U doba Nemanjića, koje obuhvata period od 12. do 14. veka, odeća i ishrana su imale značajnu ulogu kao važni elementi društvenog identiteta i kulture. Odeća nije bila samo praktičan deo svakodnevnog života već i snažan simbol društvenog položaja, dok je ishrana odražavala povezanost sa prirodnim okruženjem, društvenim normama i političkim događajima. Kroz perspektivu odevanja i ishrane, možemo bolje sagledati složenost i bogatstvo Nemanjićkog perioda. ODEVANJE NEMANJIĆA U doba Nemanjićke epohe, odeća je bila važan pokazatelj društvenog položaja, a razlike između odeće plemića i običnih ljudi bile su izražene. ODEVANJE NEMANJIĆA Odeća Plemića: Vrste odeće: Plemići su nosili bogatu odeću koja je često bila slojevita, uključujući plaštove, haljine i tunike. Materijali: Korišćeni su skupoceni materijali poput svile, damasta i brokata. Odeća je često bila ukrašena zlatnim vezom, dragim kamenjem i resama. Boje: Plemićka odeća često je bila u jarkim bojama poput crvene, plave, ljubičaste i zlatne, simbolizujući bogatstvo i prestiž. Odeća Običnih Ljudi: Vrste odeće: Obični ljudi su nosili jednostavniju odeću, često sažetu od tunika, košulja i mantila. Odeća je bila funkcionalna i prilagođena svakodnevnim aktivnostima. Materijali: Materijali su često bili jednostavniji, poput vune i lana. Odeća je bila manje ukrašena i fokusirana na trajnost. Boje: Boje su često bile prirodnije, poput smeđe, zelene i sive, odražavajući praktičnost i ekonomičnost u proizvodnji odeće. MATERIJAL ZA ODEĆU I NJEGOVA UPOTREBA U doba Nemanjićke epohe, različite vrste tkanina i kože korišćene su za izradu odeće, a izbor materijala često je odražavao društveni status nosioca odeće. MATERIJAL ZA ODEĆU I NJEGOVA UPOTREBA Tkanine: 1. Svila: Svila je bila vrlo cenjen materijal, rezervisan uglavnom za plemiće i višu klasu. Odeća od svile bila je luksuzna i često ukrašena vezom i zlatnim nitima. 2. Vuna: Vuna je bila široko rasprostranjen materijal i često korišćena za izradu odeće običnih ljudi. Odeća od vune pružala je toplotu i bila je pogodna za hladnije klimatske uslove. 3. Lan: Lan je bio još jedan čest materijal, pogodan za letnju odeću zbog svoje lakoće i prozračnosti. Obično je bio dostupan širokim slojevima stanovništva. 4. Pamuk: U nekim područjima, gde je bio dostupan, pamuk je korišćen za izradu odeće. Međutim, pamuk nije bio toliko raširen kao u nekim drugim delovima sveta. Koža: 1. Koža od ovčije vune: Ova vrsta kože bila je popularna za izradu toplih i udobnih kaputa i ogrtača, posebno u hladnijim regionima. 2. Koža od koza i jagnjadi: Ova koža se često koristila za izradu odeće, uključujući mantile i obuću. 3. Koža od jelenovine: Luksuznija vrsta kože korišćena je za izradu odeće plemića. Ova koža često je bila ukrašena i korišćena za izradu luksuznih ogrtača i delova oklopa. MODA I DRŽAVNI IDENTITET 1. Odeća kao Pokazatelj Društvenog Položaja: Plemići: Plemići su nosili izuzetno bogatu odeću koja je bila rezervisana za visoki društveni sloj. Kvalitetni materijali, raskošni ukrasi, zlatni vez i specifični stilovi bili su karakteristični za plemićku odeću. Ovo je jasno označavalo njihov privilegovan društveni status. Obični Ljudi: Odeća običnih ljudi bila je jednostavnija, sa skromnijim materijalima i manje ukrasa. Razlike u boji, kroju i materijalima odražavale su društvenu stratifikaciju. MODA I DRŽAVNI IDENTITET 2. Identifikacija sa Vlašću: Boje i Simboli: Plemići su često nosili boje koje su bile povezane sa vladajućom dinastijom, čime su izražavali svoju lojalnost prema vlasti. Osim toga, korišćenje specifičnih simbola ili grbova na odeći bilo je sredstvo identifikacije sa određenom vlasti ili vođom. Kraljevska Odeća: Članovi kraljevske porodice nosili su odeću koja je bila posebno dizajnirana kako bi ih vizuelno izdvojila kao nosioce vlasti. Kruna, plašt i drugi elementi kraljevske odeće naglašavali su njihovu centralnu ulogu u društvenoj strukturi. MODA I DRŽAVNI IDENTITET 3. Odeća kao Sredstvo Komunikacije: Formalni i Neformalni Događaji: Odeća je bila posebno pažljivo odabrana za različite događaje, bilo da su to formalne ceremonije, dvorski sastanci ili svakodnevne aktivnosti. Ovo je omogućavalo ljudima da prepoznaju i tumače društveni kontekst.