O Osječko‐baranjska 11.156 5.544 BFO
VINODOLSKA OPĆINA 04880 O Primorsko‐goranska 15.158 12 GPP
VIR 04898 O Zadarska 2.222 25 BFO
VIROVITICA 04910 G Virovitičko‐podravska 16.986 4.454 BFO
VIS 04928 G Splitsko‐dalmatinska 5.209 483 BFO
VISOKO 04936 O Varaždinska 2.519 744 BFO
VIŠKOVO 04952 O Primorsko‐goranska 1.860 2 BFO
VIŠNJAN ‐ VISIGNANO 04979 O Istarska 6.336 796 SPEC
VIŽINADA ‐ VISINADA 04987 O Istarska 3.531 424 SPEC
VOĆIN 04995 O Virovitičko‐podravska 29.592 1.949 BFO
VODICE 05002 G Šibensko‐kninska 9.345 255 BFO
VODNJAN ‐ DIGNANO 05029 G Istarska 10.072 990 SPEC
VOJNIĆ 05037 O Karlovačka 24.044 2.426 BFO
VRBANJA 05053 O Vukovarsko‐srijemska 19.147 6.707 BFO
119
VRBJE 05061 O Brodsko‐posavska 7.933 2.743 BFO
VRBNIK 05070 O Primorsko‐goranska 4.943 144 SPEC
VRBOVEC 05088 G Zagrebačka 16.120 6.244 BFO
VRBOVSKO 05096 G Primorsko‐goranska 28.000 561 GPP
VRGORAC 05118 G Splitsko‐dalmatinska 27.910 662 GPP
VRHOVINE 05126 O Ličko‐senjska 22.369 1.041 GPP
VRLIKA 05134 G Splitsko‐dalmatinska 24.381 223 GPP
VRPOLJE 05142 O Brodsko‐posavska 6.025 3.961 BFO
VRSAR ‐ ORSERA 05169 O Istarska 3.645 334 SPEC
VRSI 06254 O Zadarska 3.707 166 BFO
ZABOK 05193 G Krapinsko‐zagorska 3.531 380 BFO
ZADAR 05207 G Zadarska 19.394 735 BFO
ZADVARJE 05959 O Splitsko‐dalmatinska 1.328 3 SPEC
ZAGORSKA SELA 05215 O Krapinsko‐zagorska 2.467 535 BFO
ZAGVOZD 05223 O Splitsko‐dalmatinska 13.924 10 GPP
ZAPREŠIĆ 05436 G Zagrebačka 5.365 806 BFO
Dubrovačko‐
ZAŽABLJE 05231 O neretvanska 6.094 123 SPEC
ZDENCI 05240 O Virovitičko‐podravska 8.473 5.318 BFO
ZEMUNIK DONJI 05258 O Zadarska 5.492 519 BFO
ZLATAR 05266 G Krapinsko‐zagorska 7.607 1.076 BFO
ZLATAR BISTRICA 05274 O Krapinsko‐zagorska 2.457 517 BFO
ZMIJAVCI 05282 O Splitsko‐dalmatinska 1.393 65 SPEC
ŽAKANJE 05304 O Karlovačka 4.475 1.018 SPEC
ŽMINJ 05312 O Istarska 7.150 475 BFO
ŽUMBERAK 05401 O Zagrebačka 11.024 292 BFO
Dubrovačko‐
ŽUPA DUBROVAČKA 06025 O neretvanska 2.285 101 BFO
ŽUPANJA 05347 G Vukovarsko‐srijemska 5.014 1.948 BFO
120
6. KALKULACIJE
6.1. Uvod
Mjere programa ruralnog razvoja predviđaju, između ostaloga, i očuvanje poljoprivrede na

područjima s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi (radi jednostavnosti
u nastavku koristimo izraz NCA područja).
Potpore poljoprivrednicima koji stalno koriste poljoprivredno zemljište u područjima s prirodnim
ograničenjima u poljoprivredi, nužne su kako bi se nadoknadila razlika uslijed nižeg prinosa u
poljoprivrednoj proizvodnji i/ili dodatnih troškova poljoprivredne proizvodnje te na taj način
spriječilo napuštanje poljoprivrednog zemljišta. Mjera se primjenjuje i sa svrhom sprečavanja
depopulacije ruralnih krajeva koji su razvrstani kao gorsko planinska područja. Mjera
omogućava nastavak poljoprivredne proizvodnje u gorsko planinskim područjima, gdje se uz
nepovoljne agroekološke uvjete i težu primjenu mehanizacije ne postižu uobičajeni prinosi.
Korištenje poljoprivrednog zemljišta bitno je i za održavanje bioraznolikosti i očuvanje
visoko vrijednih krajolika. Napuštanje poljoprivredne proizvodnje istovremeno vodi ka eroziji
i desertifikaciji te povećava rizik od šumskih požara. Kako bi se nastavila poljoprivredna
proizvodnja u NCA područjima potrebno je isplatiti naknadu za dodatne troškove proizvodnje
i smanjenje prihoda koji proizlaze iz nepovoljnih prirodnih uvjeta.
Mjera se sastoji od 3 pod-mjere:
- Očuvanje poljoprivrede na gorsko planinskim područjima (GPP u daljnjem tekstu)
- Očuvanje poljoprivrede na područjima sa prirodnim ograničenjima u poljoprivredi
(Biofizička ograničenja ili BFO u nastavku teksta)
- Očuvanje poljoprivrede na područjima sa specifičnim ograničenjima u poljoprivredi.
Cilj je ovoga dijela studije izrada kalkulacija sa ciljem određivanja visine potpore u
NCA područjima kao nadoknade dodatnih troškova proizvodnje i umanjenog prihoda
(posljedica smanjenja prinosa) koji proizlaze iz otežanih uvjeta gospodarenja.
Iskustva Europske unije

Potreba za potporu poljoprivrednicima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom u
područjima nepovoljnih prirodnih uvjeta prepoznata je već u samim začecima Zajedničke
poljoprivredne politike EU (ZPP). Regije koje se nalaze u tim područjima nisu mogle ispuniti
zacrtane ciljeve poljoprivredne politike usmjerene ka unaprijeđenu poljoprivrede u tadašnjoj
Zajednici i stoga je za ta područja uvedena zasebna mjera. Direktiva Vijeća Europske
Ekonomske zajednice 75/268 donesena u travnju 1975. godine odnosila se na poljoprivrednu
djelatnost u planinskim i gorskim područjima s težim uvjetima gospodarenja, a sa njome je
uspostavljen i pravni okvir za plaćanje iz Europskog fonda za usmjeravanje i garancije u
poljoprivredi (European Agricultural Guidance and Guarantee Fund, EAGGF) i nacionalnih
fondova. Glavni cilj ove i svih narednih legislativa bio je pomoć poljoprivrednim
gospodarstvima u područjima s prirodnim ograničenjima. Nastavak bavljenja poljoprivredom
u tim područjima smatrao se bitnim iz dva razloga: kako bi se zadržala određena minimalna
razina stanovništva u pogođenim područjima, i kako bi se zaštitio krajolik.
121
Tablica 18. Postotak ukupnog poljoprivrednog zemljišta klasificiranog kao područje s težim
uvjetima gospodarenja u 2005.
Država Poljoprivredna Gorsko- Biofizička Specifična

članica područja izvan NCA planinska ograničenja ograničenja
Belgija 82 0 17 1
Bugarska 75,2 16,4 8,4 0
Češka 50,8 28,2 17,1 4
Danska 98,9 0 0 1,1
Njemačka 48 2,1 48,9 1
Estonija 59,1 0 35,6 5,3
Irska 22,5 0 77,1 0,4
Grčka 21,9 53,9 21,4 2,8
Španjolska 18,3 33,7 44,8 3,3
Francuska 55,5 14,6 28 1,9
Italija 49,2 35,2 13,7 1,8
Cipar 39,8 12,6 34,4 13,2
Latvija 26,5 0 73,5 0
Litva 42,9 0 56,1 1
Luksemburg 4,7 0 95,3 0
Mađarska 79,3 0 9,3 11,5
Malta 0 0 0 100
Nizozemska 88,1 0 0 11,9
Austrija 35,9 50,4 7 6,7
Poljska 37,5 1,3 57,9 3,4
Portugal 7,6 30,2 57,9 4,4
Rumunjska 76,2 8,7 15,1 0
Slovenija 7,6 69,5 4,7 18,2
Slovačka 38,7 24 19,8 17,5
Finska 4,9 50,4 20,2 24,5
Švedska 51,5 10,8 27,6 10,1
Velika 47,2 0 52,8 0
EU-27 43,3 16,4 31,2 9,1
Izvor: Commission of the European Communities, 2009.
Direktiva 75/268 nekoliko je puta dopunjavana i to direktivama 80/666, 82/786 i 3808/89,

dok je uredba 797/85 određivala nove cjenovne potpore poljoprivrednicima. Godine 1997.
Direktiva 75/268 je zamijenjena uredbom 950/97 koja je redefinirala područja s težim
uvjetima gospodarenja, no i ona je ubrzo zamijenjena i to uredbom 1257/1999. U 2005.
godini donesena je Uredba 1698/2005 koja je mijenjala neke odredbe uredbe 1257/1999
ponajprije u smislu financijskih potpora poljoprivrednicima i postavljanju novih granica kod
veličina pojedinačnih gospodarstava koja se mogu prijaviti za ovu mjeru. Ipak, neke od mjera
122
koje su postavljene u uredbi 1257/1999 nisu mijenjane jer je Europska Komisija uvidjela da je
potrebno iz temelja mijenjati kriterije za određivanje spada li neko područje u područje s
težim uvjetima gospodarenja ili ne. To je posebice došlo do izražaja kada se Europskoj uniji
priključilo 10 novih članica. Tada se počinju javljati i zahtjevi da se kod kriterija koji
određuju NCA područja treba izuzeti socioekonomski kriteriji koji su se primjenjivali od
sredine 1970-ih godina.
Do značajnije promjene u planu potpore NCA područjima došlo je 2005. godine, u sklopu
nove strategije unutar programa Politike ruralnog razvoja (Rural Development Policy, RDP)
za razdoblje 2007-2013. Te je godine došlo i do modernizacije i racionalizacije ZPP-a, dok su
subvencije područjima s težim uvjetima gospodarenja, koje su se do tada zvale subvencije za
prirodne poteškoće (Natural Handicap Payments, NHP), postale dio druge osi ruralnog
razvoja kojoj je cilj podržavanje i poboljšanje okoliša i krajobraza putem održivog razvoja
zemlje.
Određivanje NCA područja razlikuje se po pojedinim državama EU, kako po teritorijalnoj
podjeli tako i na razini poljoprivrednog gospodarstva. Budući u Hrvatskoj do danas nemamo
iskustva u izračunu potpora za NCA područja teško je odabrati i prikladan model ili državu
koju bi slijedili. Iako Europska komisija naglašava važnoj ujednačavanja kriterija, članice EU
još uvijek koriste različite kriterije, kako za određivanje NCA područja, tako i za određivanje
gospodarstva koja imaju pravo na potporu. Na primjer u Češkoj pravo na potporu postoji
samo za travnjake, dok se u drugim državama podupiru sve poljoprivredne površine
Prema statističkim podacima iz 2006. godine NCA je pokrivala 55% poljoprivrednog
zemljišta u EU 25 članicama. Najčešće se pojavljuju područja sa biofizičkim ograničenjima sa
35,6%, gorsko planinska područja sa 15,4% i područja sa specifičnim ograničenjima sa 3,2%.
Ako se usporedi NCA područje po državama, na prvom je mjestu Španjolska sa 21 milijun ha,
slijede Francuska sa 13 milijuna ha, Njemačka sa 8,5 i Poljska sa 8,3 milijuna ha
poljoprivrednog zemljišta razvrstanog u NCA područja.
Najveći postotak gorsko planinskih područja nalazi se u Austriji (59%), Grčkoj (56,4%) i
Sloveniji (55,2%). Poljska i Njemačka imaju do 2% zemljišta u gorsko planinskom području.
Države u kojima prevladavaju biofizička ograničenje (prije su se nazivala „druga NCA
područja“) jesu Velika Britanija, Litva, Danska i Luxembourg. Tu spadaju i Poljska,
Njemačka, Irska, Belgija, Latvija i Estonija.
Države su koristile različite izvore i kombinacije podataka kod izračuna visine potpore. Od
podataka o zemljištu, prinosima, topografskim obilježjima, sustavima bodovanja za zemljište,
gustoće stoke, dohodak po gospodarstvu ili zaposlenom, bruto prihoda, doprinos pokriću
(gross margina) i druge pokazatelje kojima su određivali ili dokazivali nisku proizvodnost na
NCA područjima i posljedično lošije rezultate poslovanja, depopulaciju i slično.
Prosječna NCA potpora po hektaru kreće se od 16 eura u Španjolskoj do 250 euro na Malti.
Prosječno plaćanje na razini EU-15 iznosi 78 eura po hektaru.
Prema nekim izvorima, najveći udio NCA potpore u bruto poljoprivrednom dohotku je u
Finskoj a slijede planinska područja u Francuskoj i Austriji. Najmanji udio NCA potpora u
bruto dohotku bilježe mediteranske države poput Španjolske, Grčke, Italije i Portugala.
Iako su potpore regulirane pravilnicima i iznosile su od 25 do 200, odnosno od 25 do 300
Eura prema novom prijedlogu, postoje države koje su plaćale manje od naznačenog
minimuma (manje od 10 eura), a postoje i države koje plaćaju visoke iznose poput Austrije i
Italije. Tu se radi o iznosima od 700 do 800 eura po hektaru, ali odnosi se to na relativno mali
broj gospodarstva u GP području.
123
Visina potpore ovisi od metoda koje se primjenjuju za razlikovanje NCA potpora i kriterija.
Pri tome sustavi mogu varirati od prilično složenih temeljenih na sustavu bodovanja (Austrija,
Slovenija i Njemačka-Bavarska), do sustava koji uključuju samo jednu kulturu ili se različite
stope primjenjuju za različite kulture. Primjeri su više stope za livade u Grčkoj ili travnjake u
Njemačkoj. U Švedskoj, sa ciljem zaustavljanja širenja šuma, veća potpora ide za proizvodnju
krumpira, žitarica i trava. Postoje u dijelu država i degresivna plaćanja koja imaju za cilj
spriječiti diskriminaciju malih gospodarstava kod primanja potpora.
Mjera potpore poljoprivrednicima u područjima s težim uvjetima gospodarenja tijekom
vremena je bila često kritizirana. Tome je pridonijelo i niz izvješća koja datiraju od 1980-te
godine, a najviše ističu sporost provedbe zakona, probleme povezane s financiranjem
poljoprivrednika i razvrstavanju samih područja s težim uvjetima gospodarenja u pojedinim
zemljama članicama. Specijalno izvješće Revizorskog Suda 4/2003 pod naslovom „Ruralni
razvoj: potpora područjima s težim uvjetima gospodarenja“ („Rural development: support for
NCAs“) pokazalo je kako uistinu postoje velike nejednakosti u odnosu na područja na koja se
mjera odnosi i plaćanjima po korisniku, jednako kao i na učinke koje ova mjera ima na
različite pokazatelje, primjerice prihod poljoprivrednih gospodarstava. Isto tako, Izvješće
naglašava kako razvrstavanje područja s težim uvjetima gospodarenja uvelike varira među
državama članicama te da je ukupno područje određeno kao takvo poraslo u mnogim
državama. Sve navedeno dovelo je do zabrinutosti jer države članice nisu namjenski koristile
sredstva koja su im bila dana putem ove mjere već su je često koristile kao općenitu mjeru u
poljoprivredi zajedno sa ostalim mjerama potpore Zajedničke poljoprivredne politike.
Kako bi se došlo do konačnog rješenja po pitanju područja s težim uvjetima gospodarenja,
Europska komisija je u travnju 2009. godine usvojila Priopćenje (Communication) što je prvi
korak u određivanju nove klasifikacije za poljoprivredna područja sa određenim prirodnim
poteškoćama. Uz pomoć znanstvenika, Komisija je identificirala osam klimatskih i
pedoloških kriterija kao bazu za objektivno i jasno klasificiranje tih područja. Novi
klasifikacijski sistem trebao bi se primjenjivati od 2014., a države članice u međuvremenu
moraju simulirati kako bi kriteriji utjecali na područja u njihovim državama. Kako bi se
dovršila legislativa namijenjena za 2014., od polovice 2006. do sada je održano oko 80
tehničkih bilateralnih sastanaka između Komisije i država članica kako bi se odlučilo jesu li
predloženi kriteriji primjenjivi. Godine 2007. osnovana je Služba za unutarnje upravljanje
(Inter-service steering group, ISSG) sa ciljem vođenja analize ekonomskih, socijalnih i
ekoloških utjecaja revizije, a koja je u proljeće 2008. izradila četiri moguća izbora za
ograničavanje „srednjih“ područja s težim uvjetima gospodarenja. Navedena analiza
ekonomskih, socijalnih i ekoloških utjecaja provođena je kako bi se moglo izdati Priopćenje
za Europski Parlament i Europsko Vijeće 2009. koje će dalje odlučiti o budućnosti ove mjere.
Područja sa otežanim uvjetima gospodarenja u Hrvatskoj-dosadašnja praksa
Zakonska legislativa povezana s područjima s težim uvjetima gospodarenja koja se potiču u

sklopu Programa ruralnog razvoja, tijekom godina mijenjana je nekoliko puta. Danas su u
Republici Hrvatskoj područja s težim uvjetima gospodarenja regulirana u sklopu Pravilnika o
područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 44/2011.), dok su plaćanja za
ta područja regulirana Pravilnikom o izravnim plaćanjima u poljoprivredi, potporama za
očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporama za ekološku i
integriranu proizvodnju i potporama za područja s težim uvjetima gospodarenja u
poljoprivredi (NN 12/2011.). Prema tom Pravilniku područja se razvrstavaju u 3 kategorije:
124
 brdsko-planinska područja,
 otoci i poluotok Pelješac, utvrđeni posebnim zakonom,
 prva i druga skupina od posebne državne skrbi (PPDS), utvrđene posebnim zakonom
Članak 3. istog Pravilnika određuje brdsko-planinska kao područja koja obuhvaćaju
katastarske općine više nadmorske visine i povećanog nagiba terena, i to:
 prosječnom nadmorskom visinom od najmanje 600 m ili
 prosječnim nagibom terena od najmanje 20% ili
 prosječnom nadmorskom visinom od 500 ili 600, uz prosječni nagib terena od
najmanje 15%.
Područja obuhvaćena prvom kategorijom uključuju 602 katastarske općine, drugom
kategorijom je obuhvaćeno 209 katastarskih općina, dok treća kategorija broji 931
katastarskih općina. Cjelokupno gledano, 1742 katastarske općine rasprostranjene su u svim
županijama RH, osim Međimurskoj županiji koja nema područja s težim uvjetima
gospodarenja u poljoprivredi ni u jednoj od kategorija.
Prema Zakonu o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12 i NN 136/12), članku
62, određena je maksimalna visina javne potpore za mjere ruralnog razvoja u 2013.: godišnje
do 1050 kn/ha za brdsko-planinska područja i 250 kn/ha za ostala područja. Kao dopuna
ovom zakonu 2012. je izdan i Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog
razvoja. Uvjeti koje moraju ispunjavati korisnici potpore za područja s težim uvjetima
gospodarenja u poljoprivredi definirani su Pravilnikom o provedbi izravnih plaćanja i IAKS
mjera ruralnog razvoja (NN 145/2012):
 da je poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja poljoprivredna proizvodnja
registrirano u ARKOD sustavu,
 da se poljoprivredno zemljište nalazi na području s težim uvjetima gospodarenja u
poljoprivredi,
 da je podnesen Zahtjev za ulazak u sustav potpore za područja s težim uvjetima
gospodarenja u poljoprivredi (TUG zahtjev), koji sadržava prijavu površina.
Prema članku 54, Pravilnika o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja,
korisnik ove mjere obavezan je tijekom obaveznog razdoblja, koje traje najmanje dvije
godine, obavljati poljoprivrednu aktivnost za onoliko hektara zemljišta koliko je prijavljeno u
prvoj godini i pridržavati se uvjeta višestruke sukladnosti. Ukoliko korisnik ne ispunjava neke
od obaveza, prema članku 55 spomenutog Pravilnika, može za posljedicu imati smanjenje
godišnje potpore ili pak potpuno isključivanje iz sustava potpore uz obvezu vraćanja dijela
isplaćenih subvencija.
6.2. Metodologija i izvori podataka

Pretpostavka izrade kalkulacija poljoprivredne proizvodnje u područjima s ograničenjima
(NCA područja) je postojanje otežanih uvjeta proizvodnje koji negativno utječu na poslovni
rezultat u odnosu na područja bez ograničenja. Zbog toga je polazište za NCA kalkulacije bilo
kvantifikacija utjecaja otežanih uvjeta na poslovni rezultat u poljoprivrednoj proizvodnji.
Poslovni rezultati proizvodnje pojedinih poljoprivrednih kultura određeni su pomoću
kalkulacija tj. utvrđivanjem razlike ostvarenih ukupnih prihoda i troškova proizvodnje
određenog proizvoda u jednoj godini.
poslovni rezultat = ukupni prihod – ukupni trošak
125
U biljnoj proizvodnji kalkulacije se temelje na proizvodnji ostvarenoj na proizvodnoj površini
od jednog hektara. Ukupni prihodi čine poslovni (operativni) prihod. Poslovni prihod
predstavlja prihod ostvaren prodajom proizvoda, a izračunat je kao umnožak proizvedenih
količina i jedinične cijene proizvoda. Obzirom da su kalkulacije napravljene za proizvodnu
površinu od jednog hektara, proizvedene količine odgovaraju prinosu (prirodu) kulture po
hektaru. Izravna plaćanja, koja su posljednje tri promatrane godine iznosila 2135 kuna u
prosjeku, nisu uključena u prihode.
Ukupni troškovi sastoje se od varijabilnih troškova i troškova mehanizacije. Varijabilni
troškovi su izravno povezani s proizvodnjom i njihova visina ovisi o korištenju proizvodnih
resursa. Tu su uključeni troškovi sjemena, gnojiva, sredstava za zaštitu bilja, troškovi rada
ljudi i neki drugi varijabilni troškovi specifični za određenu biljnu kulturu (sušenje, vezivo,
ambalaža, sušenje, armatura i sl.). Troškovi rada ljudi određeni su kao umnožak normiranih
sati rada u pojedinoj radnoj operaciji i uobičajene neto satnice u poljoprivrednim radovima. U
kalkulacijama proizvodnje u voćarskoj i povrćarskoj proizvodnji preuzeti su podaci o
utrošcima sati rada ljudi navedeni u korištenim izvorima, odnosno kalkulacijama
Poljoprivredno savjetodavne službe. U proizvodnji ratarskih kultura i krmnog bilja, sati rada
ljudi određeni su u proporciji s satima strojnog rada,
U troškove mehanizacije koji uključuju troškove goriva, maziva i održavanja, uključena je i
amortizacija kao fiksni trošak. Amortizacija je određena funkcionalnim obračunom što znači
da iznos godišnjeg smanjenja vrijednosti osnovnog sredstva (traktor i sl.) ovisi o intenzitetu
korištenja. Sati rada mehanizacije u pojedinoj radnoj operaciji preuzeti su iz sekundarnih
izvora i revidirani prema mišljenju konzultanata na projektu.
U konačnici, prikazan je poslovni rezultat kao razlika ukupnih prihoda i troškova. Prikazani
poslovni rezultat poljoprivredne proizvodnje ne održava čisti profit poslovanja obzirom da u
troškove nisu uključeni neki od općih i drugih troškova koje nije moguće realno procijeniti jer
su različiti od proizvođača do proizvođača i područja djelovanja. Ovi troškovi ovise o
internim okolnostima u kojima se odvija poslovanje gospodarstava (trošak zakupa, električne
energije, troškovi knjigovodstvenih usluga, kamate na kredite i sl.). Zbog činjenice da se ovi
troškovi ne ovise o postojanju ili nepostojanju NCA ograničenja, njihov izostanak ne utječe
na visinu NCA kompenzacijskih plaćanja.
Za potrebe određivanja kompenzacijskih plaćanja u područjima s ograničenim uvjetima
poljoprivredne proizvodnje napravljene su dvije vrste kalkulacija.
Bazne kalkulacije – koje prikazuju ekonomske učinke poljoprivredne proizvodnje u uvjetima
nepostojanja prirodnih ograničenja i
NCA kalkulacije – prikazuju ekonomske učinke poljoprivredne proizvodnje u uvjetima
prirodnih ograničenja.
NCA kalkulacije razlikuju se od baznih kalkulacije za procijenjenu i kvantificiranu vrijednost
ograničavajućeg čimbenika (niži prinosi, veći troškovi ljudskog i strojnog rada i sl.)
Na primjer kod GPP područja, kao ograničavajući čimbenici uzeti su obzir nadmorska visina i
nagib terena. Na GPP predviđeno je smanjenje prinosa u proizvodnji krumpira od 25% u
odnosu na područja bez ograničenja, smanjenje prinosa žitarica (raž i zob) od 30% i
smanjenje prinosa krmnih kultura za 30% kao posljedica kraćeg vegetacijskog ciklusa uz
smanjeni broj otkosa. Smanjenje troškova mehanizacije u proizvodnji krmnog bilja između 15
i 35% zbog manjeg broja otkosa. U izračunima je korištena jedinstvena stopa smanjenja od
25%. Kao drugi ograničavajući čimbenik određen je nagib terena na gorsko planinskom
području. Na područjima do 15% nagiba moguće je proizvoditi sve za GPP predviđene
126
kulture dok je u slučaju većeg nagiba moguća proizvodnja samo krmnih kultura. Zbog nagiba
dolazi do povećanja troškova mehanizacije za 20%.
Za potrebe NCA kalkulacija voćarskih i vinogradarskih kultura konzultanti su predložili
sljedeće izmjene u odnosu na bazne kalkulacije:
Smanjenje prinosa voćarskih kultura na nadmorskim visinama od 500-700 m za 30%. Za
nadmorske visine 700-900 m smanjenje je 50%. Granica od 900 m ujedno predstavlja najvišu
nadmorsku visinu s proizvodnjom voća. Vinogradarska proizvodnja iznad 500 m nije održiva
pa nije uključena u NCA područja.
Nagib terena otežava i usporava primjenu mehanizacije pa su troškovi rada mehanizacije na
nagibu iznad 15% veći za 20% u odnosu na bazne kalkulacije. Na nagibima do 15% rad
mehanizacije je normalan, na 15-25% značajno usporen, a iznad 30% ne sadimo voćke bez
prethodnog terasiranja.
Nakon što su izrađene kalkulacije pojedinih poljoprivrednih proizvodnji prišlo se oblikovanju
modela poljoprivrednog gospodarstva na baznom i NCA području. Model poljoprivrednog
gospodarstva održava uobičajenu strukturu proizvodnje na promatranim područjima, tzv.
strukturni hektar. U baznom području (najčešće je to struktura proizvodnje za cijelu
Hrvatsku), model je određen putem strukture proizvodnje prema podacima ARKOD-a.
U NCA području konzultanti su predložili uključivanje u model samo proizvodnji i kultura
koje se tradicionalno proizvode na ovom području i za koje postoji mogućnost proizvodnje
temeljem agroklimatskih uvjeta. To su uglavnom livade i pašnjaci te krmne kulture (travne
smjese i lucerna). Provedeno anketiranje na terenu, na području Ličko-senjske, Šibensko-
kninske i Splitsko-dalmatinske županije, poslužilo je također u oblikovanju modela
poljoprivrednog gospodarstva.
Shema 1. Način izračuna potpore za NCA područja na osnovu strukturnog hektara.
Dohodak po ha
Bazno Prihodratarstvo- Troškoviratarstvox %

područje: Strukturi zemljišta
kalkulacije
polj. Prihodpašnjaci- Troškovipašnjaci x %
proizvodnje Strukturi zemljišta
Prihodhortikultura- Troškovihortikultura x %
Strukturi zemljišta
Σ Dohodak po strukturnom hektaru Izračun visine

potpore
Dohodak po strukturnom hektaru

GPP:
PrihodiGPP- TroškoviGPP
Kalkulacije polj.
proizvodnje
127
Koraci u izračunu potpora za NCA područja sažeti su u slijedećoj shemi:
Shema 2. Koraci izračuna potpora za NCA područja
Korak 1: Odabir metodološkog pristupa u izradi

kalkulacija Korak 7: Izračun visine potpore
Korak 2: Određivanje područja sa prirodnim

ograničenjima u poljoprivredi i baze (referentnog
područja) i kriterija korištenih za određivanje NCA
područja
Korak 8: Kontrola rezultata
Korak 3: Određivanje troškova i prihoda pojedinih

proizvodnji na baznom području [baza podataka]
Korak 9: Analiza učinka potpore
Korak 4: Određivanje troškova i prihoda pojedinih

proizvodnji na GPP
Korak 5: Izračun umanjenja prihoda
Korak 6: Izračun dodatnih troškova
Izvori podataka
Kao podloga za izradu kalkulacija korišteni su sljedeći izvori:
 Model kalkulacija pokrića varijabilnih troškova poljoprivredne proizvodnje za 2012.,
2010., 2009. godinu, Poljoprivredno savjetodavna služba
 Tržišno informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP)-podaci o cijenama
 Državni zavod za statistiku RH- podaci o prinosima i cijenama
 Sustav knjigovodstvenih podataka u poljoprivredi (FADN)
 Interni podaci Zavoda za menadžment i ruralno poduzetništvo Agronomskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu i
 Literatura iz područja menadžmenta u poljoprivredi i teorije troškova i kalkulacija u
poljoprivredi
Na temelju navedenih izvora izrađene kalkulacije, provjerene su i korigirane su u skladu s
preporukama konzultanata (eksperte procjene) te je načinjena arhiva baznih kalkulacija, koja
je korištena unutar cjelokupnog Programa.
128
Statistički podaci u Hrvatskoj- ograničenja u izračunu potpora za područja sa
prirodnim ograničenjima u poljoprivredi
Iako je posljednjih godina učinjeno mnogo na razvoju poljoprivredne statistike, segment koji
obuhvaća poslovanja poljoprivrednih gospodarstva, odnosno mikroekonomske podatke na
razini poljoprivrednog gospodarstva u povojima je.
Odsutnost sustavnog praćenja proizvodne i gospodarske učinkovitosti u RH poljoprivredi
onemogućava osiguranje kvalitetne analitičke podloge za ustanovljenje i ocjene stanja kao i
simulacije promjena na OPG.
Iako je i prije bilo pokušaja ublažavanja takove situacije1, jedan od važnijih koraka
predstavlja ustrojavanje Sustava poljoprivrednog računovodstva sukladno FADN (Farm
Accountancy Data Network) EU. Ono predstavlja usklađivanje s pravnim redom i zahtjevima
legislative EU. U provedbi FADN uključeni su Ministarstvo poljoprivrede, Poljoprivredno
savjetodavna služba, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet i Državni zavod za statistiku.
Ipak, iako neki strani autori preporučaju uporabu FADN sustav za određivanje potpora u
NCA područjima, treba reći kako u Hrvatskoj postojeći uzorak, ali i vremenski niz za koji
postoji podaci to trenutno ne omogućava.
Od ostalih korištenih podataka, poput podatka Državnog zavoda za statistiku2, Tržišno-
informacijskog sustav u poljoprivredi ili podaci ARKOD-a korist je upitna jer oni nisu ni
prikupljani ni namijenjeni izračunu visine potpore za NCA područja, odnosno izrade NCA
kalkulacija. Također, ne postoje sustavna znanstvena istraživanja koja prate složene
agroekološke i agroekonomske odnose općenito, pa tako i na NCAA području.
6.3. Kalkulacija potpore za gorsko-planinska područja
Proizvodno-ekonomska obilježja gorsko planinskih područja

Gorsko-planinska područja obilježena su kratkim vegetacijskim razdobljem uvjetovanim
nadmorskom visinom terena, te otežanom primjenom poljoprivredne mehanizacije na
padinama s većim nagibom. U poljoprivrednoj proizvodnji ovoga područja dominiraju
ratarske kulture, livade i pašnjaci. Bitno obilježje poljoprivrednog zemljišta je njegova
usitnjenost s trendom daljnjeg usitnjavanja, što značajno utječe na učinkovitost proizvodnje i
njen rast. Gorsko-planinsko područje je obilježeno padom broja stanovnika. Stanovništvo je
niže obrazovne razine od prosjeka Hrvatske, poduzetnički je neaktivnije i ne pokazuje veliku
motiviranost za uključivanjem u programe cjeloživotnog obrazovanja.
Uzgoj stoke, pretežno goveda i ovaca, zauzima važno mjesto u gospodarstvu ovog područja.
Ta grana gospodarstva ima velike mogućnosti daljnjeg razvoja kroz proizvodnju mesa,
mlijeka i autohtonih mliječnih proizvoda, čija je prodaja za sada ograničena na lokalno tržište.
Značajka područja Primorsko-goranske (19 općina) i Ličko-senjske županije (11 općina)
ulaze u GPP ili površina od 241.047 hektara odnosno 23.984 hektara korištenog
poljoprivrednog zemljišta. Osobina navedenog područja jest izrazita dominacija površina pod
1
1998. godine "Anketa poljoprivrednih gospodarstava" kao podsastavnica projekta «Razvitak službi za potporu
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva». Podsastavnica je zamišljena kao višegodišnji projekt s namjerom
prerastanja u stalno istraživanje reprezentativnog uzorka vitalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te je
predstavljala prvi pokušaj uvođenja sustavnog istraživanja dosada nedostajućih značajki glede praćenja OPG-a.
Anketa je trajala od 1998. do 2002. godine.
2
Statistički ljetopisi, Ekonomski računi u poljoprivredi, Priopćenja, Statistika radne snage…
129
šumama. Čak 61,0% zemljišta pripada kategoriji šumskog zemljišta dok je udio
poljoprivrednog zemljišta 38,3%. To je područje specifična po izrazito slaboj naseljenosti sa
svega 10 stanovnika na km2. U poljoprivrednoj proizvodnji ograničenja su najizraženija pa je
poljoprivreda ovog područja ekstenzivnog karaktera, nekonkurentna količinom i kvalitetom
ostalim dijelovima Hrvatske. Nadmorska visina s dominacijom poluplaninske i planinske
klima uvjetuje kraće vegetacijsko razdoblje s nižim prinosima poljoprivrednih kultura. Nagib
terena prisutan u ovom području otežava primjenu poljoprivredne mehanizacije povećavajući
podređenost poljoprivrede gorsko-planinskog prostora. Na području Ličko-senjske županije
tla su nepovoljne bonitetne strukture za uspješniju poljoprivrednu proizvodnju. Svega 0,44%
površine svrstano je u najpovoljniju P-1 kategoriju (osobito vrijedno tlo). Dominirajuće su
kategorije tala nepogodne za obradu i za rentabilni uzgoj poljoprivrednih kultura i većinom su
puštena širenju livada, pašnjaka, bara, trstika, šikara i šuma. Osim nepovoljnih prirodnih
uvjeta tu su i nepovoljni društveno-ekonomski čimbenici - usitnjenost poljoprivrednih
gospodarstava, nedovoljna tehnološka opremljenost, nezadovoljavajuća demografska i
obrazovna struktura stanovništva, nepovezanost lokalne poljoprivredne proizvodnje s
lokalnom potrošnjom, slaba povezanost prerade s turizmom i trgovinom, nedovoljna
edukacija za poljoprivredna zvanja, nedovoljno udruživanje poljoprivrednih proizvođača. Sve
navedeno uzrok je izraženih procesa deagrarizacije i deruralizacije gorskog prostora regije.
Prema pokazatelju profitabilnosti pojedinih gospodarskih grana na području Ličko-senjske
županije razvidno je da je u poljoprivredi udio dobiti u prihodima od 4,3% najniži od svih
djelatnosti realnog sektora. Niže vrijednosti profitabilnosti ostvarene su tek u djelatnostima
javnog sektora. Poljoprivredna proizvodnja, obzirom na količinu proizvodnje, nema velikog
značaja u odnosu na druga područje u Republici Hrvatskoj, ali postoje veliki prirodni resursi
kao osnova na kojima se može dalje razvijati prvenstveno stočarstvo i ratarstvo u funkciji
stočarstva. Zbog slabije kvalitete mlijeka, povećanih troškova prijevoza i koncentracije
proizvodnje kod proizvođača bližih velikim mljekarama, može se očekivati pogoršanje stanja
u mliječnom govedarstvu. Razvoju mesnog govedarstva pogoduju značajne pašnjačke
površine, ali kraće vegetacijsko razdoblje uz potrebu uvođenja dopunske hranidbe goveda
izvan pašnjačkog razdoblja doprinosi poskupljenju proizvodnje. S druge strane, gorsko
planinsko područje, tradicionalno je ovčarski kraj uz ličku pramenku kao dominantnu
pasminu u proizvodnji mesa. Samostalno ratarstvo, bez vertikalnog povezivanja sa
stočarstvom nije ekonomski održivo. Klimatska obilježja i reljef terena nepovoljan je za
proizvodnju većine ratarskih kultura pa se osim uzgoja krmnih kultura tek u manjoj količini
javlja proizvodnja pšenice, ječma, raži, zobi i kukuruza.
Povrćarstvo GPP-a prisutno je u manjoj mjeri, uglavnom na krškim poljima. Od kultura
uzgaja se krumpir i kupusnjače. Povrtne kulture ostvaruju visoku dohodovnost po jedinici
površine, ali su lokacijski zahtjevne uz velike potrebe ljudskog rada.
Niske temperature i manji broj sunčanih sati nisu dobri uvjeti za razvoj većine voćarskih
kultura. Ipak na pojedinim dijelovima GPP-a postoje mogućnosti proizvodnje šljiva,
bobičastog voća, jabuka i kruška. Među najpoznatijim poljoprivrednim proizvodima područja
mogu se izdvojiti: janjetina, lički krumpir, sir škripavac, gorski med.
Na područje navedenih županija postoje određene specifičnosti koje poljoprivredu ovog
prostora čine mogućom i ekonomski opravdanom. Prvenstveno je to blizina tržišta velikih
gradova (Rijeka, Zadar), dobra prometna povezanost, dobri potencijali za razvoj ekološke
proizvodnje i proizvodnje autohtonih proizvoda, velike pašnjačke površine te potencijali
razvoja ruralnog turizma.
130
Područje dviju mediteranskih županija Zadarske i Šibensko-kninske sa općinama Gračac i
Starigrad (Zadarska županija) te općine, Civljane, Knin, Kijevo, (Šibensko-kninska županija)
ulaze također u GPP.
Veliki dio raspoloživih poljoprivrednih površina ovog područja je zapušten. U strukturi
proizvodnje prevladavaju livade i pašnjaci. Nešto je manje oranica i vrtova, uz voćarstvo i
vinogradarstvo do 300 m nadmorske visine. Veliki problem razvoja poljoprivrede je porozno
tlo koje, uz snažne vjetrove koji isušuju tlo, uvjetuje veće potrebe za navodnjavanjem. Česta
pojava je golomrazica obzirom da su zime uglavnom bez snijega. Dominiraju mješovita
poljoprivredna gospodarstva u kojima je poljoprivreda dodatni izvor prihoda. Problem
daljnjeg razvoja poljoprivrede su mali, usitnjeni posjedi, neriješeni vlasnički odnosi,
nelegalna gradnja, nepovoljna demografska i obrazovna struktura stanovništva.
U gorsko-planinska područja na području županije Splitsko-dalmatinske u GPP ulaze općine
Baška Voda, Brela, Gradac, Hrvace, Lokvičići, Makarska, Muć, Otok, Podgora, Tučepi,
Vrgorac, Vrlika i Zagvozd.
Veliki dio raspoloživih poljoprivrednih površina ovog područja se ne koristi, odnosno
zapušten je. U strukturi proizvodnje prevladavaju livade, pašnjaci, oranice i vrtovi, uz
voćarstvo i vinogradarstvo. Veliki problem su mali, usitnjeni posjedi, koji predstavljaju veliku
prepreku razvoju gospodarstava. Poljoprivredna proizvodnja je uglavnom tradicionalnog tipa
(zastarjela tehnologija), mala obujmom i nespecijalizirana. Dodatni problemi se javljaju u
području otkupa i plasmana poljoprivrednih proizvoda, koji skoro i ne postoji u
organiziranom obliku. Dobna i obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva je
nepovoljna, a postoje i velika prirodna ograničenja za razvoj poljoprivrede kao što su
nedostatak vode i male površine raspoloživog zemljišta.
Na području Istarske županije u gorsko-planinska područja pripada samo područje općine
Lanišće, dok su općine Plaški, Ogulin i Saborsko GPP u Karlovačkoj županiji.
131
Model izračuna za gorsko-planinska područja
Kao podloga za izračun visine potpore za gorsko-planinsko područje korišteni su podaci iz
ARKOD sustava evidencije zemljišnih parcela u RH za 2012. godinu, rezultati
ankete/intervjua o strukturi poljoprivredne proizvodnje na NCA području kao i stanje
određeno temeljem studija slučaja s poljoprivrednih gospodarstava na području određene
županije.
NCA potpora predstavlja iznos plaćanja kojim se u novčanom smislu nadoknađuju nepovoljni
čimbenici poljoprivredne proizvodnje u NCA područjima u odnosu na ostale dijelove nekog
područja.
U radu su napravljeni sljedeći izračuni:
 Izračun očekivanog poslovnog rezultata poljoprivredne proizvodnje na području RH
izvan NCA kriterija – BAZA.
Model baznog gospodarstva uključuje proizvodnju na području Republike Hrvatske bez GPP
područja što znači da je iz strukture proizvodnje svih općina u RH izbačena poljoprivredna
proizvodnja na području općina koja su zadovoljila GPP kriterije. U strukturni hektar
uključeni su sve proizvodnje u izračun su uzete u obzir kulture koje pokrivaju 87% ukupne
poljoprivredne površine RH i pojavljuje se u strukturi do 1% (Arkoda 2012.).
Očekivani poslovni rezultat na površini od 1 ha određen je kao ponderirani prosjek prema
udjelu pojedinih poljoprivrednih kultura u strukturi proizvodnje i očekivanom poslovnom
rezultatu svake pojedinačne proizvodnje.
 Izračun očekivanog poslovnog rezultata poljoprivredne proizvodnje na gorsko

planinskom području u okviru NCA kriterija
Odabir poljoprivrednih kultura koje se proizvode na NCA područjima napravljen je uzimajući
u obzir strukturu proizvodnje na GP području, a prema podacima ARKOD-A kao i
sugestijama stručnjaka Agronomskog fakulteta, predstavnika Poljoprivredno-savjetodavne
službe na terenu i stanja zatečenog analizom studija slučaja s poljoprivrednih gospodarstava
na relevantnom NCA, odnosno GPP području. U izračun su uzete u obzir kulture koje
pokrivaju 96% ukupne poljoprivredne površine gorskog područja, općina koje su "ušle" u
GPP. Poljoprivredne kategorije i kulture u NCA područjima najvećim su djelom livade i
pašnjaci uz proizvodnju djetelinsko-travnih smjesa i manjim djelom lucerne.
U ovom su dijelu u odnosu na bazne kalkulacije uvedene sljedeće promjene:
 Smanjenje prinosa do 30%, osim kod nadmorske visine od 400 do 500 metara.
 Smanjenje troškova mehanizacije u proizvodnji krmnog bilja između 15 i 35% zbog
manjeg broja otkosa.
 Povećani troškovi mehanizacije kod zobi i krumpira zbog nagiba.
Na područjima s nagibom iznad 15% predviđena je identična struktura proizvodnje kao i na
„ravnom“ gorsko-planinskom području uz povećanja troškova mehanizacije za 20%.
NCA potpora određena je kao razlika financijskog rezultata od poljoprivredne proizvodnje s
područja izvan i u okviru NCA kriterija. Konačan rezultat NCA plaćanja (ponderirano NCA
plaćanje) je dobiven ponderiranjem plaćanja na GPP području i GPP području s nagibom s
obzirom na njihove udjele u površini NCA područja.
132
Izračun visine potpore za gorsko planinska područja-
Bazna kalkulacija uključuje prosječnu proizvodnju na području Republike Hrvatske bez GPP
područja. U strukturni hektar uključeni su sve proizvodnje u izračun su uzete u obzir kulture
koje pokrivaju 87% ukupne poljoprivredne površine RH i pojavljuje se u strukturi do 1%
(Arkoda 2012.).
Tablica 19. Bazna kalkulacija za gorsko-planinska područja- Prosječna dobit u biljnoj

proizvodnji na baznom području RH (kn/ha)
Naselja izvan LFA kriterija
kulture dobit po ha udio u % ponderirana dobit
livade 559,51 22% 120,77
pašnjaci 712,32 7% 51,25
kukuruz 2.344,90 33% 779,99
pšenica 528,45 17% 87,74
soja 2.471,38 5% 116,77
ječam -367,30 5% -17,04
suncokret 969,11 3% 27,43
zob -258,53 3% -6,70
lucerna -309,95 2% -7,57
DTS -852,36 2% -18,69
šećerna repa 176,09 2% 3,40
UKUPNA DOBIT, kn/ha 100% 1.137,36
133
Tablica 20. Izračun visine potpore usporedbom baznog područja i NCA područja
LFA > 700 m LFA 500-700 LFA 400-500 + nagib
udio u % dobit po ha ponderirana dobit udio u % dobit po ha ponderirana dobit udio u % dobit po ha ponderirana dobit
livade 40% 225,61 90,24 38% 336,91 128,03 38% 559,51 212,61
pašnjaci 20% 616,39 123,28 20% 477,00 95,40 20% 556,50 111,30
kukuruz -1.114,60 0,00 3% -366,37 -10,99 3% 1939,96 58,20
pšenica -1.594,21 0,00 2% -1.235,85 -24,72 2% 179,26 3,59
djetelinsko travne smjese 15% -1.799,96 -269,99 12% -1.756,20 -210,74 12% -1668,68 -200,24
travne smjese 10% -3.339,62 -333,96 10% -4.025,73 -402,57 10% -3289,96 -329,00
zob -1.811,03 0,00 1% -1.635,13 -16,35 1% -600,13 -6,00
krumpir 3.330,33 0,00 1% 6.612,83 66,13 1% 16.482,83 164,83
lucerna 15% -1.479,68 -221,95 13% -1.373,04 -178,50 13% -1.159,77 -150,77
UKUPNO 100% -612,39 100% -554,32 100% -135,48
Iznos plaćanja 1.749,74 1.691,68 1.272,84
Odnos površina LFA područja 77,00% 21,00% 2,00%
Jedinstveno plaćanje, kn/ha 1.728,01
134
Obzirom na relativni udio ove dvije kategorije GP područja, potpora po hektaru korištene
poljoprivredne površine za GPP iznosi 1.728 kuna.
Područje Bazna GPP (iznad 600 GPP (između 500 i 600 GPP (između 400 i 500 Potpora,
kalkulacija, m.n.m.), kn (udio m.n.m. I >15% m.n.m. I >15% kn
kn u ukupnom GPP nagiba), kn (udio u nagiba), kn (udio u
ukupnom GPP) ukupnom GPP)
RH, GP 1.137,36 -612,39 (77%) -554,72 (22%) -135,48 (1%) 1.728
područja
Korištena poljoprivredna površina na GP području iznosi 32.034 hektara. Ukupna potpora na

razini RH iznosit će 55.355.063 kuna
135
6.4. Kalkulacija potpore za područja sa biofizičkim ograničenjima
nepovoljne značajke klime i tla, te izraženog nagiba terena. Zadaća je kalkulacija, da nakon
izdvajanja ograničenja vezanih uz nisku temperaturu, sušu, ograničenu dreniranost tla,
prekomjernu vlažnost tla, nepovoljnu teksturu i kamenitost tla, plitku ekološku dubinu, jako
kiselo tlo, slanost i alkalnost tla, te nagiba terena odredi razliku u prihodima, troškovima i u
konačnici poslovnog rezultata u odnosnu na proizvodnju u baznom području. Razlika
poslovnog rezultata podloga je za određivanje visine potpore.
Biofizička ograničenja korištena u izradi kalkulacija uključivala su:
1. Ograničenja vezana uz tlo
 Nepovoljna tekstura i kamenitost
 Ograničena dreniranost tla
 Plitka ekološka dubina
 Jako kisela tla
 Slana i alkalna tla
2. Suša
3. Niske temperature i
4. Nagib
Izrada kalkulacija za ograničenja povezana sa tlom
Ograničenja vezana uz tlo uključuju one osobine tla koje djeluju na rast i razvoj biljke ili
nekih njenih dijelova te u konačnici utječu na smanjenje prinosa. Također, ograničenja vezana
uz tlo utječu na povećane troškova mehanizacije. Trošak mehanizacije povećava se uslijed
potrebe za više sati rada strojeva, viših troškova popravaka i održavanja strojeva, ali i potrebe
za „rezervom“ strojeva kako bi se radovi pokušali obaviti u optimalnim agrotehničkim
rokovima. Na primjer, slaba dreniranost onemogućuje rast i razvoj biljke, a u konačnici
dovodi i do nižeg prinosa zato što u tlu nema dovoljno kisika. Troškovi su mehanizacije viši i
sama je uporaba mehanizacije u uvjetima ograničene dreniranosti otežana.
Tla nepovoljne teksture i kamenitosti nemaju dovoljan kapacitet za vodu, otežana je opskrba
hranjivima, a glinasta tla nemaju dovoljno drenirajućih pora. Kod tala plitke ekološke dubine
otežan je razvoj korijena i primjena mehanizacije. Dok kisela tla limitiraju pristupačnost
hranjiva i pojačavaju prisutnost aluminija, koji je toksičan za biljke, slana tla sadrže toksične
tvari koje ne doprinose razvoju biljaka. Područja sa jako kiselim tlima otežavaju, a slana tla
proizvodnju čine i nemogućom. Na kraju, prekomjerna vlažnost utječe na povećane troškove
mehanizacije i povećana ulaganja u mehanizaciju kako bi se obrada izvršila u optimalnim
rokovima i izbjegli ili umanjili rizici povezani sa suvišnom vlažnošću tla (zbijanje tla,
suboptimalan razvoj korijena, otežano kretanje vode i zraka u tlu). To uzrokuje i probleme
poput dostupnosti hranjiva, erozije, širenja bolesti pa sve do zaslanjivanja tla. Zadnje
spomenuta, prekomjerna vlažnost nije uzeta u razmatranje jer analiza i proračuni na temelju
smjernica iz priručnika EU, nisu potvrdili postojanje ovog ograničenja.
Ne postoje istraživanja koja bi kvantificirala gore opisane utjecaje ograničenja vezanih uz tlo
na proizvodnju, prinose, troškove proizvodnje (prvenstveno mehanizacije) i u konačnici
poslovni rezultat. Kako bi prevladali navedeno ograničenje izračunu visine potpore pristupilo
se u sljedećim koracima:
136
1. Ekspertnom procjenom definirana su smanjenja prinosa najvažnijih ratarskih proizvodnji
po pojedinom ograničenju (tablica 21).
Tablica 21. Visina prinosa i ograničenja tla

Prinos, kg/ha Bazni prinos Nepovoljna tekstura Ograničena Plitka Jako Slana i
i kamenitost dreniranost ekološka kisela alkalna
tla dubina tla tla
100% % od baze
Pšenica, ozima 5.333,33 100 50 50 60 70 10

Ječam, ozimi 5.500 100 50 50 60 70 10
Kukuruz 8.500,00 100 40 40 40 50 0
Raž 4.500 100 50 60 60 70 10
Zob 4.500 100 50 60 60 70 10
Soja 3.000,00 100 40 40 40 50 0
Uljana repica 3.167 100 40 40 20 50 0
Suncokret 3.000 100 40 40 20 50 0
Šećerna repa 50.000 100 30 40 30 30 0
Krumpir 35.000 100 40 40 40 50 0
Duhan 2.380 100 50 20 50 50 0
Kukuruz za 50.000 100 40 40 40 50 0
silažu
Lucerna 11.000 100 40 40 40 20 0
Talijanski ljulj 8.500 100 50 50 60 70 10
DTS 8.000 100 50 50 60 70 10
Prirodni 3.500 100 60 60 60 70 10
travnjaci
Izvor: ekspertna procjena
2. Određeno je bazno područje
Bazno područje je cjelokupna Hrvatska. Zbog činjenice kako se biofizička ograničenja
javljaju na područje cijele države, odabrane su najvažnije proizvodnje i izračunata je dobit po
strukturnom hektaru. Prikazane kulture zajedno zauzimaju 88% površine RH
Tablica 22. Dobit po strukturnom hektaru za bazno područje

prosječna dobit po ha udio u strukturi ponderirana dobit
livade 559,51 26% 145,61
pašnjaci 712,32 9% 61,79
kukuruz 2.344,90 30% 715,15
pšenica 528,45 15% 79,76
soja 2.471,38 4% 106,22
ječam -367,30 4% -15,54
suncokret 969,11 3% 24,69
zob -258,53 2% -6,31
lucerna -309,95 2% -7,08
DTS -852,36 2% -18,08
šećerna repa 176,09 2% 3,15
UKUPNA DOBIT, kn/ha 100,00% 1.089,37
137
3. Određena je struktura proizvodnje na područjima sa ograničenjima vezanim uz tlo
Obzirom na redukciju prinosa i mogućnosti proizvodnje na područjima sa navedenim
ograničenjima, uspoređeno je bazno područje sa dobiti na prirodnim travnjacima i pašnjacima.
Izračun visine NCA prikazan je u tablici 23.
Tablica 23. Izračun visine potpore za biofizička ograničenja vezano uz tlo

Tip ograničenja struktura proizvodnje udio u strukturi dobit/ha NCA
plaćanje*
Nepovoljna struktura tla prirodni travnjaci 35% 114,31 691,61
pašnjaci 75% 477,00
Ograničena dreniranost prirodni travnjaci 35% 114,31 691,61
Plitka ekološka dubina prirodni travnjaci 35% 114,31 691,61
Jako kisela tla prirodni travnjaci 35% 225,61 652,66
Slana i alkalna tla prirodni travnjaci 10% -442,19 704,29
* Dobit u baznom području (1.089,37kn) – dobit u području s ograničenjima vezanim uz tlo
U slučaju kombinacije ograničenja treba uzeti najnižu vrijednost i nju koristiti u daljnjim
kalkulacijama. Npr. ako se javlja kombinacija s dva ograničenja od koji se zbog jednog
postiže prinos od 70 % a zbog drugog od 40 % od baze, treba isplatiti potporu za ono
ograničenje koje ima veći utjecaj ne ekonomiku proizvodnje.
Izrada kalkulacija za biofizičko ograničenje nagib

Na nagnutim terenima (>15 % nagiba) poljoprivredna proizvodnja je otežana zbog
nemogućnosti primjene suvremene mehanizacije, potrebe za specijalnom mehanizacijom ili
posebnim načinima obrade tla sa ciljem protu-erozijskih mjera. Sve navedeno otežava i
značajno poskupljuje poljoprivrednu proizvodnju na nagnutim terenima i čini je ekonomski
neučinkovitom.
S obzirom da su tereni s nagibom >15 % i između 400 i 600 m n.m. izdvojeni i svrstani u
gorsko planinska područja, ovdje se izračunava potpora za područja nagiba >15 %, ali ispod
400 m nadmorske visine.
Na temelju već postojećih kalkulacija izračunata je visina potpore. I u ovom slučaju, kao baza
odabrano je područje RH (tablica 24.). Dobit po strukturnom hektaru iznosi na baznom
području 1.174,09 kuna.
Kod odabir strukture proizvodnje na području sa biofizičkim ograničenjem nagiba odlučili
smo se (ekspertna procjena) na strukturu koja u sebi sadrži livade, pašnjake, djetelinsko travne
smjese, ali i udio voća i vinograda (5%). Kod proizvodnje na nagibu povećani su troškovi
mehanizacije za 20% na temelju prijedloga konzultanata.
138
Tablica 24. Dobit po strukturnom hektaru na području sa ograničenjem nagiba i prijedlog
visine potpore
prosječna dobit udio u strukturi ponderirana dobit
po ha
livade -865,21 35,0% -302,82
pašnjaci 616,39 35,0% 215,74
djetelinsko-travne smjese -1.668,68 25,0% -417,17
voćnjaci (jabuka) 15.715,61 2,5% 392,89
vinogradi 11.594,09 2,5% 289,85
UKUPNO 178,48
Razlika 995,61
Prijedlog visine potpore na području sa biofizičkim ograničenjem nagiba iznosi 995,61

kuna.
Izrada kalkulacija i izračun visine potpore za biofizičko ograničenje suša

U Hrvatskoj se suše javljaju u prosjeku svake treće do pete godine, a ovisno o intenzitetu i
trajanju mogu smanjiti urode od 20% do 92% ovisno od kulture do kulture. Zadnjih godina su
pojave suše rezultirale velikim štetama u poljoprivredi te je u najjače pogođenim područjima
Hrvatske proglašavano stanje elementarne nepogode. Ukupna površina s navedenim
ograničenjem na godišnjoj razini u Republici Hrvatskoj iznosi 493.508,36 ha, što predstavlja
8,7 % ukupne kopnene površine RH.
Suša se javlja (prema proračunima za potrebe određivanja NCA područja) na području
Jadranske Hrvatske, odnosno poglavito na dijelovima Šibensko-kninske i Splitsko-
dalmatinske županije.
Na temelju podataka o redukciji prinosa iz planova navodnjavanja „dalmatinskih županija“
načinjen je model u kojemu je u strukturu proizvodnje uključeno grožđe, maslina i pašnjaci.
Tablica 25. Dobit po strukturnom hektaru na baznom području za biofizičko ograničenje suša-
BAZA
kultura udio dobit/ha ponderirana dobit,
kn/ha
maslina 49,80% 22.955,80 11.431,99
plemenita vinova loza 25,20% 17.246,22 4.346,05
pašnjaci 25,00% 712,32 178,08
15.956,12
Redukcija od 40% uzeta je za izračun redukcije prinosa kod proizvodnje bez navodnjavanja
za masline (u prosječnim godinama) i redukcija od 10% uzeta je za izračun prinosa kod
proizvodnje grožđa bez navodnjavanja (u prosječnim godinama). Kod pašnjaka se redukcija
139
temelji na usporedbi proizvodno boljih pašnjaka (kombinacija intenzivnih i ekstenzivnih
pašnjaka) sa ekstenzivnim pašnjacima.
Tablica 26. Dobit po strukturnom hektaru u području sa biofizičkim ograničenjem suše i

visina potpore
kultura udio dobit/ha ponderirana dobit,
kn/ha
maslina 49,80% 8.155,80 4.061,59
pašnjaci 25,00% 616,39 154,10
7.476,87
razlika 8.479,24
Predložena visina potpore je 8.455,26 kuna. Maksimalno dozvoljena visina potpore za

biofizička ograničenja 250 Eura (prijedlog!) pa stoga potpora ne bi trebala prelaziti predloženi
maksimum. Predlažemo stoga visinu potpore u visini 1.900,00 kuna (tečaj 7,6 kuna za 1
Euro).
Izračun visine potpore za biofizičko ograničenje niska temperatura

Proračunom prema kriterijima za NCA područja se došlo do toga da je 973 m nadmorska
visina na kojoj je uvjet za niske temperature zadovoljen. Dakle, površine iznad 973 m.n.m., a
koje nisu ušle u gorsko-planinsko područje ulazi u biofizičko ograničenje niske temperature.
Budući ovo ograničenje zadovoljava neznatan dio površina i budući na navedenim visinama
vjerojatno niti nema poljoprivredne proizvodnje kalkulacija za ovaj kriterij nije rađena i visina
potpore nije izračunata.
Biofizička ograničenja- zbirna visina potpore

Ukupna površina područja s biofizičkim ograničenjima iznosi 3.181.062 ha, odnosno 56,21%
kopnenog teritorija RH..
U općinama/gradovima koji su svrstani u područje s biofizičkim ograničenjima najveći udio
imaju područja s nepovoljnom dreniranošću tla (70,10%).
Izračun se temeljio na udjelu pojedinog ograničenja u površini korištenog poljoprivrednog
zemljišta sa biofizičkim ograničenjem. Pri tome smo odabrali udio pojedinog ograničenja u
ukupnoj površini korištenog poljoprivrednog zemljišta s ograničenjem u općinama
/gradovima koji su svrstani u područje s biofizičkim ograničenjem. Niska temperatura
izbačena je iz razmatranja.
140
Tablica 27. Biofizička ograničenja-zbiran pregled visine potpora (u kn)
Udio(%) Predložena ponderirana visina
visina potpore potpore
područje s javljanjem suše 0,30% 1.900,00 5,70
područje s nagibom terena većim od 15 % 22,70% 995,61 226,00
područje s nepovoljnom teksturom i 21,50% 691,61 148,70
kamenitošću tla (+ stjenovitost)
područje s nepovoljnom dreniranošću tla 70,10% 691,61 484,82
područje s nepovoljnom ekološkom 3,60% 691,61 24,90
dubinom tla
područje s reakcijom tla ( pH) manjom od 5 4,70% 652,66 30,67
područje sa zaslanjenim (halomorfnim) tlima 0,30% 704,29 2,11
Potpora 923
Izračunata visina potpore za biofizička ograničenja iznosi 923 kune.
6.5. Kalkulacija potpore za područja sa specifičnim ograničenjima
Kod specifičnih ograničenja razmatrana je ograničenje: proizvodnja na kršu. I kod gorsko-

planinskih područja i biofizičkih ograničenja, javlja se problem kvalitetnih i konzistentnih
podataka, koji bi trebali činiti podlogu za izradu kalkulacija i prijedlog visine potpore.
U sljedećim poglavljima prikazujemo načine na koje smo pokušali doskočiti ovom problemu
kod specifičnih ograničenja.
Izrada kalkulacija i izračun visine potpore za specifično ograničenje krš

Ne bez razloga na prvom mjestu analiziramo specifično ograničenje krš. Cjelokupna je regija
Jadranska Hrvatska obilježena ovim fenomenom. Ukupna površina tala na krškom području
Hrvatske iznosi 2.821.883,0 ha, što predstavlja oko 50 % ukupne kopnene površine RH. U
ekonomskom smislu, krš je specifično ograničenja koje otežava poljoprivrednu proizvodnju
zbog velikog broja vrtača po jedinici površine i otežava primjenu suvremene mehanizacije.
Poljoprivredna je proizvodnja na krškom području jako otežana i ponegdje neisplativa.
U izradi kalkulacija za bazno područje koristili smo podatke o strukturi proizvodnje u
općinama u kojima je krš prevladavajući kriterij za izdvajanje u područje s specifičnim
ograničenjima.
141
Tablica 28. Izračun dobiti na strukturnom hektaru u baznom području za specifično
ograničenje krš
ponderirana dobit,
kultura udio dobit/ha
kn/ha
maslina 24,00% 22.955,80 5.509,39
lucerna 11,00% -309,95 -34,09
pašnjaci 10,80% 556,50 60,10
livade 7,80% -504,09 -39,32
ječam 7,10% -367,30 -26,08
kukuruz 6,80% 2.344,90 159,45
11.217,23
U uvjetima krša korištena je ista struktura proizvodnje proizvodnosti pašnjaka i rast troškova
mehanizacije u proizvodnji poljoprivrednih kultura za 25%, a na temelju iskustava Slovenije.
Tablica 29. Iznos visine potpore za specifično ograničenje krš

kultura udio dobit/ha
maslina 24,00% 22.318,30 5.356,39
lucerna 11,00% -1.372,22 -150,94
pašnjaci 10,80% 477,00 51,52
livade 7,80% -955,49 -74,53
ječam 7,10% -783,09 -55,60
kukuruz 6,80% 1.838,73 125,03
10.567,00
Razlika u ostvarenoj dobiti, kn/ha 650,23
Prijedlog visine potpore za specifično ograničenje krš područja iznosi 650,23 kune.
142
6.6. Zaključci uz kalkulacije
Mjere programa ruralnog razvoja predviđaju, između ostaloga, i očuvanje poljoprivrede na

područjima s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi.
Potpore poljoprivrednicima koji stalno koriste poljoprivredno zemljište u područjima s prirodnim
ograničenjima u poljoprivredi, nužne su kako bi se nadoknadila razlika uslijed nižeg prinosa u
poljoprivrednoj proizvodnji i/ili dodatnih troškova poljoprivredne proizvodnje. Kako bi se
nastavila poljoprivredna proizvodnja u tim krajevima, potrebno je isplatiti naknadu za dodatne
troškove proizvodnje i smanjenje prihoda koji proizlaze iz nepovoljnih prirodnih uvjeta.
Mjera se primjenjuje i sa svrhom sprečavanja depopulacije ruralnih krajeva koji su razvrstani
kao brdsko planinska područja.
Cilj je ovoga dijela studije izrada kalkulacija sa ciljem određivanja visine potpore u
područjima s prirodnim (reljefnim i biofizičkim) i specifičnim ograničenjima u
poljoprivredi kao nadoknade dodatnih troškova proizvodnje i umanjenog prihoda (posljedica
smanjenja prinosa) koji proizlaze iz otežanih uvjeta gospodarenja.
Izračun visine potpore odnosi se na 3 ograničenja:
1. Očuvanje poljoprivrede na gorsko planinskim područjima
2. Očuvanje poljoprivrede na područjima sa prirodnim ograničenjima u poljoprivredi
(Biofizička ograničenja)
3. Očuvanje poljoprivrede na područjima sa specifičnim ograničenjima u poljoprivredi.
Pretpostavka izrade kalkulacija poljoprivredne proizvodnje u područjima s ograničenjima

(NCA područja) je postojanje otežanih uvjeta proizvodnje koji negativno utječu na poslovni
rezultat u odnosu na područja bez ograničenja. Zbog toga je polazište za NCA kalkulacije bilo
kvantifikacija utjecaja otežanih uvjeta na poslovni rezultat u poljoprivrednoj proizvodnji.
Poslovni rezultati proizvodnje pojedinih poljoprivrednih kultura određeni su pomoću
kalkulacija tj. utvrđivanjem razlike ostvarenih ukupnih prihoda i troškova proizvodnje
određenog proizvoda u jednoj godini.
Za potrebe određivanja kompenzacijskih plaćanja u područjima s ograničenim uvjetima
poljoprivredne proizvodnje napravljene su dvije vrste kalkulacija.
Bazne kalkulacije – koje prikazuju ekonomske učinke poljoprivredne proizvodnje u uvjetima
nepostojanja prirodnih ograničenja i
NCA kalkulacije – prikazuju ekonomske učinke poljoprivredne proizvodnje u uvjetima
prirodnih ograničenja.
NCA kalkulacije razlikuju se od baznih kalkulacije za procijenjenu i kvantificiranu vrijednost
ograničavajućeg čimbenika (niži prinosi, veći troškovi ljudskog i strojnog rada i sl.)
Nakon što su izrađene kalkulacije pojedinih poljoprivrednih proizvodnji prišlo se oblikovanju
modela poljoprivrednog gospodarstva na baznom i NCA području. Model poljoprivrednog
gospodarstva održava uobičajenu strukturu proizvodnje na promatranim područjima, tzv.
strukturni hektar.
Kao podloga za izradu kalkulacija korišteni su sljedeći izvori:
143
 Model kalkulacija pokrića varijabilnih troškova poljoprivredne proizvodnje za 2012.,
2010., 2009. godinu, Poljoprivredno savjetodavna služba
 Tržišno informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP)-podaci o cijenama
 Državni zavod za statistiku RH- podaci o prinosima i cijenama
 Sustav knjigovodstvenih podataka u poljoprivredi (FADN)
 Interni podaci Zavoda za menadžment i ruralno poduzetništvo Agronomskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu i
 Literatura iz područja menadžmenta u poljoprivredi i teorije troškova i kalkulacija u
poljoprivredi
 Ekspertne procjene
Kao podloga za izračun visine potpore za gorsko-planinsko područje korišteni su

 Izračun očekivanog poslovnog rezultata poljoprivredne proizvodnje na području RH
izvan NCA kriterija – BAZA.
Bazna kalkulacija uključuje prosječnu proizvodnju na području Republike Hrvatske
bez GPP područja. U strukturni hektar uključeni su sve proizvodnje zastupljene sa 5 i
više posto u strukturi površina prema evidenciji ARKODA. Dobit po strukturnom
hektaru iznosi 1.267,63
 Izračun očekivanog poslovnog rezultata poljoprivredne proizvodnje na gorsko
planinskom području u okviru NCA kriterija
U ovom su dijelu u odnosu na bazne kalkulacije uvedene sljedeće promjene smanjenje prinosa
do 30%, smanjenje troškova mehanizacije u proizvodnji krmnog bilja između 15 i 35% (zbog
manjeg broja otkosa) i smanjenje poslovnog rezultata na pašnjačkim površinama zbog manje
proizvodnost po jedinici površine/gustoće. Kod nagiba terena povećani su troškovi
mehanizacije za 20%. Obzirom na relativni udio ove dvije kategorije GP područja, potpora
po hektaru korištene poljoprivredne površine za GPP iznosi 1.728 kuna.

nepovoljne značajke klime i tla, te izraženog nagiba terena. Zadaća je kalkulacija, da nakon
izdvajanja ograničenja vezanih uz nisku temperaturu, sušu, ograničenu dreniranost tla,
prekomjernu vlažnost tla, nepovoljnu teksturu i kamenitost tla, plitku ekološku dubinu, jako
kiselo tlo, slanost i alkalnost tla, te nagiba terena odredi razliku u prihodima, troškovima i u
konačnici poslovnog rezultata u odnosnu na proizvodnju u baznom području. Razlika
poslovnog rezultata podloga je za određivanje visine potpore. Nakon što je izračunata potpora
za svako od navedenih ograničenje, izračunato je jedinstveno plaćanja za sva područja s
biofizičkim ograničenjima. Izračun se temeljio na udjelu pojedinog ograničenja u površini
korištenog poljoprivrednog zemljišta sa biofizičkim ograničenjem. Pri tome smo odabrali
udio pojedinog ograničenja u ukupnoj površini korištenog poljoprivrednog zemljišta s
ograničenjem u općinama /gradovima koji su svrstani u područje s biofizičkim ograničenjem.
Niska temperatura izbačena je iz razmatranja. Izračunata visina potpore za biofizička
ograničenja iznosi 923 kune.
Kod specifičnih ograničenja razmatrana je samo proizvodnja na kršu. Predložena visina
potpore za specifična ograničenje iznosi 674 kuna.
144
Tablica 30. Zbirni pregled potpora
Područje Visina potpore
gorsko-planinska područja 1.728,01

923,00
područja s biofizičkim ograničenjima
650,23
područja sa specifičnim ograničenjima
Nakon izračuna visine potpora otvaraju se slijedeća pitanja, ali i neki prijedlozi za nadolazeće
razdoblje. Potpore su izračunate i prikazane na razini RH. Obzirom na iskustva nekih država
članica EU postavlja se pitanje mogućnosti i opravdanosti dodjele potpora na razini regije
(statističke regije i/ili poljoprivredne) ili po pojedinoj proizvodnji, grupi proizvoda ili sustavu
gospodarenja. Na primjeru Slovenije svjedočimo različitim potporama na razini parcele
obzirom na ograničenja koja se na istoj nalaze. Ipak u ovom trenutku ne možemo primijeniti
složen sustav dodjele potpora jer za to ne postoji ni podloga (kalkulacije), ali ni logistika.
U budućnosti je nužno poraditi na uklanjanju postojećih nedostataka, odnosno povećanju
kvalitete, pouzdanosti i usporedivosti podataka za izradu kalkulacija. Naravno, uz praćenje
aktivnosti EU u pogledu određivanja područja sa prirodnim ograničenjima u poljoprivredi,
potrebno je provesti i projekte (znanstveno-stručne) sa ciljem utvrđivanja uzročno-
posljedičnih veza okolišnih uvjeta i ekonomskih rezultata poslovanja u poljoprivredi.
Daljnji razvoj FADN sustava na nacionalnoj razini pridonijeti će navedenom. Od strane
znanstvenika iz Europske unije već postoji interes za rad na projektima kojima bi se povezao
FADN sustav sa metodama izračune visine potpora u NCA područjima, kao i učinci okolišnih
mjera.
145
7. LITERATURA
7.1. Literatura za određivanje područja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifičnih
ograničenja u poljoprivredi
Allen, R. G., Pereira, L. S., Raes, D., Smith, M., 1998. „Crop evapotranspiration: Guidelines
for computing crop requirements.“Irrigation and Drainage Paper No. 56, FAO,
Rome, Italy
Bajić A., 1989: Severe bora on the northem Adriatic, Part l: Statistical analysis, Rasprave, 24, 1–9.
Bajić, A., S. Ivatek-Šahdan i K. Horvath, 2007: Prostorna razdioba brzine vjetra na području
Hrvatske dobivena numeričkim modelom atmosfere ALADIN, (Spatial distribution of
wind speed in Croatia obtained using the ALADIN model), Hrvatski meteorološki
časopis, 42, 67–77.
Bertović, S., 1999: Reljef i njegova prostorna raščlamba, Šum. list br.11-12, CXXIII, 543-563
Bogunović, M., Vidaček, Ž., Racz, Z., Husnjak, S., Sraka, M. (1996): Namjenska pedološka
karta Republike Hrvatske mjerila 1:300.000. Sveučilište u Zagrebu Agronomski
fakultet, Zavod za pedologiju
Burrough, P. A., and McDonell, R. A., 1998: Principles of Geographical Information Systems
(Oxford University Press, New York), 190 pp.
Camia, A., G. Amatulli and J. San-Miguel-Ayanz, 2008: Paste and future trends of forest fire
danger in Europe, EUR 23427 EN, OPOCE, 2008.
Dimitrov, T., 1998: Gorenje globalne biomase, Šumarski list, 9–10, Hrvatsko šumarsko
društvo, Zagreb, 443–455.
EC, 1999. Council Regulation No. 1257/1999 of 17.05.1999. Official Journal L 160/80,
26.6.1999.
EC, 2005. Council Regulation No. 1698/2005 of 20.09.2005. Official Journal L 277/1,
21.10.2005.
EC, 2008. Review of the ‘Less Favoured Area’ scheme, public consultation document for
impact assessment, p. 14. http:// ec.europa.eu/agriculture/consultations/lfa/
consultationdoc_en.pdf.
EC, 2009a. LFA website. http://ec.europa.eu/agriculture/rurdev/ lfa/index_en.htm.
EC, 2009b. Towards a better targeting of the aid to farmers in areas with natural handicaps of
21.04.2009. COM (2009) 161 final.
EC, 2012. Revised working document (17352/1/12 REV 1): Proposal for a Regulation of the
European Parliament and of the Council on support for rural development by the
European Agricultural Fund for Rural development (EAFRD) - Presidency revised
consolidated text
FAO, 1976. A Framework for Land Evaluation. Soils Bulletin 32. FAO, Rome, Italy, p. 72.
Horvath, K., A. Bajić and S. Ivatek-Šahdan, 2011: Dynamical downscaling of wind speed in
complex terrain prone to bora-type flows, Journal of Applied Meteorology and
Climatology, 50, 1676–1691.
Husnjak, S. (2000): Procjena rizika erozije tla vodom metodom kartiranja u Hrvatskoj.
Disertacija, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 138 str.
Husnjak, S., Vidaček, Ž., Bogunović, M., Sraka, M., Bensa, A., Vrhovec, D. (2005):
Zemljišni resursi Hrvatske i pogodnost tla za navodnjavanje. Dio projekta
«Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i
vodama u Republici Hrvatskoj». Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za pedologiju
Lozić, S., 1995: Vertikalna raščlanjenost reljefa kopnenog dijela Republike Hrvatske, Acta
Geogr. Croatica, Vol. 30, 17 – 28.
146
Middelton, N. J., Thomas, D. 1997. World Atlas of Desertification. UNEP, Arnold, London,
UK
Minami, M., 2000: Using ArcMap, ESRI, Redlands, USA, 528 str.
Počakal, D.; 2003: Comparison of hail characteristics in NW Croatia for two periods, Natural
Hazards, 29, 543–552.
Počakal, D., Večenaj, Ž. and Štalec, J., 2009: Hail characteristics of different regions in
continental part of Croatia based on influence of orography, Atmospheric Research, 93,
516–525.
Počakal. D., 2011: Hailpad data analysis for continental part of Croatia, Meteorologische
Zeitschrift, 20, 441–447.
Soil Survey Division Staff, 1993. Soil Survey Manual. United States Department of
Agriculture Handbook No. 18. US Department of Agriculture, Washington, DC, p.
437.
Van Orshoven, J., Terres, J., Eliasson, A° ., (Eds.), 2008. Common bio-physical criteria to D
define natural constraints for agriculture in Europe. EUR. 23412 EN, Office for the
Official
Publications of the European Communities, p. 61.
Van Orshoven, J., Terres, J.M., Toth, T., with contributors (2013): Updated Common bio-
physical criteria to define natural constraints for agriculture in Europe. EUR. 25203
EN. Scientific and Technical Report of JRC and European Commision, p 72
Van Wagner, C. E. i T L. Pickett, 1985: Equations and Fortran Program for the Canadian
Forest Fire Weather Index System, Canadian Forestry Service, Government of
Canada, Forestry Technical Report 33, pp 18.
Vučetić, V., 1991: Statistical analysis of severe Adriatie bora, Hrvatski meteorološki časopis,
26, 41–51.
Vučetić, V, 1993: Severe bora on the mid-Adriatic bora, Hrvatski meteorološki časopis, 28, 19–36.
Vučetić, M., 2002: Vremenske prilike i usporedba sezone zaštite šuma od požara 2001. u
odnosu na višegodišnji prosjek (Weather conditions and a comparison of the forest
fire season 2001 with long-term mean values), Šumarski list, 11–12/2002, 563–574.
xxx Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2003., Urednica: Josipa Blažević-
Perušić, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zavod za prostorno
uređenje, Zagreb, 2003., 219 str.
xxx Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske 1997., Urednik: Matija Salaj,
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zavod za prostorno uređenje,
Zagreb, 1997, 173 str.
xxx Izmjena i dopuna Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske 2013., Ministarstvo
graditeljstva i prostornog uređenja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, 11 str.;
NN 76/2013
xxx Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008.- 2012., Koordinatorica: Nevenka
Koričančić, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske,
Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, 240 str.
7.2. Literatura za određivanje kalkulacija

1. (n.d.). Analysis of the differentiated role of direct payments on farmers' income
according to farm location and type of organisational form of holdings (EQ18).
2. (n.d.). Bugarska Attachment 2 to Measures 211 and 212 Methodology for calculation
of Payments for Farmers in Less Favoured Areas.
3. Biondić, D., Holjević, D. (ur.)(2012.). Zaštita od poplava u Hrvatskoj. Zbornik radova.
Hrvatske vode, Zagreb
147
4. Bojnec, Š. (2006). Regional and structural policies in less favoured and cross-border
areas-An Example from Slovenia. Jahrbuch der Osterreichhiscen Gessellschaft fur
Agrarokonomie, 55, 119-128.
5. Cunder, T. i dr. (2007.). Metodologija za izdelavo registra kmetijinmodelni izračun
višineizravnalnihplačila za OMD. Ministratsvo za kmetijstvo, gozdarstvoin prehrano
Republike Slovenije, Ljubljana.
6. Cunder, T. R. (2007). Metodologija za izdelavo registra kmetij in modelni izračun
višine izravnalnih plačil za OMD. Ministrstvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano
Republike Slovenije.
7. Ćurković, J. (2013.). Vjetrovi i njihov utjecaj na biljni pokrov i tlo na području
Dalmacije. Diplomski rad, Agronomski fakultet, zagreb
8. Doucha, T. Š. (2012). Assessment of Support for Farms in the Czech Less Favoured
Areas With Special Regards to Cattle Breeding. European Countryside, 179-191.
9. EU Council Directive 3808/89
13. EU Council Regulation 1698/2005
16. EU. (n.d.). Council Regulation No 1257/1999.
17. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša (2000.). Stručno mišljenje o požarima
na Mediteranskom području i dugoročnom saniranju požarom uništenih površina. Split
18. Institute for EuropeanEnvironmentalPolicy (2006.) An evaluation of the less favoured
area measure in the 25 member states of the European Union,
<http://ec.europa.eu/agriculture/eval/reports/lfa/full_text_en.pdf
19. Jos Van Orshoven, J.-M. T. (2012). Updated common bio-physical criteria to define
natural constraints for agriculture in Europe. JRC, European Commission.
20. Jurjević, P., Vuletić, D., Gračan, J., Seletković, G. (2009.). Šumski požari u Republici
Hrvatskoj (1992-2007). Šumarski list 1-2, CXXXIII, str. 63-72.
21. Kisić, I, Bašić, F., Butorac, A., Mesić, M., Nestroy, O. i Sabolić, M. (2005.). Erozija
tla vodom pri različitim načinima obrade. Agronomski fakultet, Zagreb.
22. Legislation, E. (2012). Article 32, 33, 34 plus annex I.
23. Miettinen, A. A. (2007). Review of payment calculations in natural handicap payment
schemes for mountain areas and other areas with natural handicaps. FP6 programme,
Agrigrid project: Methodological grids for payment calculations in rural development
emasures in the EU.
24. Miljković, I., Strikić, F. (1999.). Obnova opožarenih maslinika na primjeru općine
Smokvica na Korčuli. PomologiaCroatica, Vol.5, b1.1-4, str. 39-45.
25. Oskam, A. (. (2011). EU Policy for agriculture, food and rural areas. Wageningen
Academic Publishers.
148
26. Pravilnik o izravnim plaćanjima u poljoprivredi, potporama za očuvanje izvornih i
zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporama za ekološku i integriranu
proizvodnju i potporama za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi
(NN 12/2011.)
27. Pravilnik o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 44/2011.)
28. Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 145/2012)
29. Republika Slovenija, M. z. (n.d.). Program razvoja podeželja Republike Slovenije za
oddobje 2007-2013, Prilog 4: Modelne kalkualcije za izračun višine plačil za območja
z omejenimi možnostmi.
30. RH. (n.d.). Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju Narodne novine 120/12.
31. SR, M. o. (n.d.). Rural Development Programme of the SR 2007-2013.
32. Strelecek, F. L. (2008). Economic results of agricultural hodlings in less favoured
areas. Agricultural Econonics Czech, 54(11), 510-520.
33. Štolbova, M. (2007). Comparative analysis of less-favoured areas payments in the EU
states. Agricultural Economics Czech, 53(10), 455-465.
34. Štolbova, M. (2008). Eligibility criteria for less-favoured areas payments in the EU
countires and the positions of the Czech Republic. Agricultural Economics Czech,
54(4), 166-175.
35. Štolbova, M. (2011). An Evaluation of the Relevance of EU Less Favoured Areas
Policy for Dry Regions of the Czech Republic. European Countryside, 4, 282-298.
36. Štolbova, M. H. (2010). Methods of calculating the handicaps of less favoured natural
conditions. Agricultural Economics Czech, 56(5), 215-223.
37. Uthes, S. M. (2010). Spatial Targeting of Agri-Environmental Measures: Cost-
Effectiveness and istributional Consequences. Environmental Management, 46, 494-
509.
38. Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12 i NN 136/12)
149
8. PRILOZI (kartografski i tekstualni podaci)
8.1. Prilozi vezani uz određivanje gorsko planinskih područja na DVD mediju

- digitalna karta nadmorske visine terena iznad 700 m nv („nv_vise_700m.shp“)
(„nagib+15_nv_500_700m.shp“)
(„nagib+15_nv_400_500m.shp“)
- digitalna integrirana karta s ograničenjima nadmorske visine i nagiba terena
(„nv_nagib_integrirano.shp“)
- digitalna karta administrativnih općina / gradova („hr_opcina_grad.shp“)
- digitalna karta administrativnih općina / gradova prema ograničenjima vezanim uz
gorsko planinska područja („gpp_opcina_grad.shp“)
8.2. Prilozi vezani uz određivanje područja s biofizičkim ograničenjima na DVD mediju

- digitalna karta niske temperature („1_niska_temperatura.shp“)
- digitalna karta suše („2_susa.shp“)
- digitalna karta ograničene dreniranosti tla („3_dreniranost.shp“)
- digitalna karta nepovoljne tekstura i kamenitosti (+ stjenovitosti) tla
(„4_nepovoljna_tekstura.shp“)
- digitalna karta plitke ekološke dubine („5_plitka_ekoloska_dubina.shp“)
- digitalna karta jako kiselog tla („6_jako_kisela_tla.shp“)
- digitalna karta slanih i alkalnih tala („7_zaslanjena_tla.shp“)
- digitalna karta nagiba terena izvan gorsko planinskog područja
(„8_nagib_vise15_izvan_gpp.shp“)
- digitalna karta korištenog poljoprivrednog zemljišta („lpis_bez_gpp.shp“)
- digitalna karta urbanih područja (GUP-ova) („gup_podrucja.shp“)
- digitalna integrirana karta svih biofizičkih ograničenja („bfo_integrirano.shp“)
- digitalna karta administrativnih općina / gradova prema biofizičkim ograničenjima
(„bfo_opcine_gradovi.shp“)
8.3. Prilozi vezani uz određivanje područja s specifičnim ograničenjima na DVD mediju

- digitalna karta s jakim vjetrom („HR_jaki_vjetar.shp“)
- digitalna karta s učestalom pojavom tuče („HR_tuca.shp“)
- digitalna karta s visokim rizikom od požara raslinja („HR_pozari.shp“)
- digitalna karta s rizikom od erozije tla vodom („HR_rizik_erozija_potencijalno.shp“ i
„HR_rizik_erozija_stvarno.shp“)
- digitalna karta s učestalo plavljenim područjima („HR_ucestale_poplave.shp“)
- digitalna karta otoka i obale („HR_otoci.shp“)
- digitalna karta područja pod kršem („hr_krs.shp“)
- digitalna integrirana karta svih karata za specifična ograničenja
(„specificna_integrirano.shp“)
- digitalna karta administrativnih općina / gradova prema specifičnim ograničenjima
(„specificna_opcine.shp“)
8.4. Prilog : Integrirana karta administrativnih općina / gradova svrstanih u područja

s prirodnim i specifičnim ograničenjima na DVD mediju
(„gpp_bfo_spec_opcine_gradovi.shp“)
150
8.5. Prilozi uz kalkulacije
Prilog 1. Bazne kalkulacije- ratarstvo

Prirodni
Lucerna Talijanski Kultivirani
Pšenica, Ječam, Uljana Šećerna Kukuruz za travnjaci
Kukuruz Raž Zob Soja Suncokret Krumpir Duhan (suhe ljulj (suha travnjaci,
ozima ozimi repica repa silažu (suha
tvari) tvar) DTS
tvar)
Prinos // Yield, , kg/ha 5.333 4.000 8.500 4.500 4.500 3.000 3.167 3.000 50.000 35.000 2.380 50.000 9.000 8.500 8.000 3.500
Cijena // Price, kn/kg 1,33 1,26 1,36 1,34 1,15 2,75 2,73 2,80 0,27 1,41 9,14 0,28 0,83 0,83 0,82 0,53
Poslovni prihod // Operating income 7.075,56 5.040,00 11.531,67 6.015,00 5.175,00 8.260,00 8.655,56 8.400,00 13.666,67 49.350,00 21.761,13 14.000,00 7.440,00 7.026,67 6.560,00 1.855,00
Izravna plaćanja // Direct payments 2.135,00 2.135,00 2.135,00 2.135,00 2.135,00 2.135,00 2.135,00 2.135,00 3.570,00 2.135,00 11.869,20 2.135,00 2.135,00 2.135,00 2.135,00 700,00
UKUPNI PRIHOD // TOTAL INCOME 7.075,56 5.040,00 11.531,67 6.015,00 5.175,00 8.260,00 8.655,56 8.400,00 13.666,67 49.350,00 21.761,13 14.000,00 7.440,00 7.026,67 6.560,00 1.855,00
Sjeme // Seeds 742,00 411,67 891,00 490,00 385,00 539,00 495,50 550,00 1.707,86 15.030,00 1.181,16 1.012,50 337,50 1.010,00 378,35
Mineralna gnojiva // Mineral fertilizer 2.646,16 2.551,30 3.993,00 2.509,12 2.636,70 2.612,97 2.668,06 2.916,37 3.975,49 4.764,47 3.175,05 4.511,99 2.605,87 3.817,73 2.952,39 553,49
Sredstva za zaštitu bilja // Plant protection 959,47 781,19 969,58 940,63 703,85 632,44 1.217,21 1.432,53 2.653,21 3.157,72 4.927,26 784,50 557,50
Ostali troškovi** // Other costs 453,50 1.308,48 72,00 687,17 588,54 8.774,96 700,00
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI // TOTAL VARIABLE COSTS 4.801,12 3.744,16 7.162,06 3.939,74 3.725,54 3.856,41 5.067,94 5.487,43 8.336,56 22.952,19 18.058,43 7.008,99 3.500,87 4.827,73 3.330,74 553,49
POKRIĆE VARIJABILNIH TROŠKOVA // GROSS MARGIN 2.274,43 1.295,84 4.369,61 2.075,26 1.449,46 4.403,59 3.587,61 2.912,57 5.330,10 26.397,81 3.702,70 6.991,02 3.939,13 2.198,94 3.229,26 1.301,51
Trošak mehanizacije 1.745,98 1.663,14 2.024,71 1.703,66 1.707,99 1.932,22 1.766,21 1.943,46 5.154,01 8.262,48 4.482,01 2.178,04 4.249,08 4.574,08 4.081,62 1.805,60
Unajmljena mehanizacija // Rented machinery 583,33 583,33 650,00 625,00 625,00 625,00 633,33 625,00 2.300,00 5.500,00 550,00 1.200,00 1.133,33 1.066,67 466,67
Vlastita mehanizacija // Own machinery 1.162,64 1.079,81 1.374,71 1.078,66 1.082,99 1.307,22 1.132,88 1.318,46 2.854,01 2.762,48 4.482,01 1.628,04 3.049,08 3.440,75 3.014,95 1.338,93
DOHODAK // NET INCOME 528,45 -367,30 2.344,90 371,60 -258,53 2.471,38 1.821,40 969,11 176,09 18.135,33 -779,31 4.812,98 -309,95 -2.375,14 -852,36 -504,09
cijena koštanja // cost price, kn/kg 1,33 1,26 1,36 1,34 1,15 2,75 2,73 2,80 0,27 1,41 9,14 0,28 0,83 0,83 0,82 0,53
151
Prilog 2. Bazne kalkulacije povrće
Rajčica Paprika babura Kupus, kasni Luk Češnjak Mrkva Hren Salata kristalka Lubenica
kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha kn/ha
Prinos // Yield, , kg/ha 45.000 40.000 55.000 40.000 5.000 45.000 7.000 35.000 55.000
Cijena (prosjek I. i II. klase) // Price (average), kn/kg 3,00 3,50 1,00 2,14 15,00 1,70 4,30 4,00 1,47
Poslovni prihod // Operating income 135.000,00 140.000,00 55.000,00 85.600,00 75.000,00 76.500,00 30.100,00 140.000,00 80.850,00
Izravna plaćanja // Direct paymenst 2.135,00 2.135,00 2.135,00 2.135,00 2.135,00 2.135,00 2.135,00 2.135,00 2.135,00
UKUPNI PRIHOD // TOTAL INCOME 137.135,00 142.135,00 57.135,00 87.735,00 77.135,00 78.635,00 32.235,00 142.135,00 82.985,00
Presadnice ili sjeme // Seedlings or seed 20.400,00 39.150,00 16.812,50 15.600,00 20.000,00 6.100,00 1.920,00 27.000,00 26.800,00
Mineralna gnojiva // Mineral fertilizer 6.000,00 7.887,00 7.470,60 4.288,40 2.500,00 4.060,41 900,00 5.428,00 12.240,00
Sredstva za zaštitu bilja // Plant protection 1.525,80 1.482,94 3.512,56 5.294,88 2.303,57 2.411,30 2.300,00 1.627,63 3.429,00
Sanduci (Vreće) // Boxes (bags) 20.250,00 1.185,00 1.711,64 2.600,00 125,25 2.925,00 455,00 25.000,00
Vezivo polipropilensko // Solder 2.300,00
Stupovi drveni* // Wooden poles 369,60
Žica za armaturu // Wire armature 1.452,00
Postavljanje armature // Armature setting 5.100,00
Skidanje armature // Armature removing 1.700,00
Cijevi za navodnjavanje // Irrigation pipes 4.290,00 6.079,75 9.231,00
Berba // Harvest 18.750,00 22.500,00 9.166,67 10000 5.500,00 20.000,00 7.410,00
Vezanje // Binding 5.670,00
Skidanje zaperaka, Removing laterals (5x) 22.500,00
Ostali troškovi // Other costs 2.000,00 9.680,00 1.000,00 2.000,00 1.500,00 2.000,00 1000 10.600,00 7.091,00
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI // TOTAL
112.307,40 87.964,69 39.673,96 29.783,28 36.428,82 17.496,71 12.075,00 98.886,63 56.970,00
VARIABLE COSTS
POKRIĆE VARIJABILNIH TROŠKOVA // GROSS
24.827,60 54.170,32 17.461,04 57.951,73 40.706,18 61.138,29 20.160,00 43.248,38 26.015,00
MARGIN
Unajmljena mehanizacija // Rented machinery 1.500,00 11.500,00 10.500,00 600,00
Vlastita mehanizacija // Own machinery 5.281,19 5.645,38 6.254,90 3.903,44 3.650,00 4.962,58 14.600,00 4.314,03 6.390,00
DOHODAK // NET INCOME 19.546,41 47.024,93 11.206,14 42.548,28 37.056,18 45.675,70 5.560,00 38.334,35 19.625,00
CIJENA KOŠTANJA // COST PRICE, kn/kg 2,61 2,38 0,84 1,13 8,02 0,73 3,81 2,97 1,15
152
Prilog 3. Bazne kalkulacije-voće i masline
Jabuka Trešnja Lješnjak u ljusci-stablo
kn/ha kn/ha kn/ha
Prinos // Yield, , kg/ha 40.000,00 11.000,00 3.000
Cijena (prosjek I. i II. klase) // Price (average), kn/kg 2,02 7,40 12,00
Poslovni prihod // Operating income 80.800,00 81.400,00 36.000,00
Izravna plaćanja // Direct paymenst 2.135,00 2.135,00 2.135,00
UKUPNI PRIHOD // TOTAL INCOME 82.935,00 83.535,00 38.135,00
Podsađivanje, Extra Planting 437,50 150,00
Mineralna gnojiva // Mineral fertilizer 1.673,78 6.000,00 1632
Sredstva za zaštitu bilja // Plant protection 9.841,99 8.404,00 4.633,20
Sanduci (Vreće) // Boxes (bags) 14.933,33 8.800,00 150,00
Vezivo // Solder 1.000,00
Berba/Sakupljanje // Harvest 14.285,71 11.000,00
Rezidba // Cutting 10.000,00 3.750,00 2.700,00
Ostali troškovi // Other costs 1.000,00 2.000,00 3.500,00
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI // TOTAL VARIABLE COSTS 53.172,32 39.954,00 12.765,20
TROŠKOVI MEHANIZACIJE 9.926,72 3.603,04 13.751,50
Unajmljena mehanizacija // Rented machinery
Vlastita mehanizacija // Own machinery 9.926,72 3.603,04 13.751,50
DOHODAK // NET INCOME 43.245,60 39.977,96 11.618,30
CIJENA KOŠTANJA // COST PRICE, kn/kg 1,58 3,96 8,84
153
BAZNA KALKULACIJA POKRIĆA VARIJABILNIH TROŠKOVA PROIZVODNJE MASLINE
Regija: mediteranska Trajnost nasada: 50 godina
Površina: 1 ha Starost nasada: puna rodnost
Gustoća sklopa: 6 m x 5 m Uzgojni oblik: kotlasta krošnja
Broj stabala/ha: 300 Randman ulja: 16%
Količina Jed.mjere Jed.cijena Ukup. kn/ha
Prihod od prodaje ex. djev. maslinovog ulja 1.410 l 59,00 83190,00
Prihod od potpore-izravna plaćanja, kn/ha 2135,00 2135,00
UKUPNI PRIHOD 85325,00
Mineralna gnojiva 4701,00
Sredstva za zaštitu bilja 2340,00
Ambalaža 1440 kom. 5,00 7200,00
Usluga prerade 9000 kg 1,30 11700,00
Rezidba 202 sat 35,00 7070,00
Berba 339 sat 25,00 8475,00
Ostali troškovi 1000,00 1000,00
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI 42486,00
POKRIĆE VARIJABILNIH TROŠKOVA 42839,00
Trošak mehanizacije 4080,00
DOHODAK 38759,00
154
Prilog 4. Bazna kalkulacija za vinovu lozu
Grožđe, vinsko, bijelo, Grožđe, vinsko,

kontinent/bazno crno, Jadranska
regija/bazno
Prinos grožđa, kg/ha 11.000,00 10.500,00
Cijena grožđa, kn/kg 3,20 4,00
Izravna plaćanja 2.135,00 2.135,00
UKUPNI PRIHOD 37.335,00 44.135,00
Skidanje zaperaka 2.500,00 2.500,00
Mineralna gnojiva 4.100,00 2.304,00
Sredstva za zaštitu bilja 7.746,00 4.000,00
Vezivo 500,00 500,00
Berba 3.437,50 3.750,00
Rezidba 3.000,00 8.750,00
Trošak rada-ostalo 5.700,00 560,00
Ostali troškovi 1.000,00 1.000,00
UKUPNI VARIJABILNI
27.983,50 23.364,00
TROŠKOVI
Unajmljena mehanizacija
Vlastita mehanizacija 4.824,06 3.365,94
DOHODAK 4.527,44 17.405,06
155
Prilog 5. Kalkulacija za pašnjake
Pašnjaci- Pašnjaci- Pašnjaci- Pašnjaci-
bazno LFA2 GPP3 KRŠ-
1
područje BAZA4
Prinos // Yield, kg/ha 1.344 1.163 900 1.050
Cijena // Price, kn/kg 0,53 0,53 0,53 0,53
Poslovni prihod // Operating income 712,32 616,39 477,00 556,50
UKUPNI PRIHOD // TOTAL INCOME 712,32 616,39 477,00 556,50
POKRIĆE VARIJABILNIH 712,32 616,39 477,00 556,50
TROŠKOVA // GROSS MARGIN
1
Intenzivni i ekstenzivni pašnjaci, prosjek 2008-2011 razina RH (Državni zavod za statistiku RH)
2
Ekstenzivni pašnjaci 2008-2011 Razina RH (Državni zavod za statistiku RH)
3
Ekstenzivni pašnjaci, Jadranska Hrvatska 2008-2011 Državni zavod za statistiku RH)
4
Ekstenzivni i intenzivni pašnjaci, Jadranska Hrvatska 2008-2011 Državni zavod za statistiku RH)
156

Studija Područja Sa Posebnim Ograničenjima Iz 2015.

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Studija Područja Sa Posebnim Ograničenjima Iz 2015.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STUDIJA ODREĐIVANJA PODRUČJA POD UTJECAJEM

PRIRODNIH ILI DRUGIH SPECIFIČNIH OGRANIČENJA U

Zagreb, ožujak 2015.

Naručitelj studije: Republika Hrvatska :: Ministarstvo poljoprivrede

Izvršitelj studije : Sveučilište u Zagrebu :: Agronomski fakultet

Voditelj studije : Prof. dr. sc. Stjepan Husnjak

Zagreb, ožujak 2015.

Suradničke institucije, tvrtke i autori

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo

Državni hidrometeorološki zavod

Administrativni poslovi na izradi studije:

2. ODREĐIVANJE GORSKO PLANINSKIH PODRUČJA 3.

2.1. Karta nadmorske visine terena 4.

3. ODREĐIVANJE PODRUČJA S TEŽIM UVJETIMA GOSPODARENJA U

3.1. Karta područja s niskim temperaturama 20.

4. ODREĐIVANJE PODRUČJA S TEŽIM UVJETIMA GOSPODARENJA U

4.1. Karta otoka i obale 81.

5.1. Integrirana karta administrativnih općina / gradova svrstanih u gorsko planinska

6.1. Uvod 121.

7.1. Literatura za određivanje područja pod utjecajem prirodnih ili drugih

8. PRILOZI (kartografski i tekstualni podaci)

8.1. Prilozi vezani uz određivanje gorsko planinskih područja na DVD mediju

8.2. Prilozi vezani uz određivanje područja s biofizičkim ograničenjima na DVD mediju

8.3. Prilozi vezani uz određivanje područja s specifičnim ograničenjima na DVD mediju

8.4. Prilog : Integrirana karta administrativnih općina / gradova svrstanih u područja

8.5. Prilozi uz kalkulacije

Za korištenje sredstava Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD), svaka

Obzirom na kašnjenje pravnog okvira za provedbu mjera iz Europskog poljoprivrednog fonda

Kako bi se navedena mjera mogla provesti, Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je javni

Pravilnikom o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 44/11) koji je

- gorsko planinska područja (odnosno područja s reljefnim ograničenjima koja uključuju

- područja s biofizičkim ograničenjima (uključuju ograničenja niska temperatura, suhoća -

- područja sa specifičnim ograničenjima (predložena su ograničenja kao što su jaki vjetar;

U nastavku se prikazuju metodologija i rezultati izrade svakog pojedinog ograničenja, kao i

U nastavku se prikazuje metodologija izrade karti vezanih uz prirodna ograničenja odnosno

Model reljefa u digitalnom obliku rezolucije 25 m x 25 m (slika 1), izrađen fotogrametrijskom

Slika 1. Prikaz reljefa RH iz izvornih podataka (25 m x 25 m)

Posebno su uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju otežani na područjima s kombinacijom

Zbog navedenog, poljoprivredna proizvodnja općenito na nagnutim terenima s >15 % nagiba,

Model reljefa u digitalnom obliku rezolucije 25 m x 25 m, izrađen fotogrametrijskom

Nagib se može izračunati u stupnjevima pri čemu se dobivaju vrijednosti u rasponu od 0o do

Izvor podataka i prikaz karte

Slika 5. Karta JLS ili administrativnih općina i gradova u Republici Hrvatskoj

- administrativna općina / grad svrstava se u gorsko-planinska područja ako se na više od 50

Uvažavajući navedeno, izrađena je karta JLS-e koje zadovoljavaju postavljene kriterije te

Uvažavajući sve kriterije za svrstavanje administrativnih općina / gradova u gorsko-planinska

Slika 7. Prijedlog gorsko-planinskog područja prema JLS

Konačni prijedlog gorsko-planinskog područja RH obuhvatio je ukupno 52 JLS-e s ukupnom

Na području gorsko-planinskih područja nalazi se 32.034 ha korištenog poljoprivrednog

Tablica 2. Udjeli gorsko-planinskih područja prema kriterijima za svrstavanje

U okviru biofizičkih ograničenja, podrazumijevaju se prirodna ograničenja vezana uz

Prema dodatnom zahtjevu Ministarstva poljoprivrede, naknadno su u kartografsku obradu

U nastavku se prikazuje metodologija i kriteriji određivanja navedenih pojedinih ograničenja s

Za kartu niske temperature zraka korišteni su meteorološki podaci srednjih dnevnih

Tablica 4: Meteorološke postaje s pripadajućim koordinatama: geografska širina (,°),

Metodologija izrade karte niske temperature

Područje niske temperature definirano je pomoću kriterija duljine klimatološkog vegetacijskog

Prema slici 9, uočava se da je područje s ograničenjem s obzirom na nisku temperaturu zraka

Metodologija izrade karte

AI UNEP  P PET (1)

Za određivanje referentne evapotranspiracije na dnevnoj bazi korištena je Penman-Monteith

Prema graničnim vrijednostima predloženima od strane UNEP (Middleton i Thomas, 1997)

Karte područja s sušom u Republici Hrvatskoj