Geografija(145.-204.

)
Vode na kopnu i njihova obilježja
-voda u atmosferi konstantno kruži pod utjecajem Sunčeve energije, mijenjajući svoja
agregacijska stanja
-svjetskom moru pripada čak 97% vode, a ostalih 3% čine vode na kopnu
-oblici vode na kopnu: led, tekućica, jezero, močvara, vode u podzemlju i atmosferske vode
-najveći udio vode  ledenjaci i ledeni pokrovi
-najveći ledeni pokrov nalazi se na Antarktici, koji obuhvaća 90% leda na kopnu, 9% led ana
kopnu nalazi se na Grenlandu dok ostalih 1% pripada planinkim ledenjacima
-led ima veliko gospodarsko značenje  velike zalihe slatke vode, upotreba hidroenergije,
rekreacija u zimskom turizmu
Voda u podzemlju- voda ispod površine kopna i sklopu Zemljine kore(pojavljuje se u sva tri
agregacijska stanja, a najviše u tekućem)
Podjela vode u pozemlju:
Voda prozračne zone-djelomično ispunjava praznine u podzemlju
Voda temeljnica-u potpunosti ispunjava praznine i nalazi se iznad vodonepropusne
podloge
Voda pod tlakom- voda u podzemlju uklještena između nepropusnih slojeva
Arteška voda- voda koja iz podzemlja pod tlakom izbija na površinu
-Karakteristika je krša siromaptvo vode na površini, a bogatstvo vode u podzemlju
-voda se u kršu giba u svim smjerovma
Vrulja-izvor slatke ili bočate vode na morskom dnu, gdje voda pod tlakom izbija iz podzemnih
kanala u kršu
Vrelo-izdašni izvor u kršu koji može presušiti u sušnom razdoblju(RH: Kupa, Una, Dobra i
Mrežnica)
-Zbog intenzivnog iskorištavanja vode u krskim područjima u turizmu, dolazi doopasnosti od
nestašice vode
Tekućice-voda koja teče pod utjecajem sile gravitacije, a dijelimo ih na rijeke i potoke
-preduvjeti za nastanak tekućca količina padalina I hidrogeološki pogodan proctor
-Svaka Rijeka ima: Izvorpočetak rijeke može biti I jezero, močvara ili ledenjak
Ušćemjesto gdje ona utječe u drugu tekućicu, močvari, jezero ili more
-podijela orema prisutnosti vode:
Stalne tekućice-voda protječe tijekom cijele godine
Sezonske tekućice-voda protječe samo u vlažnom dijelu godine
Povremene tekućice-voda protječe samo povremeno, nakon iznenadnih I kratkotrajnih
pljuskova(suha korita)
-Sjeverna Afrika i Jugozapadna Azija(korito=vadi)
-Australija(korito=creeks)
Vodostaj-promjena visine vode u koritu
-Protočni režim pokazuje kako se tekućica puni vodom, a to se iščitava iz promjena vodostaja
tijekom godine
-protočni režimi mogu biti:
Jednostavni-jedan visoki I jedan niski vodostaj tijekom godine
-mogu biti:
a) Ledenjački-karakterističan za područja u čijem poriječju ledenjaci i
ledeni pokrov zauzimaju 15-20% površine
b) Kišni-razlikujemo oceanski kišni režim(visoki vodostaj zimi, a niski ljeti) i
tropski kišni režim(najviši vodostaj ljeti, a najniži zimi)
c) Snježni režim-visoki vodostaj najčešće imaju u svibnju ili lipnju, zbog
otapanja snijega u njegovu porječju, a najniži vodostaj u veljači ili ožujku
Kombinirani- predstavljaju kobinacije jednistavnih režima(kišno-sniježni, snježno-kišni,
snježno-ledenjački)
-Prema otjecanju vode na kopnu razlikujemo tri vrste područja:
Egzoreička područja-voda otječe prema svjetskom moru(75% kopna)
-podjela:
a) Slijev-područje s kojeg nekoj morskoj površini pritječe voda
b) Porječje-označava područje s kojeg nekoj tekućici pritječe
voda
c) Pritoci-manje tekućice koje utječu u veću tekućicu(lijevi i
desni)
d) Razvodnica-granica između slijeva i porječja
Endoreička područja-obilježava otjcanje vode prema jezerima, a dijele se na sljevove i
poriječja(npr. Slijev Kaspijskog ili Aralskog jezera)
Areička područja-krajevi u kojima uopće nema tekućica, jer je u njima količina isparavanja
veća od količine padalina
Tekućice Hrvatske
-slijev Jadranskog i Crnog mora
-Rijeke crnomorskog slijeva bogate su vodom, jer teku prostorom na kojem su
najzastupljenije vodonepropusne stijene, dok rijeke jadranskog slijeva otječu krškim,
vodopropusnim prostorom
-Rijeke crnomorskog slijeva:
Sava-najduži tok na području Hrvatske
-izvire u Julijskim Alpama u Sloveniji
-krško-snježni režim
Drava-izvire u Dolomitima na sjeveru Italije
-snježno-kišni režim
Dunav-rijeka s najvećom ukupnim duljinom koja protječe Hrvatskom
-snježno-kišni režim
-Rijeke jadranskog slijeva:
Cetina-najdulja Rijeka jadranskog slijeva
-kišno-sniježni režim
-pogodna za izgradnju hidroelektrana
Krka-poznata po sedrenim barijerama koje stvaraju brojne slapove(Roški slap, Skradinski
buk, Manojlovači slap i Bilušićin buk)
-kišno-sniježni režim
Neretva-najpoznatija po ušću
-veliko značenje u poljoprivredi

Utjecaj voda na kopnu na naseljenost i gospodarstvo

-najstarije civilizacije živjele su u dolinama rijeka u suptropskom pojasu
-imale su obrambenu ulogu te su štitle naselja od napadača
-važni prometni putovi i izvori energije
-ribarstvo(izvor hrane), važni izvori pijeska i šljunka za građevinrstvo, mamac turistima
Natapanje-proces kojim se voda umjetno dodaje tlu kako bi se postigao veći urod
poljoprivrednih ptroizvoda(upotrebljava se voda iz tekućica, jezera, akumulacija i podzemlja)
-u RH se natapa samo mali dio agrarnih površina(Istra, dolina Neretve, Ravni kotari,
Slavonija)
Riječni promet-promet vodama na kopnu ili unutarnja plovidba odnosi se na plovidbu
rijekama, jezerima I kanalima.
-prednost riječkog prometa je niska cijena prijevoza te mala šteta za okoliš
-u Europi ukupna duljina plovnih putova iznosi oko 29 000 km
-u RH nije dovoljno razvijen zbog odvojenosti dvaju prometnih sustava, dunavskog I dravskog
te savskog
Hidroenergija-obnovljiv I čist izvir energije
Hidroelektrane-energetska postrojenja u kojima se energija vode pretvara u električnu
energiju
-da bi se izbjegla opasnost od blokiranja radi hidroelektrane, zbog nedostatka vode, na njima
se grade umjetna ili akumulacijska jezera
-rijeka se pregrađuje branom, a okolno se područje potapa i pretvara u jezero
-planskim podizanjem ili spuštanjem vodostaja u jezeru regulira se i razina vode u tekućici,
kako bi se spriječile poplave
-izgradnjom jezera mijenjaju se prostorni ekosustav koji može uzrokovati poremećaje u
prirodnoj ravnoteži
-izgradnja akumulacijskog jezera često podrazumijeva potapanje naselja
-Hidroelektrane su najvžniji izvor električne energije u RH
Vodoopskrba-djelatnost koja se bavi dovodom vode od izvorišta do potrošača
Odvodnja-proces kojim se odvode padalinske i otpadne vode u naseljima te višak vode s
poljoprivrednih površina
Poplava-izlijevanje tekućica iz korita, a nastaju od velikih količina kiše, otapanja snijega,
kombinacije kiše I otapanja snijega, ali I zbog začepljenja riječnig korita ledom

Jezera i močvare
Jezero-udubljenje na površini Zemlje ispunjeno vodom, bez izravne veze sa svjetskim morem
Depresija-jezero kojemu su dno I površina vode ispod razine svjetskog mora
Kriptodepresija-jezero kojemu je dno ispod razine mora, a površina vode iznad razine mora
Prirodna jezera-jezera nastala prirodnim procesima
-podjela:
a) Tektonska-kod njih je udubljenje nastalo tektonskim pokretima
(jezero Tanganjika, Malawi, Ohridsko, Dorjansko, Prespansko i
Bajkalsko jezero)
1. Reliktna jezera-predstavljaju ostatke nekadašnjeg mora,
nastala izdizanjem terena u području tjesnaca ili zaljeva, čime
je prekinuta veza s morem(Kaspijsko jezero)
2. Vulkanska jezera-smještena u kareterima vulkana
b) Erozijska jezera-kod njih je udubljenje nastalo procesom erozije
1. Ledenjačka -nastaju kada ledenjavi ili ledeni pokrov svojom
težinom erodiraju podlogu(jezero Ladogu i jezera u SA)
2. Riječna jezera-kada tekućice erozijom proširuju svoja korita,
protočni jezero(Prokljansko jezero)
3. Mrtvaje-nastaju kada Rijeka presijeca vrat meandra u kojem
zaostaje voda
4. Krška -kada se udubljenja poput ponikvi, uvala u kršu, polja u
kršu i jame napune vodom(Vransko jezero-Cres)
c) Akumulacijska jezera-nastaju akumulacijom erodiranog materijala u
udubljenje
1. Ledenjačka-nastaju kada završna Morena, poput brane,
pregradi ledenjačku dolinu(SIT-Garda, Como, Maggiore)
2. Krška-kada sedrene barijere svojim rastom pregrade korito
(Plitvička jezera)
Stalna jezera-stalna prisutnost vode u udubljenju
Sezonska ili periodična jezera- voda pristna samo u vlažnijem dijelu godine
Povremena jezera-nastaju zbog intenzivnih padalina
Slana jezera-zatvorena tako da voda ne izlazi iz njih , nego se gubi isparavanjem, a sol se
taloži na dnu
-prema produkciji organske tvari razlikujemo:
a) Eutrofna jezera-vrlo bogata hranjivim tvarima i proizvodnjom
organske tvari (Prespansko i Vransko jezero kod BNM)
b) Oligotrofna jezera-siromašna hranjivim tvarima i proizvodnjom
organske tvari, duboka jezera strmih obala, plave ili zelene boje
(Bajkalsko i Vransko jezero na Cresu)
c) Distrofna jezera-karakteristično smeđa od humusnih sastojina, vrlo
siroašna organskom proizvodnjom(Močvare)
Tlo
Tlo-restresiti površinski sloj Zemljine kore, nastao trošenjem stjenovite podloge
-sastoji se od: anorganskih(minerali,voda,zrak) i organskih(razgrađeni ostatci uginulih biljaka
i životinja)
Pedologija-znanost koja se bavi proučavanjem nastanka, razvoja i svojstava tla
-na nastanak i razvoj tla djeluju mnogi čimbenici: stijenske podloge(trošenje-klimatski
elementi), bakterije, lišajevi i mahovine, vegetacija, mikroorganizmi, životinje, čovjek
Humus-smjesa organskih tvari tla, najčešće tamne boje, koja na sebe veže vodu i pohranjuje
hranjive tvari te utječe na plodnost tla
Pedogenetski procesi-vrlo složeni fizikalni, kemijski, biokemijski procesi kojim se neprestano
mijenja kvaliteta i oblik tla
-genetski horizonti tla:
1. O-horizont
2. A-horizont-površinski sloj u kojem se odvijaju procesi razgradnje organskih tvari, čime
nastaje humus
3. B-horizont-siromašan organskom tvari, a bogat mineralnim sastojcima koji su se
nataložili iz gornjeg horizontal
4. C-horizont-prijelazni proctor izmedu rahlog tla i čvrste podloge
5. R-horizont-temeljna stijena
Vrste tla:zonalna, azonalna i interzonalna
Zonalna tla-vrste tala raspoređenih u pojase ili zone čiji je postanak u čvrstoj vezi s klimom
a) Klimazonalna tla šumskih područja- nalazimo u vlažnijim područjima
gotovo svih geografskih širina
1. Laterit-tropski i suptropski krajevi, tlo bogato oksidima željeza
i aluminija
2. Crvenica-sredozemni krajevi, nastaje od netopljivih ostataka
koji ostaju pri otapanju vapnenca
3. Smeđa šumska tla-područja listopadnih šuma
4. Podzolasta tla-četinarske šuma, nisu plodna
b) Klimazonalna tla travnih područja-raširena su u krajevima s manje
padalina
1. Stepska crnica(čenozem)-lesna podloga, najveći udio
humusa(7-15%), glavne svjetske “žitnice”
2. Degradirana crnica-vlažnija područja, slabije kvalitete I
plodnosti
3. Tropske i suptropske crnice-područja savana
4. Stepska smeđa tla-suha unutrašnjost Azije i drugih
kontinenata
 5. Permafrost-stalno zaleđeno tlo
6. Pustinjska tla-sadrže puno minerala, ali malo organskih
sastojaka
Azonalna tla-nerazvijena mlada tla koja nisu nastala trošenjem podloge na kojoj se nalaze,
već su egzogenim procesima prenesena iz drugih područja
-nalazimo ih u podnožjima padina ten a prostorima riječnih dolina
a) Aluvijalna tla-povremenim plavljenjem, nastaju uz rijeke
b) Skeletna tla-čini trošni material u suhim područjima
c) Gruba planinska tla- čini trošni material na padinama
Intrazonalna tla-tipovi tala koji se pojavljuju unutar zonalnih, od utjecajem vode ili stijenske
podloge
a) Slana tla-nastaju u prostorima jačeg isparavanja, a mpgu biti
povezana s djelovanjem zaslanjene vode obogaćene solima
b) Močvarna tla-nastaju pod utjecajem podzemnih voda ili
zadržavanjem vode na nepropusnoj podlozi
c) Rendzine-plitka tla nastala na restresitoj vapnenačkoj, dolomitnoj ili
laporastoj podlozi u klimatski humidnim područjima
Antropogeno tlo-tlo stvoreno čovjekovim utjecajem, intenzivnom obradom

Tlo i čovjek
Degradacija-smanjenje kavlitete, pogoršanje svojstava tla
-oblici degradacije tla
a) Erozija-mehaničko odnošenje površinskih čestica tla prirodnim
procesima(vjetar, voda, padaline) te antropogenim djelovanjem
b) Dezertifikacija-proces širenja pustinja
c) Salinizacija tla-zaslanjivanje, prevelika akumulacija lakotopljivih soli u
tlu
d) Laterizacija-proces ispranja hranjivih tvari iz tla uz povećani udio
aluminija I željeza, koji su u većoj količini otrovni za biljke
e) Onečišćenje tla-prisutnost štetnih tvari u tlu u koncentracijama koje
su opasne za čovjeka, biljke i životinje(difuzno ili lokalno)
f) Acidifikacija tla-prekomjerna upotreba umjetnih gnojiva u
poljoprivredi
g) Destrukcija tla-teži oblik oštećenja, primjerice uz rudnike i naftna
polja
h) Širenjem gradova i prometnica stalno se samnjuju obradive površine
Očuvanje bioraznolikosti
Biogeografija-dio geografije koji proučava rasprostranjenost života na zemlji te uzroke I
značenje rasprostranjenosti biljaka(fitogeografija) životinja(zoogeografija)
-na rasprostranjenost živog svijeta utječu abiotski(klima, reljef, tlo i drugo) te biotski
čimbenici(biljke, životinje, čovjek)
Biosfera-prostor na Zemlji na kojem se rasprostire život
Ekosustavi-zajednice živih bića i nežive prirode
-glavna četiri ekosustava su:šuma, tundra, trava i pustinja
Vegetacijske zone-usko povezane s klimatskim uvjetima pa se smanjuju s promjenom
nadmorske visine(vegetacijski katovi) te s geografskom širinom
Dezertifikacija-proces širenja pustinja
Deforestacija- proces uklanjanja šuma kako bi se to zemljište prenamijenilo u druge svrhe
Bioraznolikost-raznolikost svih živih organizama na zemlji, što uključuje raznolikost gena,
raznolikost vrsta, staništa I ekoloških sustava
-predstavlja vezu svih organizama na zemlji, kao i vezu organizama te njihovih staništa
-najvećom se bioraznolikošću odlikuju tropske kišne šume i močvare
-bioraznolikost igra veliku ulogu u sposobnosti ekosustava da obavlja osnovne funkcije o
kojima ovisi život
-uzroci smanjenja bioraznolikosti:uništavanje prirodnih staništa, umištavanje stranih vrsta,
uvođenje genetski modificiranih organizama, onečišćene i klimatske promjene, iskorištavanje
prirodnih resursa
Endemi-biljne i životinjske vrste rasprostranjene samo na jednom ograničenom prostoru