Metodika odgojnog rada II

JAČANJE LIČNOSTI

 Odgoj ličnosti,
 Razvijanjem realne slike o sebi, samopouzdanju, i
samopoštovanju,
 Mogućnost izbora slobodnog ispoljavanja i ponašanja,
 Zadovoljavanje potreba za druženjem i pripadanjem
grupi,
 Zadovoljavanje potrebe za afirmacijom,
 Postignuće u radu kao faktor jačanja ličnosti,
 Potrebe za samostalnošću ,
 Vladanje sobom,
Odgoj je jačanje ličnosti

 Cilj odgojne djelatnosti jeste da razvije

raznovrsnost, da oslobađa i podstiče, da
razvija slobodu, autentičnost i stvaralaštvo.
 Zadatak škole i društvene zajednice je da
maksimalno razvije duhovni potencijal
čovjeka, da bogati i proširuje granice
ljudskosti, da kreira uvjete u kojima će se
potvrditi ličnost.
 Razvijanje realne slike o sebi, samopouzdanja i
samopoštovanja

 Slika o sebi razvija se u procesu

komuniciranja pojedinca sa drugim ljudima.

 Na formiranje slike o sebi utječu : porodica,

stepen povjerenja, dječije sposobnosti,
prihvatljivi položaj u porodici i drugi faktori.

 Slika o sebi = kako čovjek zamišlja sebe da

jest.
• Samopouzdanje se temelji na uvjerenju
pojedinca da poznaje sebe, prema tome
može da određuje obim i težinu poslova koje
obavlja, realno procjenjuje ostvarene
rezultate i vrši korekcije težine zadatka kada
je uvjeren da to okolnosti nalažu.

• Čovjek koji nema realnu sliku o sebi ima

neke od slijedećih teškoća: u komunikaciji,
pri donošenju odluka, vrednovanju,
reintegraciji, redukciji napetosti, i
nemogućnosti samokontrole.
 Mogućnost izbora slobodnog
ispoljavanja i ponašanja

• Bitan uvijet slobodnog ispoljavanja je

mogućnosti izbora u procesu nastave,
• Mogućnost izbora je bitan faktor slobode,
• Snaga ličnosti ispoljava se u smijelosti da se
učenik suoči sa nepoznatim, spretnost da se
nađe u novonastaloj situaciji, izdržljivost u
teškoćama koje prate proces, otkrivanje novog
i nepoznatog i sl.
•U odgojnom procesu treba težiti za
podsticanjem slobode ispoljavanja čovjeka
kao stvaraoca i kreativca,

• U komunikaciji sa roditeljima, nastavnicima

i vršnjacima djeca treba da provjeravaju svoj
sistem vrijednosti, svoja shvatanja čovjeka i
ljudskih odnosa, te da na osnovu toga
formiraju svoja uvjerenja i stavove.
 Zadovoljavanje potrebe za druženjem i
pripadanjem grupi

 Motiv za društvom ogleda se u težnji čovjeka da bude u

društvu sa drugima, da izbjegava dugotrajniju
usamljenost i da želi prisustvo drugih osoba.
 U društvu čovjek ostvaruje potrebu za sigurnošć :
- Isticanjem vlastite ličnosti ,
- Postizanjem vlasti,
- Ljubavi,
- Uspjeha,
- Saznanja,
- Materijalnih dobara i
- Identifikacije sa drugim ljudima.
 Zadovoljavanje potrebe za afirmacijom

 Potreba za afirmacijom, u najširem smislu riječi,

jedna je od najvažnijih socijalnih potreba naše
civilizacije.
 Nezadovoljena potreba za afirmacijom i
samopoštovanjem javlja se kao osjećaj manje
vrijednosti, koji se prema predstavnicima moderne
psihologije smatra glavnim uzrokom poteškoća u
individualnom i kolektivnom prilagođavanju ljudi.
 Potreba za samostalnošću

 Motiv za samostalnošću smatra se motivom koji

nalazimo kod svih ljudi.
 Pojedinac koji je sposoban sam planirati, realizirati, i
verificirati svoju djelatnost samostalan je.
 Na ostvarivanje samostalnosti utiče kvalitet
interakcije između roditelja i djeteta, a djeluje i na
ostavarenje tzv. emocionalne autonomije.
 Vladanje sobom

 Vladanje sobom je bitan faktor stukture ličnosti koji

potpomaže njeno jačanje i afirmaciju,
 Vladanje sobom se razvija u situaciji u kojoj :
- Ličnost razmišlja, donosi odluke,planira njihovu
realizaciju,
- Realno procjenjuje svoju snagu, vrši korekciju
postavljeni ciljeva, pokazuje dovoljan nivo
samoodgovornosti u ostvarivanju postavljenih ciljeva
i sl.
 Zadovoljavanje potreba važan uvjet zdravog
razvoja

 Normalno zadovoljavanje ljudskih potreba je preduvjet

razvoja ličnosti, formiranje socijalnih svojstava,
svestranog društvenog angažiranja i ostvarivanje
zadovoljstva sobom.
 Pored faktora koji doprinose jačanju ličnosti postoje i
faktori koji doprinose njenom slabljenju :
(nesređene obiteljske prilike, neadekvatni odnosi prema
djetetu u obitelji, školski uvjeti , razne moralne
deformacije, zbivanje u svijetu, nezadovoljstvo učenika
položajem u porodici i školi, pojava anksioznosti,
emocionalne tuposti, slabosti isl.