Sklapanje bez tranzijenata

Postoji novi naini prekidanja i

ukljuivanja tereta (pogotovo onih koje
treba esto preklapati, kao npr.
kondenzatorskih baterija) s neznatnim
sklopnim tranzijentima
Poluvodiki prekidai
Patentiran pristup se sastoji od
sustava mehanikih kontakata
za voenje struje u zatvorenom
i elektrine izolacije u otvorenom
poloaju te aktivnim diodnim
slogom za vrijeme prekida i
ukljuenja.
Mehanika sklopka se sastoji od etiri sklopke u H-
mostu pri emu slog dioda ujedinjuje dva paralelna
smjera protjecanja struje. Na taj nain je omoguen
prekid struje samo jednim diodnim slogom po fazi
bez obzira u kojem smjeru tee struja.
Dioda se isklopi u otvoreni poloaj u kojem ne vodi
struju. Stoga se dioda ne treba posebno
dimenzionirati za impulsni prenapon ili za vanjsko
hlaenje.
Usporedba standardnih i poluvodikih prekidaa

Standardni prekidai
prekid luka
erozija kontakata i otvora
sloena izvedba pretvarake
komore
odsijecanje periode struje

Poluvodiki pretvarai
mehanike sklopke i dioda
smanjena masa
ugraen automatski sustav za vlastito
odravanje
prirodan prekid struje
Naelo rada poluvodikih prekidaa
Za vrijeme prekida, struja kroz mehanike
kontakte mora biti komutirana prema diodnom
slogu. Kako bi bila mogua brza komutacija od
mehanikih kontakata prema diodnom slogu, rabi se
sinkronizacijska jedinica.
Sinkronizacijska jedinica izraunava kada e
zapoeti rad kontakata kako bi se kontakti sklopili pri
struji to blioj vrijednosti nula zbog postizanja bre
komutacije od mehanikih sklopki prema spoju
dioda.
Rabi se jedan radni mehanizam po fazi radi
nadoknade vremena pri prolasku struje kroz nulu, na
primjer jako asimetrine struje kratkog spoja. U
svrhu velike preciznosti pokretanja kontakata i
visoke pouzdanosti, koristi se posebni digitalno
upravljan servomotorni radni mehanizam.
Slijed otvaranja kontakata u H - mostu
Slijed otvaranja je prikazan na slici. Tijekom uklopnog
stanja, sva etiri kontakta su zatvorena. Pri isklapanju se
detektira smjer struje i odluuje slijed isklapanja kontakata.
Ako struje tee kao na slici., kontakti 2 i 3 se prvi isklapanju.
Kada struja promijeni smjer, dioda pone s blokiranjem, i
struja se prekida u stvarnom poloaju nula bez prethodnog
odsijecanja poluvala struje.
Izbjegnuto je ponovno paljenje jer su kontakti 2 i 3 za
vrijeme zadnje poluperiode stvorili dovoljan zrani otvor.
Kontakti 1 i 4 se otvaraju kada je dioda u stanju blokiranja i
time dobivamo otvoren strujni krug.
Ako se prekid dogodi u suprotnom smjeru, kontakti se
otvaraju u obrnutom poretku.
Slijed ukljuivanja kontakata H - mosta
Pri ukljuenju se rabi
suprotan slijed u
usporedbi sa slijedom pri
isklapanju. Mjeri se napon
du kontakata i
sinkronizira se sklapanje
kontakata u odnosu na
napon.

Slijed uklapanja je prikazan na slici.

U poetku s isklopljenim kontaktima je krug izoliran (a).
Odmah nakon prolaska napona kroz nulu uklapaju se prvi
kontakti tako da je dioda u stanju blokiranja (b). Nakon
sljedeeg prolaska napona kroz nulu, dioda poinje voditi u
propusnom smjeru (c). Tada se zatvaraju i zadnji kontakti te
na taj nain omoguuju struji jos jedan smjer uz onaj smjer
kroz diodu (d). Ovo rezultira ostvarenjem kontakata bez
pojave luka pri naponu nula.
Zakretni sustav kontakata
Mehanika izrada H - mosta je ostvarena preko
zakretnog sustava kontakata. Na slici je
prikazan slijed isklapanja.

Ovaj radni mehanizam ima zakretni izlaz koji se

moe izravno spojiti na kontaktni sustav bez
vanjskih ureaja ili dodatnih spajanja.
Prednost poluvodikog prekidanja
Postoji razlika izmeu
djelovanja dvaju (SF6) sumporni
prekidaa -diodnog i heksafluorid
plinskog prekidaa.
Diodni prekida faznu
struja u stvarnom stanju
nula, dok plinski prekida
odsijeca struju u
posljednja dva poluvala
do nule prije stvarne
vrijednosti struje nule.
To je rezultat injenice da
preostala dva prekinuta
poluvala, sada spojena u
seriju, imaju znatan
napon luka koji tjera
struju prijevremeno na
nulu.
Usporedba struja i napona pri uklapanju
sa SF6 i poluvodikim prekidaima
Napon i struja
uklapanja
kondenzatorsog
sklopa s prekidaem
plinom izoliranim SF6
i s diodnim
prekidaem.
Oigledno je da je
uklopna struja s
diodnim prekidaem
znaajno smanjena.

Uklapanje
kondenzatorsog
sklopa u protuspoju.
Ova konfiguracija EhtfgptEfbHl wilh F, g ClrulE J (0* En *rglH don yi|1h g** MrOifl b r [tllTtt4lM|
moe dati jako velike
struje uklapanja ako
je impedancija
izmeu kondenzatora
jako niska budui da
e ve nabijeni F, 1 21*
i :> i i .-i 2 1 206 131 1285 1 71 1725 123 I
I .'4
kondenzator tneronabc-n w(tti diode csrcurt breafce r KlO hrtr-gijat on wrttfi n od*cjrcuitbrMfcr;r
1CCG
djelomino isprazniti i
napuniti nenabijen
kondenzator. Nema
velikih struja TJ11

ukljuenja niti
prijelaznih prenapona j 715 1.22 :_5 23 235 7i i . l ?'! 173 1 i i 1 24
I i'ViB- Timu IM,s
kod diodnih \i\

prekidaa.
Ukljuivanje i iskljuivanje
kondenzatorskog sklopa za kompenzaciju
jalove snage
Umjesto upravljanja radom dananjih prekidaa dva
puta na dan, s diodnim prekidaem je mogue
upravljanje svaki sat i na taj nain bolje praenje
kolebanje tereta. Na taj se nain u mrei smanji
reaktivan tok struje i tako smanjuju gubici u sustavu.
Sklapanje kondenzatorskih baterija posebnim sklopom

Pri prolazu struje kroz nulu iskljuuje se C, nadalje struja ide kroz diodu
C; kod suprotnog smjera struje dioda ne doputa prolaz struje, pa raste
napon na C. Kontakt B se otvara prije nego se postigne maksimalni
napon (10 ms poslije struje =0). Napon se rasporeuje na oba prekida
B
Prii uklapanju
C i prekidanje
A je se okonava.
otvoren a C zatvoren. Kontakt B se zatvara kad je
dioda A u blokirnom modu. Kad dioda pree u provoenje potee
struja kroz B i C, i prije promjene smjera struje ukljuuje se A