BUDET

Mala kola budeta

decembar 2007.

BUDET

Izdava: Centri civilnih inicijativa (CCI) Za izdavaa: Zlatan Ohranovi, izvrni direktor Brouru priredili: Saa Smiljani Muris Buli Vesna Milas

Tehniki urednik: Sabiha airbegovi tampa: Bigraf, Biha Tira: 6000 primjeraka

Zahvaljujemo SIDA-i, The Olof Palme International Center-u, Ambasadi Kraljevine Norveke i Amabasadi Velike Britanije na pomoi u realizaciji ovog projekta.

Takoer, elimo se zahvaliti g-ici Naidi Trki, savjetnici za budete PKF-ovog projekta Jaanje upravljanja javnim finansijama u BiH ija je podrka i pomo u izradi ove broure bila od izuzetne vanosti.

Centri civilnih inicijativa cci@ccibh.org www.ccibh.org

SADRAJ

Uvodna rije O budetu Budetiranje u Federaciji BiH Osnovne karakteristike budeta u Federaciji BiH Graansko uee u budetiranju Prilog 1. Izvodi iz Poslovnika o radu Skuptine Unsko-sanskog kantona 2. Programsko budetiranje 3. Uloga Parlamenta u budetskom procesu Koritena literatura

UVODNA RIJE Potovani, Pred Vama je Budet, broura koju su Centri civilnih inicijativa (u nastavku CCI) kreirali u svrhu informisanja i edukacije, namjenjena je prvenstveno graanima, odnosno onima koji direktno ili indirektno uestvuju u izradi budeta u Federacije Bosne i Hercegovine. Kroz implementaciju projekta Graani i kantonalni parlamenti uvidjeli smo da u veem broju sluajeva graani ne poznaju proces budetiranja niti naine na koje se pojedinci, organizacije ili institucije mogu ukljuiti u procesu njegovog donoenja. Razlog za takvu poziciju i ponaanje graana je u nedovoljno izgraenom osjeaju vlasnitva nad budetskim sredstvima i nedostatku kompetencije. Svaka pria o odgovornom troenju budetskog novca svoj poetak i kraj ima u pravilnom shvatanju na koji se nain pravi i na koji nain se raspolae sredstvima Budeta. Graani ak ne poznaju koje se njihove potrebe finansiraju sa nivoa opine, koje sa kantona, koje sa entiteta, a koje sa nivoa drave. Samim tim nije im poznato gdje trebaju uputiti zahtjeve za rjeavanje svojih potreba. Pored sloene strukture vlasti BiH, slijedei razlog vezan za nepoznavanje procesa budetiranja su promjene nadlenosti nivoa vlasti koje neminovno vode ka promjenama naina finansiranja potreba. Iz navedenih razloga esto se dogaa da budetski korisnici ne konkuriu za dodjelu sredstava na vrijeme ili na kvalitetan nain. Svojim informativno-edukativnim karakterom, o pojmu i karakteristikama budeta, te opisom razliitih naina graanskog uea broura e biti od koristi svima koji pokau interes i elju za ukljuenje u proces budetiranja. S obzirom da je predstavljeno vie univerzalnih modela koji opisuju graansku participaciju u procesu odluivanja, broura moe biti koritena na svim nivoima vlasti u F BiH. Broura takoer nudi odgovore na mnoga Vaa pitanja i probleme, kao to je nain poveanja uea graana u procesu planiranja i kreiranja budeta ili kvalitetnija i efikasnija komunikacija graana i predstavnika vlasti. Prouavajui ovu brouru primjetit ete naa nastojanja da unaprijedimo postojee mehanizme ukljuenja graana, a stimuliemo upotrebu dobrih rjeenja i praksi koja vode u demokratiniji sistem kreiranja budeta. Ovim elimo da u Bosni i Hercegovini to vei broj graana bude ukljuen u procese budetiranja, odnosno donoenja odluka od znaaja za zajednicu. S potovanjem, Centri civilnih inicijativa

O BUDETU
Budet (eng. budget) novani predraun (plan) prihoda i rashoda odreene zajednice, drave, ue politiko-teritorijalne jedinice, ustanove, organizacije, za odreeno godinje razdoblje (budetska godina). Rije budet potie od srednjovjekovne francuske rijei bougette to je deminutiv rijei bouge koja znai kona torba, odnosno vreica. U engleskoj parlamentarnoj terminologiji ta je rije oznaavala konu torbu u kojoj je ministar finansija u parlament donosio prijedlog o prihodima i izdacima drave za idue razdoblje zato se i koristi kao naziv za plan prihoda i rashoda u odreenom vremenskom razdoblju. Budet kao dokument predstavlja plan (procjenu) prihoda i primitaka i utvrenog iznosa rashoda i izdataka za razdoblje od jedne fiskalne godine, koje odobrava Parlament zakonodavno tijelo. Odnosi se na fiskalnu godinu, razdoblje od 1. januara do 31. decembra, i vai samo za godinu za koju je doneen. Svi javni prihodi i primici, ukljuujui i vlastite prihode korisnika budeta moraju biti rasporeeni u budetu i iskazani po izvorima iz kojih potiu, a svi rashodi i izdaci moraju biti utvreni u budetu i uravnoteeni s prihodima i primicima. Iako je jedno od naelnih principa budeta ravnotea (tj. izbjegavanje suficita, dakle vika prihoda nad rashodima, i deficita, dakle manjka prihoda nad rashodima), u stvarnosti se esto desi da u toku godine budet postane neuravnoteen. U sluaju suficita, viak sredstava se rasporeuje za smanjenje obaveza, za otplate glavnice ili poveanje likvidnosti. U sluaju deficita, manjak se finansira se zaduivanjem u zemlji ili inostranstvu ili smanjivanjem likvidnosti. Ako se zbog vanrednih prilika i potreba u toku fiskalne godine doe do hitnih i neoekivanih izdataka ili prihoda, mogue je ponovo uspostaviti ravnoteu snienjem predvienih izdataka ili pronalaenjem novih prihoda, tj. rebalansiranjem budeta. U pravnoj teoriji nema jedinstvenog stava da li je Budet zakon ili ne. Budet je jedan od znaajnijih instrumenata preraspodjele nacionalnog dohotka, moe se koristiti kao instrument finansijske i ekonomske politike ali i za ostvarivanje neke druge politike (socijalne, zdravstvene, razvojne). Veza budet politika se ogleda kroz tri aspekta: a) Budet je najvaniji instrument politika Vlade, b) Implementacija politikih ciljeva ograniena je dostupnou budetskih sredstava, c) Budet zahtjeva donoenje politike odluke o najbitnijim prioritetima i odgovarajue usmjeravanje sredstava u rjeavanje istih. Osnovni principi budeta su: javnost, ravnotea, specifikacija (prihodi se prikazuju po izvorima, a rashodi prema korisnicima), jedinstvo (u jednom dokumentu), potpunost, tanost i prethodno odobravanje (nema prikupljanja i troenja do Odluke Parlamenta o usvajanju budeta ili Odluke o privremenom finansiranju). Transparentnost donoenja i troenja javnih budeta je osnova dobre uprave u dravi. Bez javnih informacija o budetiranju gotovo je nemogue obezbijediti uee institucija civilnog drutva, ali i graana u debatama oko donoenja budeta. Sa druge strane, odsustvo transparentnosti direktno onemoguava proces nadgledanja troenja novca to otvara mogunost pojave korupcije.

BUDETIRANJE U FEDERACIJI BIH

Analiza stanja Prije vie od etiri godine predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini su se obavezali prema Vijeu za implementaciju mira (koje broji pedeset i pet zemalja lanica i meunarodnih organizacija1) na sveobuhvatnu reformu javne uprave, koja bi omoguila uspostavljanje savremene i uinkovite javne uprave, iji bi se rad temeljio na principima efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti. Vlasti su se obavezale na2: Transformaciju javne uprave u jednu kvalitetno organizovanu i, uzimajui u obzir uloena sredstva, djelotvornu strukturu; Praenje ekonominosti i transparentnosti utroenog novca graana; Stvaranje strune dravne slube, koja bi adekvatno predstavljala graane kojima slui; Transformaciju javne uprave u strukturu koja posluje u skladu sa najboljim praksama EU; i Pruanje kvalitetnijih usluga, koje bi bile usmjerene ka graanima. Znajui da je krenula u tranziciju ka trinoj ekonomiji dosta kasnije nego zemlje regiona i pod iznimno tekim okolnostima, BiH se nalazi pod velikim pritiskom da uskladi svoje procese i procedure sa meunarodnom praksom. Viestruki nivoi vlasti su rezultirali vrlo nepovoljnom fiskalnom pozicijom, gdje javni rashodni prevazilaze rashode u drugim zemljama regije i zemljama sa slinim bruto drutvenim proizvodom (BDP) po glavi stanovnika, a istovremeno, kvalitet usluga koje se pruaju stanovnitvu je znatno nii. Javna uprava jo uvijek iziskuje glavni udio budeta, a sredstva koja se utroe u tu svrhu esto ne budu potroena na transparentan nain. Graani su u velikoj mjeri nezadovoljni kvalitetom usluga koje dobivaju za svoj novac i nerijetko osjeaju barijeru kada se obraaju slubenicima. Zato BiH mora podii kvalitet djelovanja javnog sektora i podrati pozitivne primjere, uz istovremeno smanjenje trokova i broja zaposlenih u javnom sektoru uz uvoenje jake fiskalne discipline. Cilj reforme javnih finansija (tj. uvoenje programskog budetiranja) je da planiranje i priprema budeta na osnovu uinaka (pozitivna praksa u razvijenijim zemljama) moe voditi ka transparentnijem, djelotvornijem i uinkovitijem troenju javnih sredstava u BiH. Meunarodna praksa je pokazala da su budeti najkorisniji (tj. najefektniji) ako se odnose na srednji vremenski rok, ako su sveobuhvatni, ako objanjavaju odstupanja od prijanjih projekcija i ako su pripremljeni na administrativnoj, ekonomskoj i sektorskoj osnovi, kako bi se omoguila direktna uporedba razliitih opcija. U veini sluajeva, budete u BiH ne smatraju instrumentom koji bi mogao potpomoi donoenje politikih odluka. Budetski korisnici esto dostavljaju svoje zahtjeve ne uzimajui u obzir sredstva koja ukupno stoje na raspolaganju i ne pruajui informacije o tome na koji nain namjeravaju utroiti sredstva koja zahtijevaju, tj. na koje se prioritete odnose njihovi zahtjevi. Ukoliko je cilj da se upravljanje javnim finansijama u BiH ojaa i da uznapreduje, ova praksa mora se ukinuti i BiH mora preusmjeriti panju sa finansijskih inputa (tj. ulaznih elementa) na programske efekte ili krajnje rezultate. Isto tako, odgovorne osobe moraju poeti formulisati operativne ciljeve svojih institucija u skladu sa osnovnim praktinim politikama drutva i moraju poeti pratiti uinke programa na koje su utroili budetska sredstva.

1 2

Ured Visokog predstavnika (OHR), 2007. Iz dokumenta Naa reformska agenda Agenda reformi dogovorena izmeu Vlade BiH i meunarodne zajednice (juli 2002.).

Imajui u vidu prednosti programskog budetiranja, Ministarstva finansija u BiH su se opredijelila na uvoenje ovakvog vida planiranja i pripreme budeta. Nakon testiranja u 2005. godini, i pozitivnih pokazatelja, 2006. godine reforma je proirena na sve budetske korisnike. Neposredno nakon toga, uslijedio je i slijedei korak programsko budetiranje je uvedeno kao obaveza u Zakonu o budetima u Federaciji BiH. Novi Zakon o budetima u Federaciji BiH stupio je na snagu krajem aprila 2006. godine, ime je stavljen van snage Zakon iz 1998. godine, znatno je sadrajniji i propisuje kvalitetno nov pristup izradi budeta, odnosno uveden je u praksu metodoloki pristup planiranju, usvajanju, izvrenju, izvjetavanju i reviziji budeta kao to je i praksa u razvijenom svijetu. Trogodinje planiranje budeta novim zakonom postaje obaveza svih korisnika budetskih sredstava i izvanbudetskih fondova i realizuje se dokument okvirnog budeta (DOB). DOB obuhvata fiskalnu i dvije naredne fiskalne godine. Problemi budetskih korisnika u primjeni programskog budetiranja su nedostatak iskustva u prikupljanju i sortiranju podataka o uinku kao i druga ogranienja sa kojima se susreu (npr. u broju ili znanju zaposlenih koji rade na ovim pitanjima, obzirom da se nerijetko deava da samo jedna ili najvie par osoba radi na budetu). Pored toga, fiskalna disciplina je poprilino slaba i jo uvijek je mogue dobiti sredstva iz budeta bez detaljnog pravdanja. Iako su svi budetski korisnici trenirani da pripremaju svoje budete na programskoj osnovi, jo uvijek ima onih koji ne primjenjuju ovaj metod u potpunosti. Graani takoer imaju koristi od ovakvih informacija i budetske prakse, obzirom da se novac poreskih obveznika troi efikasnije i transparentnije kada se budet planira po tom osnovu. Kvalitetnije rasprave i odluke o budetu bi trebale rezultirati niim trokovima javne administracije, to bi znailo da bi istovremeno vie novca stajalo na raspolaganju za glavne prioritete zemlje (npr. socijalna zatita, boraka populacija, infrastruktura, itd.). Da bi pozitivni rezultati iz prve faze uvoenja programskog budetiranja bili potvreni, reforma se mora nastaviti na vie naina. Treniranje i lobiranje kod svih relevantnih grupa igrat e kljunu ulogu. Neophodno je kvalitetno uraditi izmjene i dopune legislative, a Vlade i skuptine da ih usvoje u to kraem roku i u formi koja e omoguiti djelotvorno budetiranje. Preporuke Programsko budetiranje je uvedeno u 2006. godini na svim nivoima vlasti i sve potroake jedinice (ukljuujui budetske korisnike, fondove i opine) su uvele ovu praksu. Da bi se iskoristili maksimalni efekti ove metode, BiH vlasti jo uvijek moraju: Ojaati svijest o vanosti preusmjeravanja fokusa sa ulaznih elemenata na efekte, Lobirati kod vlada i skuptina da zahtijevaju i koriste informacije o uinku, Inzistirati na operativnim ciljevima za svakog budetskog korisnika koji e se zasnivati na zvaninim praktinim politikama, Poveati broj zaposlenih u odjelima za budet i struno ih usavriti kako bi mogli upravljati reformom, Ograniiti potronju iskazanu u zahtjevima budetskih korisnika, Prihvatiti izmjene i dopune zakona koje bi ozvaniile praksu programskog budetiranja na svim nivoima, Pripremiti se za promjene u internim i eksternim kontrolama uinka i finansija i za promjene u raunovodstvu.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE BUDETA U FEDERACIJI BIH

Budet je akt kojim se utvruje plan finansijskih aktivnosti budetskih korisnika, koji obuhvata projekciju iznosa prihoda i primitaka i utvrenog iznosa rashoda i izdataka Federacije, kantona, gradova i opina za razdoblje od jedne fiskalne godine. Budetom je takoer utvrena gornja granica ukupnog duga Fedearcije, kantona, gradova i opina, ukljuujui i postojei dug i projekciju novog duga za datu fiskalnu godinu. Zakonska legislativa Zakon o budetima - proraunima u Federaciji BiH (Sl. novine F BiH, broj: 19/06) Zakon o trezoru u F BiH (Sl. novine F BiH, broj: 19/03) Zakon o investiranju javnih sredstava (Sl. novine F BiH, broj 77/04) Zakon o raunovodstvu i reviziji u F BiH (Sl. novine Federacije BiH, broj: 32/05) Zakon o izvrenju budeta za tekuu godinu (parlamenti uz Budet usvajaju Zakon o izvrenju budeta) Zakonom o budetima Federacije BiH se ureuje planiranje, izrada, donoenje i izvravanje budeta Federacije BiH, kantona, gradova i opina i finansijskih planova izvanbudetskih fondova, zaduivanje, garancije i upravljanje dugom, raunovodstvo, izvjetavanje, nadzor i revizija budeta i drugih budetskih korisnika. Sredstva budeta koriste se za finansiranje poslova, funkcija i programa organa Federacije, odnosno kantona, gradova i opina, kao i drugih korisnika budeta u visini koja je neophodna za njihovo obavljanje i izvravanje, te prava primalaca sredstava budeta utvrenih zakonima i drugim propisima donesenim na osnovu zakona. Svi propisi koji imaju finansijske posljedice na budet u postupku donoenja moraju biti obrazloeni, odnosno opravdani analizom trokova i koristi. Izrada i izvravanje budeta zasniva se na naelu zakonitosti, efikasnosti, ekonominosti i transparentnosti. Prilikom usvajanja budeta donosi se i Zakon o izvravanju budeta, kojim se ureuje struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka budeta i njegovo izvravanje, prioriteti plaanja, obim, zaduivanja i garancije, upravljanje javnim dugom, te finansijskom i nefinansijskom imovinom, prava i obaveze korisnika budetskih sredstava, ovlatenja vlade, ministarstva finansija i ministra finansija, u izvravanju budeta za tekuu godinu, kazne za neispunjenje obaveza te druga pitanja u izvravanju budeta. Proces donoenja Obraiva Ministarstvo finansija Predlaga Vlada Donosilac Skuptina (Parlament) Budet se sastoji od opeg i posebnog dijela i plana razvojnih programa. Opi dio budeta ini Raun prihoda i rashoda i Raun finansiranja. Posebni dio budeta sastoji se od plana rashoda i izdataka budetskih korisnika rasporeenih u tekue i razvojne programe za tekuu budetsku godinu i naredne dvije godine. Plan razvojnih programa po godinama ine planovi razvojnih programa budetskih korisnika koji su utvreni Dokumentom o srednjeronom planu razvoja, posebnim zakonima ili drugim propisima. Prihodi Kantona u FBiH su iz tri izvora: 1. jedinstveni raun 2. indirektni porezi 3. usluge (naknade i naplate)

Raun prihoda i rashoda budeta sastoji se od: 1) Prihoda - porezi koji su utvreni zakonom, - neporezni prihodi kao to su prihodi od poduzetnitva i imovine, - administrativne i sudske naknade i takse i novane kazne, - prihodi ostvareni obavljanjem osnovne djelatnosti i ostalih poslova budetskih korisnika na tritu. 2) Rashoda - za zaposlene, kao to su tekui izdaci za plae, naknade, izdaci za materijal i usluge, - tekui transferi i plaanje kamata, - za subvencije, pomoi i naknade, - kapitalni transferi. U Raunu finansiranja iskazuju se primici od finansijske i nefinansijske imovine, inozemnih i domaih podrki (grantovi) i primljeni krediti i zajmovi, te izdaci za finansijsku i nefinansijsku imovinu i za otplatu zajmova i kredita.

DOKUMENT OKVIRNOG BUDETA - DOB Upravljanje budetom i izrada budeta zasniva se na Dokumentu okvirnog budeta (preliminarni nacrt budeta) koji obuhvata najmanje fiskalnu godinu i dvije naredne fiskalne godine. Osim informacija o srednjoronim planovima korisnika koje su preuzete iz Tabela pregleda prioriteta budetskih korisnika, DOB sadri prenosive trogodinje procjene plafona potronje i prihoda. Takoer, u DOB-u se navedeni prioriteti rashodnovnih politika, na kojima su zasnovana ogranienja potronje za sve korisnike. Pri tome, Dokument okvirnog budeta sadri konsolidovane podatke za sve jedinice unutar jednog nivoa vlasti, npr. DOB za Federaciju BiH sadri i podatke o prihodima i rashodima kantona, opina i vanbudetskih fondova. Osnove za izradu budeta F BiH zasnivaju se na procjeni privrednog razvoja, razvoja socijalnog sektora, makroekonomskih indikatora i prognozi prihoda i rashoda za godine koje su obuhvaene DOB-om. Trogodinje planiranje budeta je obaveza za sve korisnike budetskih sredstava i izvanbudetskih fondova. U skladu sa Makroekonomskim iskazom, koji predstavlja integralni dio Dokumenta okvirnog budeta, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Federalnog ministarstva finansija donosi smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodinji period (tj. za slijedeu fiskalnu godinu i naredne dvije) na usvajanje, koje sadre: 1. pretpostavke drutvenog i privrednog razvoja, 2. osnovne indikatore fiskalne i ekonomske politike Federacije, 3. procjenu prihoda i rashoda, te primitaka i izdataka svih nivoa budeta Federacije, 4. okvirni prijedlog obima finansijskog plana po budetskim korisnicima, 5. ukupan pregled preuzetih obaveza za budet Federacije koje se moraju podmiriti u sljedeim godinama i politiku plana razvojno-investicionih programa. Na osnovu smjernica, ministar finansija upuuje budetskim korisnicima akt o nainu i elementima izrade prijedloga finansijskog plana. Prijedlog finansijskog plana, koji izrauju budetski korisnici, mora sadravati: - prihode i primitke iskazane po vrstama (ukljuujui i prihode koji se smatraju vlastitim prihodima budetskih korisnika), - rashode i izdatke predviene za trogodinji period (budetsku godinu i naredne dvije) razvrstane po budetskim klasifikacijama propisanim u raunskom planu budeta,
10

- planirani broj radnih mjesta i strukturu zaposlenih (za budetsku godinu i naredne dvije) za koje se trae budetska sredstva u skladu sa smjernicama, zakonima i podzakonskim aktima, - obrazloenje finansijskog plana i predvienih potreba kako bi ministarstvo finansija moglo izvriti pregled i analizu svih prijedloga budetskih korisnika, - plan razvojnih programa po godinama svakog budetskog korisnika, a koji su utvreni Dokumentom o srednjeronom planu razvoja, posebnim zakonima ili drugim propisima, - plan nabavke stalne imovine koji obuhvata stalnu imovinu potrebnu za rad budetskog korisnika, - zakonske propise koji omoguavaju njegovu provedbu. Informacije o programima budetskih korisnika, koje korisnici dostavljaju Ministarstvu finansija u okviru Tabela pregleda prioriteta budetskih korisnika u maju, a koje se revidiraju nakon to Skuptina usvoji ogranienje (plafon) potronje za budetskog korisnika, sadre: - strateki cilj budetskog korisnika i najvie odgovorno lice za budetskog korisnika, - naziv programa i nadleni rukovodioc, - opis programa (strateki i programski ciljevi) i aktivnosti koje se odnose na program, - pravno uporite, - potrebna sredstva za provoenje progama, - potreban broj radnika za provoenje programa i - procjenu rezultata, u smislu izlaznih elemenata (outputa), krajnjih rezultata (efekata) i mjere efikasnosti.

Budetski zahtjevi Nakon to korisnici dostave svoje Tabele pregleda prioriteta, Ministarstvo finansija proslijeuje druge Budetske instrukcije korisnicima, koje se odnose na zahtjeve za dodjelu sredstava iz budeta i rokove za podnoenje zahtjeva za dodjelu sredstava i ogranienja u pogledu potronje. Instrukcije sadre osnovni sadraj DOB-a i indikativnu gornju granicu rashoda za narednu fiskalnu godinu za svakog budetskog korisnika, izvedenu iz DOB-a. Vlada uredbom regulie koji prihodi su vlastiti prihodi i nain i rokove raspodjele. Uz procjene prihoda i zahtjeve za odobrenje rashoda budetski korisnici podnose odgovarajue analize ili obrazloenja. Kod kapitalnih projekata, u prvoj godini zahtjev mora sadravati ukupni iznos izdataka projekta, fazni plan upravljanja projektom i procjene trokova za svaku narednu godinu.

Nacrt Budeta Ministarstvo finansija e razmotrit zahtjeve za budetskim sredstvima, predloiti potrebne promjene budetskim korisnicima i izraditi nacrt Budeta te dostaviti vladi do 01. oktobra tekue godine. Nacrt budeta obavezno sadri: - detaljan prikaz svih javnih prihoda i izdataka budeta, - prijedlog upotrebe budetskog suficita, odnosno izvore za finansiranje budetskog deficita, - funkcionalnu klasifikaciju izdataka budetskih korisnika u skladu sa metodologijom koju propisuje ministar finansija, - prihode i izdatke svakog budetskog korisnika u skladu sa prihodima i izdacima (po kategorijama, potkategorijama i stavkama) klasifikacije raunskog plana. U nacrtu budeta utvrditi e se i visina tekue rezerve koja ne smije prelaziti 3% budetskih prihoda bez primitaka.
11

Uz nacrt budeta prilae se obrazloenje koje sadri: - makroekonomske pokazatelje i analizu njihovih efekata iz Dokumenta okvirnog budeta, - podatke o svim prihodima i rashodima prethodne fiskalne godine i izvjetaj o izvrenju budeta u prvom polugoditu tekue fiskalne godine za svakog budetskog korisnika, - podatke o tekuim i dugoronim obavezama na osnovu vanjskog duga Federacije, ukljuujui otplatu glavnice, plaanje kamata i ostalih obaveza na osnovu servisiranja duga, - podatke o obavezama na osnovu unutranjeg duga Federacije, ukljuujui preostalu otplatu glavnice i plaanje kamata, - kapitalne izdatke, - garancije.

Javna rasprava o nacrtu Budeta Vlada upuuje nacrt Budeta u javnu raspravu koju organizuje Ministarstvo finansija. Budetski korisnici, graani i nevladine organizacije u okviru javne rasprave daju komentare, sugestije i prijedloge za izmjenu nacrta Budeta. Rezultate javnih rasprava Ministarstvo finansija uvaava ili ne, ali svakako sumira i prilae uz obrazloenje sa prijedlogom Budeta.

Prijedlog Budeta Nakon razmatranja od strane Vlade, premijer podnosi prijedlog Budeta za slijedeu fiskalnu godinu Parlamentu na usvajanje do 01. novembra tekue godine. Prilikom usvajanja prijedloga Budeta raspravlja se samo o tom dokumentu i o amandmanima (komisije, poslanici, klubovi). Prijedlozi ovlatenih predlagaa o poveanju budetskih izdataka obavezno moraju sadravati i mjere za poveanje prihoda ili smanjenje predvienih rashoda za isti iznos. U dosadanjoj praksi vlasti su vrlo esto usvajale zakone i potpisivale ugovore koji su stvarali nove budetske obaveze a da prethodno nisu bila osigurana novana sredstva.

Budet Nakon usvajanja u Parlamentu (sa prihvaenim amandmanima), najkasnije do 31.12. tekue godine, budet se objavljuje u slubenom listu, nakon ega se i primjenjuje. Primjena Budeta se provodi strogo u skladu sa Zakonom o izvrenju budeta i Zakonom o trezorskom poslovanju.

Privremeno finansiranje Ako Parlament ne usvoji Budet prije poetka fiskalne godine, finansiranje se obavlja privremeno, a najdue za period 01.01. 31.03. (I kvartal). Parlament donosi odluku o privremenom finansiranju. Sredstva sa kojima se raspolae po odluci ne smiju prei Budeta iz protekle godine. Nastavljanje viegodinjih projekata, nabavka roba i usluga, odnosno nastavljanje isplate sredstava za ove svrhe, doputeno je u skladu sa uslovima privremenog finansiranja, s tim da je viegodinje finansiranje ili ovlatenje za budue obaveze odobreno u prethodnim budetima. Budet se mora usvojiti najkasnije 31. marta tekue godine. Ukoliko se Budet ne usvoji do 31. marta, nee se realizovati rashodi u bilo koju svrhu osim otplate zajmova, sve dok se budet ne usvoji. Zakon o budetu Federacije BiH za predstavnike vlasti odgovorne u sluajevima neusvajanja budeta nije predvidio sankcije u bilo kom obliku.
12

Rebalans Budeta Ukoliko se u toku budetske godine zbog nastanka novih obaveza za budet ili promjena privrednih kretanja poveaju rashodi i/ili izdaci, odnosno smanje prihodi i/ili primici budeta, vlada moe, na prijedlog Ministarstva finansija, donijeti odluku o obustavljanju izvravanja pojedinih rashoda i/ili izdataka u trajanju do 45 dana. Mjerama privremenog obustavljanja izvravanja, vlada moe: - zaustaviti preuzimanje obaveza i/ili, - predloiti produenje ugovorenih rokova plaanja i/ili, - zaustaviti preraspodjelu budetskih sredstava, potrebno radi preuzimanja obaveza. Ako se za vrijeme provoenja mjera privremene obustave izvravanja budeta budet ne moe uravnoteiti, vlada mora predloiti Parlamentu izmjene i dopune budeta, najkasnije u roku od 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvravanja budeta. Pored toga, ako prihodi porastu ministarstvo finansija moe takoer odluiti da zapone sa postupcima izmjena i dopuna budeta. Svaka izmjena i dopuna budeta vri se po istom postupku koji se primjenjuje kod usvajanja budeta, to znai da budetski korisnici imaju pravo na preraspodjelu budetskih sredstava.

Budetsko raunovodstvo Budetsko raunovodstvo se zasniva na raunovodstvenim naelima: tanosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i pojedinanom iskazivanju poslovnih dogaaja, te na meunarodnim raunovodstvenim standardima za javni sektor.

Kako postati budetski korisnik? Da bi postali budetski korisnik trebate biti proglaeni organizacijom od posebnog interesa, a za sredstva se podnosi zahtjev. Takoer moete aplicirati projektima po javnom pozivu ili zahtjevima za finansiranje vlastitih Programa prema Vladi i ministarstvima.

Kako nametnuti pitanja za raspravu u Parlamentu? Da bi se nametnula pitanja za raspravu u Parlamentu potrebno je planirati aktivnosti na vrijeme (u tekuoj za narednu godinu). Drugi nain sistematinog nametanja pitanja za raspravu je kroz ukljuivanje u izradu Programa rada Parlamenta i Vlade, a prije svega nadlenog ministarstva, u zadnjem kvartalu godine. Takoer u sluaju hitnih i nepredvidivih potreba mogu se pokretati graanske inicijative, a parlamenti moraju biti otvoreni za vane i hitne potrebe graana (informacije o vezi izmeu Parlamenta i budeta u Prilogu 3).

Informisanje javnosti Objavljivanje u slubenim glasilima DOB-a, Budeta, Zakona o izvravanju budeta, kao i svake izmjene i dopune budeta, zatim svakog koritenja tekue rezerve, kao i odluka o dugu, jamstvima i zajmovima, u roku deset dana od dana njihovog donoenja je zakonska obaveza. Tromjeseni, polugodinji i godinji izvjetaji o izvrenju budeta objavljuju se u slubenim glasilima, u roku od deset dana od dana njihovog podnoenja, u skladu sa zakonom. Zakon predvia i da se svi dokumenti navedeni prethodno, kao i mjeseni izvjetaj o izvrenju budeta, objavljuju na slubenoj stranici Ministarstva finansija.

13

VREMENSKI OKVIRI U PROCESU BUDETIRANJA FEDERACIJE BIH

IZRADA I DONOENJE BUDETA
Aktivnost Kantonalna ministarstva finansija poinju pripremu DOB-a Interesne grupe, organizacije i graani mogu dostaviti svoje zahtjeve za finansiranje nadlenim ministarstvima i Vladi Izvjetaje o privrednoj i fiskalnoj politici za tekuu godinu, te plan za slijedeu budetsku godinu i procjenu razvoja za sljedee dvije godine izrauju nadleni organi Federacije Vlada F BiH usvaja smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodinji period Kantonalne Vlade usvajaju Dokument okvirnog budeta Na osnovu smjernica, ministar finansija budetskim korisnicima upuuje akt o nainu i elementima izrade prijedloga finansijskog plana Ministar finansija razmatra finansijske planove i programe budetskih korisnika i istim predlae potrebne promjene planova budetskih korisnika Vlada F BiH usvaja DOB za tri godine Ministarstvo finansija proslijeuje Instrukcije budetskim korisnicima, u pogledu pripreme zahtjeva za dodjelu sredstava iz budeta, rokove za podnoenje zahtjeva za dodjelu sredstava i ogranienja u pogledu potronje Budetski korisnici dostavljaju svoje zahtjeve ministarstvu finansija Interesne grupe, organizacije i graani mogu dostaviti svoje zahtjeve za finansiranje Ministarstvo finansija razmatra procjene prihoda i zahtjeve za odobrenje rashoda budetskih korisnika i nakon konsultovanja i pregovaranja sa budetskim korisnicima predlae visinu sredstava za svakog budetskog korisnika Prijedloge finansijskih planova izvanbudetskih fondova nadleno ministarstvo dostavlja vladi uz prethodnu saglasnost ministra finansija Ministar finansija upuuje vladi nacrt budeta Javne rasprave Ukoliko u toku razmatranja nacrta predloenog budeta doe do neslaganja izmeu ministra finansija i ministara odgovornih za pojedine budetske korisnike, ministar finansija je obavezan da izradi izvjetaj za vladu, koja donosi konanu odluku Premijer podnosi Parlamentu prijedlog budeta, finansijske planove izvanbudetskih fondova uz obrazloenje, te DOB kao osnovi informacija za izradu budeta Interesne grupe, organizacije i graani mogu dostaviti svoje zahtjeve poslanicima da lino ili kroz radna tijela djeluju amandmanski Radna tijela Parlamenta raspravljaju o predloenom Budetu, daju miljenje i prijedloge amandmansko djelovanje Parlament zakonodavno tijelo usvaja predloeni budet sa prihvaenim amandmanima Ako Parlament ne donese Budet prije poetka fiskalne godine, finansiranje se obavlja privremeno, a odluku o privremenom finansiranju donosi Parlament Rok februar februar mart 01.05.

31.05. juni maj - juni

juni

30.06. 01.07.

01.08. 01.08. 01.08. 30.09.

20.09.

01.10. 01.10. 01.11. 01.10. 01.11.

01.11.

01.11. 31.12. 01.11. 31.12. 31.12. 31.03.

14

IZVRAVANJE, NADZOR I REVIZIJA BUDETA

Aktivnost Budeti kantona, gradova i opina i finansijski planovi izvanbudetskih fondova objedinjuju se na nivou kantona i dostavljaju Federalnom ministarstvu finansija radi konsolidiranja Ministarstvo finansija F BiH duno je dostaviti Ministarstvu finansija i trezora BiH Izvjetaj o konsolidiranom dugu Federacije sa stanjem duga na dan 31. decembra prethodne fiskalne god. Ministarstvo finansija duno je podnositi vladi mjesene finansijske izvjetaje Rok 15 dana od dana njihovog donoenja 31.03.

Ministarstvo finansija duno je podnositi vladi tromjesene i polugodinje finansijske izvjetaje

Svi budetski korisnici podnose ministru finansija tromjesene finansijske izvjetaje sa obrazloenjima koja se odnose na programske rezultate izvrenja budeta Ministar finansija obavezan je izvjetavati vladu o koritenju budetskih rezervi Vlada izvjetava Parlament o koritenju budetskih rezervi Vlada najmanje dva puta godinje razmatra izvjetaje o poslovanju izvanbudetskih korisnika Izvjetaji o izvrenju budeta i finansijskih planova izvanbudetskih fondova za svako tromjeseje fiskalne godine objedinjuju se i dostavljaju ministarstvu finansija Budetski korisnici i izvanbudetski fondovi obavezni su izraditi godinji obraun svog finansijskog plana za prethodnu godinu i dostaviti ih nadlenom ministarstvu finansija i nadlenim institucijama u skladu sa zakonom i drugim propisima Ministarstvo finansija izrauje konsolidirani godinji obraun za budetske korisnike i godinji obraun za prethodnu fiskalnu godinu Konsolidirani godinji obrauni budeta kantona, gradova i opina i finansijskih planova njihovih izvanbudetskih fondova objedinjuju se na nivou kantona i dostavljaju ministarstvu finansija Vlada F BiH izvjetaj o izvrenju budeta Federacije za prethodnu godinu podnosi na usvajanje Parlamentu

30 dana od zavretka izvjetajnog razdoblja 60 dana od zavretka izvjetajnog razdoblja 30 dana nakon isteka svakog tromjeseja tromjeseno polugodinje polugodinje 30 dana po zavretku obraunskog perioda 28.02.

15.04.

15. 05.

30.06.

15

Dijagram uea graana i NVO-a u procesu budetiranja

Graani i NVO upuuju svoje prijedloge visokoprioritetne potronje nadlenim resornim ministarstvima, kako bi isti razmotrili njihovo uvrtavanje u Pregled prioriteta ministarstva

Graani i NVO provjeravaju u objavljenom DOB-u da li su njihovi prijedlozi odobreni i, ukoliko potrebno, obraaju se resornom ministarstvu za dodatne informacije

Graani i NVO koriste rasprave MF sa resornim ministarstvima kako bi pokuali odbraniti prijedloge koji nisu odobreni u DOB-u 7. korak: Rasprave budetskih korisnika sa Ministarstvom finansija/Vladom

Graani i NVO koriste javnu debatu za prijedloge koji se nisu nali u konanom budetskom ogranienju, sa konkretnim prijedlozima programa koji su odobreni a manjeg su prioriteta ili za koje se oekuje da e imati manji uinak

2. korak: Iskaz o srednjoronoj makroekonomskoj i fiskalnoj prognozi

4. korak: Dokument okvirnog 5. korak: budeta Poetna sektorska ogranienja

8. korak: Konana budetska ogranienja i dokumentacija programskog budeta 9. korak: Godinji budet i pratea dokumentacija

10. korak Usvajanje budeta na Parlamentu

1. korak: Instrukcije za pregled budeta i budetski kalendar

3. korak: Pregled prioriteta budetskih korisnika

6. Korak: Zahtjevi budetskih korisnika

Feb Instrukcije za budetske korisnike br. 1 Pregled budeta i budetski kalendar

Juli Instrukcije za budetske korisnike br. 2 Poetna budetska ogranienja i instrukcije za izradu zahtjeva budetskih korisnika

Okt Instrukcije za budetske korisnike br. 3 Konana budetska ogranienja i instrukcije za izradu dokumentacije programskog budeta/ planova potronje

16

GRAANSKO UEE U BUDETIRANJU Uslovi nedefinisanog zakonodavnog okvira uea graana, organizacija i interesnih grupa u donoenju odluka na nivou vlasti Federacije BiH, prije svega budetiranju, ograniili su mogunosti ali ne i u potpunosti sprijeili neposredno djelovanje. Novci graana (budetska sredstva) bi trebalo da slue javnom interesu, no meutim kroz primjer Zakona o budetima Federacije BiH iz 2006. godine moemo dobiti realnu sliku odnosa vlasti prema inicijativama i prijedlozima civilnog drutva. Osim za budetske korisnike i predstavnike zakonodavne i izvrne vlasti ni u jednom lanu tog zakona nije predviena mogunost uea graana u kreiranju budeta. Transparentan (otvoren) proces planiranja budeta prua graanima mogunost da istaknu i zatite sopstvene interese i da imaju vie uticaja i kontrole nad odlukama koje se donose, jer ukljuenost graana u zakonodavnu proceduru definie ulogu graanina i vlasti (pluralistika / graanska perspektiva). Dok se danas u svijetu koriste razliiti modeli ukljuivanja graana u proces donoenja odluka, pa ak predviaju i kroz standarde (sistem upravljanja kvalitetom po meunarodnoj normi ISO 9001:2000), naalost u Bosni i Hercegovini i neki od oblika koji su i zastupljeni u pravnim aktima dosljedno se ne provode. Razlozi neprovoenja postojeih modela kod graana su nepoznavanje budetskih procesa i naina ukljuenja, dok vlast uglavnom nije uinila nita da kvalitetno informie i motivie stanovnitvo. Potrebno je maksimalno iskoristiti postojee mogunosti uea graana u budetiranju da bi doli do to transparentnijeg procesa i pravednije raspodjele budetskih sredstava. Jedan od rijetkih modela uea graana u donoenju odluka koji nalazimo u naim pravnim aktima, ali i u primjeni, su javne rasprave. Pored javnih rasprava postoji jo nekoliko modela u primjeni: iniciranje amandmana, graanske inicijative (pojedinci, interesne grupe, oblici lokalne samouprave), podnoenjem prijedloga, upuivanjem zahtjeva, lobiranja itd. Takoer su mogui ali vrlo rijetko u primjeni na kantonalnom nivou zborovi graana i referendumi.

Upuivanje zahtjeva U periodu pripreme DOB-a je mogue upuivanje zahtjeva za finansiranje i sufinansiranje nadlenim ministarstvima i Vladi od strane interesnih grupa, organizacija i graana. Takoer i u periodu pripreme nacrta budeta, kada svi budetski korisnici dostavljaju zahtjeve, je mogue dostaviti zahtjev za finansiranje i sufinansiranje ministarstvu finansija od strane interesnih grupa, organizacija i graana. Zahtjevi moraju biti detaljno obrazloeni sa konkretnim primjedbama i prijedlozima te utvrenim prioritetnim potrebama.

Javna rasprava Javna rasprava koja zakonom nije dovoljno odreena, u praksi egzistira kao jedan od znaajnih institucionalnih oblika uea graana u drutvenom ivotu. Javne rasprave svakom pojedincu pruaju mogunost da razmatra svako drutveno pitanje i da ga kritiki preispituje u cilju pronalaenja adekvatnih rjeenja. Dok se zborovi graana organizuju za ui krug graana koji ive na uem lokalitetu, o javnoj raspravi moe biti govora samo onda kada je u njoj angaovana najira javnost, irok krug graana. Javne rasprave o budetu organizuju i odravaju ministarstva finansija, i kroz njih se dolazi do podataka, miljenja struke i alternativnih stavova u vezi sa predloenim. Ministarstva finansija kroz javnu raspravu imaju obavezu da obrazloe postojeu regulativu, DOB i predloeni budet.
17

U praksi redovno obim i irina javne rasprave ovisi o raspoloivom vremenu nakon usvojenog nacrta odnosno zakonskog roka donoenja budeta. Nakon usvajanja nacrta budeta, Vlada upuuje nacrt u javnu raspravu koju organizuje ministarstvo finansija, a u njoj uestvuju budetski korisnici i svi zainteresovani, to je mogunost za predstavljanje zahtjeva interesnih grupa, organizacija i graana.

Iniciranje amandmana Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga Budeta i Zakona podnosi se u obliku amandmana, a pravo predlaganja amandmana ima svaki poslanik u Skuptini, svaki klub naroda, svaki klub poslanika, radna tijela Skuptine i Vlada. Proslijeivanjem zahtjeva prema ministrima, poslanicima, klubovima i radnim tijelima Skuptine, ukoliko su kvalitetno obrazloene potrebe, postoji mogunost njihovog amandmanskog djelovanja.

Graanska inicijativa O graanskoj inicijativi govorimo kada graani sami pokreu raspravu o odreenom pitanju, koje zahtjeva hitno rjeavanje, traei od zakonodavnog tijela da raspravlja o tom pitanju i da donese odluku u to kraem roku. Pokretanje graanskih inicijativa nije vremenski definisano, kao u prethodno navedenim modelima, te se mogu pokrenuti tokom cijele godine. Npr. U veini Skuptina je Poslovnicima regulisano da udruenja graana neposredno ili putem poslanika pokrenu inicijativu, podnesu prijedlog i miljenja za rjeavanje pojedinih pitanja iz nadlenosti Skuptine, Skuptina je duna da o tim inicijativama, prijedlozima i miljenjima zauzme stav i da o svom stavu na odgovarajui nain obavijesti udruenje graana koji su pokrenuli inicijativu, odnosno dali prijedlog ili miljenje.

18

FORMULAR ZA GRAANE I NEVLADINE ORGANIZACIJE ZA FINANSIRANJE PRIJEDLOGA VISOKOPRIORITETNE POTRONJE IZ BUDETSKIH SREDSTAVA
Organizacija koja podnosi zahtjev: Kontakt osoba i br. tel.:

Naziv prijedloga:

Opis prijedloga (analiza situacije, vrsta i broj korisnika, zakonska regulativa, tj. da li je predloena potronja predviena zakonom, itd.)

Resor i nadleno ministarstvo:

Oekivane finansijske implikacije:

2008. _________ KM

2009. _________ KM

2010. _________ KM

naredne godine _________ KM

Planirani nain finansiranja: (budetska sredstva, naplata usluga, kredit, donacije ili kombinacija istih)

Opis jedinice mjere Oekivani direktni izlazni rezultati

2008.

2009.

2010.

Oekivani krajnji rezultati (efekti)

Troak po jedinici izlaznog rezultata)

________ KM

________ KM

________ KM

Mjesto i datum

Ime i prezime podnosioca, potpis

19

Grafiki prikaz procesa budetiranja sa moguim oblicima graanskog uea

20

Nastavak reforme u procesu planiranja i pripreme budeta u BiH Ministarstva finansija Federacije BiH i kantona su prije vie od dvije godine poela sa sveobuhvatnom reformom budetiranja. Do sada su uvedeni mnogobrojni procesi i analitiki instrumenti koji omoguavaju i podravaju srednjorono planiranje budeta i jaaju vezu izmeu planova i politika vlade i raspodjele budeta, a koji su u skladu sa procesima i elementima opisanim ranije u ovoj brouri. Novi instrumenti koji su uvedeni ukljuuju Tabele pregleda prioriteta budetskih korisnika (koje predstavljaju informacije o prioritetima u potronji, zasnovano na prioritetima vlade, i koje omoguavaju protok informacija od korisnika ka viim instancama) i ogranienja (plafone) potronje budetskih korisnika (tj. gornju granicu za zahtjev budetskog korisnika). Nakon donoenja odluke o konanim ogranienjima potronje korisnika, raspodjela budeta se prezentira u formatu programskog budeta. Dokumentacija programskog budeta sadri detaljne informacije o svakom budetskom korisniku, kao to je: Iskaz o namjerama korisnika po pitanju ta namjerava postii (tj. stratekom cilju) ta korisnik prua ili proizvodi kako bi ostvario ovaj strateki cilj (tj. budetske programe) Detaljne informacije o trokovima svakog programa (po glavnim ekonomskim kategorijama) Planirani i ostvareni rezultati svakog programa (tj. mjere izlaznog rezultata, krajnjeg rezultata i uinkovitosti, kako bi se mjerio uspjeh ili neuspjeh i vrijednost realiziranog za uloeni novac za svaki program). Osim toga, od korisnika se oekuje da pripreme Bilans tabelu budetskog korisnika, koja na jednostavan nain prikazuje razlike izmeu novog prijedloga budeta i prologodinjeg, usvojenog plana budeta. Sva odstupanja se klasificiraju po politikama, npr. pojanjavajui da li se radi o novim rashodovnim inicijativama, utedama, prilagodbama za promjene u cijenama ili platama itd., u skladu sa glavnim ekonomskim kategorijama. Dokumentacija programskog budeta i Bilans tabela znaajno jaaju transparentnost pripreme budeta, jasno prikazuju razloge za troenje budetskih sredstava i poveavaju vrijednost dobivenu za uloeni novac (informacije o deset koraka srednjoronog planiranja budeta u Prilogu 3).

21

PRILOZI 1. IZVODI IZ POSLOVNIKA O RADU SKUPTINE UNSKO-SANSKOG KANTONA 1.1. Donoenje budeta Kantona i usvajanje izvjetaja o izvrenju budeta (Osnovne odredbe o postupku za donoenje drugih akata Skuptine) lan 144. (1) Nacrt, odnosno Prijedlog kantonalnog budeta, Zakona o izvrenju budeta i izvjetaj o izvrenju budeta utvruje Vlada i dostavlja ih predsjedavajuem Skuptine, sa obrazloenjem i potrebnom dokumentacijom. lan 145. (1) U postupku za donoenje akta iz prethodnog stava shodno se primjenjuju odredbe Zakona o proraunima/budetima Federacije Bosne i Hercegovine, Zakona o budetu Unsko-sanskog kantona, kao i ovog Poslovnika, ukljuujui rokove propisane ovim zakonima. 1.2. Javna diskusija o nacrtu zakona, drugog propisa ili opeg akta lan 119. (1) Kada Skuptina ocijeni da se zakon u izradi bavi pitanjima koja su posebnog znaajna za graane, preduzea, ustanove i druge organizacije i zajednice, te da je potrebno izvriti ire konsultacije, Skuptina zakljukom odluuje da se o nacrtu zakona ili pojedinim pitanjima iz tog nacrta otvori javna rasprava. (2) Skuptina moe donijeti odluku iz prethodnog stava na inicijativu predlagaa zakona, klubova poslanika ili Vlade ukoliko ona nije predlaga zakona. lan 120. (1) Zakljuak o otvaranju javne rasprave sadri odredbe o subjektima koji e organizovati i provesti raspravu, obimu rasprave, kao i nainu financiranja i roku za njeno provoenje. (2) O rezultatima javne rasprave Skuptini se podnosi izvjetaj koji sadri primjedbe, prijedloge i miljenja. lan 121. (1) Predlaga zakona duan je da prilikom izrade prijedloga zakona uzme u obzir primjedbe, prijedloge i miljenja sadrana u izvjetaju o javnoj raspravi, kao i da obrazloi razloge zbog kojih nije pojedine primjedbe, prijedloge ili miljenja uvrstio u prijedlog zakona. (2) Izuzetno, ako je radno tijelo koje podnosi izvjetaj o rezultatima javne rasprave istovremeno i predlaga zakona, moe zajedno sa izvjetajem dostaviti prijedlog zakona, a Skuptina e na istoj sjednici razmatrati izvjetaj i prijedlog zakona. lan 122. (1) Odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na javnu raspravu o nacrtu zakona, shodno se primjenjuju i na javnu raspravu o nacrtima drugih propisa ili opih akata Skuptine.

22

2. PROGRAMSKO BUDETIRANJE Osnovne karakteristike Fokus planiranja i pripreme budeta na osnovu uinka je na efikasnosti i pruanju odgovora na pitanja kao to su: (1) ime se neka radna jedinica bavi, (2) koliko se este bavi time i (3) koliko to kota. Najjednostavniji nain pripreme budeta na osnovu uinaka je ako se polazi od programa jedinice, koji se mjere kroz vrijeme i u poreenju sa drugim jedinicama. Prednosti ovog pristupa su da rezultira informacijama koje mogu biti vrlo korisne u svrhe analize/donoenja zakona i donosiocima odluka i da povezuje trokove sa ciljevima programa, potrebama drutva i politikama Vlade. Osim toga, informacije koje su sadrane u ovakvim budetima su predoene na opteprihvaen nain podjele po ekonomskim kategorijama, a trokovi pripreme su izmeu skupog ali korektnog budetiranja po nultom osnovu i manje zahtjevne ali i manje efektivne metode inkrementalnog budetiranja. Meutim, prikupljanje informacija o uinku i poreenje istih iziskuje dosta vremena, i, da bi bilo maksimalno efektno, objektivnu i nezavisnu evaluaciju (kontrolu). Programski zasnovano budetiranje ima tri koraka: 1. Planiranje 2. Programiranje 3. Budetiranje

Jaanje srednjoronog procesa planiranja i izrade budeta u BiH (prilog sadri jednostavan konceptualni okvir i pregled procesa srednjoronog planiranja i pripreme budeta i naina na koji bi se taj proces mogao primijeniti u BiH) Budet je primarni instrument kojim Vlada raspolae u implementaciji svojih politika. On je sredstvo kojim se vladini strateki prioriteti prenose u usluge, programe i aktivnosti kao odgovor na socijalne i ekonomske potrebe graana u zemlji. Meutim, kako sam godinji budet nije dovoljan da se osigura postizanje vladinih ciljeva, u mnogim zemljama se uvodi proces srednjoronog planiranja budeta, koji podrazumijeva da se individualni udio u raspodjeli budeta zasniva na konkretnim Vladinim prioritetima. Ured Vlade Velike Britanije za meunarodni razvoj, uz angaman konsultantske kue PKF, prua podrku dravnom i entitetskim Ministarstvima finansija, s ciljem unaprjeenja procesa i sistema planiranja budeta u BiH u okviru Projekta Jaanja upravljanja javnim finansijama u BiH. Kako izgleda moderni proces srednjoronog planiranja budeta? Moderni proces srednjoronog planiranja budeta je proces koji: ima jasno definisan budetski kalendar i raspodjelu odgovornosti; navodi jasnu fiskalnu strategiju zasnovanu na nivou raspoloivom nivou sredstava; prioretizira raspodjelu ogranienih sredstava na najvanije ekonomske i socijalne prioritete Bosne i Hercegovine; unaprijeuje predvidivost budetskih politika i nivoa finansiranja u narednom srednjeronom periodu, osigurava efikasnije i djelotvornije koritenje javnih sredstava; unaprijeuje transparentnost odgovornost vladinih politika, programa i procesa donoenja odluka; i osigurava da e se prilikom donoenja odluka i kreiranja politika uzeti u obzir i finansijski uinci koje e te odluke imati po budet u narednom periodu.

23

S ciljem olakanja pomenutog procesa, Ministarstva finansija u BiH su u proteklim godinama pripremala svake godine Dokumente okvirnog budeta koji sadravaju srednjorone fiskalne projekcije za tekuu i dvije naredne godine. Uz podrku DFID-ovog Projekta Jaanje upravljanja javnim finansija, sva tri Ministarstva finansija su nedavno izradila osnovni okvir Srednjoronog planiranja i pripreme budeta u BiH u 10 koraka, kao osnovu za dalju reformu3.

ta je Srednjoroni proces planiranja i pripreme budeta u 10 koraka? Okvir 10 koraka sadri srednjoroni budetski proces izloen kroz jasno definirane aktivnosti i rokove za njihovo izvravanje koji je mogue uskladiti izmeu svih nivoa vlasti. Svaki korak zavisi od svih aktera ukljuenih u proces koji, u svakoj od kljunih faza procesa u toku godine, trebaju pruiti adekvatne informacije, te dati preporuke i donijeti odgovarajue odluke. Stoga djelotvorno srednjorono planiranje budeta zahtijeva zalaganje i disciplinu svih strana ukljuenih u budetski proces (ukljuujui Vladu/Vijee ministara, Parlament, Ministarstva finansija/i trezora i budetske korisnike). U grafikonu je izloen grafiki prikaz 10 koraka, a saetak svakog od koraka sa opisom odgovornosti je sadran u daljem tekstu.

Srednjorono planiranje i priprema budeta u BiH u 10 koraka

4. korak Dokument okvirnog budeta 2. korak Iskaz o srednjoronoj makroekonomskoj i fiskalnoj prognozi 1. korak Instrukcije za pregled budeta i budetski kalendar 3. korak Pregled prioriteta budetskih korisnika

7. korak Rasprave budetskih korisnika sa Ministarstvom finansija/Vladom 8. korak Konane gornje granice rashodai dokumentacija programskog budeta

5. korak Poetne gornje granice rashoda budetskih korisnika

10. korak Usvajanje budeta na Parlamentu

6. Korak Zahtjevi budetskih korisnika

9. Godinji budet i pratea dokumentacija

Feb
Januar

Mar

Apr

Maj

Jun

Jul

Avg

Sep

Okt

Nov

Dec
Decembar

Feb Instrukcije za budetske korisnike br. 1 Pregled budeta i budetski kalendar

Juli Instrukcije za budetske korisnike br. 2 Poetne gornje granice rashoda i instrukcije za izradu zahtjeva budetskih korisnika

Okt Instrukcije za budetske korisnike br. 3 Konane gornje granice rashodai instrukcije za izradu dokumentacije programskog budeta

Po tom modelu, svaki godinji budet se izrauje u obliku rolling trogodinjeg plana budeta, sa procjenom tekueg budeta iz prve godine kao polaznom takom za budet narednih godina (uz izmjene i dopune u smislu ekonomskih prilagodbi i vladinih odluka iz oblasti politika). Pristup prikazan moe vrlo jednostavno da se primjeni na svakom nivou vlasti u BiH.

24

Budetske instrukcije br. 1 sadre pregled budeta i budetski kalendar (pripremaju Ministarstva finansija) Prvi korak u efikasnom budetskom procesu je priprema Instrukcija za budetske korisnike koje sadre pregled aktivnosti na pripremi budeta i budetski kalendar, a dostavljaju se svim budetskim korisnicima (Budetske instrukcije br. 1). Slanje tih Instrukcija na samom poetku kalendarske godine osigurava injenicu da sve strane mogu efikasnije planirati vlastite obaveze i izvriti adekvatnu raspodjelu resursa. Instrukcije pripremaju relevatna Ministarstva finansija/i trezora (MF) u skladu sa usklaenim budetskim kalendarom koji odobrava Vlada/Vijee ministara i/ili Fiskalno vijee4, a isti sadri kljune rokove zaizvravanje pojedinih aktivnosti. Drugi korak: (Dravni) Iskaz o srednjoronoj makroekonomskoj i fiskalnoj prognozi (priprema Direkcija za ekonomsko planiranje i Odjeljenje za makroekonomske analize, a odobrava Fiskalno vijee) Iskaz o srednjoronoj makroekonomskoj i fiskalnoj prognozi definie okvir fiskalnog planiranja i nivo ukupnih sredstava na raspolaganju Vladi/Vijeu ministara za sljedei budet i budet dvije naredne godine. Iskazom se utvruju osnovne ekonomske pretpostavke i projekcije prihoda, te definie vladin poetni fiskalni poloaj (ukljuujui raspodjelu prihoda izmeu razliitih nivoa vlasti). U idealnom sluaju, prognoza bi trebala naznaiti i generalne i sektorske prioritete Fiskalnog vijea, na nivou cjele zemlje, kako bi se njome pruile smjernice za dravu i entitete pri utvrivanju i razvoju prioriteta njihovih rashodovnih politika. Prijedlog je da nacrt iskaza priprema Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) i Odjeljenje za makroekonomske analize (OMA), te da se isti predaje Fiskalnom vijeu na razmatranje na poetku budetskog ciklusa (npr. u martu ili prvom dijelu aprila), kako bi se osiguralo dovoljno vremena za Vijee ministara i entitetske vlade da izrade vlastiti srednjoroni plan rashoda (Dokument okvirnog budeta), ukljuujui poetne godinje gornje granice rashoda za budetske korisnike. Trei korak: Tabele pregleda prioriteta budetskih korisnika (pripremaju budetski korisnici i dostavljaju ga Ministarstvu finansija/i trezora) U ranoj fazi budetskog procesa, svaki budetski korisnik bi trebao izvriti pregled politika i prioriteta u okviru svog polja nadlenosti (zdravstvo, obrazovanje, socijalna zatita itd.), a u kontekstu opih ciljeva vladinih politika i svih sektorskih strategija koje je definisala i odobrila Vlada/Vijee ministara5. Budetski korisnici bi u okviru ovog procesa trebali ocijeniti uinak postojeih programa. Budetski korisnici takoer trebaju identificirati nove prijedloge potronje koji predstavljaju prioritet za finansiranje u narednom periodu (a proizili su iz odluka/politike Vijea ministara), kao i mogue opcije za ostvarenje interne utede smanjenjem izdvajanja za ili ukidanjem programa i aktivnosti koje ne ostvaruju planirane rezultate ili vie ne predstavljaju prioritet. Tabele pregleda prioriteta budetskih korisnika se sastoje iz slijedeih tabela: o liste tekuih programa, usluga i aktivnosti o liste novih visokoprioritetnih prijedloga potronje za razmatranje u toku dolazee budetske godine. o liste predloenih opcija utede (koja se zasniva na programima niskog prioriteta i onima koji daju nedovoljne rezultate). Svrha ovog procesa je osigurati vei doprinos budetskih korisnika u procesu utvrivanja prioriteta u ranoj fazi budetskog procesa (tj. prije donoenja odluka o poetnim gornjim granicama rashoda za budetske korisnike), te pruiti priliku Vladi/Vijeu ministara da izvri odabir prijedloga novih politika i opcija utede koje bi se ukljuile u poetne gornje granice rashoda6 (pri tome ne premaujui ukupan iznos raspoloivih sredstava).
Neke zemlje su uvele Komisije za budet ili Budetske kabinete, koji se sastoje od ministara ministarstava koji su najvei potroai, koji predstavljaju potkomisije Vlade i koji su zadueni za upravljanje budetskim procesom i za donoenje odluka. 5 Mnogi opi ciljevi politika i sektorske strategije e se utvrditi u Iskazu o makroekonomskoj i fiskalnoj prognozi i Srednjoronoj razvojnoj strategiji, s tim da oba dokumenta odobrava Vlada/Vijee ministara. 6 Poetni prijedlozi koje odobrava Vlada/Vijee ministara su preciznije postavljeni i ocijenjeni (ukljuujui detaljno obrazloenje i iskaz o uinku) u zahtjevima budetskih korisnika, u kasnijoj fazi budetskog procesa.
4

Prvi korak:

25

etvrti korak: Dokument okvirnog budeta (Preliminarni nacrt budeta) (za Vladu/Vijee ministara priprema Ministarstvo finansija/i trezora) Obino se deava da ukupna sredstva potrebna za finansiranje svih predloenih novih prijedloga potronje budetskih korisnika uveliko premauju ukupan nivo raspoloivih sredstava. U tim okolnostima, jasno je da Vlada/Vijee ministara ne moe dodijeliti sredstva i odobriti sve zahtjeve budetskih korisnika. Stoga Vlada/Vijee ministara mora donijeti odluku o najviim prioritetima izmeu konkurentskih zahtjeva, te u skladu s tim i raspodijeliti raspoloiva budetska sredstva. U djelotvornom budetskom procesu, Ministarstvo finansija/i trezora priprema za Vladu/Vijee ministara analize i preporuke koji su najbitniji prioriteti u smislu ekonomskog i drutvenog razvoja BiH koji se mogu finansirati iz budeta u narednom periodu. Po primitku tabela pregleda prioriteta budetskih korisnika, a prije nego donese preporuke u vezi gornjih granica rashoda, Ministarstvo finansija/i trezora bi trebalo organizirati sastanke sa svakim budetskim korisnikom pojedinano kako bi analizirali predloene prioritete i njihove trokove. Dokumenti okvirnog budeta pruaju konsolidirane analize prioriteta (predloenih u Tabelama pregleda prioriteta budetskih korisnika) i preporuke za Vladu/Vijee ministara o ukupnom iznosu budetskih sredstava koja mogu biti dodjeljena pojedinim budetskim korisnicima (kroz gornje granice rashoda), a u kontekstu ukupnih makro-ekonomskih i fiskalnih ogranienja i stratekih ciljeva politika naznaenih u Iskazu o makro-fiskalnoj prognozi. Dokument okvirnog budeta, po usvajanju od strane Vlade/Vijea ministara efektivno postaje Preliminarni nacrt budeta za narednu i dvije sljedee fisklane godine.

Poetne gornje granice rashoda budetskih korisnika (Budetske instrukcije br. 2) (odobrava Vlada/Vijee ministara, a dostavlja Ministarstvo finansija/i trezora) Po usvajanju Dokumenta okvirnog budeta od strane Vlada/Vijee ministara, Ministarstvo finansija/i trezora obavjetava svakog budetskog korisnika o odobrenim poetnim gornjim granicama rashoda budetskih korisnika (putem Instrukcija za budetske korisnike broj 2). Gornjim granicama rashoda utvruje se ukupan iznos sredstava na raspolaganju svakom budetskom korisniku pojedinano. U okviru gornjih granica rashoda budetskih korisnika trebaju biti utvrena sva sredstva na raspolaganju budetskom korisniku (ukljuujui budetska sredstva, procjenu vlastitih prihoda budetskog korisnika, donatorsku pomo, itd). esti korak: Zahtjevi budetskih korisnika (pripremaju budetski korisnici) Zahtjevi budetskih korisnika su osnovno sredstvo putem kojeg budetski korisnici predstavljaju svoje konane procjene budeta, ukljuujui prethodno odobrene nove prijedloge potronje i opcije utede. Ove procjene (zahtjev) trebaju biti prezentirane po ekonomskim kategorijama, te ukljuiti i ukupan broj zaposlenih predvien u narednom periodu. Zahtjevi budetskih korisnika trebaju biti u skladu sa odobrenim politikama i aktivnostima (ukljuujui prethodno odobrene nove prijedloge potronje i opcije utede) i moraju ostati u okviru gornije granice rashoda odobrene od strane Vlade/Vijea ministara i sadrane u Instrukcijama br. 27. U okviru ovog koraka, vodi se rasprava o tehnikim pitanjima (ukljuujui bilo kakva pitanja koja se tiu trokova) izmeu savjetnika za budet pri Ministarstvu finansija/i trezora i slubenika sektora za budet u okviru budetskih korisnika. Ministarstvo finansija/i trezora prua savjet Vladi/Vijeu ministara o tome da li je budetska potronja u skladu sa vladinim prioritetima potronje i da li je ukupna budetska potronja usklaena sa fiskalnim ciljem. Ministarstvo finansija/i trezora analizira zahtjev svakog budetskog korisnika i daje preporuke Vladi/Vijeu ministara.

Peti korak:

U pristupu po najuspjenijoj praksi, zahtjevi budetskih korisnika se pripremaju i prezentirau na programskoj osnovi. Meutim, u ovoj fazi reforme budeta, budetski zahtjevi e se pripremati na tradicionalan nain, po ekonomskoj strukturi, ali u skladu sa gornjom granicom rashoda odobrenom od strane Vlade/Vijea ministara. Dokumenti programskog budeta e biti pripremani po usvajanju nacrta budeta od strane Vlade/Vijea ministara.

26

Sedmi korak: Rasprave sa budetskim korisnicima (koordinira Ministarstvo finansija/i trezora u ime Vlade/Vijea ministara) Nakon pregleda predatih zahtjeva budetskih korisnika Ministarstvo finansija/i trezora poziva pojedine budetske korisnike Ministarstvu finansija/i trezora i Vijeu ministara da detaljno obrazloe svoje zahtjeve za budetskim sredstvima. U ovom periodu Ministarstvo finansija/i trezora moe uputiti zahtjev za dodatnim informacijama kojim bi se detaljnije obrazloio zahtjev budetskog korisnika. Vlada/Vijee ministara zatim vri pregled cjelokupnih rezultata tih razgovora i razliitih zahtjeva za dodatnim sredstvima i donosi konanu odluku o iznosu poetnih gornjih granica rashoda za svakog budetskog korisnika (ukljuujui odobrena dodatna sredstva za postojee programe, nove prijedloge potronje i eventualne opcije utede) u skladu sa ukupnom fiskalnom strategijom.

Osmi korak: Usvajanje nacrta budeta od strane Vlade/Vijea ministara i dostavljanje uputa budetskim korisnicima (Budetske instrukcije br. 3) (konane gornje granice rashoda izdaje MF/iT, a dokumentaciju programskog budeta pripremaju budetski korisnici) Kasnije u toku procesa planiranje budeta, DEP i OMA (po potrebi) pripremaju revidirane makroekonomske prognoze i projekcije prihoda. U skladu sa eventualnim revidiranim projekcijama prihoda, ukoliko je to potrebno, Ministarstvo finansija/i trezora pravi reviziju projekcija rashoda. Ministarstvo finansija/i trezora podnosi konani nacrt budeta Vladi/Vijeu ministara na usvajanje. Nakon to se izvre konane prilagodbe kako bi se projekcije rashoda uskladile sa eventualnim revidiranim projekcijama prihoda, Vlada/Vijee ministara odobrava konane gornje granice rashoda za svakog budetskog korisnika. Zatim Ministarstvo finansija/i trezora izdaje instrukcije svakom korisniku u vezi sa njihovom gornjom granicom rashoda, koja ukljuuje sve odobrene nove/proirene/obnovljene programe i utede zajedno sa instrukcijama (Budetske instrukcije br. 3) o pripremi dokumentacije programskog budeta.8 Deveti korak: Podnoenje godinjeg budeta i pratee dokumentacije (priprema MF i budetski korisnici) Nacrt Zakona godinjeg budeta izrauje Ministarstvo finansija/i trezora. Pratea dokumentacija se priprema na osnovu ulaznih elementata koje obezbjeuju budetski korisnici. Nakon toga budetski korisnici dostavljaju kompletnu dokumentaciju programskog budeta (usklaenu sa konanim gornjim granicama rashoda) Ministarstvu finansija/i trezora. Dokumentacija programskog budeta sainjava dio pratee dokumentacije koja se uz prijedlog godinjeg budeta dostavlja Parlamentu. Vaan element Okvira srednjoronog planiranja budeta jeste jaanje fiskalne transparentnosti i odgovornosti. To podrazumjeva da se Parlamentu i javnosti dostavljaju mnogo detaljnije informacija u vezi budeta. To takoer znai pozivanje na odgovornost Vlade/Vijea ministara za odluke koje je donijela u vezi raspodjele budetskih sredstava na nain koji bi trebao omoguiti adekvatnu protuvrijednost za uloeni novac poreskih obveznika. Uvoenjem programskog budeta kao dijela srednjoronog okvira budeta omoguava se Parlamentima da dobiju sveobuhvatne informacije o ciljevima i uincima programa i usluga koje Vlada/Vijee ministara finansira. Ovakve sveobuhvatne informacije omoguit e adekvatnu raspravu o raspodjeli budetskih sredstava, ime e se osigurati konzistentnost izmeu ekonomskih i socijalnih ciljeva politike Vlade/Vijea ministara i raspodjele budetskih sredstava.

Dokumentacija programskog budeta bi trebala unaprijediti transparentnost time to se Vladama/Vijeu ministara, parlamentu i javnosti u Bosni i Hercegovini prua detaljne informacije o ciljevima, finansijskim sredstvima i oekivanim rezultatima vladinih programa i aktivnosti.

27

Pored dokumenta programskog budeta, jedan od kljunih dokumenat u prateoj dokumentaciji je i Bilans tabela za budetske korisnike. Namjera tabela je da budu lako itljiv saeti dokument u kome e budetski korisnici istai razlike izmeu nacrta budeta za narednu godinu u poreenju sa raspodjelom budeta u tekuoj godini. Razlike se obrazlau po ekonomskoj klasifikaciji, po tri glavne kategorije (i) makroekonomske prilagodbe (npr. za inflaciju ili rast plaa), (ii) odobrene nove prijedloge potronje i (iii) odobrene opcije utede. Pratea dokumentacija bi trebala ukljuiti: Informaciju o budetu upuenu Parlamentu od strane Premijera u kojoj se naznauje vladina srednjorona fiskalna strategija (fiskalni cilj, te prioritetne politike i razvojni ciljevi u narednom srednjoronom periodu); aurirani Iskaz o srednjoronoj makroekonomskoj i fiskalnoj prognozi s pregledom makroekonomskih i ekonomskih pretpostavki koje su osnova budeta za dolazeu i dvije naredne godine, zajedno sa procjenama ukupne potronje; i nizom informacija (npr. kapitalni budet, finansije vanbudetskih fondova, obrazloenje unutranjeg i vanjskog duga i meuvladini fiskalni odnosi).

Deseti korak: Usvajanje budeta (Parlament) Kada se budet usvoji od strane Vlade/Vijea ministara (a na dravnom nivou potom i od strane Predsjednitva BiH), Prijedlog Zakona o godinjem budetu se alje Parlamentu na usvajanje. Odmah nakon to Vlada/Vijee ministara usvoji Nacrt Zakona o godinjem budetu pratea dokumentacija se dostavlja Parlamentu. Parlament raspravlja o budetu i usvaja ga u njegovom konanom obliku. Po trenutnom Zakonu o budetu (odnosno Zakonu o finansiranju Institucija BiH na dravnom nivou), Zakon o godinjem budetu treba da bude usvojen od strane Parlamenta ne kasnije od 31. decembra. Usvajanje Parlamenta je i posljednji korak u procesu izrade budeta. U skladu sa ciljem fiskalne transparentnosti i odgovornosti, kompletna budetska dokumentacija treba biti dostupna Parlamentu i javnosti, a sve parlamentarne rasprave otvorene za javnost. Svaki prijedlog Parlamenta u vezi izmjena i dopuna budeta bi trebao biti u skladu sa ukupnom fiskalnom strategijom dogovorenom od strane Fisklanog vijea i fisklanim ciljem Vlade/Vijea ministara.

28

3. ULOGA PARLAMENTA U BUDETSKOM PROCESU Koja je uloga Parlamenta u budetskom procesu? Parlament mora osigurati raspodjelu budetskih sredstava u skladu sa prioritetima drutva, tako to e: o Analizirati obrazloenje odluka o potronji budetskih sredstava, imajui u vidu prioritete drutva o Stimulirati javnu debati o prioritetima i opcijama potronje sredstava o Izraditi amandmane zasnovane na prioritetima drutva, ukoliko raspodjela budeta nije zasnovana na stvarnim prioritetima Parlament usvaja budet samo ukoliko je ostvariv i fiskalno odgovoran, tako to e: o Osigurati da se ne troi vie prihoda nego to se odgovorno moe prikupiti o Usvojiti one zakone koji se realno mogu isfinansirati Parlament mora analizirati uinkovitost i djelotvornost prijedloga/zahtjeva potronje, tako to e: o Provjeriti da li programi pruaju adekvatnu vrijednost za uloeni novac u smislu onoga to se proizvodi (izlaznih rezultata) i utjecaja koje oni imaju na ciljeve politika (krajnjeg rezultata). Parlament mora pratiti izvrenje budeta Vladinih institucija, tako to e: o Sagledati i analizirati rezultate Vladine potronje i mjeriti (ne)uspjeh i vrijednost za uloeni novac o Sagledati Vladine godinje finansijske izvjetaje i izvjetaje eksterne revizije. Parlament mora omoguiti demokratsko uee u budetskom procesu (kroz svoju ulogu u usvajanju budeta). Kako moe Parlament poboljati transparentnost budeta? Parlament moe poboljati transparentnost tako to e traiti kvalitetnije informacije i opravdanje budetske potronje postavljajui slijedea pitanja: o Da li su parlamentu dostavljene jasne, konkretne i potpune informacije? o Da li su informacije dovoljne da bi Parlament mogao donijeti kvalitetnu odluku i usvojiti budet? o Da li su rezultati potronje proteklih perioda jasno navedeni? o Po kojem osnovu je Vlada odredila prioritete potronje? Da li su obavljene konsultacije sa svim relevantnim interesnim grupama? o Da li su u prijedlogu budeta date pretpostavke na kojima se budet zasniva? o Da li su procesi pripreme, izvrenja i izvjetavanja budeta transparentni? Kako moe Parlament ojaati odgovornost budeta? Parlament moe ojaati odgovornost budeta analizirajui ciljeve, trokove i rezultate budetskih programa: o Da li su budetski programi u skladu sa prioritetima drutva i Vlade (npr. sa prioritetima navedenim u Sredjoronoj razvojnoj strategiji)? o Da li postoji srednjoroni budetski okvir koji sadri Vladinu fiskalnu strategiju, prioritetne politike i planove potronje (npr. za sektore obrazovanja ili zdravstva)? o Da li su Vlada i budetski korisnici dostavili mjere uinka na osnovu kojih prate uspjeh sprovoenja prioritetnih politika i rashodovnih planova? Koji se rezultati postiu troei budetska sredstva na predloene budetske programe? Da li su rezultati programa u skladu sa nivoom potronje? Ukoliko ne, zato? Da li korisnici dostavljaju dovoljno informacija o uinku programa? Ko je ili ko bi trebao biti odgovoran za uspjeh programa? Kojim instrumentima raspolae Parlament kako bi poboljao transparentnost i ojaao odgovornost u procesu planiranja budeta? Dokumentacija programskog budeta i Bilans tabela budetskog korisnika su dva instrumenta koja mogu biti od velikog znaaja za Parlament. Oba pruaju dosta detaljnije informacije o ciljevima, trokovima i uinku budetskih korisnika nego to je to bio sluaj u prolosti.

29

Koritena literatura Knjige i publikacije: DFID-ov program Jaanje upravljanja javnim finansijama u BiH, projekt Ured za meunarodni razvoj Velike Britanije (UK Department for International Development) BiH Vijee ministara Srednjorona razvojna strategija (2004), Sarajevo Utjecaj uvoenja programskog budetiranja na transparentnost i odgovornost javnog sektora u BiH, mr. Naida Trki Legislativa: Zakon o budetima u FBiH (Slubene novine FBiH br. 19/06) Poslovnik o radu Skuptine Unsko-sanskog kantona Zakon o trezoru FBiH (Slubene novine FBiH", br. 58/02 i 19/03) Kantonalni zakoni o izvrenju budeta Web-stranice: Vlada F BiH (www.fbihvlada.gov.ba) OHR (www.ohr.int) a) Naa reformska agenda Agenda reformi dogovorena izmeu Vlade BiH i meunarodne zajednice (July, 2002) b) Ope informacije o OHR-u OSCE (www.oscebih.org) a) Uputstvo o budetu i finansijama za opine u BiH b) Izvjetaj o ueu graana i o njihovom utjecaju na opinske budete za 2007. godinu u BiH

30