1. 1. Klima prema Gračaninu? J.G. & D.

Z
Temeljena je na srednjemjesečnoj (godišnjoj temepraturi)
< 0,5 klima je nivalna ( n )
0,5 – 4,0 klima je hladna ( h )
4,0 – 8,0 klima je umjereno hladna ( uhl )
8,0 – 12,0 klima je umjereno topla ( ut )
12.0 – 20,0 klima je topla ( t )
≥ 20,0 klima je žarka , vruća ( v )
1. 2. Kako se nazivaju vrste sa niskim kardinalnim točkama?
Frigofilne – sa niskim kardinalnim točkama
Termofilne – sa visokim kardinalnim točkama
1. 3. Langov kišni faktor?
To je količnik srednje godišnje količine oborina i srednje godišnje temperature zraka?
do 40 klima je aridna (a)
40 – 60 semiaridna (sa)
60- 80 semihumidna (sh)
80 –160 humidna (h) većina naših šuma
> 160 perhumidna (ph)
1. 4. Degradacije šume pitomog kestena?
Postupno prelazi u šikaru: Šuma pitomog kestena→progaljeni kestenik→kestenova
panjača→šikara sa kestenom→šikara→rijetka šikara→vriština
1. 5. Ascenzija?
1. 6. Mikroflora i Makroflora tla?
Mikrofloru čine - bakterije , aktinomicete gljive i alge..
Makrofloru čine korijenski sustavi…
1. 7. Poluparaziti-što je to?
Uzimaju od domaćina samo dio hrane (vodu i mineralne soli) dok su u pogledu fotosinteze
samostalni…Viscum album, Loranthus europeus
1. 8. Aleopatija?
Pojava međusobnog utjecaja organizama preko izlučivanja biološki aktivnih tvari koji
inhibitorno ili stimulativno djeluju na biološke procese.
Primjeri aleopatski tvaru su: Antibiotici- lučevine mikroorganizam koje štetno djeluju na druge
mikroorganizme. Fitoncidi – lučevine viših biljaka koje štetno djeluju na mikroorganizme.
Marazmini – štetne lučevine nižih biljaka koje štetno djeluju na više organizme. Kolini –
lučevine viših biljaka koje negativno djeluju na druge više biljke.
1. 9. Pr.reliktnih zajednica kod nas?
Helleboro-Pinetum nigra (Šuma crnog i običnog bora sa kukurjekom) , Tilio - Taxetum (Lipovo
tisova šuma), Carpino betuli – Quercetum roboris fagetosum (Lužnjakovo grabova šuma sa
bukvom)
10. Vikarizam?
Fitocenoze su florno usko srodne ali su prostorno razgraničene.Nastale su diobom jednog
„roditeljskog“ areala na manje koji se razlikuju i koji su prilagođeni lokalnim uvijetima.
11. Florne oblasti?
HOLARKTIS – sjeverna polutka osim tropskog dijela
PALEOTROPIS – tropi starog svijeta
NEOTROPIS – tropi novoga svijeta (jugozap.dio sjev.Amer, srednja Amer. , pretežan
dio južne Amerike.)
CAPENSIS – obuhvaća južni dio Afrike
AUSTRALIS – Australija i tasmanija
ANTARKTIS – umjerenu zonu južne polutke (južni Čile, najužniji dioArgentine i
Antartičko otočje).
12. Ilirske vrste?
Lamium orvala, Picea omorica, Pinus peuce, Rhamnus falax, Sibirea croatica
13. Carex-i u bari?
BARA - Carex riparia, C.vesicaria,C.vulpina,C.elongata,C.elata
NIZA – C.remota, C.strigosa
GREDA – C.brizoides, C.maxima,C.sylvatica
14. U koju veg.regiju spada središnja Hrvatska?
Eurosibirska - sjevernoamerička
15. Pogrebnjakova (Ukrajinska) škola?
Ukrajinska škola, tip šume se određuje sa obzirom na tlo, klimu i florni sastav.
Ne upotrebljavaju se latinski nazivi.
16. Mjerilo osnovnih fitocenoloških karata?
Osnovne fitocenološke karte imaju mjerilo 1:10 000 , 1: 5000
Opće fitocenološke karte imaju mjerilo: 1 : 50 000
Geobotaničke pregledne karte : 1:100000 , 1:200000, 1:500000
17. Što je razred i kako se tvore imena?
Razred je viša sistematska jedinica u kojoj se ujedinjuju redovi koji se odlikuje posebnim
zajedničkim važnim vrstama, dometak za tvorbu naziva „razreda“ jest
–etea.
18. Najviša sistematska jedinica?
Vegetacijski skup – najviša sistematska jedinica flornog sustava, obuhvaća sve srodne i druge
zajdnice, neke prirodne regije. Nastavak -ea
19. Edifikatori?
Edifikatori su sastavni članovi zajednice koji uvjetuju njezin opstanak, određuju njezino
ustrojstvo , strukturu te proizvode u zajednici najveći utjecaj.
20. Singenetska smjena?
Fitocenoza se sama oblikuje na tlu, koje nije zauzeto prije toga, osvajanje „gole“ površine.
21. Podjela snimaka?
22. Podjela fanerofita?
Makrofanerofiti – drveće i krupno grmlje – pupovi 1 m iznad tla
(H.kitnjak,O.bukva,lijeska,drijen)
Nanofanerofiti – niski grmovi:pupovi 0,25 – 1m iznad tla
(Cistus.sp., Ruscus aculeatus, Genisat.sp.,Lonicera alpigena)
Fanerofitske penjačice – (Asparagus acutifolius, Hedera helix, Smilax aspera)
1.Ph –Fanerofiti- regeneracijski organi su na vrhu izbojka najmanje 25 cm iznad tla
Makrofanerofiti – drveće i krupno grmlje – pupovi 1 m iznad tla
(h.kitnjak,o.bukva,lijeska,drijen)
Nanofanerofiti – niski grmovi:pupovi 0,25 – 1m iznad tla
(Cistus.sp., Ruscus aculeatus, Genisat.sp.,Lonicera alpigena)
Fanerofitske penjačice – (Asparagus acutifolius, Hedera helix, Smilax aspera)
23. Paraklimaks?
Konačni razvojni oblik koji ne odgovara klimatskom stanju zove se paraklimaks.
Ako je konačna zajednica optimalan izraz klimatskih i drugih stanišnih prilika zove se
klimatogena zajednica.
24. Koje od nevedenih vrsta spadaju u hidrofilne vrste? (sve navedene su hidrofiti)
Salix alba, Galium palustre, Urtica radicans, Carex elata, Stachys palustris
25. Koje od nevedenih vrsta spadaju u epifitne vrste? (sve navedene su epifiti)
Clematis vitalba, Clematis viticella, Lonicera caprifolium,Vitis sylvestris, Tamus comunis,
Smilax aspera, Smilax nigra, Polypodium vlgare
26. Provincije eurosibirsko-sjevernoameričke regije?
Borealna, Srednjoruska, Srednjoeuropska,Atlanska i Ilirsko-meziska.
Veći dio naše zemlje pripada ilirskoj provinciji.
27. Koja škola i smjer su u upotrebi u RH?
Ciriško - onpelješka škola , Florni smijer.
28. Što označava II b ?
Nadzemnu slojevitost odnosno raspored biljnih vrsta u visinskom smijeru:
IIb sitnije grmlje niže od 1 m
Nadzemna slojevitost je raspored biljnih vrsta u visinskom smijeru koji omogućuje potpuniju
iskoristivost zračnog prostora, svijetla i ostalih ekoloških čimbenika
I sloj drveća
Ia glavna etaža
Ib uzgredna etaža
Ic podstojna etaža ; jednostavna Ic1
dvostruka Ic2
trostruka Ic3
II sloj grmlja:
IIa krupnije grmlje više od 1m
IIb sitnije grmlje niže od 1 m
III Sloj zeljastog bilja:
IIIa više zeljasto bilje iznad 0,5m
IIIb niže zeljasto bilje ispod 0,5m
IV sloj mahova i lišajeva
Slojevitost je obilnija kod fotofilnih vrsta u toplijoj klimi i nego kod skiofita i u hladnijoj klimi.
29. Što označava br. 5 u Braun-blanquetovoj skali abundacije i pokrovnosti?
+ malo (pokrovnost neznatna) 1 %
1 obilna (pokrovnost malena) 1 – 10 %
2 vrlo obilna 10 – 25 %
3 bez obzira na br. primjeraka 25 – 50 %
4 bez obzira ma br. primjeraka 50 – 75 %
5 bez obzira na br. primjerka 75 – 100%
30. Što su lišajevi?
Čine odjeljak nižih biljaka steljnjača, nastali su simbiozom algi (najčešće modrozelene) i gljiva
(najčešće mješinarki). Alge koje imaju sposobnost fotosinteze opskrbljuju lišaj proizvodima
fotosinteze, a gljive pomoću hifa upijaju mineralne tvari, organske spojeve i vodu.
31. Klimazonalna vegetacija?
Ako je konačna zajednica optimalan izraz klimatskih i drugih stanišnih prilika zove se
klimatogena vegetacija.
32. Gdje spadaju mahovine po biološkom obliku?
Ch- Hamefiti- regenaracijiski organi do 30cm nad tlom.
33. Što je vitalnost?
To su kvalitativni pokazatelji a vitalnost je životna sposobnost pojedinih vrsta na plohi. Biljka
dobre vitalnosti ima normalnu bolju i veličinu lišća, normaln prirast izbojka i pravilnu plodnost.
Vitalnost ovisi o prilikama u kojima živi.
34. 1.faza sintetske razrade?
1. Faza – stupanj udjela
Označava postotni udio jedne vrste na svim snimkama, određuje se skalom od 1 – 5 tako da
jedan stupanj označava 20% površine.
35. Koji su od navedenih biljaka hemiheliofiti?
Biljke polusvjetla ( Bijeli grab, Crni grab, P.kesten , Crni bor)
36. Kardinalne točke za asimilaciju?
Kod višeg bilja: 0 – 4ºC za minimum
20 – 30ºC za optimum
40 – 50ºC za maximum
37. Ekogenetska smjena?
Smjena koja je izazvana promjenom staništa pod utjecajem fitocenoze.
38. Capensis-što obuhvaća?
Južni dio Afrike.
39. Nastavak za podsvezu?
-enion
40. Koje su od navedenih biljaka su geofiti?
Corydalis sp.,Cephalantera sp, Anemone sp., Iris sp., Paris quadrifolia
41. Podjela Hamefita?
Grmoliki i polugrmoliki hamefiti – donji su dijelovi stabljike drvensati i nose pupove
a gornji dijelovi često zimi obamru (Vaccinium mirillus, Calluna vurgalis, Salvia
officinallis,Helicrisum italicum)
Hamefitski puzavci – polegnuti izbojci (Veronica officinalis, puzavi grmići: J.nana,
Salix retusa)
Sukulentni hamefiti – mesnate sočne biljke sa vodenim spremnicima u lišću : ( Sedum
macre)
Hamefitske penjačice – stabljičice su nesamostalne i penju se naslanjanjem:
Brachypodium ramosum
Mahovi i lišaji: Polytriichum sp. , Bryum sp. i lišaji - Cladonia sp. , Cetraria islandica
42. Što u biološkom obliku predstavlja oznaka T ?
Terofiti – jednoljetnice koje nepovoljno doba prežive u obliku sjemenki ili plodova, te gljive
koje preživljavaju pomoću spora. (Polygonum sp., Impatiens sp. , Melampyrum sp.)
43. Hionofilne sastojine?
Šume koje se razvijaju u predjelima sa mnogo snježnih oborina nazivaju se hionofilne sastojine a
šume u krajevima bez snježnih oborina hionofobne.
44. Što je to gornja voda?
- voda koja se zadržava samo u površinskim slojevima tla?
Poplavna voda – voda koja se iz brdskih i planinskih poredjela slijeva u nizine
Podzemna voda – u izravnoj je ovisnosti o razini vode u rijekama te ovisi o oborinskoj i
poplavnoj vodi.
Zračna vlaga – bitna je za biljna staničja i organe kojio u suhom zraku gube svoju vlagu. Što je
zrčna vlaga veća transpiracija je manja.
45. Što su subfosili?
Ako su biljni dijelovi očuvani u prvobitnom obliku, tj. sa neizmjenjenom ili neznatnom
izmjenjenom građom zovu se subfosili.
Pravi fosili su mineralizirani ostaci bilkjaka ili njihovih dijelova.
46. Graf peludne analize?
Na ordinati prikazujemo dubinu supstrata odakle je uzet uzorak (starost) a na apscisi postotni
udio pojedinih vrsta – spajanjem točaka koje se odnose na pojedniu vrstu dobiva se peludni
dijagram iz kojeg se može vidjeti udio pojedinog drveta u raznim geološkim dobima te dinamika
njegove rasprostranjesnosti.
47. Koje područje obuhvaća eumediteran?
Obuhvaća krajnji zapadni dio Istre, topliji dio kvarnerskih otoka te se kod Zadra spušta prema
jugu uskim obalnim pojasom…šuma Hrasta crnike.
48. Kalcifilno prizemno rašće- nabrojati 5 vrsta? (acidofilne)
Staphylea pinnata, Geranium sanguineum, Satureja montana, Teucrium montanum, Peucedanum
cervaria
49. Kalcifobno prizemno rašće?
Luzula luzuloides, Blecnum spicant, Vaccinium mirtillus, Oxalis acetosella, Veratum album
50. Atlanska provincija- opiši?
Obuhvaća Europske šume listača, u kojoj prevladavaju šume sastavljene uglavnom od raznih
vrsta hrastova. U cijelom je području razvijena Božikovina a na jugu i Hrast medunac.Na cjelom
se području javljaju O.bor i Smreka prirodno na rijetkim izoliranim staništima. Jela kao
dominantna vrsta u nekim planinskim područjima.Šumska je vegetacija jako izmjenjena
ljudskom djelatnošću.
51. Opiši optimalnu fazu šume?
Optimalna faza šume je naljepši razvitak zajednice , najasnije je omeđena od ostalih zajednica i
najbolje je izražena njena ekologija.
52. Tvorba riječi (taxonomija)?
Latinski nazivi šumskih zajednica danas se tvore prema pravilima CODEKSA fitocenološke
nomenklture.
Temeljna jedinica u fitocenologiji je asocijacija (-etum) a više jedinice su vegetacijski skup (-ea),
razred (-etea) , red (-etalia) , sveza (-ion). Međujedinice su podrazred (-enea) , podred (-enalia) ,
podsveza (-enion), subasocijacija (-etosum) i najniža je facijes (-osum).
Naziv zajednica tvore se u načelu od dvaju vrsta. Pri čemu je na drugom mjestu naziv
dominantne vrste drveća.Na njega se dodaju odgovarajući domeci, a nazivi vrsta iz donjeg sloja
stavljaju se na donje mjesto.Ne vrijede nazivi zajednica koji imaju zemljopisne , ekološke ili
fizionomske atribude, a svi nazivi koji sadrže tri roda moraju se skratiti na dvije vrste.
53. Razvitak biljaka u prošlosti?
Biljni se svijet razvija postupno iz jednostaničnih bića, koja su tokom Zemljine prošlosti
evoluirala kroz nizove sve savršenih oblika, dok se konačno razvilo sadašnje biljno
carsto.Postoje više različitih teorija, osobito u tom smislu je poznata Wegenerova teorija o
pomicanju polova i kontinenata.
54. Florni geoelement?
Biljke sa središtem rasprostranjenosti u nekom određenom području zovemo flornim
geoelementom toga područja:
Mediteranski florni element
Južnoeuropski florni element
Ilirski i ilirsko-balkanski florni element
Srednjeuropski florni element
Balkansko apeninski florni elemet
Panonski florni element
Pontkski florni element
Artički i visokoplaninski florni element
Atlanski florni element
Euroazijski florni element
 Euroamerički florni element
55. Biljnogeografska rasčlanjenost Europe?
Najpoznatija je Braun-Blanquetova koja se temelji na ekološkom prostornom načelu. Najviša je
jedinica REGIJA a niža jedinica je Provincija.
3 Regije u Europi:
Eurosibirska – sjevernoamerička regija
Sredozemne regije
Iransko- turanska regija
56. Sintaksonomija?
Svrstava biljne zajednice u jedan hijerarhiski sutav (po određeno florno – socijalnim kriterijima)
57. Fitogeografska rasčlanjenost Hrvatske?
1. 1. Mediteranska regija
A – mediteransko litoralni vegetacijski pojas
Stenomediteranska vegetacijsk zona
Eumediteranska vegetacijska zona
Submediteransak vegetacijska zona
B- Mediteransko montanski vegetacijski pojas
Epimediteranski vegetacijsku zonu
Hemimediteranska vegetacijska zona
1. 2. Eurosibirska – sjevernoamerička šumsak regija
Europska subregija
A – Europsko-planarni vegetacijski pojas
Srednjeuropska vegetacijsku zonu
Subpanonska vegetacijska zona
Panonska vegetacijska zona
B – Europsko – kolinski vegetacijski pojas
Srednjoeuropska vegetacijska zona acidofilnih šuma
Srednjoeuropska vegetacijska zona termofilnih šuma
Perilirska vegetacijska zona
C – Europsko – montanski vegetacijski pojas
Srednjoeuropsaka vegetacijska zona
Ilirska vegetacijska zona
Paramediteransaka vegetacijska zona
D – Europsko- altimontanski pojas
Amfipanonska vegetacijsak zona
Srednjoeuropska vegetacijska zona Dinarska vegetacijska zona
E – Europsko – subalpinski vegetacijski pojas
Borealna vegetacijsaka zona
Subilirska vegetacijska zona
Ilirsko – balkanska vegetacijska zona
58. Podjela fitocenologije?
Sinmorfologija – proučava izgled, sastav i flornu strukturu određene sastojine
Sinekologija – mltidisciplinarna, istražuje vanjske i unutarnje uvijete u razvoju
rasprostranjenosti biljne zajednice
Sindinamika – proučava dinamiku i zakonitosti razvoja biljnog pokrova
Sinhorologija – proučava rasprostranjenost biljnih zajednica i pručava njihove areale
Sinkronologija - znanost o rasprostranjenosti i sastavu biljnih zajenica u pradavno
doba
Sintaksonomija – svrstava biljne zajednice u jedan hijerarhiski sutav (po određeno
florno – socijalnim kriterijima)
59. Fitocenološke škole?
- Cajanderova škola (Finska) – istom tipu pripadaju sve sastojine koje su u istoj dobi zrelosti i
imaju sastav u sloju prizemnog rašća. Nazivi se određuju prema najvažnijoj biljci iz prizemnog
rašća.
- Sukačevljeva škola (Ruska) – osnovna je jedinica biocenoza (fitocenoza , zoocenoza + tlo i
atmosfera), isti tip biogeocenoze sadrži iste biljne i životinjske organizme, iste ekološke uvijete.
Imenovanje se vrši na osnovu determiniranih (edifikatorskih) vrsta.
- Pogrebnjakova škla (Ukrajinska) - Ukrajinska škola, tip šume se određuje sa obzirom na tlo,
klimu i florni sastav. Ne upotrebljavaju se latinski nazivi.
- Zlatnikova škola (Češka) – ujedinjuje biološke i ekonomske čimbenike.
60. Kvantitativni pokazatelji?
Abundacija – udio pojedinih vrsta na plohi
Pokrovnost – projekcija svih nadzemnih dijelova biljaka u zelenom stanju na tlo
Socijalnost – način udruživanja nekih biljaka na plohi
61. Biološki oblik biljaka?
Položaj regeneracijskih organa za vrijeme najnepovoljnijeg godišnjeg doba (Ranunkiaer)
(Zimska stude, ljetne suše i žege)
1.Ph –Fanerofiti- regeneracijski organi su na vrhu izbojka najmanje 25 cm iznad tla
Makrofanerofiti – drveće i krupno grmlje – pupovi 1 m iznad tla
(h.kitnjak,o.bukva,lijeska,drijen)
Nanofanerofiti – niski grmovi:pupovi 0,25 – 1m iznad tla
(Cistus.sp., Ruscus aculeatus, Genisat.sp.,Lonicera alpigena)
Fanerofitske penjačice – (Asparagus acutifolius, Hedera helix, Smilax aspera)
2.Ch- Hamefiti- regenaracijiski organi do 30cm nad tlom
Grmoliki i polugrmoliki hamefiti – donji su dijelovi stabljike drvensati i nose bupove a gornji
dijelovi često zimi obamru (Vaccinium mirillus, Calluna vurgalis, Salvia oficinallis,Helichrisum
italicum)
Hamefitski puzavci – polegnuti izbojci (Veronica officinalis, puzavi grmići: J.nana, Salix retusa)
Sukulentni hamefiti – mesnate sočne biljke sa vodenim spremnicima u lišću : ( Sedum macre)
Hamefitske penjačice – stabljičice su nesamostalne i penju se naslanjanjem: Brachypodium
ramosum
Mahovi i lišaji: Polytriichum sp. , Bryum sp. i lišaji - Cladonia sp. , Cetraria islandica
3. H – Hemikriptofiti – to su višegodišnje biljke sa neposrednim izbojcima i pupovima
neposredno na površini tla, regeneracijski organi pupovi su poluskriveni u suhom lišću u
busenima i rozetama.
Buseni hemikriptofiti – Sesleria sp., Carex distachya
Rozetasti hemikriptofiti – Primula acaulis, Fragaria sp.
Stabljičasti hemikriptofiti – Urtica sp.
Hemikriptofitske penjačice – stabljika svake godine usahne (Galium aparine, G.palustre, Vicia
sp.)
4.G – Geofiti ili kripofiti – regenarcijski organi su skriveni na podzemim stabljikama Gomoljike
i lukovače (Corydalis sp.,Cephalantera sp.)
Podančarke (Anemone sp. Iris sp. Paris quadrifolia)
5.T – Terofiti – jedoljetnice koje nepovoljno doba prežive u obliku sjmenke ili plodova te gljive
koje preživljavaju pomoću spora.
Uspravni terofiti – uspravna stabljika (Polygonum sp.,Impatiens sp., Melampirum sp.)
Terofitske penjačice – ( Vicia sp. )
Terofitski puzavci – (Astragalus camosusu)
62. Podjela biljaka prema svjetlu?
- Heliofiti – vrste svijetla ( Hrast lužnjak, Bagrem, Koprivić)
- Hemiheliofiti – polusvijetla ( Bijeli grab, Crni grab, P.keste , Crni bor)
- Hemiskiofiti – polusjene (Brijest, Gorski javor, Javor mliječ, Joha, Klen)
- Skiofiti – sjene (Bukva, Jela, Tisa)
63. Vrste sukcesije?
Sukcesija je promjena vegetacije na nekom staništu.
Sukcesija može biti endodinamična i egzodinamična:
-Endodinamična nastaje djelovanjem uzajamnih odnosa i čimbenika u samoj zajednici.
-Egzodinamična nastaje djelovanjem vanjskih čimbenika npr. klimatskih ili antropogenih.
64. Što je periodičnost?
Kvalitativni pokazatelj a vitalnost je manifestacija životnih pojava pojedine biljke u fitocenozi
tijekom vegetacijskog razdoblja. Obraćamo pažnju na vrijeme kada biljka počinje listati kada
potpuno razlista,kada počinje cvijetati , kada dozrijeva plodte kada odbacuje lišće. Kod zeljanica
se promatra kada se pojavljuje stabljika i kada ugiba.
65. Regresivan areal?
Vrste kojima se rasprostranjenost samnjuje.
66. Taksonomija?
Temeljna jedinica u fitocenologiji je asocijacija (-etum) a više jedinice su vegetacijski skup (-ea),
razred (-etea) , red (-etalia) , sveza (-ion). Međujedinice su podrazred (-enea) , podred (-enalia) ,
podsveza (-enion), subasocijacija (-etosum) i najniža je facijes (-osum).
67. Kolini?
Izlučevine viših biljaka koje negativno djeluju na druge više biljke.
68. Makro i mikro fauna?
Makrofauna – glodavci, kukci, puževi, pauci, kišne gliste (zbog svoga kretanaja poboljšavaju
strukturu, aeraciju i drenažu tla)
Mikrofauna – nematode, praživotinje, rotatorija (hrane se organskim tvarima u raspadanju i
ostalim mikroorganizmima osobito bakterijama)
69. Ekogenetska smjena?
Smjena koja je izazvana promjenom staništa pod utjecajem fitocenoze.
70. Filogenetsku smjenu?
Nastaje promjenom samih biljaka koje ulaze u sastav fitocenoze.
1. Opis sukcesije neke šumske zajednice?
Šuma Hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio – carpinetum betuli)
Optimalno formirana odrasla šuma je takva da glavnu etažu čini kitnjak,a niže slojeve obični
grab.
Rijetka šikara→Šikara sa kitnjakom iz sjemena→Lošija kitnjakova šuma sa mnogo
grmlja→Bolja kitnjakova šuma sa malo grmlja→Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba.
1. Kvalitativni elementi?
A) slojevitost
B) vitalitet
C) biloški oblik biljaka
D) Periodičnost
1. Antropogeni čimbenici?
A) požari
B) hidrotehnički i infrastrukturni zahvati
C) industrijsko onečišćenje
1. Zoogeni čimbenici?
a) Paša , brštenje i žirenje
b) Divljač
75. Reakcija tla?
Kisela 6,7 – 5,2
vrlo 5,2
umjereno 5,3 – 6,0
slabo 6,1 – 6,7
Neutralna 6,8 – 7,2
Alkalična (bazična) 7,3
slabo 7,3 – 8,0
jako 8.1
Indiferetna pH se kreće od vrlo kiselog do bazičnog
1. Užitno svjetlo?
Odnos jakosti svjetla na staništu (u šumi) prema istodobnoj jakosti pune svjetlosti u slobodnoj
atmosferi, npr. 1/30 znači da svjetlo u sastojini približno iznosu 3% od ukupne količine svejtlosti
slobodnog prostora – to je donja granica užitnog svjetla za opstanak pomlatka H.lužnjaka.
76. Faze zajednice?
Inicijalna faza – nije još izražena stabilnost zajednice, ne postoji primat među vrstama i nisu
postignuti povoljni brojčani odnosi
Optimalna faza - Optimalna faza šume je naljepši razvitak zajednice , najasnije je omeđena od
ostalih zajendica i najbolje je izražena njena ekologija
Terminalna faza – zajdenica dostiže svoju krajnju granicu i počinje propadati
1. Podjela biljaka prema odnosu spram vode?
Hidrofilne - Salix alba, Galium palustre, Urtica radicans, Carex elata, Stachys
Higrofilne – Leucoium aestivum, Carex elongata, Genista elata, Lycopus europaeus
Mezofilne – Fagus sylvatica, Vinca minor, Stellaria holostea, Galium odoratum
Kserofilne – Carpinus orientalis, Ostrya carpinifolia, Sorbus domestica, Phyllirea sp.
1. Fitocenološko snimanje?
Fitocenološko snimanje – popis svih vrsta koji su zabilježeni na odabranim plohama sa
pripadajućim vrijednostima za pokrovnost i načinom udruživanja
Početna vel.plohe je 20X20m i u njemu se utvrdi florni sastav na mjestima gdje nema prijelaza,
zatim se snimka poveća na 25x25m pa se analizira taj povećani dio i ukoliko nema više novih
vrsta nema potrebe snimku iše povećavati.
1. Periodičnost?
- manifestacija životnih pojava pojedine biljke u fitocenozi tijekom vegetacijskog razdoblja.
Obraćamo pažnju na vrijeme kada biljka počinje listati kada potpuno razlista,kada počinje
cvijetati , kada dozrijeva plodte kada odbacuje lišće. Kod zeljanica se promatra kada se
pojavljuje stabljika i kada ugiba.
1. Podzemna slojevitost?
Podzemna slojevitost posljedica je zakorijenjivanja na različitim dubinama i razlika je u građi
korijena između pojeinih vrsta.Najdublje se zakorjenjuje drveće sa žilom srčanicom (kitnjak,
lužnjak) a drveće sa plitkim tanjurastim korijenjem (smreka, joha). Pliće od drvenastih vrsta se
zakorijenjuju grmolike, još pliće prizemno rašće i najpliće mahovi.
1. Aspekt?
Aspekt je vanjski izgled vegetacije tijekom godišnjeg doba (proljetni, ljetni, jesenski, zimski).
81. Faze sintetske razrade?
1.Faza - Označava postotni udio jedne vrste na svim snimkama, određuje se skalom od 1 – 5 tako
da jedan stupanj označava 20% površine.
2.Faza – radi se tablica u kojoj se vrste poredaju po stupnju udjela (prvo vrste sa najvećim
stupnjem udjela). Iz tablica se vidi ima li snimaka sličnih po flornom sastavu.
3.Faza – Radi se tablica u kojoj se snimci grupiraju po sličnosti. Tako dobijemo pregled razlika u
određenoj šumi na osnovu kojih možemo izvrđiti rasčlambu na niže zajednice.
1. Braun Blanquet-ova podjela stupnja svojstvenosti?
A) svojstvene (karakteristične vrste):
5 – isključive – isključivo ili gotovo isključivo vezane uz zajednicu
4- postojane – jasno vezane uz zajednicu, ali rijeđe dolaze u drugim zajednicama
3 – sklone – pojavljuju se obilno u više zajednica , ali im pogoduje određena zajednica
B) pratilice
2 – neodređene – bez određenog vezanja uz zajednicu
C) slučajne
1 – tuđe – rijetke i slučajno primjese iz drugih zajednica ili ostaci zajednica koje su nekada bile
tu
82. Razlikovne (diferencijalne vrste)?
Pridolaze samo u pojedinim sastojinama neke asocijacije, važne su za rasčlambu na
subasocijacije. Razlikovne vrste imaju veliko značenje za niže jedinice do asocijacije.
83. Pratilice?
Vrste šire ekološke valencije, više redovito u određenoj zajednici, ali se u drugim zajednicama se
javljaju obilnije.