 Internacionalni aspekt podrazumijeva namjernu odgojno-obrazovnu aktivnost djece

predškolske dobi i plansko vođenje u odgoju i obrazovanju djece predškolske dobi.

 Personalni aspekt naglašava važnost komunikacije odgajatelja sa djecom i
roditeljima te sa stručnim službama.
 Medijski aspekt podrazumijeva rad sa prirodnim materijalom.
 Metodički aspekt naglašava važnost integriranog metodičkog rada.
 Organizacijski aspekt se odnosi na uređenost predškolske ustanove prema
najsuvremenijim pedagoškim, psihološkim, medicinskim, ekološkim standardima
 Vremenski aspekt je fleksibilan, i to najviše kad su u pitanju realizacija sadržaja i
odgojne grupe. Sve se podređuje interesima i željama djece. Nakon što se napravi
godišnji program, svaki odgajatelj pravi tromjesečni program za svoju grupu gdje
posebnu pažnju posvećuje djeci s posebnim potrebama.
 Odgoj djeteta jasličke dobi je specifičan. Dijete se odvaja od majke i
ustupa odgajateljici koja je za njega u početku nepoznata osoba.
Jako je važna uspješna komunikacija i socijalna interakcija i
stimulacija kako bi se dijete brže prilagodilo. Komunikacija treba da
je simetrična, ničim uvjetovana, permanentna, motivirajuća i
poticajna. Dijete se stalno mora pratiti, treba mu se smiješiti, aktivno
se uključiti u zadovoljavanje njegovih potreba. Nakon komunikacije
sa odgajateljicom dijete će ostvariti komunikaciju i sa djecom u
jaslicama.
 Kao prednosti boravka djece u odgojnoj grupi jaslice navodi se:
 Rano uspostavljanje socijalnih kontakata

 Participiranje u igri sa drugom djecom i razvijanje socijalne

interakcije sa drugom djecom
 Učenje od ponašanja drugog djeteta

 Stjecanje društvenih navika

 Suradnja u zajedničkoj aktivnosti čime se razvija tolerancija,
demokratičnost, empatičnost ,prijateljstvo.

 Vježbanje u neverbalnom i verbalnom komuniciranju sa drugom

djecom, raznoliki smjerovi komunikacije sa odgajateljicom, djecom u
skupini (vršnjacima) i sa drugom starijom djecom.
 “Predškolskim odgojem u vrtićima potrebno je osigurati optimalan djetetov
razvoj, pomoći roditeljima u skrbi za sigurnost djeteta i dopunjavati obiteljski
odgoj, brinuti se o pravilnom razvijanju, rastu, zrenju, odgoju i obrazovanju”.
 Opći cilj je očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta, poticanje razvoja
funkcija, sposobnosti i mogućnosti u skladu sa dječijim mogućnostima,
zakonitostima razvoja i napretkom znanosti. Posebni ciljevi odnose se an
očuvanje dječijeg zdravlja, razvoja samostalnosti, emocionalne stabilnosti,
pozitivne slike o sebi, socijalne interakcije, komunikacije, izražavanja
radoznalosti, kreativnosti i intelektualnih sposobnosti.
 Raspored dnevnog rada za mlađu grupu :
 Jutarnje okupljanje (od 5 do 6 sati – 7:30h)
 Pripreme za doručak I obavljanje jutarnjih potreba (15 minuta)
 Doručak 20-30 minuta
 Poslije doručka - slobodne igre – oko 20 minuta
 Organizirane aktivnosti od 8.30h do 8.40h ili 8.45h (traju oko 15 minuta)
 Pokretne igre od 09h do 11h (šetnje, boravak an zraku)
 Prije ručka,pripreme za ručak (15 minuta)
 Ručak (traje oko 30 minuta)
 Spavanje (traje oko 2h)
 Užina
 Boravak an svježem zraku
 Centri za učenje su novost u pedagoškoj praksi,radi se o relativno novoj i drugačijoj organizaciji
prostora u predškolskoj ustanovi, o centrima an kojima se koncentriše učenje pojedinih
aktivnosti. U principu se radi o novom učioničkom ambijentu, o drugačijoj organizaciji prostora I
nastavnih sredstava gdje su jasno definisane prostorne i sadržajne cjeline.
 Prednosti centara za učenje su brojne. Učešćem u radu centara zadovoljava se princip
interesovanja, jer djeca rade u onoj oblasti u kojoj žele po slobodnom izboru. Centri su vrlo
pogodni za interakciju i kooperativno učenje. U njima su djeca u centru aktivnosti, a ne
odgajatelji. U centrima se igra i igrovne aktivnosti koriste u odgojne svrhe.
 Centri za učenje imaju i neke nedostatke, a to su :
 opasnost od formaliziranja, tj. Shvatanja da svaki dan svako dijete
treba proći kroz sve centre za učenje,
 nemogućnost da sva djeca u datom trenutku vrše izbor željenih
aktivnosti,
 opasnost da će se djeca zbuniti zbog cjepkanja stvarnosti an
predmetne oblasti,
 odgajatelji su još uvijek nedovoljno edukovani za rad u centrima za
učenje.
 Odgajatelj zajedno sa djetetom je glavni subjekt odgojnog rada u predškolskoj
ustanovi.
 Pored planiranja, organizacije i realizacije predviđenih aktivnosti odgajatelj je kreator
odgojno-obrazovnog procesa, on ga vodi, sarađuje, savjetuje i podstiče djecu. On je
obiteljski saradnik, konsultant i savjetnik jer ostvaruje tijesnu saradnju sa obiteljima
djece i zajednički sa roditeljima riješava konkretne probleme i pedagoške situacije.
 Prema koncepciji razvoja predškolskog odgoja, zadaci odgajatelja su:
 vođenje i organiziranje djelatnosti djece radi unapređivanja njihovog
tjelesnog, umnog, društvenog i osjećajnog razvoja
 organiziranje i provođenje različitih djelatnosti i sadržaja radi poticanja
razumijevanja fizičkog i društvenog okruženja djece, stimuliranja i
razvijanja njihovih interesa i mogućnosti, samopouzdanja,
samoizražavanja i socijaliziranog ponašanja.
 Unapređivanje tjelesnog razvoja, navikavanje djece na čistoću,
pozornost, strpljenje, toleranciju i socijalizirano ponašanje.
 Razmatranje procesa razvoja djeteta i njihovih postignuća zajednički

sa roditeljima.
 Ulogu subjekta u odgojno-obrazovnom radu sve više dobijaju djeca,
a odgajatelj dobiva nove uloge da koordinira, motivira, programira,
dijagnosticira, interpretira, itd. Pored odgajatelja u predškolskoj
ustanovi djeluje i stručni tim (pedagog, psiholog, liječnik, socijalni
radnik, defektolog i dr.). Stručni tim zajedno sa odgajateljem prati,
zapaža i opisuje odgojne pojave, utvrđuje uzroke i posljedice i
preduzima mjere u prevazilaženju negativnih uzroka i otklanjanja
štetnih posljedica. Oni provode savjetovanja, konsultacije i
koordiniranje.
 Raznovrsnost, raznolikost i stalna dostupnost trebaju promovirati
neovisnost i autonomiju učenja djece. Prostorna organizacija bitno određuje
kvalitetu socijalnih interakcija djece i odgojitelja. Stoga organizacija vrtića
treba biti usmjerena promoviranju susreta, komunikacije i interakcija djece.
Također treba omogućavati slobodno kretanje koje je djeci rane dobi
svojstveno. Prostor koji nas okružuje utječe na to kako se osjećamo, kako
razmišljamo i kako se ponašamo, zapravo dramatično utječe na kvalitetu
našega života. Sve što radimo prostorno nam okruženje može olakšati ili
otežati. Vrtić je živi organizam, koji pulsira, mijenja se transformira, raste i
sazrijeva, razlikuje se svakodnevno, od jutra do večeri, do sljedećeg dana.
U kreaciji ugodnoga okruženja, koje može biti istraženo i izraženo svim
osjetilima i inspirirati dalje procese učenja.