SREDNJA ŠKOLA ANTUNA BRANKA ŠIMIĆA GRUDE

Struka: Zdravstvo Školska godina 2022. / 2023.

Zanimanje: Farmaceutski tehničar

ZAVRŠNI RAD
Farmaceutska tehnologija s kozmetologijom

Tema: Kreme za njegu kože

Mentor: Ana Ćorić, mr. ph.

Učenica: Anđela Alilović, IV. f Grude, svibanj 2023.
SADRŽAJ

1. UVOD...............................................................................................................................1

2. KREME............................................................................................................................2

2.1. Sastojci krema...........................................................................................................3

3. PODJELA KREMA........................................................................................................7

3.1. Kreme za čišćenje.....................................................................................................7

3.2. Kreme za njegu kože................................................................................................8

3.2.1. Noćne kreme.........................................................................................................9

3.2.2. Dnevne kreme.....................................................................................................10

3.2.3. Cold kreme.........................................................................................................11

3.3. Kreme posebne namjene........................................................................................12

4. IZRADA KREMA.........................................................................................................13

5. ISPITIVANJE KREMA................................................................................................15

6. ZAKLJUČAK................................................................................................................17

7. LITERATURA...............................................................................................................18
1. UVOD

Kreme predstavljaju jako opsežnu i raznoliku skupinu kozmetičkih proizvoda.

Tehnološki su sastavljene od hidrofilnih i lipofilnih tvari i emulgatora. Prema rasporedu
faza one su hidrofilne, isperive, dnevne ili suhe kreme (tip U/V), lipofilne, masne ili noćne
kreme (tip V/U) te višefazne kreme (mješovite) tipa V/U/V i tipa U/V/U.
Prema namjeni kreme se dijele na kreme za čišćenje kože, kreme za njegu kože, a to
su: kreme za dan, dnevne ili mat kreme (engl. Vanishing creams, to vanish – isčeznuti) tipa
su U/V; kreme za noć, masne kreme, hranjive kreme (engl. Night creams) tipa su V/U;
kreme za hlađenje i ublažavanje ili Cold creams su različitih tipova. Višenamjenske kreme
(All purpose creams, General creams) također su različitih tipova. Zatim, kreme za posebne
namjene u koje se svrstavaju: kreme za sunčanje, depiliranje, brijanje, masažu,
izbjeljivanje, puder-kreme, parfemske kreme, kreme s antiseboreicima, s repelentima i dr.

1
2. KREME

Kreme su vrlo opsežna i raznolika skupina kozmetičkih proizvoda koje se mogu

podijeliti prema tehnologiji proizvodnje i samoj namjeni. Tehnološki su one pretežno
emulgirani sustavi i tada se sasstoje od lipofilnih i hidrofilnih tvari te prikladnih
emulgatora. Prema rasporedu faza one su hidrofilne, isperive, dnevne ili suhe kreme (tip
U/V), lipofilne, masne ili noćne kreme (tip V/U) te višefazne kreme (mješovite) tipa V/U/V
i tipa U/V/U [1].
Malu zasebnu skupinu čine pseudoemulzije, obično su tipa V/U. Njihova se stabilnost
održava velikom viskoznošću vanjske faze emulzije. Ambifilne ili amfifilne kreme su
sustavi koji mogu prihvaćati i hidrofilne i lipofilne tvari, a da pri tome ne dođe do sloma
emulgiranog sustava. Ostale kreme mogu prihvaćati samo one supstancije koje svojim
hidrofilno-lipofilnim osobinama odgovaraju vanjskoj fazi emulzoida (kreme tipa U/V
prihvaćaju hidrofilne tvari, a kreme tipa V/U lipofilne tvari) [1].
Uvjet za nastajanje ambifilnih krema jest primjena kompleksnih emulgatora koji čine
miješani film na granici faza, a on je znatno jači od onoga koji nastaje primjenom samo
hidrofilnog ili samo lipofilnog emulgatora. Različita istraživanja strukture ambifilnih
sustava pokazala su da oni imaju kristaliničnu gel-strukturu, tj. da kompleksni emulgatori
iznad CMC stvaraju tekuće kristale na graničnoj površini između vode i ulja. [1]
Tip ambifilnih krema ovisi o HLB-vrijednosti kompleksnog emulgatora, o
međusobnom odnosu masne i vodene faze (do 30% vodene faze daje tip V/U, preko 70%
vodene faze tip U/V; između je mješoviti tip), o početnom smještaju emulgatora u jednu od
faza kreme prije emulgiranja i o dinamičkim uvjetima u tijeku emulgiranja. U ambifilnim
kremama mješovita tipa obje faze postoje u koherentnoj strukturi povezane pločastim
micelom, a u ambifilnim kremama tipa U/V polarni slojevi strše iz ambifilnog gel-matriksa
i oni se u doticaju s vodom hidratiziraju, što dovodi do bubrenja polarnog sloja. Jedan dio
se veže u kristalni dio, a drugi dio vode je vezan mehanički putem liosorpcije. Između ta
dva dijela postoji dinamička ravnoteža [1].
Prema ionogenosti emulgatora ambifilne kreme su anionske (emulgatori su npr.
cetostearol i natrij-laurilsulfat ili glicerolmonostearat i kalij-stearat) ili su neionogene (npr.
smjese cetostearola i polisorbata) [1].

2
 Ambifilne kreme su pogodne za primjenu na svaki tip kože, dobrih su penetracijskih
sposobnosti, pogodnih reoloških osobina te kao što je već spomenuto, kompatibilne su s
hidrofilnim i lipofilnim supstancijama [1].
Lamelarna struktura, koju čini kompleks sastavljen iz polisorbata 80 (polioksietilen
/20/, sorbitan-monooleat) i glicerolmonostearata. Vidi se da kompleksni sloj kojega čine
ova dva emulgatora zatvara unutar nepolarnog sloja masne tvari, a polietilenglikolski lanci,
koji strše iz polarnog sloja kompleksa, obuhvaćaju vodu i oni mogu jako bubriti [1].
Kompleksni emulgator čini tekući kristalni skelet, koji je u polarne slojeve vezao
veliku količinu vode, a nepolarni dijelovi zatvaraju kapljice ulja. Te kapljice ulja su
imobilizirane i one ne čine koherentnu strukturu kako je to opisano za ambifilne kreme
mješovita tipa. Kada bi se ovom sistemu dodavalo ulje, tada bi se pri ravnoteži faza (ova
ravnoteža ovisi o HLB-vrijednosti emulgatorskog kompleksa i kritičkoj HLB-vrijenosti
masne faze) izgubile kapljice ulja i obje bi faze bile podjednako raspoređene oko pločastog
micela. Daljnjim dodatkom ulja došlo bi do obrata emulzoida u tip V/U, a voda bi bila
uklopljena u strukturu izgleda saća [1].

2.1. Sastojci krema

Sastojci koji ulaze u sastav krema:
1. Masna faza - ugljikovodici kao što su tekući i čvrsti parafin, vazelin, voskovi,
prirodni trigliceridi (ulje badema, ricinusa, masline), zasićene i nezasićene masne
kiseline, prirodne masnoće (ulje kokosa, kakaa, palme...) [2].
Dominantni sastojak masne faze je biljno ulje. To ne vrijedi za većinu klasičnih
komercijalnih emulzija gdje su dominatni sastojci pojačivači apsorpcije i emolijensi. No,
postoje proizvođači kako konvencionalne tako i ekološke kozmetike koji ipak koriste biljna
ulja i macerate o kojima smo već puno učili do sada. Njihova namjena je hranjivost –
fiziološkim djelovanjem zbog masnih kiselina ili aktivnih tvari u njima poput tokoferola i
tokotrienola, a u slučaju macerata u ljekovitih tvari iscrpljenih iz biljke1.
2. Tekuća faza – humektansi, ovlaživači, ugrušćivači.
Tekuća faza ima najčešće funkciju vlaženja, ali u sebi može imati otopljene aktivne
tvari. Teksturno, tekuća faza ima utjecaj hidratacije i najčešće je proporcionalan njenom
1
Kako kreirati emulzije? Dostupno na: https://www.plantagea.hr/prirodna-kozmetika/kako-kreirati-emulzije/,
(01.04.2023.)

3
udjelu: što je više tekuće faze to je krema “laganija”. Stoga je utjecaj tekuće faze iznimno
ovisan o tipu emulzije i emulgatoru, odnosno udjelu tekuće faze. Najčešće korišteni dodaci,
glicerol i dekspantenol, zaista su korisni dodaci, ali daju ako se pretjera ljepljivi osjećaj na
koži, baš kao i kod tonika. 1-4% glicerola i do 3% dekspantenola su razumni udjeli za
početak2.
3. Emulgatori – neionski, anionski, kompleksni...
Svojstva emulgatora izrazito dominiraju nad svojstvima upijanja biljnih ulja. Ulje
ploda divlje ruže ili maslinovo ulje se vrlo polako upijaju i ostavljaju jako masni osjećaj na
koži. Ulju kukuija se vrlo brzo upija i ne ostavlja masni osjećaj na koži. Sama svojstva
emulgatora uvelike uvjetuju teksturu i ponašanje na koži. Općenito bi se mogla postaviti
dva pravila:
 kod emulzija tipa V/U dominiraju svojstva ulja i emulgatora zajedno. Neki V/U
emulgatori dodano doprinose teksturi. Većina takvih emulzija namijenjena je
suhoj koži.
 kod emulzija tipa U/V prilično dominiraju svojstva emulgatora, a manje biljnih ulja.
Tekstura emulzije ovisit će osim o emulgatoru i o količini masne faze (biljnog
ulja)3.
Teksture među emulgatorima tipa U/V postoje velike razlike. Neki su više filmogeni
odnosno stvaraju zaštitni sloj na koži. To je nekima ugodno, pogotovo ako imaju suhu do
normalnu kožu, a nekima je neugodno i izaziva osjećaj “znojenja” pod kremom. Percepcije
su naravno individualne – ali zato i postoji individualna kozmetika! Svatko na kraju nađe
svoje favorite. Sama filmogenost može biti vrlo različita pa je kod nekih ljepljiva u početku
aplikacije, a kod nekih je glatka. Primjer za to su lanolin ili Plurol Diisostearique koji su
početno “ljepljivi”, ali je kasnije koža vrlo glatka. Emulium kappa je pak filmogen, ali od
početka aplikacije nije ljepljiv već ugodno gladak. Vrlo je nezahvalno klasificirati
emulgatore, no mogu se rasporediti u nekoliko grupa:
 slabo filmogeni i vrlo “prozračni” emulgatori idealni su za masnu kožu, ali za sve
koji vole emulzije lagane teksture. Među njima prednjači sukroester visoke HLB
vrijednosti (17-18). Osim njih, vrlo su lagani i polisorbati (to je glavni razlog
zašto ga ljudi koriste premda nije “eko”). Polisorbati gotovo ne ostavljaju film na
2
Ibidem.
3
Ibidem.

4
 koži, osim što im treba dodati koemulgatore koji onda ostavljaju vrlo diskretnu
okluziju. Iza njih slijede Simulgreen 18-2 i Hitecream 3000 koji su slabo
filmogeni i odlično su za hidratantne, lagane emulzije.
 glatko filmogeni su natrij stearil laktat i natrij stearil glutamat uglavnom nisu
samostalni emulgatori, ali kada se dodaju s drugim emulgatorima daju emulziji
laganiju teksturu te vrlo blagi filmogeni učinak. Xyliance je nešto filmogeniji od
Hitecream 3000 i Simulgreen 18-2 pa sam ga zato svrstao u skupinu. Ipak,
njegova tekstura je vrlo ugodna i ne preteška i subjektivno je manje filmogen od
Emulium kappa pa je idealan za emulzije za kožu svih tipova. Emulium kappa je
tip filmogenog emulgatora odličnog za suhu ili normalnu kožu koji u samom
nanošenju izaziva osjećaj glatkoće.
 izrazito glatko filmogeni su Olivoil emulsifier i Olivoil avenate emulsifier. Jedna
od mojih omiljenih kombinacija za suhu kožu uz Emulium kappa, imaju glatko
filmogeni osjećaj i ako se usporedi s Emulium kappa nešto više “rich” odnosno
bogati osjećaj na koži. Premda nisu samostalni emulgatori već se koriste u
kombinacijama s drugim emulgatorima, Sensocream, lecitin i lizolecitin stvaraju
glatko zaštitni film na koži koji ne “guši” kožu pa se dodaju kada krema treba
treba dobiti glatku okluziju koja nije voštanog karaktera. Slične performanse ima
i Olivem 900 kao VU emulgator.
 glatko filmogeni koji u početku “zapinju” teksturno na koži su Glucate SS,
Emulgade sucro i Prolix RB. Ovo “zapinjanje” ili blago ljepljivi osjećaj nije
pretjerano izražen i većina ih voli zbog zbog osjećaja glatkoće kože nekoliko
minuta nakon mazanja na kožu.
 relativno snažno filmogeni i manje glatke teksture su Lanette N, Lanette SX,
Phytocream 2000 i Gliceril monostearat SE. Naravno, tekstura ipak ovisi i o
količini emulgatora koja se koristi. Ovi emulgatori i češće vole izazvati osjećaj
“znojenja” kože, no to ne znači da su loši i neki ljudi ih jednostavno obožavaju.
 “ljepljivi” osjećaj daju Ewocream i Plurol diisostearique CG koji su emulgatori
tipa VU, no zanimljivi su jer nakon minutu do dvije daju finu glatkoću i poseban
osjećaj okluzivnosti bez velike težine i “voštanog” osjećaja. Lanolin je

5
 najljepljiviji od svih, ali isto tako i vrlo zaštitan, spas za izrazito suhu i ispucalu
kožu4.
4. Ostale tvari – vitamini, enzimi, mirisi, boje, konzervansi...[2].

4
Kako kreirati emulzije? Dostupno na: https://www.plantagea.hr/prirodna-kozmetika/kako-kreirati-emulzije/,
(01.04.2023.)

6
3. PODJELA KREMA

Prema farmakopeji kreme se dijele na:

 kreme za čišćenje kože;
 kreme za njegu kože, a to su: kreme za dan, dnevne ili mat kreme (engl.
Vanishing cerams, to vanish – isčeznuti) tipa su U/V; kreme za noć, masne
kreme, hranjive kreme (engl. Night creams) tipa su V/U; kreme za hlađenje i
ublažavanje ili Cold creams su različitih tipova. Višenamjenske kreme (All
purpose creams, General creams) također su različitih tipova.
 kreme za posebne namjene: za sunčanje, depiliranje, brijanje, masažu,
izbjeljivanje, puder-kreme, parfemske kreme, kreme s antiseboricima, s
repelentima i dr.

3.1. Kreme za čišćenje

Kreme za čišćenje još se nazivaju bezvodne kreme. Izrađuju se kao emulzije ili
bezvodne kreme. Masna faza sadržava sastojke koji dobro čiste kožu (parafinski
ugljikovodici, esteri masnih kiselina). U njihov sastav ulaze i sredstva za premašćivanje
(masni alkoholi, pčelinji vosak, lanolin) i emulgatori. Bezvodne kreme su najčešće
apsorpcijske baze koje dobro uklanjaju tešku šminku s lica. Ne upotrebljavaju se za njegu
većih površina kože jer stvaraju nepropustan film i tako priječe odvijanje normalnih
fizioloških procesa u koži. Osim toga, one dovode do disbalansa prirodnih lipofilnih tvari
koje se nalaze u hidrolipidnom omotaču, a to su skvalen, hidroskvalen te vitamini A, D i E.
Zbog toga kože gubi gipkost pa nastaju bore, dakle obrnuti učinak od onoga koji se želi
postići. Zato se bezvodne kreme, osim za čišćenje kože, upotrebljavaju kao kreme za zaštitu
od hladnoće i za masažu.

7
 Slika 1. Krema za čišćenje lica Dr. Hauschka
Izvor: https://www.dr.hauschka.com/hr_HR/proizvodi/krema-za-ciscenje/

3.2. Kreme za njegu kože

Kreme za njegu na koži čine nevidljiv film, koji daje lijep i baršunast izgled i ne
sprječavaju normalno odvijanje procesa na koži. Služe i kao podloge za nanošenje šminke,
za izradu puder krema i kao kreme za brijanje. Osim emulzijske osnove, sadrže još i
konzervanse, antioksidanse, tvari za smirivanje kože ili emolijense. Zadatak hidratantnih
krema je regulacija sadržaja vlage na koži koji je obično smanjen zbog štetnih utjecaja
okoline te ispiranja prirodnih regulatora ovlaživanja. Uz odabrane lipofilne emolijense ove
kreme sadržavaju i ovlaživače koji oponašaju prirodni faktor ovlaživanja. Za suhu i
ostarjelu kožu izrađuju se hidratantne kreme masnog tipa [1].

8
 3.2.1. Noćne kreme
Kreme za noć na koži ostavljaju vidljiv sjajan film i zato nisu pogodne za primjenu
preko dana. Često se nazivaju i hranjive kreme, pogotovo kada sadrže lipofilne emolijense.
Teško se pripremaju u stabilnom obliku, a izbor emulgatora je manji nego za dnevne
kreme. Razlog za otežanu pripremu jest i činjenica da je mnogo teže raspršiti vodu u gustoj
i inertnoj masnoj fazi negoli obrnuto. Osim toga kohezivne sile između kapljica vode
znatno su veće od onih između kapljica ulja [2].
Noćna njega podrazumijeva kreme tipa V/U s razliĉitim biogenim stimulansima,
kreme s liposomima u koje su uklopljeni emolijensi bitni za zadrţavanje vode u epidermisu,
lipidi, vitamini i druge tvari te tkivna ulja5. U ovu skupinu spadaju i kreme za masažu,
razne kreme za djecu, kreme za sunčanje i kreme s različitim aktivnim tvarima.

Slika 2. Burt’s Bees Intense Hydration Night Cream

Izvor: https://www.gloria.hr/gl/fashion-and-beauty/ljepota/lice/koza-se-najbolje-obnavlja-nocu-pronasli-smo-
11-najboljih-nocnih-krema-po-preporuci-dermatologa-15002022

5
Kozmetički proizvodi protiv starenja kože. Dostupno na:
https://repozitorij.pharma.unizg.hr/islandora/object/pharma%3A1021/datastream/PDF/view, (28.03.2023.)

9
 3.2.2. Dnevne kreme
Izrađuju se s različtim jednostavnim bilo ionogenim ili neionogenim emulgatorima te
s kompleksnim emulgatorima, a pogodna HLB-vrijednost emulgatora je 8-13. Dio dnevnih
krema su stearatne kreme. Emulgator ovih krema nastaje u tijeku izrade pripravaka iz
stearinske kiseline (tri puta tiještene), koja se nalazi u masnoj fazi i lužine (natrij- ili kalij-
hidroksida) ili nekog amina u vodenoj fazi. U propisu mora biti višak stearinske kiseline
radi potpunog vezanja lužine ili amina, a uz to kristali stearinske kiseline daju kremi
sedefasti izgled. Veliku skupinu modernih dnevnih krema čine ambifilne kreme tipa U/V.
One se mogu izraditi s lanetnim voskovima i samoemulgirajućim glicerol-mono-stearatima,
koji se zovu suhi kompleksni emulgatori ili samoemulgirajući voskovi [1].

Slika 3. Immortelle – dnevna krema

Izvor: https://web-apoteka.ba/product/dnevna-krema-smilje-50ml/?add-to-cart=2825

10
 3.2.3. Cold kreme
Kreme za hlađenje i ublažavanje (engl. Cold creams) su najstarije kreme, jer je prvi
poznati popis zabilježio Galen u 2.st., a misli se da je isti popis poznavao već Hipokrat.
Krema se sastojala od pčelinjeg voska, ulja badema i ružine vode. Ovaj popis s malim
izmjenama nalazi se i u kasnijim kozmetičkim knjigama te u farmakopejama. Prvi put se
takav popis pod nazivom “Unguentum frigerans” (mast za hlađenje) nalazi 1618. godine u
Farmakopeji londonskih liječnika. U kasnijim farmakopejama popis se javlja pod nazivima:
Unguentum emolliens (mast za omekšavanje), Unguentum leniens (mast za ublažavanje),
Unguentum refrigerans ili Cold cream (mast, odnosno krema za hlađenje), a sastav je
mijenjan zamjenom prirodnih ulja mineralnim uljem te dodatkom natrij-tetra-borata.
Naime, najstariji propisi ne sadržavaju emulgator pa su to pseudoemulzije tipa V/U, a
njihova stabilnost ovisi o vosku koji u kremi tvori rešetku gela. Ugrađena voda je
zarobljena unutar masne faze, krema se na toplini tijela tali, a oslobođena voda hlapi i hladi
kožu [2].
Cold kreme s dodatkom natrij-tetraborata su ambifilne, jer osim nastalih
jednovalentnih sapuna koji su hidrofilni emulgatori, unutar pčelinjeg voska nalaze se i
masni alkoholi, koji čine lipofilni dio kompleksa. Tip ovih krema je isperiv (U/V). U nekim
kremama natrij-tetraborat je djelomično ili potpuno zamijenjen glicerolmonostearatom ili
nekim drugim lipofilnim emulgatorom. Takve kreme su tipa V/U i one slabo hlade kožu,
premda i nadalje zadržavaju naziv “kreme za hlađenje” [2].
Cold kreme su bijele ili žućkaste (boja ovisi o boji voska i tipu kreme), meke su
konzistencije, blagog djelovanja, na koži daju neokluzivan film i hlade kožu [2].

11
 Slika 4. Avene –Cold cream
Izvor: https://internetapoteka.ba/AVENE-Cold-krema-40ml

3.3. Kreme posebne namjene

U kreme posebne namjene, svrstavaju se kreme za sunčanje, depiliranje, brijanje,
kreme za masažu, izbjeljivanje, puder-kreme, parfemske kreme, keme s antiseboreicima, s
repelentima i dr.6

6
Kozmetologija. Dostupno na: https://fliphtml5.com/oktv/ucwh/basic, (28.03.2023.)

12
4. IZRADA KREMA

Postupak se mora provesti prema pravilima dobre proizvođačke prakse (DPP), a to

znači nadzor nad kakvoćom ishodnih sirovina, zatim proizvodnih postrojenja, radnog
prostora, osoblja, uređaja za punjenje i dodirne ambalaže u koju će proizvod biti opremljen.
Mikrobiološka čistoća je pritom jedan od bitnih uvjeta za kakvoću proizvoda.
Kontaminirani proizvodi su štetni za pušače, a proizvođačima donose velike gubitke.
Osobito je opasna prisutnost patogenih mikroorganizama. Pseudomonas aeruginosa je vrlo
tvrdokoran zagađivač, koji može biti otporan čak i na neke dezinficijense. Praksa je
pokazala da dodatak konzervansa ne može zaštititi kozmetički proizvod, ako nisu dobri
uvjeti proizvodnje.
Među sastojcima proizvoda voda je najčešći izvor kontaminacije. Svježa pročišćena
voda sadržava mali broj mikroorganizama, ali stajanjem u spremnicima i zadržavanjem u
cjevovodima taj se broj brzo umnožava. Zato je najbolje da se voda prije primjene
sterilizira. Ako to nije dovoljno, tada se vodena faza profiltrira kroz bakteriološke slojnice.
Za pripremu krema tipa V/U može se upotrijebiti i čista pitka voda, jer soli kalcija i
magnezija potiču stvaranje masnih krema.
Pri izradi krema emulgator ili više njih mogu se staviti u masnu fazu ili se lipofilni
emulgator stavlja u masnu fazu, a hidrofilni u vodenu fazu. Pri izradi stearatnih krema i
Cold krema (na osnovi voska i natrij-tetraborata), stearinska kiselina i bijeli vosak su uvijek
u masnoj fazi, a lužina, trietanolamin i natrij-tetraborat su satojci i vodene faze.
U industriji kreme se izrađuju u duplikatorima, koji su opskrbljeni različitim
mješalicama i u kojima se može postići smanjeni tlak. Naime, pri pripremi isperivih krema i
emulgiranih losiona tipa U/V postoji problem umješavanja zraka i povećanja volumena
proizvoda i do 20%, naročito ako proizvod sadržava cetostearol i natrij-cetilstearilsulfat.
Uklopljeni zrak utječe na kemijsku i mikrobiološku stabilnost proizvoda, daje loš izgled i
čini probleme pri punjenju proizvoda, a ako krema sadržava aktivne tvari neće se
primijeniti predviđena doza.
Pri izradi krema koje sadržavaju vodu potrebno je provesti emulgiranje,
homogenizaciju i eventualno odzračivanje proizvoda. Ako se emulgira u duplikatoru, koji
ima mogućnost stvaranja sniženog pritiska tada nije potrebno naknadno odzračivanje. Osim

13
opisanog postupka, danas postoje i postupci emulgiranja koji štede energiju, a to su tzv.
LEE-postupak (Low Energy Emulsificiation). Pripravci dobiveni LEE-postupkom ne
razlikuju se bitno svojim osobinama od pripravaka dobivenih klasičnim postupkom.

14
5. ISPITIVANJE KREMA

Glavnim karakteristikama krema smatraju se: tip, veličina čestica, viskoznost i

reološke osobine, pH-vrijednost i stabilnost. Uz ovo kremama se ispituju organoleptičke
osobine (izgled, boja i miris), mikrobiološka čistoća i sadržaj teških metala [1].
Tip kreme može se odrediti različitm metodama, kao npr. razrjeđivanjem vodom,
odnosno uljem, ispitivanjem ponašanja mrlje na filtar-papiru, bojenjem jedne od faza kreme
uz obvezno mikroskopsko utvrđivanje rezultata. Primjenom tzv. “kobaltovih papira” može
se relativno brzo ustanoviti tip emulzije [1].
Kobaltovi papiri načine se od filtar-papira koji se umoče u 20%-tnu otopinu
kobalt(II)klorida. Filtar-papiri se suše, najprije na zraku, a potom u sušioniku i čuvaju u
eksikatoru. Oni su modre boje i u dodiru s kremom tipa V/U ne mijenjaju boju, ali brzo
reagiraju na vodu pojavom ružičaste boje. Zato će sve kreme i emulgirani losioni tipa U/V
dati ružičastu boju kobalt-papiru. Kreme i emulgirani losioni mješovita tipa dat će kobalt-
papiru ružičastu mrlju oivičenu plavim prstenom [1].
Veličina čestica može se odrediti mikroskopski uz primjenu komorica za brojenje
čestive i mikromjera pomoću Coulterova brojača, ali samo za neionogene sustave [1].
Viskoznost i reološke osobine određuju se različitim reoviskozimetrijskim
instrumentima, kao npr. Hӧpplerovim reoviskozimetrom ili Haakeovim rotacijskim
viskozimetrom [1].
pH-vrijednost se ispituje elektrometrijski u ekstraktu koji je dobiven iz jednog dijela
kreme i pet dijelova svježe prokuhane destilirane vode (pH 5,5 do 7,0) [1].
Kreme za njegu kože mogu imati pH-vrijednost od 3,0 do 8,0, a kreme za čišćenje
kože 3,5 do 9,0 [1].
Stabilnost krema može se ispitati promatranjem uzoraka pri normalnim uvjetima
starenja ili ubrzanim metodama kakve su metode centrifugiranja ili ispitivanja stabilnosti
pri povišenim i/ili sniženim temperaturama. Normalni uvjeti starenja daju najbolje
rezultate, ali su dugotrajni. Test centrifugiranja može se provesti pri 3000 okretaja u minuti
tijekom 30 minuta. Dobro je za usporedbu imati jednu kremu poznate stabilnosti. Ako se
ispituje stabilnost pri povišenim ili sniženim temperaturama, onda se može uzorke držati na
40ºC tijekom 6, 8 ili 12 tjedana. Na temperaturi -10ºC trebaju uzorci biti tijekom 6 tjedana,

15
a zatim još 24 sata na -20ºC. Također se može izvesti tzv. “šok-test”, a to znači da su uzorci
najprije 24 sata na -10ºC, a zatim su 24 sata na sobnoj temperaturi i nakon toga 24 sata na
40ºC. Ovo se preporuča ponoviti šest puta. Navodno najbolje rezultate daje čuvanje
uzoraka na 40ºC tijekom 3 mjeseca i zatim na -5ºC tjedan dana. U svim ovim slučajevima
utvrđuje se otpornost pripravka prema koalescenciji čestica, pojavama vrhnjenja,
sedimentacije i potpunom razdvajanju faza [2].
Što se tiče mikrobiološke čistoće zahtjev je da u 0,1 g ili 0,1 ml proizvoda ne smije
biti: Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa i Escherichia coli. Ukupan broj
bakterija u 1 g ili 1 ml ne smije biti veći od 1000, a broj kvasaca i plijesni u istoj količini
pripravaka ne smije prijeći 100 [2].

16
6. ZAKLJUČAK

Kreme za njegu kože predstavljaju jednu od važnijih komponenti pri obavljanju

svakodnevne rutine. Kreme za njegu kože mogu se koristiti za dan i noć dok postoje kreme
koje se mogu koristiti i tijekom dana. Kreme za njegu kože trebaju biti prilagođene
tipovima kože pa i sezoni jer su neki proizvodi laganiji i prilagođeni su za uporabu tijekom
toplog razdoblja, dok postoje i proizvodi koji sadrže bogatiju kremu prilagođenu hladnijim
zimskim danima. Kreme za njegu kože imaju važnu ulogu pri hidratiziranju kože, a i
obnavljanju dok pojedine kreme rješavaju i liječe određene kožne bolesti.
Kako bi bili sigurni koja od krema najviše odgovara našem tipu kože, valja se
posavjetovati s farmaceutom ili dermatologom.

17
7. LITERATURA

[1] ČAJKOVAC M., Kozmetologija, Naklada Slap, Zagreb, 2000.

[2] ŠTIVIĆ, I., Kozmetologija, Liber, Zagreb, 1982.
[3]https://fliphtml5.com/oktv/ucwh/basic
[4]https://repozitorij.pharma.unizg.hr/en/islandora/object/pharma%3A959/datastream/
PDF/view
[5]https://www.plantagea.hr/prirodna-kozmetika/kako-kreirati-emulzije/

18
Komentar:________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________

Ocjena rada:_______________________________________________

Zaključna ocjena:__________________________________________

Članovi povjerenstva:
1._______________________________________
2._______________________________________
3._______________________________________

Datum obrane rada:________________________ 2023. godine.