Professional Documents
Culture Documents
Frederik Šopen
Frederik Šopen
Rodna kuća
Dela
Osim manjeg broja orkestralnih i kamernih dela,
sedamnaest poljskih pesama za glas i klavir, Šopen je
komponovao isključivo klavirsku muziku koju je obogatio
novim izražajnim sredstvima. Bio je jedinstven kao
pijanista, izvođač sopstvenih dela i sasvim poseban kao
autor.
Zato izvođenje njegovih kompozicija zahteva veliku tehničku
i interpretatorsku spremnost. Šopen je bio bez uzora u
pređašnjim razdobljima klasične muzike i gotovo bez
naslednika. Ostavio je opus od 74 štampana dela koja po
svojoj formalnoj strukturi i poetskim obeležjima nemaju
premca u evropskoj muzici.
Koncerti
Pored brojnih klavirskih komada koje je napisao i udahnuo
im klasičan, antologijski koncertni karakter i formu i u manjoj
meri kamerne muzike, dva klavirska koncerta i jedna
baletska svita Silfide, jedina su dela gde je koristio orkestar.
Posebno su značajna njegova dva klavirska koncerta,
komponovana u klasičnoj trostavačnoj formi zrelog
koncerta 19. veka. Sa pravom je Berlioz za njih napisao da
je orkestar u njima „samo pratnja, takoreći hladna i
nekorisna”. Klavir je u prvom planu.
Šopenovi klavirski koncerti, standardni su deo svetskog
koncertnog repertoara i svuda se rado izvode. Mladi pijanisti
ih rado uzimaju za svoja međunarodna takmičenja.
Romansa
Frederik Šopen i Žorž Sand bili su
poznat par ovog vremena i o
njima je pisana obuhvatna
literatura. Očigledno je volela
Šopena, i nagovarala je Šopena
na vezu sve dok nije pristao.
Zimu 1838–1839. Šopen je sa
Žoržom Sand proveo na Maljorci,
u manastiru Valjdemosa. Tamo su
izložene njihove lične stvari
(njegov klavir, note, slike,
nameštaj i otisak njegove ruke).
Romansa
Godine 1839—1843. Šopen je
proveo leta sa Žoržom Sand i u
ovo vreme je komponovao
mnoga od svojih dela, između
ostalih Polonezu, opus 53 u
As-duru, jednu od najpoznatijih
Šopenovih kompozicija.