You are on page 1of 53

LOGO

Pravna etika

Doc. dr Ivana Baltezarević


www.themegallery.com

Osnovni pojmovi

 Reč moral dolazi od latinske reči mos-običaj, pravilo; mores –


mišljenje, ponašanje.

 Moral, uz pravo, politiku, religiju i druge formirane izraze


kulture, predstavlja jedan od sadržaja društvenog života: skup
određenih pravila, normi i običaja kojima se uređuju odnosi
između ljudi unutar društvene zajednice, s ciljem da zajednički
život postane moguć, a potom i da se učini podnošljivijim i
boljim.

 Za razliku od istog skupa imenitelja koji čine pravo, poštovanje


moralnih pravila u osnovi nije praćeno spoljašnjom prinudom
na obaveznost.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Osnovni pojmovi

 Moralnost je osećaj dužnosti koji predstavlja pokretačku moć


da se deluje na osnovu moralnog stava.

 Neki autori razlikovali su objektivnu od subjektivne moralnosti:


prva se odnosi na moralne norme i čini objektivni moralni
poredak, a druga se tiče subjektivne moralne volje i praktičnog
ponašanja pojedinca prema tom poretku.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Osnovni pojmovi

 Etika je grana filozofije koja se bavi moralnim pitanjima, poput


pojma dobra i zla, pravde i zločina, poštenja i pokvarenosti.

 U okviru etike postoje tri glavne grane: metaetika, normativna


etika i primenjena etika.

 Metaetika se bavi razumevanjem etičkih svojstava, izjava,


ponašanja i osuda. Jedno od pitanja metaetike je “Šta je to
dobrota?”

 Normativna etika je proučavanje etičkih postupaka. Ona se


bavi pitanjima o tome kako pojedinac treba, u moralnom
smislu, da se ponaša. Jedno od pitanja normativne
etike je “Šta treba da uradim?”

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Osnovni pojmovi

 Primenjena etika se odnosi na praktičnu primenu moralnih pitanja


u svakodnevnim, realnim situacijama, koje mogu da nastanu u
sferi kako privatnog tako i javnog života, a i zdravstva, prava,
preduzetništva, tehnologije itd.

 Jedno od pitanja primenje etike u obasti zdravstva je i pitanje


eutanazije, dok se etika zaštite životne sredine bavi pitanjima
odgovornosti vlada i korporacija u borbi protiv zagadjenosti.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i eutanazija

 Eutanazija je ubistvo iz milosrđa ili samilosti. Omogućavanje lake i


bezbolne smrti neizlečivim bolesnicima koji trpe neizdržive bolove.
Većina pravnih sistema to smatra ubistvom, iako u mnogim
jurisdikcijama lekar može zakonito da odluči da ne produži pacijentov
život ili da izda lekove koji ublažavaju bol čak i kada skraćuju život
pacijenta. Udruženja koja se zalažu za zakonitu eutanaziju postoje u
mnogim zemljama.

 Eutanazija može biti:

• voljna eutanazija - kada sama osoba koja želi eutanaziju smatra da


je njen život nedostojan življenja

• nevoljna eutanazija - kada osoba nije u stanju da odluči sama da li


želi eutanaziju ili ne.

• eutanazija protiv nečije volje - kada se volja osobe uopšte ne uzima


u obzir.
COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i eutanazija

 Treba napraviti razliku između eutanazije i potpomognutog


samoubistva. Eutanazija predstavlja čin prekidanja nečijeg života od
strane lekara, a potpomognuto samoubistvo je kada lekar obezbeđuje
sredstvo kojim će osoba sama izvršiti samoubistvo. U prvom slučaju
uloga lekara je aktivna, a u drugom je pasivna. U nekim zemljama
postoje javne kontroverze oko moralnih, etičkih i pravnih pitanja
eutanazije.

 Zagovornici legalizacije eutanazije obično nalaze opravdanje za svoj


stav u postojanju terminalnih bolesnika, stavljaju naglasak na
ublažavanje patnje i očuvanje telesnog integriteta, samoopredeljenja, i
lične autonomije. Protivnici eutanazije zastupaju stav da se danas u eri
savremene medicine bolovi mogu eliminisati lekovima i hiruškim
metodama.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i eutanazija

 Eutanazija u krivičnom pravu Srbije definisana je kao zasebno


krivično delo, to jest privilegovani oblik ubistva. Da bi bila ostvarena
kao takva, potrebno je da je učinjena iz samilosti prema licu koje je
lišeno života zbog teškog zdravstvenog stanja. Pored toga, potrebno
je da je eutanazija izvršena na izričit zahtev lica koje je lišeno života.

 Ko liši života punoletno lice iz samilosti zbog teškog zdravstvenog


stanja u kojem se to lice nalazi, a na njegov ozbiljan i izričit zahtev,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i genetski inženjering

 Genetski inženjering je korišćenje in vitro tehnika u izolaciji,


manipulaciji, rekombinaciji i prikazivanju DNA i u razvoju genetski
modifikovanih organizama.

 Gen – nosilac individualne nasledne osobine koji se nalazi na


određenom mestu hromozoma u jedru ćelije; sastoji se od
dezoksiribonukleinske kiseline .

 Najvažnije etičko pitanje je da li bi državni fondovi trebalo da


plaćaju istraživanja i genetsko unapređenje na embrionima?
Neke zemlje dopuštaju istraživanja i genetske korekcije samo na
embrionima koji nisu preživeli. Druge zemlje dozvoljavaju korekcije
na „održivim“ embrionima. Takođe, postoje embrioni „formirani“
samo za svrhe istraživanja.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i genetski inženjering

 Zbog bezbednosti, etičkih i socijalnih razloga, korišćenje polnih


ćelija i njihovo unapređenje je zabranjeno u više od 40 zemalja,
kao i Međunarodnim sporazumom Saveta Evorpe.

 Upotreba polnih ćelija i njihova izmena dovodi do mogućnosti


odabira određenih genotipova i stvaranja „odabrane“ populacije.
Velika etička pitanja izaziva i genetska manipulacija na virusima i
mogućnost njihovog korišćenja kao oružja.

 Istraživač Hi Jiankui (Kina), sa timom kineskih naučnika, uspešno


je „editovao“ gene više embriona, kako bi postali otporni na AIDS.
Iz njegovih eksperimenata, iznešena je najmanje jedna trudnoća,
u kojoj su rođene bliznakinje Lulu i Nana. Drugi istraživač, Alcino
J. Silva, vrši genetska ispitivanja za postizanje povećane
memorjske funkcije mozga.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i genetski inženjering

 Prema kvalitetu i načinu genetske intervencije mogu se razlikovati:

• Genetska terapija – ima za cilj prevenciju ili lečenje neke bolesti


(pozitivni genetski inženjering –Hantingtonova bolest)
• Genetsko unapređenje - ima za cilj uvećanje broja ili kvaliteta
pojedinih osobina koje su u društvu prihvaćene kao pozitivne.

 Po Džonu Rolsu postoje dva osnovna smera razmišljanja koja se


međusobno prepliću: politički liberalizam i pravda kao pravičnost.
 Pravda kao pravičnost sadrži dva osnovna načela:
• Svako ima pravo na jednake osnovne slobode
• Socijalne i ekonomske jednakosti moraju se urediti u svrhu najveće
moguće dobrobiti najslabije stojećih (princip maksimina)
 Svoju teoriju pravde Rols prikazuje kao teoriju “racionalnog izbora”
koji se postiže opštom saglasnošću, a zatim se vrši “distribucija”
pravde.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i genetski inženjering

 Rols i zagovornici ove teorije tvrde da genetsko unapređenje može


biti dozvoljeno sve dok poboljšava situaciju najsiromašnije klase u
posedovanju “primarnih dobara”.

 Rols smatra “U originalnoj poziciji strane žele da osiguraju za svoje


naslednike najbolje genetske osobine. Težnja za racionalnim
ponašanjem u pogledu toga je nešto što ranije generacije moraju da
osiguraju za generacije koje dolaze.”

 Najveći broj bioetičara smatra da bi upotreba genetskog unapređenja


mogla bi da izazove nepravedne rezultate, s obzirom na dostupnost
intervencija. Genetske intervencije ove vrste biće veoma skupe.

 Eric Parens: genetsko unapređenje moglo bi da kompromituje važne


moralne i estetske vrednosti.(produženje života, usporavanje starosti,
genetski doping u sportu).

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i genetski inženjering

 Genetski inženjering umanjiće značaj dosadašnjih dostignuća u


određenim sferama života.

 Genetski inženjering narušava naše mesto u prirodi. Predstavlja


diskontinuitet sa onim što su ljudi postali prirodnom selekcijom ili
božijom promišlju.

 Postoji mogućnost da čovek izgubi svoju čovečnost i postane sasvim


nova vrsta.

 Bilo bi nečovečno i okrutno poricati moralnu legitimnost genetske


terapije u slučajevima u kojima je ona dostupna da izleči neku
bolest.
Treba napraviti razliku između samog unapređenja i njegove
distribucije – moguće je naći odgovarajući model distribucije.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i transrodnost

 Osoba se može smatrati transrodnom osobom ako je njen rodni


identitet neodređen, ili nije kulturološki povezan sa polom koji joj je
dodeljen pri rođenju. Ove osobe mogu želeti da uspostave novi rodni
status koji je u skladu sa njihovim rodnim identitetom.

 Globalno gledano, većina pravnih jurisdikcija priznaje dva


tradicionalna rodna identiteta i društvene uloge, muškarca i ženu, ali
imaju tendenciju da isključe bilo koji drugi rodni identitet i izraz.

 Međutim, postoje neke zemlje koje po zakonu priznaju treći rod.


Odnedavno, postoji veće razumevanje širih varijacija izvan tipičnih
kategorija "muškarac" i "žena".

 Termin „transseksualnost“, zamenjuje se terminom „rodni indentitet“


ili „rodna disforija“

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i transrodnost

 Ovo pokreće mnoga pravna i etička pitanja i aspekte. Najčešće se


ova pitanja javljaju u okviru porodičnog prava, a posebno kada je u
pitanju porodočino pravo i mogućnost da ove osobe imaju
partnerovo osiguranje (socijalno, zdravstveno).

 Stepen zakonskog priznavanja transrodnim ljudima varira od države


do države. Danas, mnoge države dozvoljavaju promenu pola u
matičnoj knjizi rođenih uključujući i Republiku Srbiju.

 Mnoge transseksualne osobe, preduzimaju operaciju za promenu


pola, ili polu-trajno menjanje tela hormonskim sredstvima,
hormonsku terapiju. U mnogim zemljama su neke od ovih izmena
potrebne za pravno priznavanje.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i transrodnost

 U nekim je zemljama eksplicitna medicinska dijagnoza


„transseksualizma“ neophodna (barem formalno). U drugima,
dijagnoza "rodne disforije", ili jednostavno činjenica da je neko
uspostavio neskladnu rodnu ulogu, može biti dovoljna za neka, ili
sva dostupna zakonska i druga prava.

 Do sada, u više od 30 zemalja, donešeni su posebni pravni akti koji


regulišu prava transrodnih osoba.

 Radna grupa ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu i


Ministarstva zdravlja Republike Srbije donela je Pravilnik o načinu
izdavanja i obrascu potvrde nadležne zdravstvene ustanove o
promeni pola („Sl. Glasvnik RS", br. 103/2018, od 26.12.2018.)
Prema ovom pravilniku, genitalne operacije predstavljaju neophodan
uslov za promenu ličnih dokumenata.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i transrodnost

 Pripadnici transrodne populacije, ovo rešenje vide kao polovično, jer


smatraju da se njima diskriminiše veliki broj osoba trans - indentiteta
koje ne žele ili nisu u mogućnosti da se podvrgnu operaciji iz različitih
razloga, uključujući i rizike po njihovo zdravstveno stanje. Takođe,
dok ne završe procedure psihijatrijske procene i hormonske terapije,
ove osobe neće imati odgovarajuće dokumente koji odgovaraju
njihovom rodnom identitetu i opisu i neće moći neometano da se
školuju, traže posao, putuju van zemlje itd.

 Transrodna populacija nije zadovoljna ovim rešenjem, smatraju da


ono treba da bude pojednostavljeno i da, kao i u mnogim evropskim
zemljama, bude neophodna samo izjava volje, kako bi bilo moguće
promeniti pol u ličnim dokumentima.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i transrodnost

 Transrodna prava spadaju u red osnovnih prava koja pripadaju


svakoj osobi. Transrodne osobe zaslužuju da žive i napreduju u
svojim zajednicama - sa slobodom učenja, rada, ljubavi i igre - i
grade živote povezane sa drugima.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Etika i profesionalizam pravnika

 Pravnička profesija uopšte, bez obzira kojim pravnim poslovima se njeni


pripadnici bavili, ima moralni karakter. Priroda pravne profesije kao takve
podrazumeva moralnost.

 Razlozi zašto je moral od suštinskog značaja za pravnu profesiju su:

• zato što nametanje dodatnih normi koje bi regulisale pravnu delatnost i


obezbedile zaštitu od zloupotreba, nisu odgovarajuće rešenje;
• pravnici su zasebna pravnička profesija, a podrazumeva se da je
profesija
po sebi moralna;
• pravnicima je potrebno unutrašnje opredeljenje ka pravdi, istini i
slobodi;
• pravnici moraju biti nezavisni;
• pravnici moraju da budu nesrebroljubivi, odnosno otporni na pohlepu i
pohlepnost.

 Pravnička profesija u svim njenim oblicima je vrlo detaljno regulisana


propisima, koji se generalno mogu razvrstati na domaće i međunarodne.
Sva ta pravila i propisi predstavljaju izvore pravne etike u Srbiji.
COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Osnovne etičke koncepcije


Vrlina prave mere

 Etičko načelo srednje mere deo je Aristotelovog učenja, izloženog,


pre svega, u njegovom delu Nikomahova etika. Vezujući dobro za cilj
koji želimo postići, ne za usputne stanice naših težnji nego za njihove
krajnje domašaje, Aristotel je smatrao da takav cilj jeste sreća.

 Prirodno bi bilo očekivati da nema čoveka koji će svesno delovati


rđavo i time odustati od putovanja ka sreći ili pristati da dostignutu
sreću pokvari. Sreća je, međutim, nešto više od delanja sa dobrim
namerama: ona je delatnost duše u skladu sa potpunom vrlinom.

 Ključno pitanje jeste šta je vrlina? Tri su stvari, smatra Aristotel, koje
se, ako čovek hoće moralno da deluje, moraju izbegavati. To su
rđavost, neumerenost i surovost. Etička vrlina, jeste neka vrsta
mere, razumom određena spremnost volje da pronađe i odluči se za
pravu meru, tj. sredinu između dva loša smera, između preterivanja i
zaostajanja, prekoračivanja ili nedostizanja potrebne mere u
osećanjima i postupcima.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Osnovne etičke koncepcije


Zlatno pravilo

 Zlatno pravilo zasniva se na principu postupanja ili uzdržavanja od


postupanja odmerenog prema pretpostavljenoj i poželjnoj uzajamnosti.
Ono izvire iz novozavetne zapovesti koja nalaže da bližnjega treba ljubiti
kao samoga sebe. Iz ove zapovesti sledi praktičnija formula: ne čini
drugome što ne želiš da drugi čini tebi.

 Pravilo je nazvano zlatnim zbog toga što se verovalo da ne postoji


jednostavnija i univerzalnija pouka o moralnom delanju. Pažljiviji
pristup, međutim, otkriva nam da se pravilo temelji na egoističkim
interesima, u kojima svako odmerava princip dobra prema sopstvenoj
nastrojenosti i koristi.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Osnovne etičke koncepcije


Kategorički imperativ

 Kant u etici razlikuje subjektivna načela ili maksime, od


objektivnih načela ili praktičnih zakona. Prva su od značaja za volju
samo određenog subjekta, a druga su važeća za volju svakog
umnog bića. Prva zovemo hipotetičkim imperativima, jer zavise od
umešnosti, želje i volje samog izvršioca. Druga su snadbevena
praktičnom nužnošću, nezavisna su od uslova koji se volji slučajno
priključuju i odnose se jedino na volju a ne i na njene uzroke,
podsticaje ili efekte. Zbog toga ih nazivamo kategoričkim
imperativima.

 Kant je došao do zaključka da postoji samo jedan kategorički


imperativ, koji glasi: Delaj samo prema onoj maksimi za koju u isto
vreme možeš želeti da postane jedan opšti zakon.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Ukratko o odnosu prava i morala

 Pravo i moral su zajedno sa običajem i religijom od najvećeg značaja


za formiranje i regulisanje odnosa u društvu. Cilj im je održavanje i
postojanje društvene zajednice i njenog razvoja prema pravednim
načelima.

 Legalnost obuhvata sve što zakon dozvoljava ili izričito ne zabranjuje,


a moralnost prethodi zakonodavstvu i u načelu ga oblikuje. Postojeći
zakoni su odraz morala.

 Moral se temelji na dobrovoljnoj primeni svojih normi, a da bi se


obezbedila potpuna zaštita osnovnih vrednosti u društvu neophodne su
pravne norme, čiju primenu obezbeđuje država, pretnjom i
sankcijama.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Ukratko o odnosu prava i morala

 Odnos između prava i morala je dvosmeran, jer moral može da


utiče na stvaranje prava, ugrađuje se u pravo i u pravu
„iščezava“, a sa druge strane i pravo može da ostvaruje određeni
uticaj na moral.

 Razlike između prava i morala možemo svrstati prema:


1) objektu koji regulišu;
2) metodu regulisanja;
3) sredstvima uz pomoć kojih obezbeđuju ostvarivanje sopstvenih
normi (karakter sankcija).

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Ukratko o odnosu prava i morala

 Moral je neformalna društvena norma, koju spontano društvo


stvara za razliku od prava koji predstavlja formalnu društvenu
normu, koju organizovano propisuje država.

 Moral je autonomna pojava koja deluje iznutra, i nalaže obaveze


bez prava, dok pravo kao heteronomna pojava, deluje izvan i ističe
i prava i obaveze. Moralna sankcija je lična, a pravna sankcija
samo spoljašnja.

 Mnoge običajne i moralne norme postale su i pravne, pretočene su


u zakonske odredbe, ali time što je postala i pravna norma,
moralna norma nije izgubila svojstvo unutrašnje obaveze.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Kodeks profesionalne etike


advokata u Srbiji

 Kodeks profesionalne etike advokata sadrži uz završne odredbe,


sledeće odeljke:

• opšta pravila o ponašanju i radu advokata (osnovi profesionalne


etike i odgovornosti; nezavisnost i samostalnost; stručnost;
svesnost; profesionalni ugled; dopuštenost sredstava; zabrana
reklamiranja; istupanje u javnosti i stručni rad; nespojivi poslovi);
• posebna pravila (advokat i klijent; advokatska tajna; advokatska
kancelarija; nagrada i naknada troškova; međusobni odnosi
advokata; advokat i advokatska komora; advokat, sud i drugi
organi vlasti; advokat i advokatski pripravnik; advokat i suprotna
stranka).

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Osnovi profesionalne etike


i odgovornosti

 Profesionalna odgovornost advokata nije određena samo odredbama


Kodeksa i Statuta, već i zakonskim i drugim propisima čije kršenje
ne predstavlja samo nemoralno postupanje, već povlači i ozbiljne
pravne posledice/sankcije, zato što se često moral i pravo poklapaju.

 Rad advokata omeđen je samo interesima klijenta, autoritetom


pravne nauke, Ustavom, zakonom i Kodeksom. Moraju biti isključeni
svi ostali uticaji, ma kakvi bili, koji bi uticali ili bi mogli uticati na
slobodu, samostalnost, stručnost i uverenja advokata.

 Budući da u načelu profesije same sebe regulišu, tako i pravnička


profesija sama sebi zavodi red. Naime, Advokatska komora Srbije je
ta koja određuje pravila ponašanja za advokate, prati njihovo
sprovođenje i sankcioniše slučajeve kršenja.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Odnos advokata i klijenta

 Advokat sa klijentom stupa u svojevrsni ugovorni odnos, koji se


razlikuje od klasičnog ugovornog odnosa, a specifičnost je u tome
što advokat kao jedna ugovorna strana, ima obavezu da štiti i
brine, ne samo o svom interesu, nego pre svega o interesu svog
klijenta, kao druge ugovorne strane.

 Međusobno poverenje je od suštinskog značaja za uspešno


zastupanje, a podrazumeva se da se klijent oslanja na advokatovo
znanje i prosuđivanje, integritet i poštenje. Advokat, dakle, klijentu
nudi svoju stručnost (kompetentnost), lojalnost i poverljivost.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Kompetentnost advokata

 Kompetentnost advokata podrazumeva da poznaje pravo uopšte, ali


pre svega, onu oblast prava u kojoj zastupa klijenta. Stručnost zavisi
od prirode problema, opšteg iskustva advokata, profesionalnog
iskustva u pravnoj materiji kojom se bavi.

 Prethodno praktično iskustvo nije neophodno u advokaturi. Ne znači


da advokati početnici, kojima nedostaje profesionalno iskustvo, nisu
kompetentni da pruže odgovarajuću pravnu zaštitu. Upravo
upuštanje u određene pravne odnose i razrešenje problema prvi put
omogućuje advokatu sticanje iskustva.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Lojalnost

 Lojalnost advokata podrazumeva obavezu da svoj interes podredi


interesima klijenta i, najvažnije, opštem dobru, tj. zakonitosti i pravdi.
Dužan je da traži za klijenta najcelishodnije rešenje zasnovano na
zakonu i pravičnosti. U sferi lojalnosti najčešće dolazi do konflikta
interesa.

 Usled konflikta interesa advokat može odbiti zastupanje ili prestati


sa zastupanjem klijenta.

 Advokat po sopstvenoj oceni odbija zastupanje, sto je po Kodeksu


opravdan razlog, ukoliko je preopterećen poslom, ako stranka nije u
mogućnosti da isplati nagradu ili isplatu uslovljava uspehom u sporu,
ako je zahtev stranke suprotan njenim interesima, ako se nije
uspostavio odnos poverenja i ako su izgledi za uspeh mali ili
neznatni.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Poverljivost

 Poverenje između advokata i klijenta kruniše se formalnim


uspostavljanjem svojevrsnog ugovornog odnosa potpisivanjem
punomoćja. Punomoćje je neophodan formalni akt koji sadrži
podatke o advokatu, klijentu, vrsti postupka i predmetu
zastupanja, obimu ovlašćenja i datumu potpisivanja.

 Uspostavljanju ovog odnosa prethodi otvoren i iskren razgovor o


predmetu zastupanja i pravnom problemu koji je pred klijenta
postavljen, u kojem klijent definiše cilj koji želi da ostvari.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Advokatska tajna

 Advokatska tajna podrazumeva profesionalnu obavezu advokata da


čuva poverljivost informacija do kojih je došao tokom zastupanja
klijenta, i to ne samo sadašnjih, već i prošlih. Većina advokata obavezu
čuvanja tajni svojih klijenata doživljava kao najznačajniju profesionalnu
obavezu, smatrajući je čak svojom svetom dužnošću, jer je to sama
suština advokatske profesije.

 Obaveza čuvanja profesionalne tajne proširena je Kodeksom i na


službenike i saradnike u kancelariji i postoji sve dok iznošenje
poverljivog sadržaja može da povredi interese klijenta na bilo koji
način.

 Obaveza čuvanja profesionalne tajne trebalo bi da nadživi angažman


advokata.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Advokatska tajna

 Bez obzira na apsolutne uslove kojima advokati obrazlažu obavezu


čuvanja profesionalne tajne, postoji nekoliko bitnih okolnosti u
kojima advokat može razotkriti informacije, ili se od njega to
zahteva.

 Sam klijent može ukloniti tajnost određenih informacija ili obavezu


čuvanja tako što će saopštiti informaciju koja je privilegovana, ili
će osloboditi advokata obaveze čuvanja takve informacije, u celosti
ili delimično. Klijent to mora učiniti na nesumnjiv način.

 Druga okolnost koja otklanja obavezu čuvanja profesionalne tajne


jeste neophodnost sprečavanja izvršenja najavljenog krivičnog
dela sa znatnom društvenom opasnošću.

 Advokat je dužan da otkrije informaciju dobijenu od klijenta kada


je to neophodno u cilju odbrane samog advokata ili njegovog
saradnika.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Prestanak odnosa advokat - klijent

 Odnos između advokata i klijenta prestaje na jedan od tri


načina: prestankom potrebe za zastupanjem usled okončanja
postupka, otkazom punomoćja od strane advokata ili opozivom
punomoćja od strane klijenta.

 Advokat ne sme da otkaže punomoćje iz neopravdanih razloga


pre okončanja postupka i pre iscrpljenja pravnih lekova, niti to
sme učiniti u nepodesnom trenutku.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Pravila o advokatskoj kancelariji

 Kodeksom profesionalne etike advokata propisano je uređenje


advokatske kancelarije, ali ne kao estetsko već pre svega kao etičko
pitanje. Raspored prostorija, opremanje i uređenje advokatske
kancelarije treba da bude:
• u skladu sa načelima advokatske etike,
• sa načinom obavljanja, značajem i ugledom advokatske profesije i
• uslovima neophodnim za čuvanje advokatske tajne.

 Tabla na zgradi oblikom, veličinom, bojom, obradom i celokupnim


izgledom ne bi smela da odstupa od dobrih običaja i odmerenog načina
označavanja i predstavljanja, niti da stvara utisak nametljivosti,
preteranosti ili reklamiranja, što se u praksi vrlo često ne poštuje.
Advokatska kancelarija može da bude označena samo nazivom
„advokat“ i imenom i prezimenom advokata.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Pravila o advokatskoj kancelariji

 Nije dopušteno da bude označena:

• putokazom izvan zgrade,


• tablom isturenom izvan ravni fasade zgrade,
• tablom penzionisanog ili preminulog advokata,
• stručnom ili akademskom titulom advokata,
• oznakom specijalizacije itd.

 Ukoliko se radi o nekom obliku zajedničke advokature, obavezno


da se istakne naziv, na primer: „zajednička advokatska
kancelarija“, sa imenima i prezimenima svih advokata koji su
njeni članovi, ili naziv: „advokatsko ortačko društvo“ sa imenom
društva.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Advokatski pečat

 Pečat, podsetnica, memorandum i zaglavlje na drugom pisanom


materijalu advokata, treba da budu odmereni, nenametljivi sa
preterivanjem u bilo kom smislu.

 Pečat advokata ne sme biti okruglog oblika, niti imati sadržaj


drugačiji od zakonom propisanog, ukoliko ima amblem kancelarije,
ne sme da nosi državna obeležja, niti obeležja advokatske komore
ili drugih organa i organizacija.

 Kodeks predviđa da je u advokatskoj kancelariji zabranjeno


obavljanje bilo koje druge delatnost osim advokatske, niti advokat
može, radi sticanja prihoda, da pruža druge usluge osim kao
prevodilac.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Nagrada i naknada troškova

 Advokat nagradu i naknadu troškova naplaćuje isključivo u novcu,


u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadama troškova za rad
advokata.

 Neophodno je postojanje pisanog sporazuma o ugovorenoj nagradi.

 Advokat je obavezan da naplatu obavlja u advokatskoj kancelariji,


a samo iz opravdanih razloga izvan advokatske kancelarije, i to na
mestu i na način koji neće narušiti ugled advokature i ugled samog
advokata.

 Ukoliko klijent ne ispuni svoju obavezu plaćanja advokatu, a u cilju


zaštite klijenta, advokat je dužan da pisanim putem upozori klijenta, i
da mu ostavi primeren rok za ispunjenje obaveza, pre pokretanja
postupka pred sudom u cilju naplate nagrade i naknade troškova.
Advokat ne sme da nenaplaćenu nagradu i naknadu ustupi, niti da
naplatu poverava licu koje se bavi naplatom potraživanja.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Zabrana reklamiranja

 Advokatura je profesija kojoj je apsolutno zabranjeno reklamiranje.

 Kodeks obuhvata niz nepoželjnih i zabranjenih ponašanja koje se


smatraju nečasnim i nedopuštenim načinima za pribavljanje
klijentele:

• ističe, deli ili u javnim glasilima i drugim publikacijama objavljuje


reklame i ponude kojima preporučuje svoje usluge i svoju
kancelariju;
• obećava uspeh, daje nerealne procene ili dovodi klijenta u zabludu
u pogledu pravne prirode predmeta i normiranih ili stvarnih
posledica koje mu prete u predmetu zbog koga se obratio advokatu;
• podstiče ili ne osporava uverenje klijenta u efikasnost korupcije i
predlaže ili nagoveštava sopstveno posredovanje u tome;
• generalno ili mimo uslova predviđenih Kodeksom, nudi jeftinije ili
besplatno zastupanje;

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Zabrana reklamiranja

• stupa u kontakt sa klijentima drugih advokata i navodi ih da njemu


daju punomoć, ili preuzima klijente drugih advokata na način
suprotan Kodeksu
• obeležava kancelariju, njen štampani materijal i druge oznake na
napadan i neodmeren način;
• daje pravne savete u javnim glasilima, na javnim skupovima, ili
izvan kancelarije pred nepoznatim osobama;
• javno, na senzacionalistički ili samohvalisav način predstavlja svoje
predmete, sposobnosti, zamisli i poduhvate.

 Poseban segment, za sada neregulisan kod nas, predstavlja


reklamiranje putem interneta i postavljanje web strana advokata i
advokatskih kancelarija.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Načela na kojima se temelji


Kodeks profesionalne etike advokata

 Kodeks profesionalne etike advokata se temelji na deset načela, i sve


moralne norme obuhvaćene Kodeksom za osnovu imaju ta načela:

• nezavisnost;
• samostalnost;
• stručnost;
• savesnost;
• poštenje;
• poverljivost;
• dostojnost;
• nespojivost;
• odgovornost;
• odmerenost.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Načelo nezavisnosti

 Načelo nezavisnosti podrazumeva da advokat zastupa klijenta u


skladu sa svojim uverenjima, zasnovanim na pozitivnom pravu,
pravnoj nauci i praksi, međunarodnim pravnim standardima, Statutu
Advokatske komore i Kodeksu profesionalne etike advokata.

 Advokat treba da preduzme odgovarajuće pravne mere da bi se


sprečio i kaznio svako ko, u cilju uticanja na njegovo zastupanje,
primenjuje prinudu, pretnju, silu ili druge nedozvoljene pritiske.

 Odstupanje od načela nezavisnosti, koje ne ukida njegovu suštinu,


dopušteno je samo u meri neophodnoj za rad zajedničke
advokatske kancelarije.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Načelo samostalnosti

  Odluke o prihvatanju, načinu i prestanku zastupanja advokat donosi samostalno. U


granicama propisanim zakonom, statutom i Kodeksom, advokat samostalno
odlučuje:

• o organizaciji rada svoje kancelarije;


• o evidenciji klijenata i predmeta;
• o zapošljavanju saradnika, pripravnika i osoblja;
• o načinu rada, obuci i prinadležnostima lica koje zapošljava;
• o raspolaganju sredstvima ostvarenim svojim radom;
• o udruživanju u zajedničku advokaturu i pristupanju drugim oblicima profesionalne
saradnje;
• o učešću u javnim raspravama o radu pravosuđa, pravnim problemima i drugim
pitanjima od opšteg značaja;
• o pokretanju inicijative za donošenje, reformisanje, ili osporavanje zakona i drugih
propisa;
• o učlanjenju u stručna i profesionalna udruženja u zemlji i inostranstvu;
• o obavljanju poslova koji nisu nespojivi sa advokaturom.

 Odstupanje od načela samostalnosti, koje ne ukida njegovu suštinu, dopušteno je


samo u meri neophodnoj za zajedničku advokaturu.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Načelo stručnosti

 Advokat je dužan da zastupa stručno, sa znanjem za koje je stekao


kvalifikacije.

 Advokat treba da prati propise, pravnu praksu i stručnu literaturu i da


obnavlja, usavršava i proširuje svoje pravno i opšte obrazovanje.

 Cilj pravnog obrazovanja je i izučavanje pravnih veština, razvijanje


osećaja za etičke vrednosti i zaštitu ljudskih sloboda i prava,
podsticanje brige za rad u korist klijenta i pružanje podrške zakonitoj
delotvornosti pravosuđa.

 Advokat ne sme da ulazi u bilo kakve poslovne veze sa nadripisarima.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Načelo savesnosti

 Advokat je dužan da zastupa savesno.

 Savesnost advokata sastoji se u brižljivom, marljivom, odlučnom i


blagovremenom zastupanju.

 Advokat je dužan da bez odlaganja ukaže na sve povrede prava i


druga kršenja zakona na štetu klijenta.

 Interese klijenta advokat treba da stavi ispred sopstvenih interesa i


interesa svojih kolega, drugih učesnika u postupku i trećih lica.

 Na zastupanje ne smeju uticati politička ili verska uverenja, niti


nacionalna, rasna ili etnička pripadnost.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Načelo poštenja

 Čast, poštenje i moralna čvrstina odlike su profesionalnog rada


advokata.

 Advokat treba da klijenta obavesti potpuno, otvoreno i iskreno o


pravnoj oceni slučaja, proceni izgleda za uspeh i izvršavanju ili
neizvršavanju svojih obaveza.

 U profesionalnom radu advokat sme da koristi samo dopuštena i


časna sredstva.

 Advokat ne sme da sudeluje u nedozvoljenom pribavljanju prava,


niti da se poziva na dokaze za koje zna da su lažni ili pribavljeni na
nezakonit način.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Načelo poverljivosti

 Pouzdanje u tajnost podataka koje je klijent preneo advokatu od


suštinske je važnosti za pružanje pravne pomoći, pravnu sigurnost
i sprovođenje pravde.

 Privilegija poverljivosti u odnosima advokata i klijenta predstavlja


ljudsko pravo, bitnu pretpostavku stručnog i savesnog zastupanja i
nezamenljiv uslov nezavisnosti i samostalnosti advokatske
profesije.

 Izuzeci od poverljivosti dopušteni su samo u skladu sa zakonom,


statutom i Kodeksom.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Načelo dostojnosti

 U zastupanju, ponašanju, javnom istupanju i privatnom životu koji


je dostupan uvidu javnosti, advokat treba da čuva vlastiti ugled i
ugled advokature.

 Načinom rada i života advokat treba da doprinosi značaju,


društvenoj ulozi i pravnoj neophodnosti advokature.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Načelo nespojivosti

 Advokat se ne može baviti poslovima koji narušavaju značaj i ugled


advokature.

 Advokat ne sme da prihvati poslove i zvanja koji bi ga doveli u


podređen položaj, naveli na nekritičko izvršavanje tuđih naloga, ili
njegov rad uslovljavali takvom vrstom obaveza ili pogodnosti koje bi
ugrozile njegovu nezavisnost i samostalnost.

 Nespojivo je sa advokaturom istovremeno obavljanje bilo koje druge


profesije i delatnosti, izuzev u oblasti nauke, književnosti, umetnosti,
publicistike, pravnog obrazovanja, posredovanja, humanitarnog rada,
prevodilaštva i sporta.

 Rukovodeći položaj advokata u političkoj stranci nije spojiv sa


rukovodećim položajem u advokatskoj komori.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Načelo nespojivosti

 Advokat može da bude rukovodilac ili član državnog organa u koji se


po zakonu bira iz reda advokata ili među advokatima, kao i stručnih,
radnih ili savetodavnih državnih tela i tela nevladinog karaktera,
upravnih i uređivačkih odbora, ili izdavačkih saveta u organizacijama,
pod uslovom da nije na stalnom radu i da taj rad nije u suprotnosti sa
načelima advokature.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Načelo odgovornosti

 U zastupanju advokat je odgovoran za savete koje je dao ili


propustio da dâ, i za mere koje je preduzeo ili propustio da
preduzme.

 Advokat u svakom trenutku treba da bude svestan svoje


odgovornosti i da sa njom uskladi svoje postupke, posebno kada se
opredeljuje između sukobljenih vrednosti i interesa.

 Odgovornost advokata ne odnosi se na posledice rizika na koje je


upozorio klijenta, ako se ne radi o slučaju kada je obavezan da
odbije ili otkaže zastupanje, i ako klijent svojim potpisom ili na
drugi pouzdan način izričito potvrdi da mu je na takve rizike
ukazano, da ih je svestan i da ih prihvata.

COMPANY LOGO
www.themegallery.com

Načelo odmerenosti

 Advokata treba da preporučuju stručnost, sposobnost, uspeh, ugled


i poverenje koje je stekao svojim radom i ponašanjem.

 Advokat ne sme da nudi svoje profesionalne usluge, niti da stiče


klijente reklamom, nelojalnom konkurencijom, na nečastan ili na
drugi nedopušten način.

COMPANY LOGO
LOGO

Hvala na pažnji!

You might also like