Fizioloki mehanizmi regulacije miine snage

Maksimalna snaga ovjeka ovosi o biomehanikim karakteristikama kretanja ( duina poluga, mogunost aktiviranja velikih miinih skupina ...) i stupnju napetosti pojedinog miia. Sama pak, napetost ovisi o : 1. PERIFERNIM FAKTORIMA reaktivnou miia 2. CENTRALNIM FAKTORIMA koordinacija miine aktivnosti posredstvom CNS-a ( inter i intramuskularna koordinacija ) Periferni faktori Meu perifernim faktorima koji utjeu na veliinu miine snage najvanija je veliina miia, tj. njegov popreni presjek ( vei popreni presjek rezultira veom snagom miia ). Poznato je da se veliina miia poveava treningom snage. Postoje dvije vrste miine hipertrofije: Hipertrofija sarkoplazme poveanje sarkoplazme i nekontraktilnih bjelanevina koje znatno ne utjeu na snagu miia Hipertrofija miofibrila poveanje miofibrila, odnosno aktina i miozina, kontraktilnih bjelanevina odgovornih za produkciju miine snage Centralni faktori Unutarmiina koordinacija Gradacija naprezanja ostvaruje se: a) ukljuivanjem razliitog broja motorikih jedinica ( MJ ). MJ se aktiviraju po principu veliine. Mali motoneuroni ( s niskim pragom ekscitacije ) se ukljuuju prvi, a kako se poveavaju zahtjevi za veim silama, poveava se i ukljuivanje velikih MJ. Redoslijed aktivacije MJ je neovisan o brzini poveanja sile. Ipak, kod miia koji vre vie funkcja ( pokreta ) redoslijed aktivacije ovisi o karakteru pokreta. Iste MJ mogu imati nizak prag ekscitacije za jedan pokret i visok za drugi ( pr. fleksija i supinacija dvoglavog miia nadlaktice ) b) promjenom frekvencije impulsa. Frekvencija impulsa se poveava s porastom naprezanja ( od 5-6 do 35-40/sek kod maksimalnih naprezanja ). MJ se aktiviraju po zakonu sve ili nita pa ne postoji gradacija u razini ekscitacije motoneurona. Gradacija sile jednog motoneurona ovisi o promjenama frekvencije njegove ekscitacije ( maksimalna brzina skraivanja brzih motorikih vlakana je i do 4 puta vea od maksimalne brzine skraivanja sporih motorikih vlakana ). U rasponu od 80-100 % maksimalne miine snage, sila se poveava gotovo iskljuivo poveanjem frekvencije impulsa. Pri submaksimalnom miinom naprezanju frekvencija impulsa ne dostie maksimalne vrijednosti. c) sinhronizacijom aktivnosti motorikih jedinica . U normalnim uvjetima MJ djeluju nesinhronizirano kako bi proizvodile glatke i precizne pokrete. S poveanim zahtjevima, u

sluaju maksimalnih miinih naprezanja, dolazi do sinhronizacije aktivnosti MJ. S poveanjem treniranosti poveava se sposobnost sinhronizacije impulsa. Pri submaksimalnom je naprezanju aktivnost MJ nesinhronizirana ( MJ rade na smjenu prema stupnju zamora pa se takvim treningom usavrava mehanizam smjenjivanja MJ to dovodi do poveanja izdrljivosti, ali ne i maksimalne snage Meumiina koordinacija Svaka vjeba, pa i ona najjednostavnija zahtjeva koordinaciju razliitih miinih grupa. Zato glavni cilj treba biti usavravanje obrasca kretanja, a tek onda snaga pojedinog miia ili kretnja jednog zgloba ( upravo to to treniraju mii, a ne pokret je, po Zaciorskom, glavni nedostatak rada na trenaerima )