Neven Vereš, Jasmin Husić, Ivan Kregar, Lorena Nekić

Centralno grijanje
 Toplina se proizvodi na jednom centralnom mjestu

 Prema vrsti fluida koji koristimo za grijanje razlikujemo:

 Zračno
 Vodeno
 Parno

 Najefkasniji način zagrijavanja koji nam je dostupan

Centralno grijanje
Prednosti Mane
 Ravnomjerno zagrijavanje svih  Veći investicijski troškovi
prostorija
 ravnomjerna raspodjela  Teškoće grijanja u prelaznim
temperature razdobljima
 Čistoća zraka u prostoriji, manja  Opasnost od smrzavanja
produkcija dima u okolini
 Lako reguliranje temperature, laka  Suhoća zraka
opskrba
 Sigurnost od požara
 Ekonomičnost u pogonu
 Zauzimaju mali prostor u prostoriji
 Grijanje toplom vodom
 Kao medij se koristi topla voda

 Voda se zagrijava u kotlovima

i od tamo putuje cijevima do
grijaćih tijela
 Vodeno grijanje dijelimo na:
 Grijanje toplom vodom, kod kojega se voda zagrijava na
100°C
 Gravitacijsko (prirodnom cirkulacijom)
 Grijanje s prisilnom cirkulacijom (pumpno gijanje)
 Grijanje vrelom vodom, voda se zagrijava na 120°C
(srednji pritisak) ili 150-180°C (visoki pritisak)
Gravitacijsko grijanje toplom vodom
 Princip ovog grijanja zasniva se na prirodnom
kruženju tople i hladne vode uslijed njihovih različitih
specifičnih težina.
 Da bi se voda u napunjenom sistemu pri zagrijavanju
mogla slobodno širiti predviđena je ekspanzijska
posuda.
 Lako reguliranje topline vode sa centralnog mjesta
Dvocijevni sistem s gornjim razvodom
Dvocijevni sistem s donjim razvodom
Etažno grijanje
 Gravitacijsko grijanje toplom vodom za pojedine
katove
 Postavlja se u malim obiteljskim zgradama, u
višekatnim stambenim zgradama .
 Svaki stanar može grijanje podešavati svojim
zahtjevima.
 Kod postrojenja za etažno
grijanje kotao se nalazi na
istoj ili skoro istoj visini kao i
radijatori

 Pogon vode se stvara u

razvodnim cijevima

 Vruća voda odlazi u strop

etaže i spušta se prema
pojedinim radijatorima
Vodeno grijanje
Prednosti
 Blago isijavanje topline
(temp. radijatora ispod 70°C)
 Lako reguliranje temperature
 Veća moć akumulacije
temperature vode
 Nije komplicirano, lako
rukovanje
 Vrlo dugovječno
Mane
 Mogućnost smrzavanja vode i
njihovog prskanja (pri
savjesnom rukovanju lako se
izbjegava)
 Sporo zagrijavanje i sporo
reagiranje na promjene
temperature, tj. inertnost.
Ovo je ujedno i prednost
sistema.
 Parno grijanje
 Radni medij je vodena para i ona nastaje u kotlu

 Mreža cijevi vodi paru do grijaćih tijela (radijatora)

 Kondenzacija i vraćanje u kotao

 Prema visini pritiska dijelimo ga na:

 parno grijanje niskog pritiska ( 0.05-0.2 bara),
 parno grijanje visokog pritiska ( 0.5-2,0 bara),
 vakuumsko parno grijanje ( < 1 bara).
 Parno grijanje niskog pritiska
 Para se stvara u kotlu
 Parnim vodom kao znatno lakša
od zraka ulazi u radijator
odozgora
 U radijatoru para predaje toplinu
stjenkama radijatora i time
zagrijava
 Pri ovom hlađenju ona se
kondenzira u vodu i u obliku
kondenzata otječe povratnim
vodom
Parno grijanje niskog pritiska
 Visina pritiska uzima se prema najvećoj horizontalnoj
udaljenosti radijatora od kotla.
 U mrežu kondenzacijskih vodova ne smije ući para jer se
tada javljuju šumovi i udarci
 U radijatore smije ući samo onoliko pare koliko se može u
njima kondenzirati
 To se postiže reguliranjem ventila na radijatorima ili
posebnom armaturom (parni zaustavljač) koja se stavlja na
izlaz iz radijatora.
Parno grijanje s gornjim razvodom
 Para se vodi iz kotla vertikalnim vodom na
tavan
 Gornjom razvodnom mrežom koja ima pad
u pravcu strujanja , dovodi se para do
silaznih vertikalnih vodova
 Iz vodova prelazi u radijatore
 U radijatorima dolazi do zagrijavanja
prostorije i hlađenja same pare –
Kondenzacija
 Kondenzat se iz radijatora vodi ograncima
do drugih vertikala ( hladni vod)
 Zatim donjim sabirnim vodom u podrumu
ponovo ulazi u kotao
 Parno grijanje s donjim razvodom
 Para se iz kotla vodi u suterenu donjim
razvodom koji ima pad u pravcu
strujanja pare.
 Zatim vertikalama do radijatora gdje
se odvija kondenzacija.
 Vertikalni kondenzacijski vodovi
odvode kondenzat u sabirne vodove u
suterenu, a zatim u kotao.
 Da bi se odveo kondenzat iz parnog
voda postavlja se petlja od cijevi u
obliku slova U.
Parno grijanje visokog pritiska
 Koristi paru čiji pritisak iznosi 1.5-3 bara.
 Temperatura grijaćih površina od 110° do 130°C.
 Koristi se u industriji.
 Svako grijaće tijelo mora imati ručni ili automatski
ventil za dovod i odvod zraka.
 Podliježe posebnim propisima radi osiguranja od
eksplozija.
Vakuumsko parno grijanje
 Zasniva se na pojavi da voda pod pritiskom nižim od
normalnog ključa i isparava na temperaturi nižoj od
100°C. Prema tome, i para ima nižu temperaturu.
 Vakuumsko grijanje spaja sva dobra svojstva vodenog i
parnog grijanja, bez njihovih nedostataka. Ima niska
temperature grijaćih tijela, lako se regulira na
potrebnu temperaturu, brzo se zagrijava, nema
opasnosti od smrzavanja.
Parno grijanje
Prednosti
 Male investicije i manja
potrošnja metala
 Brzina zagrijavanja i hladi
zbog male inertnosti sistema
 Nema opasnosti od
smrzavanja u sistemu
Mane
 Visoke temperature grijaćih
tijela (100°C)
 Teško izvodljivo centralno
reguliranje isijavanja topline
 Opasnost od hrđanja
 Šumovi i udarci prilikom
punjenja sistema parom
 Sažetak
Centralno Grijanje Grijanje toplom vodom
 Toplina se proizvodi na jednom  Kao medij se koristi topla voda
centralnom mjestu
 Prema vrsti fluida koji koristimo  Voda se zagrijava u kotlovima
za grijanje razlikujemo: i od tamo putuje cijevima do
 Zračno
grijaćih tijela
 Vodeno
 Parno
 Dijelimo ga na:
 Najefkasniji način zagrijavanja
- Grijanje toplom vodom
koji nam je dostupan
- Grijanje vrelom vodom
Gravitacijsko grijanje toplom vodom
 Princip ovog grijanja zasniva se na prirodnom kruženju tople i hladne vode
uslijed njihovih različitih specifičnih težina.

 Da bi se voda u napunjenom sistemu pri zagrijavanju mogla slobodno širiti

predviđena je ekspanzijska posuda.

 Lako reguliranje topline vode sa centralnog mjesta

Gornji razvod vode
 Zagrijana voda ide iz kotla do
horizontalne cijevi
 Razvodi se u radijatore od
najviše do najniže postavljenog
radijatora
 Rashlađena voda se sabire i vraća
u kotao cijevima namjenjenim
za prolazak ohlađene vode
Donji razvod vode
 - Razvodna mreža i kotao se
nalaze u suterenu ili
podrumu
 - Radijatori se napajaju
toplom vodom uzlaznim
vertikalnim cijevima
 - Ohlađena voda se spušta
silaznim vertikalnim cijevima
Etažno grijanje
 Kod postrojenja za etažno grijanje
kotao se nalazi na istoj ili skoro
istoj visini kao i radijatori
 Pogon vode se stvara u razvodnim
cijevima
 Vruća voda odlazi u strop etaže i
spušta se prema pojedinim
radijatorima
 Kao medij koristi se vodena para koja
se stvara u kotlu, razvodi se mrežom
cijevi do grijaćih tijela, predaje toplinu
prostoriji, kondenzira se i vraća natrag
u kotao. Gdje se voda ponovno
zagrijava do isparavanja.
 Prema visini pritiska dijelimo ga na:
 parno grijanje niskog pritiska kod kojega
je para pod pritiskom od 0.05-0.2 bara,
 parno grijanje visokog pritiska kod kojega
je para pod pritiskom od 0.5-2 bara,
 vakuumsko parno grijanje kod kojega je
para pod pritiskom manjim od 1 bara.
 Grijanje parom

 Kao medij koristi se vodena para koja se stvara u kotlu, razvodi se

mrežom cijevi do grijaćih tijela, predaje toplinu prostoriji, kondenzira
se i vraća natrag u kotao. Gdje se voda ponovno zagrijava do
isparavanja.

 Prema visini pritiska dijelimo ga na:

 parno grijanje niskog pritiska kod kojega je para pod pritiskom od 0.05-0.2
bara,
 parno grijanje visokog pritiska kod kojega je para pod pritiskom od 0.5-2 bara,
 vakuumsko parno grijanje kod kojega je para pod pritiskom manjim od 1 bara.
 Parno grijanje niskog pritiska
 Para se stvara u kotlu  U mrežu kondenzacijskih vodova
 Parnim vodom kao znatno lakša od ne smije ući para jer se tada javljuju
zraka ulazi u radijator odozgora šumovi i udarci
 U radijatoru para predaje toplinu  U radijatore smije ući samo onoliko
stjenkama radijatora i time pare koliko se može u njima
zagrijava kondenzirati
 Pri ovom hlađenju ona se
kondenzira u vodu i u obliku
kondenzata otječe povratnim
vodom
 Parno grijanje
S gornjim razvodom
 Para se vodi iz kotla vertikalnim vodom
na tavan
 Gornjom razvodnom mrežom dovodi se
para do silaznih vertikalnih vodova
 Iz vodova prelazi u radijatore
 U radijatorima dolazi do zagrijavanja
prostorije i hlađenja same pare –
Kondenzacija
 Kondenzat se iz radijatora vodi
ograncima do drugih vertikala ( hladni
vod)
 Zatim donjim sabirnim vodom u
podrumu ponovo ulazi u kotao
S donjim razvodom
 Para se iz kotla vodi u suterenu donjim
razvodom koji ima pad u pravcu
strujanja pare.
 Zatim vertikalama do radijatora gdje se
odvija kondenzacija.
 Vertikalni kondenzacijski vodovi
odvode kondenzat u sabirne vodove u
suterenu, a zatim u kotao.
 Da bi se odveo kondenzat iz parnog
voda postavlja se petlja od cijevi u
obliku slova U.