Ugostiteljsko –turistička škola sa domom učenika, Vrnjačka Banja
ŽELEZNICA
Mentor: N. Zibrova Đurakić Tijana Milovanović I-1
POČETAK RAZVOJA ŽELEZNICE Započinje 1803. godine u Engleskoj kada je Ričard Trevikt sastavio prvu lokomotivu koju je nazvao “LOCOMOTION”. Njena proba je izvedena u februaru 1804. godine, bila je teška 25t, prevozio 10t gvožđa i 70 putnika kretala se brzinom od 8km/h na pruzi dugoj 15km. Pruga je bila gvozdena i nije mogla da izdrži svu težinu lokomotive pa je samim tim počela da puca i time se železnica smatrala opasnim vidom transporta. Nakon Trevikta, 10 godina kasnije svoje umeće je pokazao Džordž Stivenson. On je svoju lokomotivu završio 1814. godine i izvršio probu iste. Ona se kretala brzinom od skoro 7km/h i prevozila 20t, proba je bila uspešna. Osim što je radio na izgradnji lokotiva bavio se i izgradnjom koloseka sa jačim šinama. Stivenson počinje sa izgradnjom prve železničke pruge 1823. na osnovu odobrenja engleskog parlamenta. Nakon sto je pruga završena 1825. i kada je doslo vreme za probu mnogi su mislili da će lokomotiva eksplodirati, kao dokaz vere u sebe Stivenson je upravljao lokomotivom koja se kretala skoro 20km/h i vukla 12 teretnih vagona i 22 putnička vagona. Nakon toga je pruga predata u saobraćaj a Stivenson je stekao veliku popularnost. Nakon toga železnica počinje da se razvija i u drugim velikim gradovima država Evrope. Nakon Drugog Svetskog rata naglo počinje da se razvija drumski i vazdušni saobraćaj.Železnica se nakon toga nalazi u teškom ekonomskom položaju Vremenom se veoma modernizovala, tako da se danas razvijaju nove vrste železničkog transporta – lokomotive na vazdušnom ili magnetnom jastuku, monošinske pruge, železničke linije s automatskim obrtanjem pravca, superbrzi vozovi.
Elektronsko praćenje i sigurnosni uređaji su povećali tačnost i bezbednost
železničkog saobraćaja.
Po dužini mreže železničkih pruga vodeću poziciju u svetu zauzimaju
najveće po površini zemlje: SAD, Rusija, Kanada, Indija, Kina, pa slede Nemačka, Argentina, Francuska, Meksiko.
Najduža železnička pruga u svetu je pruga u Evropi koja povezuje veliki
broj evropskih i ruskih gradova: Lisabon – Madrid – Pariz – Minhen – Berlin – Varšava – Moskva – Novosibirsk – Vladivostok (povezana je u jednu liniju 1903. godine). Ona povezuje Atlantsku i Pacifičku obalu TRANSIBIRSKA ŽELEZNICA Glavna trasa železnice saobraćaja između Moskve i Vladivostoka preko Sibira. Železnica je dugačka 9.300km i građena krajem 19. i početkom 20. veka, proteže se preko 8 vremenskih zona i potrebno je 7 dana da se pređe cela dužina železnice, što je čini trećom železnicom po dužini na svetu. ŠARGANSKA OSMICA Nekada je povezivala Evropu sa Jadranskim morem. Prostirala se od Beograda do Dubrovnika i Zelenike, čijim prigama se tokom 20. veka kroz razne tunele, mostove i planinske useke prolazio čuveni voz “Ćira”. Danas deo ove pruge od stanice Šargan Vitasi do Mokre Gore je otrgnut od zaborava i čuvenom Šarganskom osmicom još uvek odjekuje klaparanje vagona muzejskog voza “Nostalgija”. On prolazi kroz 22 tunela, preko 5 mostova, savladava visinu od 300m i sve to na veoma velikoj razdaljini. Za vreme putovanja putnici imaju priliku da sa nekg od 5 vidikovaca sagledaju bogatu i očaravjuću prirodu. Cena za odrasle iznosi 1200 dinara, dok je za decu od 6-14 godina 600 dinara. HVALA NA PAŽNJI