SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

SEMINARSKI RAD

KORPORATIVNE DRUTVENE MREE

Luka Magli Voditelj: Vedran Podobnik

Zagreb, oujak 2012.

Sadraj
Uvod ................................................................................................................... 1 1. 2. 3. 4. Drutvene mree digitalnog doba.................................................................... 2 Odnos pojedinaca unutar korporacije i drutvenih mrea .................................. 5 Utjecaj drutvenih mrea na tvrtke ................................................................. 7 Prednosti i mane drutvenih mrea u korporacijama ........................................ 9

Zakljuak ........................................................................................................... 12 Literatura i izvori ................................................................................................ 13

Uvod
Drutvene mree postoje ve dugi niz godina. ovjek, odnosno osoba je drutveno bie koje ima potrebu rada u grupi. Radom u grupi ljudi dobivaju samopouzdanje, staloenost i sigurnost. Definirajmo drutvene mree, kao skupine od tri ili vie osoba nastale puno prije samog weba. Nastankom weba tehnologija je doivjela totalni preokret. Web se koristi kao izvor informacija, mjesto na kojem moete pristupiti bilo koji podacima gdje god se nalazili, a u zadnje vrijeme najzastupljenije na webu su drutvene mree. Zato su drutvene mree najpopularnije danas? Ba zbog prvog razloga, jer je ovjek drutveno bie i jer ga to zanima. Na drutvene mree dolazimo kako bi se zbliili, povezali i sprijateljili s n ovim ljudima, kako bi podijelili odnosno primili razne informacije, jednostavno kako bi komunicirali s ljudima na svaki mogui nain (od chattanja do slika i sl.). Glavno obiljeje svih drutvenih mrea je zajedniki interes koji dri grupe ljudi zajedno i samim time daje popularnost svim drutvenim mreama danas. Odnos poslodavaca prema drutvenim mreama su razne. Od onih poslodavaca koji sasvim zabranjuju koritenje drutvenih mrea tokom radnog vremena, do onih koji ih sasvim doputaju. Kroz sve to proteu se, kao i uvijek, prednosti i mane. Kompanije koje promiljeno i paljivo kreiraju svoju strategiju pristupa drutvenim mreama ostvaruju prednosti u odnosu na ostale. Seminarski rad u prvom dijelu opisuje znaaj doseg i upotrebu drutvenih mrea, a potom posebno drutvenih mrea unutar kompanija. U drugom dijelu seminarskog rada prikazan je niz primjera koji ilustriraju primjenu drutvenih mrea. Na kraju, malo detaljnije opisana je najpoznatija korporativna drutvena mrea - LinkedIn, a zatim slijedi zakljuak.

1. Drutvene mree digitalnog doba

Digitalne drutvene mree su stranice na kojima je osobi omogueno napraviti svoj profil uz odreene postavke. Profili se povezuju s drugim profilima, odnosno korisnicima s kojima to i elimo. Kada govorimo pojedino o digitalnim drutvenim mreama, prva od njih koja se uzdigla bila je SixDegrees [1], i to prije petnaest godina, odnosno 1997. godine. SixDegrees prva je drutvena mrea koja je kombinirala liste prijatelja i povezivanje starih kolskih kolega. Ideja za stranicu nastala je prema poznatoj teoriji (est stupnjeva separacije) (Sl. 1) koja tvrdi da je svaki ovjek udaljen od drugoga za est stupnjeva, bolje reeno, koraka. Ideja je bila vie nego dobra, ali stranica se 2000. godine ugasila. Njen utemelji telj, Andrew Weinreich vjeruje da je jednostavno bila ispred svog vremena i da se nije uzdigla jer u to doba ljudi nisu imali dovoljno online prijatelja.

Slika 1: est stupnjeva separacije izmeu osobe A i osobe B.

Danas su rasprostranjenost i aktivnost drutvenih mrea iznimno velike. Facebook, na primjer, kao najpoznatija mrea, danas broji preko 900 milijuna aktivnih korisnika, a dnevno je dodano oko 14 milijuna fotografija (slika) [2]. Osim Facebooka, danas ima puno popularnih drutvenih mrea od kojih se najvie istiu Twitter, Foursquare, Google+, Instagram, Tumblr, YouTube, flickr, i na elu korporativnih drutvenih mrea LinkedIn (Sl. 2).

Slika 2: Logo-tipovi najpoznatijih drutvenih mrea dananjice.

U zadnje vrijeme, najaktualnije su prie o Instagramu i o tome kako je Facebook, tonije Mark Zuckerberg (vlasnik), u travnju 2012. kupio Instagram za iznos od velikih milijardu dolara. Naime, Instagram je drutvena mrea namijenjena iskljuivo za pametne telefone (engl. smartphone). Osnovana je u listopadu 2010. godine, na iOS-u (operativni sustav Appleovih pametnih telefona i tableta) a danas broji preko 30 milijuna aktivnih korisnika [3]. To je najbra rastua drutvena mrea, uz foursquare, poslije Facebooka i Twittera. Ukratko, radi se samo o smartphone aplikaciji s kojom se ureuju fotografije i potom, po izboru, dijele s ostalim lanovima mree.

Tvrtka Apple izabrala je Instagram Najboljom Aplikacijom 2011. godine (engl. App of

the Year) [4]. Alati i tehnike koje su na raspolaganju daju korisniku razne
mogunosti za ureenje slika (sepia, crno-bijelo, kontrast, okviri, filteri, obrubi i dr.) (Sl. 3). Korisnik ima osjeaj da je gotovo profesionalni fotograf. Ova na prvi pogled beznaajna aplikacija, odnosno drutvena mrea, u tri dana svog postojanja na operativnom sustavu Android preuzeta je milijun puta. To znai milijun novih, aktivnih korisnika, u samo tri dana. To nam govori i vie nego dovoljno o rasprostranjenosti drutvenih mrea dananjice.

Slika 3: Primjeri dviju fotografija obraenih pomou Instagrama.

2. Odnos pojedinaca unutar korporacije i drutvenih mrea

Relativno malen broj tvrtki danas ima propisane procedure o koritenju i ponaanju na drutvenim mreama. Najei je razlog neznanje ili nerazumijevanje menadmenta o vanosti, rairenosti i mogunostima drutvenih mrea. Kao rezultat obino se jednostavno naredi IT (Information Technology) direktorima da zabrane zaposlenicima pristup drutvenim mreama s radnih mjesta. Budui da se nakon toga esto znaju pobuniti djelatnici koji se bave odnosima sa javnou i marketingom, onda se njima obino dozvoli pristup pa se tako rade iznimke i posebna pravila o koritenju drutvenih mrea. Naime, odjel za odnose sa javnou putem drutvenih mrea treba pratiti to javnost, pos ebice klijenti kompanije piu i govore na drutvenim mreama o proizvodima, podrci i zadovoljstvo korisnika. Marketing pak, prati drutvene mree da bi prouio i analizirao potrebe nove generacije korisnika i prisutnost konkurencije na drutvenim mreama. Osim toga, osmilja nove marketinke akcije na drutvenim mreama. S druge strane velik broj tvrtki prepoznao je prednosti koritenja tehnologije drutvenih mrea za internu komunikaciju unutar kompanije. Tako nastaju zatvorene, korporativne drutvene mree kojima pristup imaju samo zaposlenici tvrtke. Radi se dakle o drutvenim mreama unutar zatvorenog informacijsko komunikacijskog sustava tvrtke. Takav tip drutvenih mrea zove se i intranet (Sl. 4).

Slika 4: Intranet
[5]

Najei razlozi za primjenu internih drutvenih mrea su:

Informiranje Distribucija vijesti i novosti unutar kompanije - o zaposlenicima, o projektima, sastancima, radnom vremenu, stau i slino.

irenje i razmjena ideja Kroz intranet kompanije puno je lake doi u kontakt sa svim zaposlenicima, od najnie rangiranih pa sve do lanova uprave. Samim time, lake je irenje i razmjena novih ideja i prijedloga. U mnogim kompanijama uprava motivira zaposlenike da iznesu svoje ideje putem intraneta i esto nagrauju najbolje. Tako raste i ambicija zaposlenika i nastaje puno vie novih ideja i prijedloga.

Razmjena znanja i suradnja Na intranet se stavljaju razne aplikacije, dokumentacija i iskustva koja su pomogla drugim zaposlenicima kompanije u nekim drugim projektima. Tako se poslovanje odvija znatno bre i produktivnije, odnosno skrauje se vrijeme i smanjuju trokovi razvoja novih proizvoda i usluga.

Zaobilaenje hijerarhije Pomou drutvenih mrea esto se omoguava komunikacija svih razina zaposlenih sa lanovima uprave. Na taj se nain ponekad zaobilaze stroge hijerarhije i omoguava iri protok informacija, koji standardnim nainima nije bio mogu. esto je ovakva vrsta komunikacije omoguena i anonimno [6].

Ove vrste internih drutvenih mrea mogu nadalje biti dodatno ograniene unutar kompanije. Primjerice kod istraivakih odjela esto se definira zatvorena mrea za suradnju i razmjenu znanja i statusa osjetljivih i strateki vanih projekata, unutar grupe strunjaka i menadera odgovornih za projekt i slino.

3. Utjecaj drutvenih mrea na tvrtke

Iako mnoge uprave kompanija jo uvijek ne vide prednosti (i nedostatke) drutvenih mrea, utjecaj na poslovanje moe biti poprilino znaajan kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu. Postoji cijeli niz primjera o tome kako su aktivnosti na drutvenim mreama pojedinim kompanijama uzrokovala probleme u poslovanju, naruavanje poslovnog ugleda, pa i direktan pad prihoda i gubitak klijenata. Jedan od moda prvih primjera negativne kampanje je primjer amerikog muziara Davea Carolla (Sl. 5), koji je putovao zrakoplovnom kompanijom "United Airlines", koja mu je prilikom putovanja unitila gitaru i nije bila spremna nadoknaditi mu tetu. On je potom objavio aljivi video na Youtube-u kojim je objasnio problem i nekorektnost aviokompanije. Kada je video pogledalo preko est milijuna ljudi, krenule su reakcije putem velikog broja medija a tada je i "United Airlines" napokon reagirao i ponudio naknadu Daveu, ali i promislio o svojoj usluzi klijentima. Prema najnovijim informacijama, video je u meuvremenu pogledalo preko 11 milijuna ljudi a Dave Caroll gostovao je u nizu televizijskih emisija i govorio o problemu. Video je raspoloiv na linku: http://www.youtube.com/watch?v=5YGc4zOqozo

Slika 5: Dave Carroll

Ovaj video ukazuje i mo kojom drutvene mree omoguavaju da potroai na jo jedan, vrlo snaan nain izraze svoje nezadovoljstvo i bore se za svoja prava. Meutim, pametna strategija pristupa drutvenim mreama moe tvrtkama omoguiti nove prodajne kanale, privlaenje novih klijenata i dodatne prihode. Kao primjer pametne poslovne strategije spomenimo tvrtku Kodak koja je razvila vlastitu drutvenu mreu na kojoj je omoguila razmjenu fotografija, diskusiju sa profesionalnim fotografima (strunjacima) i komunikaciju izmeu korisnika (Sl. 6). Kao rezultat, ak 50% sadraja na web-stranicama Kodaka je generirano od strane korisnika posjetitelja, a prosjena vrijednost narudbe preko interneta poveala se 50% u odnosu na dotadanju vrijednost prosjene narudbe.

Slika 6: Kodak web-stranica

Jo jedan zanimljiv primjer je njemako osiguranje Friendsurance. Inovativni model osiguranja radi tako da skupite grupu od 15 prijatelja sa Facebooka, koji su spremni konkretno, za vas dati 20-50 eura u sluaju tete. U tom sluaju, Friendsurance smanjuje premiju za 70% za kategoriju mladih vozaa, koji imaju problem osiguranju kod standardnih osiguravajuih kua. Samim time Friendsurance je stekao ogromnu prednost i popularnost [7]. 8

4. Prednosti i mane drutvenih mrea u korporacijama

Kao i mnoga druga tehnoloka dostignua dananjice, i drutvene mree imaju svoje pozitivne i negativne strane. Isto tako je i njihov utjecaj na poslovanje kompanije moe biti trina prednost, ali moe biti i nedostatak. Prednosti su svakako bolja komunikacija prema bazi svojih klijenata ali na taj nain i mogunost da se ta baza povea razmjenom pozitivnih iskustava meu korisnicima. Pri tome je iznimno vano da se razvije dobro osmiljena strategija koritenja drutvenih mrea u te svrhe. Jedan od koraka te strategije je i koordinirano koritenje svih najvanijih drutvenih mrea. Strategija pristupa drutvenim mreama vrlo je vaan korak koje mnoge tvrtke danas ignoriraju ili rade pogreno. Primjerice, pokretanje i kontinuirano voenje svoje Facebook-stranice, odnosno komunikacija prema bazi klijenata i potencijalnih klijenata, esto se preputa vanjskim suradnicima, povremenim zaposlenicima ili ak studentima. Ovo se vrlo brzo pokazuje kao povrna i pogrena taktika jer nakon nekog vremena aktivnosti zamru i lanovi zajednice vide da se radilo o marketinkom potezu koji nije bio dio osmiljene dugorone strategije. Uspjene tvrtke pak, vrlo sustavno i predano pristupaju ovom projektu i posveuju mu odgovarajuu panju, vrijeme i resurse. Jedan od primjera je stranica hotela Marriot (lanac hotela) kojeg jednom tjedno osobno aurira vlasnik lanca, Bill Marriot (Sl. 7), 80-godinji gospodin ija pojava, interes i briga za klijente ukazuju na visoku posveenost njega i kompanije poslovanju i gostima [8].

Slika 7: Bill Marriot

Koritenje drutvenih mrea danas je postalo gotovo pravilo u slubama za ljudske resurse. Naime, svi ve znaju da prilikom zapoljavanja kandidata nije loe provjeriti njegov facebook profil. Kompanijama je vjerojatno najzanimljivija drutvena mrea LinkedIn (Sl. 8). Naime, LinkedIn je u jesen 2002. godine pokrenuo Reid Hoffman, a danas broji preko 160 milijuna aktivnih lanova [9]. Temelji se na "otvorenosti i dijeljenju ideja" a omoguuje Vam, ba kao i ostatak drutvenih mrea, razne opcije: 1.) Postavljanje vlastitog profila omoguavanje pojedincima uvid u Va vlastiti ivotopis, 2.) "Spojivost" s zaposlenicima neke tvrtke (PeopleSearch), 3.) Provjera kompanija za koje ste zainteresirani (Company Profiles), 4.) Upoznavanje poslovnih kontakata prije prvog sastanka uivo i jo mnogo drugih.

Slika 8: Primjer profila na LinkedIn-u

10

Putem LinkedIna, zapoljavanje za poslodavce, a i za radnike postaje sve lake (Sl. 9). Jednostavno popunite svoj profil, stavite svoj ivotopis, obrazovanje i ostale bitne informacije koje zanimaju kompaniju za koju ste zainteresirani. Neke kompanije, ak su poele i zapoljavati samo putem LinkedIna. Isto tako, Linkedin je i u Hrvatskoj poeo sve vie jaati. Prije par dana, zaposlila se prva osoba odnosno Hrvatica putem LinkedIn natjeaja, i to u Agrokoru. [10]

Slika 9: Lista poslova za koji biste mogli biti zainteresirani

11

Zakljuak
Upotreba drutvenih mrea u poslovnom svijetu nezaustavljivo raste i svakodnevno se pronalaze nove naini i mogunosti za poboljanje poslovanja. Razvoj tehnologija i alata na javnim drutvenim mreama vrlo brzo nalazi svoju primjenu na internim korporativnim drutvenim mreama. Ima i obrnutih primjera kada se efikasni i praktini alati i rjeenja razviju za interne potrebe pa se nakon toga proire i u javnu upotrebu. Tri su najvanija aspekta po kojima se moe promatrati uinak drutvenih mrea na kompanije: negativan utjecaj na poslovni ugled (irenje loih vijesti o kompaniji), a onda indirektno i na poslovanje, snaan pozitivni marketinki alat za poveanje poslovnog ugleda meu klijentima i na taj nain indirektno privlaenje novih korisnika (putem tzv. verbalnog marketinga), posve novi poslovni modeli i usluge.

Ukratko, drutvene mree i ono to donose u odnose pojedinaca i drutva, imaju snanu refleksiju i utjecaj i na kompanije i njihovo poslovanje. One tvrtke koje to ranije prepoznaju i usvoje, biti e u trinoj prednosti.

12

Literatura i izvori
[1] http://www.sixdegrees.com, 25.04.2012. [2] http://newsroom.fb.com, 10.05.2012. [3] http://www.instagr.am/about, 09.05.2012. [4] http://www.apple.com, 29.04.2012. [5] http://www.123rf.com, 02.05.2012. [6] http://www.marketingtechblog.com, 03.05.2012. [7] http://www.friendsurance.de, 01.05.2012. [8] http://www.marriott.com, 08.05.2012. [9] http://press.linkedin.com/about, 10.05.2012. [10] http://www.netokracija.com/facebookom-twitterom-linkedinom-doposla-u-hrvatskoj-29441, 27.04.2012. [11] Anthony J. Bradley, Mark P. McDonald, The Social Organization, Gartner, Boston, 2011. [12] Nicholas A. Christakis, James H. Fowler, Povezani, Algoritam, Boston i California, 2009. [13] Gartnerovi analitiari, Gartner istraivanja, http://www.gartner.com

13