UNIVERZITET U ZENICI

ZDRAVSTVENI FAKULTET

PEDIJATRIJA I

Predavanje br 4.

Ishrana zdrave dojenčadi

1
 ISHRANA ZDRAVE DOJENČADI
• dojenje
• 1.povratak kulturi dojenja
• 2.osobine majčinog mlijeka
• 3.promjene majčinog mlijeka u toku dojenja
• umjetna prehrana dojenčadi
• rezlika između majčinog i kravljeg mlijeka
• vrste mlijeka za umjetnu prehranu
• dohrana dojenčadi

2
 ISHRANA ZDRAVE DOJENČADI

• Prehrana djeteta započinje još u maternici

• Pothranjenost majke često se odražava
malom porođajnom težinom, količinski
manjim i vremenski kraćim periodom
dojenja, kao i lošijim proteinskim sastavom
mlijeka
• Preuhranjenost majke nema korisnog
efekta, ni u periodu trudnoće, niti u periodu
dojenje te je treba izbjegavati.
3
 ISHRANA ZDRAVE DOJENČADI
• Od svog postanka čovjek je svoje potomke
odhranjivao dojenjem.Majčino mlijeko je bilo
glavni izvor prehrane u prvoj godini života u
proteklih nekoliko miliona godina.
• U posljednjih pedesetak godina ishrana
dojenčadi kravljim mlijekom uzimala je sve više
maha, te je problem napuštanja dojenja postao
svjetski problem i u razvijenim i u nerazvijenim
zemljama
• . U novije vrijeme, naročito u razvijenim
zemljama, prisutan je obrnut trend, to jest,
povečanje postotka dojenja djece.
4
 ISHRANA ZDRAVE DOJENČADI

• DOJENJE

• Majčino mlijeko je bilo glavni izvor

prehrane u prvoj godini života
• Dojenje je prirodna ishrana, a davanje
svakog drugog mlijeka je vještačka
ishrana

5
 DOJENJE

• NAJVAŽNIJI RAZLOZI U PRILOG DOJENJA

-Biohemijski sastav majčina mlijeka

prilagođen je potrebana novorođenčeta
-Optimalna probavljivost majčinog mlijeka
-Zaštita djeteta od infekcije
-Prevencija alergije
-Poticanje emocionalne veze majka-dijete
-Najjeftinije
6
 DOJENJE

• PRIPREMA MAJKE ZA DOJENJE

• -PRVI SPOZNAJE JOŠ IZ PREDŠKOLSKIH
USTANOVA KROZ ŠKOLOVANJE PA DO
DJEVOJAŠTVA
• -PRIPREME U TRUDNOČI (pregled dojki i započeti
korekciju uvučenih ili pljosnatih bradavica ako su prisutne)
• -PO PORODU OMOGUČITI ODMAH KONTAKT
MAJKE I DJETETA I DIJETE ODMAH PO PORODU
PUSTITI DA SISA
• -TEHNIKA DOJENJA (odabir mjesta dojenja, higijena
dojenja,odabrati pogodan položaj majke i djeteta,znati pridržati
dojku,kako će dijete uhvatiti bradavicu,kako mu pomoći pri
sisanju ,ritam podoja,dužina podoja,kako završiti podoj

7
DOJENJE

8
 DOJENJE

• Dijete treba odmah po porodu pustiti da

sisa, jer to povoljno djeluje i na lučenje
mlijeka
• Majka i dijete bi morali boraviti zajedno, da
bi dijete moglo odmah, od prvog dana,
dojiti prema svojoj želji.
• Samo dijete odredi ritam dojenja u prvih
4 - 6 sedmica života
9
 DOJENJE
• DNEVNA KOLIČINA MLIJEKA U DOJKAMA
• PRVI DAN PO PORODU
10-20 ML
• KRAJEM PRVE SEDMICE
DO 400 ML
• U DRUGOJ SEDMICI
OKO 500ML
• KRAJEM DRUGOG MJESECA
OKO 800 ML
• POSLIJE TREĆEG MJESECA
OKO 1000ML
10
 DOJENJE
RAZLIKE IZMEĐU MAJČINOG I KRAVLJEG MLIJEKA

HRANJIVE TVARI ZRELO MAJČINO

KOLOSTRUM KRAVLJE MLIJEKO
(U 100 ml) MLIJEKO

BJELANČEVINE U
2,3 1,1 3,2
GRAMIMA.

SIRUTKA- KAZEIN 60/40 20/80

UGLJIKOHIDRATI
5,7 7,1 4,7
GRAMIMA

MAST(g) 2,9 4,5 3,8

MINERALI(g) 0,3 0,2 0,7

KALCIJ(mg) 48 34 137

FOSFOR 16 14 91

OMJER Ca/P (mg) 3:1 2,5:1 1,5:1

11
 DOJENJE
FAKTORI KOJI UTIČU NA REFLEKS OTPUŠTANJA
MLIJEKA

POSTIČU REFLEKS KOČE REFLEKS

SISANJE DJETETA STRAH

PODRAŽIVANJE BRADAVICA UMOR
DJEČIJI PLAČ BRIGA
POGLED NA DIJETE ISCRPLJENOST
SAMOPOUZDANJE HLADNOĆA
TOPLINA BOL
PSIHIČKA STABILNOST PUŠENJE
ORGAZAM ALKOHOL

12
 DOJENJE
KAKO OCIJENITI POSIŠE LI DIJETE DOVOLJNO
MLIJEKA

• Sedmično i mjesečno vaganje i promatranje

djeteta
• U prvom tromjesečju semično napredovanje u
težini je prosječno 175 grama
• U prvom polugodištu mjesečno dobija na težini
prosječno 600-800 gr
• U drugom polugodištu 500-600 g.
• Sa 4-6 mjeseci obično udvostruči težinu a sa
godinom utrostruči.
13
 DOJENJE

• Broj i izgled stolice, vaganje

podoja,dodavanje čaja ili vještačke hrane
poslije podoja nesigurni znaci nedostatka
mlijeka.

14
 DOJENJE
KONTRAINDIKACIJE I TEŠKOĆE PRI DOJENJU
APSOLUTNE I TRAJNE KONTRAINDIKACIJE
• od strane majke • od strane djeteta
• ca dojke • Galaktozemija
• aktivna tbc • neke rijetke nasljedne
• psihoza • bolesti(fenilketonurija
• HIVinfekcija • leucinoza,hiperamone
mija)

15
 DOJENJE
APSOLUTNE ALI PRIVREMENE KONTRAINDIKACIJE

• -upotreba radioaktivnih tvari u dijgnostičke

ili terapijske svrha
• -upotreba nekih lijekova i toksičnih tvari
koje se izlučuju u mlijeku
• -neka zarazne bolesti (varičela ili herpes
simplex majke)

16
 DOJENJE
DRUGI PROBLEMI KOD DOJENJA

• bolne i ispucale bradavice

• uvučene ili jako pljosnate bradavice
• prepunjenost dojki, tvrde dojke
• zaćepljenost mliječnog kanaliča
• mastitis

17
 DOJENJE
RAZLIKA IZMEĐU TVRDE DOJKE, ZAČEPLJENOG KANALA I

MASTITISA
ZAČEPLJEN
TVRDE DOJKE MASTITIS
KANALIĆ

POSTUPNO
BRZINA POJAVE POSTUPNO NAGLO POSLIJE DESETAK DANA
NAKON PORODA

UVIJEK JEDNOSTRENO,RIJETKO
LOKACIJA JEDOSTRANO,
OBOSTRANO OBOSTRANO

OTEKLINA ZAHVAĆA CIJELU DOJKU DIO DOJKE DIO DOJKE VRUĆ I CRVEN

BOL CIJELA DOJKA DIO DOJKE DIO DOJKE ,BOL JAKA

TJELESNA
NIŽA OD 38,4 NIŽA OD 38,4 VIŠA OD 38,4
TEMPERATURA

OPĆI ZNAKOVI
NEMA NEMA IMA
BOLESTI

18
 DOJENJE

• Dvovrsna mliječna ishrana je kada dijeta

doji i dobiva svakodnevno određenu
količinu kravljeg ili nekog drugog mlijeka

• Ukoliko majka, uz sve napore, ipak svoje

dojenče ne može dojiti uopšte, onda sa
prelazi na vještačku ishranu ili prehranu

19
 DOJENJE
vještačku prehrana
• vještačka ishrana se provodi adaptiranim
kravljim mlijekom, djelomično adaptiranim ili
adaptiranim fabrički proizvedenim mliječnim
formulama.
• U nedostatku fabričkih preparata treba, u prva
tri mjeseca, davati komercijalo punomasno
mlijeko u prahu.
• Njegova prednost je u bakteriološkoj
nezagađenosti, konstantnom sastavu i lakšoj
probavljivosti, zahvaljujući raspršavanju
kapljica masti u procesu proizvodnje
20
 DOJENJE
vještačka prehrana
• Ovo mlijeko se daje kao polovinsko do 3
mjeseca života (jedan dio mlijeka i jedan dio
vode); do 6 mjeseci se daje kao dvotrećinsko
(dva dijela mlijeka i jedan dio vode), a kasnije se
daje kao puno mlijeko, uz obavezno dodavanje 1
kašičice šećera na 100 ml mlijeka. Za
popunjavanje kalorijskog unosa, djeci koja
slabije napreduju, umjesto prokuhanom vodom,
mlijeko se može razrjeđivati rižinom sluzi.

21
 DOJENJE
vještačka prehrana
Tekuće komercijalno mlijeko iz gradske
mljekare, može biti pasterizirano sa rokom
upotrebe od 1 - 2 dana
• najčešće nije potpuno bakteriološki sigurno i nije
prikladno za ishranu dojenčadi
Kratkotrajno sterilizirano u krutoj ambalaži, tzv.
tetrapak, sa rokom trajanja od više sedmica
• kratkotrajno sterilizirano mlijeko je bakteriološki
sigurnije.

22
 DOJENJE
vještačka prehrane
• I jedno i drugo mlijeko je obično sa
smanjenom masnoćom, 2,8%, te se takva
mlijeka već do tri mjeseca daju kao 2/3
mlijeko, a kasnije kao cijelo, uz obavezni
dodatak šećera. Radi kalorijske popune u
kasnijem dobu se mogu dodavati žitni
dodaci, a najbolje je rižino brašno.

23
 DOJENJE
vještačka prehrana
• Ako dijete živi u seoskom domaćinstvu, gdje se može
nabaviti domaće punomasno kravlje mlijeko, a roditelji ne
mogu izdavati sredstva za fabričke preparate mlijeka,
može se djetetu davati, uz adekvatnu prilagodbu, i takvo
mlijeko. Roditelji trebaju voditi računa o higijeni muže i
čuvanja mlijeka, kao i o higijeni pribora za pripremu
mlijeka. Mlijeko se obavezno prokuha i ostavi da vrije 5 -
10 minuta, a svaki obrok se priprema po mogućnosti
svjež. A, može se pripremiti i dnevna količina i čuvati u
frižideru, što je manje preporučljivo. Ovo mlijeko se daje
kao obrano dvotrećnsko mlijeko sa dodatkom šećera, 1
kašičica šećera na 100 ml mlijeka. Pri hranjenju na
flašicu treba voditi strogo računa o čistoći flašice, cucli,
higijeni ostalog posuđa, kao i čistoći ruku onoga ko
priprema djetetu obrok.
24
 DOJENJE
DOHRANA DOJENČADI
• Dohrana je sve čime se dojenče hrani a nije mlijeko
• u prva tri mjeseca dijete prima dovoljno energije i sve
hranjive elemente putem mlijeka.
• dijete koje je na vještačkoj ishrani, od trećeg mjeseca
ima veće potrebe za C vitaminom
• dojenče koje se hrani samo majčinim mlijekom nema
potrebe za novim namirnicama do 6. mjeseca života
• ne treba je započinjati prije kraja četvrtog mjeseca a
mora se započeti najkasnije do kraja šestog mjeseca
• počinju se javljati zubi; gubi se refleks izbacivanja krute
hrane iz usta, a dijete samo počinje hvatati razne
predmete i stavljati ih u usta.
• tada je vrijeme za uvođenje miješane dohrane djetetu

25
 DOJENJE
DOHRANA DOJENČADI
• Prvo mu se daju voćni sokovi
• a poslije i voćne kaše kao zamjena za jedan mliječni
obrok.
• Kasnije se daju kaše od povrća, supa od mesa i povrća
• usitnjeno meso, žumance jajeta i riba mladi sir
• Dohranu treba uvoditi kašičicom i čašom a postepeno
uklanjati flašicu.
• Dijete koje doji ne treba odbijati od dojenja dvije godine,
uz ostale obavezne obroke voća, povrća, mesa i ostalog.
• Dijetetu koje ne doji dnevna količina mlijeka djetetu ne
smije biti manja od 500 ml niti veča od 750 ml.

26
 DOJENJE
DOHRANA DOJENČADI
• Od voća najbolje je davati sezonsko, voće
podneblja u kojem dijete živi, što za naše
krajeve znači: jabuka, kruška, breskva,
kajsija, šljive, a ne banane, koje niti su
svježe, niti imaju veliku vitaminsku
vrijednost. To isto važi i za povrće.

27
 PRIMJER JELOVNIKA ZA DOJENČE NA
PRSIMA ILI VJEŠTAČKOJ PREHRANI
1.obrok 2.obrok 3.obrok 4 obrok 5.obrok 6.obrok 7.obrok

mlijeko (ako
1.mjesec mlijeko+Dvit mlijeko mlijeko mlijeko mlijeko mlijeko
dijete traži)

2. i 3. mj. mlijko+Dvit mlijeko mlijeko mlijeko mlijeko mlijeko

4.mjesec mlijeko+Dvit mlijeko mlijeko mlijeko mlijeko (mlijeko)

mlijeko+ voćni
mliječno-žitna
5.mjesec mliko+D vit. sok između povrće mlijeko (mlijeko)
kaša
obroka

mlijeko+voćni
6.mjesec mlijko+D vit povrće mlijeko+voće mlijeko+voće
sok

povrće sa mliječno-žitna
7-9. mj. mlijko+D vit voćna kaša mlijeko+voće
mesom kaša

povrće sa
mlijeko+kruh ili
mesom ili mliječno-žitna
10-2.mj. mliječno žitne voće mlijeko+voće
žumanjkom ili kaša
kaše+D vit
ribom

28
 DOJENJE
. Apetit i glad kod dojenčeta i malog djeteta imaju svoje
specifičnosti. Zdravo dojenče se budi iz sna kad je
gladno a starije i kad je mokro. Gladno dojenče plače
krepkim i zvonkim plačom, a plač se smiruje na prvi dodir
sa dojkom ili flasicom.
Uzimanje hrane je refleksna reakcija, a količina uzete hrane
zavisi od rastezanja zidova želuca, to jest od količine
pojedene hrane i progutanog zraka. Količina šećera u
krvi je također jedan od regulatora gladi i apetita kod
djece. Kada je dijete sito ono prestane dojiti i zaspi, a
starije se smije majci, igra se i razgleda okolinu.

29