1

GLAZBENA ABECEDA a
Ime tona B je tiskarskom pogrekom u 16. stoljeu zamijenjeno slovom H, zbog slinosti slova b i h u gotskom pismu, tako da od tada u Europi glazbena abeceda glasi : A H C D E F G. U Engleskoj, Americi, Holandiji i dr. ostao je naziv tona B u znaenju naeg tona H (npr., kod nas h-mol, u Engleskoj se zove b-mol). Mnogi teoretiari zapoinju glazbenu abecedu slovom C (C D E F G A H), jer je najnii ton kojeg ljudsko uho zamjeuje ton C2 (praduboki ili subkontra).

MI KORISTIMO h; b je snieni h

SOLMIZACIJA DO RE MI FA SO LA TI DO

Solmizacija datira iz 11. Stoljea; osmislio ju je Guido D' Arezzo (Guido iz talijanskog gradia Arezza) To su poetni tonovi stihova himne Sv. Ivana koje se izvodila unutar liturgije UT RE MI FA SOL LA SI (Sanct Johanes)

VIE O TOME: Josip Andreis ''Historija Muzike'' (izvor)

Guido d'Arezzo (Guido od Arezza ili Guido Aretinski) je muziki teoretiar koji je djelovao u srednjem vijeku (991./992. - 1033.god.). Zasluan je za veliki pomak u povijesti notacije glazbe. Do 11. Stoljea u glazbi je postojala velika nestalnost u notnom zapisu. Prije su postojale neume (VIII. stoljee) kojima se pokuavalo odrediti poloaj tonova. Prvi veliki korak u razvoju neuma je javljanje crvene linije u notnom zapisu koja je predstavljala icu na nekom instrumentu. Ta linija je oznaavala ton f. Meutim, uz pomo te linije su se zapravo mogla fokusirati samo tri tona (jedan na liniji, jedan iznad, te jedan ispod linije). Vremenom se dodaje druga linija koja je najee ute boje i koja je oznaavala ton ton c. Kasnije se izmeu ove dvije linije dodavala i crna linija na kojoj se biljeio ton a.Zasluga Guida Aretinskog je to to je definitivno odredio poloaj neuma na sistemu od etiri crte i prazninama izmeu njih. etiri crte u notnom sistemu su bile dovoljne za zapisivanje melodija gregorijanskog korala.