,

DEMOGRAFIJA
Stanovnitvo je objekat multidisciplinarno istra!ivanja. Specijalizirana geografska disciplina koja se bavi prouavanjem stanovnitva pojavljuje se tek u novije vrijeme (geografija stanovnitva- a kod nas se 70-tih pojavljuje naziv demogeografija . !eografija je znanstvena disciplina koja s aspekta me"usobnog uticaja prirodne osnove i stanovnitva prouva i objanjava funkcionalno-prostorne odnose i fizionomska obilje#ja $emljine povrine. Demo eo ra"ija je znanstvena disciplina u sklopu druvene geografije koja prouava stanovnitvo kao subjekt vrlo slo#enih prostornih odnosa i obilje#ja radi razumjevanja i objanjavanja geopovrinske stvarnosti te njezine transformcije i valorizacije. % demodeografskom prouavanju stanovnitva& posebice u razumijevanju prostornih razlika & kartograski prikaz je va#no sredstvo analize i zakljuivanja. Demo eo ra"iji je najbli!a demo ra"ija- samostalna disciplina u sklopu drutvenih znanosti koja prouava stanovnitvo s kvantitativnog i kvalitativnog aspekta. 'omo(u statistikih metoda razmatra broj& razvoj& sastav stanovnitva& prirodno i mehaniko kretanje. #itan teorijski pojam savremene demo ra"ije jeste demo ra"ski ra$voj% on o$na&ava slo!en proces ra$voja sanovnitva koji implicira istra!ivanje) a me'u$avisnosti kretanja stanovnitva i promjene struktura b me'uuticaje pojedinih komponenti kretanja stanovnitva i promjene njegovih struktura& s jedne& te promjene u ekonomskim& socijalnim& politikim i ostalim faktorima& s druge strane. RA()OJ DEMOGEOGRAFIJE *emogeografija se pojavljuje izme"u dva svjetska rata u njemakoj geografiji. +. Schluter je ve( ,-,-. godine u svom djelu najavio disciplinu koja (e se baviti razmjetajem stanovnitva. .e"utim u ve(ini zemalja ova disciplina osamostaljuje se poslije *rugoga svjetskog rata. /. 0agielski izdvaja etri pristupa geografskom objektu istra#ivanja) a* +ronoloki (regionalni 1 polazi od pretpostavke da svi geografski sadr#aji imaju smjetaj koji se mo#e polo#ajem oznaiti prema drugim smjetajima i podrujima. Svi geog. +bjekti imaju svoju kvalitetu kao i apsolutni i relativni polo#aj (dominiraju 2prostorne promjene3 b ekoloki pristup- proistjee iz veze izme"u prirode i drutva & objekat istra#ivanja je odnos stanovnitva i prirode (u irem smislu okolia c prostorno%analiti&ki- vezan je uz kvalitativne promjene u istra#ivanju& nastale poetkom 70-tih primjenom kvalitativnih metoda i raunala. 4eliku va#nost ima razmjetaj razliitih objekata i stanovnitva. 0/!567S85 istie da se stanovnitvo u geogr. 5stra#ivanjima razmatra dvojako) statiki i dinamiki. d Eklekti&ki pristup- zapravo i nije pristup u prvom smislu rijei& jer obuhva(a radove s nejasnom metodoogijom i radove s djelovima drugih navedenih pristupa9 te teti potvr"ivanju demogeografije kao znanstvene discipline.

>

,ri ra$doblja ra$voja demo eo ra"ije I - je "a$a osamostaljivanja & koja traje do :0-tih god. 'ozornost se davala povjesnom razvoju& prostornim razlikama u razmjeatju& gusto(i i strukturi& ali i biolokim i socioekonomskim obilje#jima stanovnitva. II% obu+va.a /0 i 10%te & demogeografija usmjerila se posbeno u S/* i 4.;ritaniji& prema kvalitativnim metodatama analize& prema socijalnoj fizici i prostornim aspektima III% odnosi se na 20%te i 30%te & kad nastaju nove tendencije u razvoju geografije stanovnitva. <ajvie su uvjetovane uvoenjem humanistikih pristupa i drugim promjenama u konceptu gografije u cjelini S,A4O)4I5,)O 6ojam i $na&ajke Stanovnitvo je skup osoba koje !ive i rade na nekom dijelu $emljine povrine & skup u kojem svaka jedinka sudjeluje sa svojim posebnim obilje#jima. .o#e se gvoriti o stanovnitvu svijeta& kontinenta& zemalja& regija i naselja. Stanovnitvo oznaava ukupan broj osoba& ali i samo dio tog skupa& npr. stanovnitvo kolske dobi. <o treba ista(i da stanovnitvo nije samo jednostavan broj pojedinaca& ono je to tek pri odre"enju brojnosti& a u svemu ostalome stanovnitvo je posebna& nova kvaliteta nastala udru#ivanjem osobina pojedinaca koje ga ine. 'ojedinac nu#no bioloki stari& a stanovnitvo se mo#e i podmla"ivati. $naajke stanovnitva se neprestano mijenjaju& vremenski i prostorno i to na razliitim razinama populacijskog sustava. Sa svojim temeljnim $na&ajkama& kao to su broj& brzina brojanog porasta ili smanjenja& stastav prema razliitim obilje#jima& prostorna pokretljivost i razmjetaj stanovnitva ima veliku va#nost u svim podrujima drutvenog #ivota. *emografski resursi va#an su dio ukupnog razvoja. =azvijene zemlje& mahom s niskim natalitetom& zahva(ene su demografskim starenjem& tj. imaju veliki udio starog stanovnitva. Stanovnitvo (njegov broj& sastav i dinamika vrlo je bitno u domeni potronje dobara i usluga. +dere"uje ukupna sredstva potrebna za #ivot i sve vrste usluga (zdravstvene& obrazovne idr.

Osnovne jedinice u istra!ivanju stanovnitva +snovne jedinice i istra#ivanju stanovnitva posbno s gledita upotrebe statistikih podataka (popisa i vitalne statistike su) osoba (stanovnik & obitelj& ku(anstvo i naselje kao najmanja teritorijalna jedinica.

C Osoba ili stanovnik jeste osoba nastanjena u odre"enom mjestu (naselju . ?a se jedinica podrobnije oznaava prema obilje#ju podskupa kome pripada npr. @ivoro"eno djete& umrla osoba& udana #ena& visokoobrazovana osoba... Obitelj% se temelji na odnosima koji su u drutvu priznati pravnim propisima ili obiajima. % drutvima evropskog tipa obitelj se poglavito temelji na vezi supru#nika s jedne strane i na srodstvu roditelja i djece s druge strane. 7u.anstvo% srodstvo je znaajka koja razlikuje obitelj od ku(anstva. 8u(anstvo je slo#ena jedinica drutveno-ekonomskog obilje#ja koje se& prema me"unarodnoj preporuci& definira kao skup osoba koje #ive u istom stanu i koje se zajedniki hrane& ali ne moraju biti u rodu. 4aselje- (naseljeno mjesto je ovjekovo obitavalite. 'ojam se primjenjuje za svaki vie-manje kompaktan skup ku(a (zgrada bez obzira na njihov broj i veliinu- od zaselaka do najve(ih gradova.. u demografskoj statistici se pod naseljem naje(e razumijeva samostalno naselje koje ima svoje stanovnike& teritorij i ime- dakle nije dio drugog naselje. 'odaci o glavnim obilje#jima stanovnitva obra"uju se na razini naselja. I$vori podataka o stanovnitvu8 ,. popisi stanovnitva% su glavni izvor podataka o stanovnitvu& provodili su se i u davnoj prolosti (najstatriji 8ina >000 g. '.n.e a znanstvena naela i metodologija savremenih popisa prvi put su primjenjeni prilikom popisa u ;elgiji ,AB:. god.. svi savremeni popisi imaju nekojilo zajednikih obilje#ja) - provode se periodi&no9 svaki+ :0%tak odna - po pravilu obu+vataju ukupno stanovnitvo odre'eno teritorija - podaci se prikuplaju neposredno od stanovnika - podaci popisa odnose se na odre'eni trenutak% ;kriti&ni trenutak< =to je obi&no kad je prstorna pokretljivost najmanja9 iako popis mo!e trajati i nekoliko dana pa i sedmica* prilikom upotrebe podataka ra$li&iti+ popisa treba voditi ra&una o8 - usporedivosti teritorija (o granicama naselja i administrativno-teitorijalnih jedinica u vrijeme popisa - koncepciji popisivanja ( stalno stanovnitvo& prisutno& uobiajno boravite - usporedivosti definicija i klasifikacija (modaliteta za pojedina obilje#ja >. demo ra"ska =vitalna statistika* - na njoj se temelji prouavanje prirodnog kretanja stanovnitva. 4italni doga"aji (ro"enja& smrti& vjenanja prate se danomice& bilje#e u matinim knjigama i obra"uju u statistikim slu#bama. C. re istar stanovnitva - u registar se upisuju svi stanovnici neke op(ine. =egistar se redovno vodi i u svakom trenutku pru#a sliku stavrnog stanja stanovnitva. 'odaci se redovno dopunjuju& posebice mjesta boravka. D. posebne slu!bene statistike o pojedinim skupinama stanovnitva% statistike su#be prikupljaju podatke koji se odnose na odre"ene skupine stanovnitva& ili slu#e za posebne potrebe (statistika zaposlenih& statistika poljoprivrede& kolska& zdravstvena itd.

:. ankete o stanovnitvu koje provode statisti&ke slu!be% razliite ankete provode se npr. + #ivotnom standardu& o fertilitetu& profesionalnoj orjentaciji kolaraa.. B. ra$li&iti upravni i dr> re istri =ba$e podataka* pri pojedinim upravnim i drutvenim slu!bama% va#an su izvor podataka npr.& matine knjige&vojni registri& registri biraa.. 7. terenska sondiranja i istra!ivanja - nu#na su za podrobnije prouavanje stanovnitva A. ostali i$vori =katastar?karte i operati? literatura i sl* - me"u ostalim istra#ivanjima va#no mjesto zauzima katastar i struna literatura ( iz svih znanstvenih disciplina koje se bave prouavanjem stanovnitva. RA(MJE5,AJ S,A4O)4I5,)A 4A (EM@JI Op.a obilje!ja 'rostorni razmjetaj stanovnitva na $emlji je neravnomjeran. 'remda dananja tehnologija omogu(ava ljudima da #ive na gotovo svakom dijelu $emljine povrine& odre"ena podruja nisu privlana za naseljavanje& djelomice zbog tekih pa i surovih uvjeta za #ivot (krajnje suni krajevi& visoki planinski predjeli& vrlo hladni krajevi . 'rostorni razmjeataj stanovnitva je odre"en samo prirodnim faktorima (prirodni determinizam & me"utim priroda je dala temelj dananjem razmjetaju stanovnitva svijeta& a drutveno-povjesna zbivanja ssu nadgradnja. %nutar irokog prirodnogeografskog okvira znaajke razmjetaja stanovnitva sna#no su uvjetovane drutvenoekonomskim faktorima. 7ontinentalne i re ionalne ra$like> <a $emlji #ivi oko B&: mild.& satanovnika. 'rosjena gusto(a naseljenosti $emlje iznosi ,C stanovnika na , kmE& ali je primjetniji podatak o naseljenosti njenog kopneno dijelaprosjena gusto(a je DC&D na ,kmE& a naseljenog kopna D7&D stanovnika na ,kmE. <a razini kontinenata uoavamo izrazito neravnomjeran razmjetaj9 tri petine svjetskog stanovnitva #ivi u /ziji i to na neto manje od tre(ine naseljenog svjetskog kopna. /frika je druga po udjelu u ukupnoj populaciji& a 6vropa tre(a. /zija i 6vropa osta(e jo dugo najgu(e naseljeni kontinenti. GAS,OBA 4ASE@JE4OS,I 'od gusto(om naseljenosti podrazumijevamo broj stanovnika koji #ive u nekom podruju (na jedinici povrine & izra#ava se dakle relativnom vrijedno(u (stanovnitvoFpovrina . +sim toga razumijeva razmatranje vodoravne udaljenosti

: stanovnika od stanovnika& naseobine od naseobine& kao i 2optere(enje3 nekog prostora stalnim iFili privremenim stanovnitvom.. 7ate ori$acija usto.e naseljenosti +visno o tome s kojom se povrinom stavlja broj stanovnika u odnos& razlikujemo) Aritmeti&ka ili op.a relativna usto.a pokazuje ukupan broj stanovnika na jedinici povrine& naje(e na , kmE . ?aj pokazatelj oznaava prosjek i ima sve nedostatke prosjenih vrijednosti. /nalitika upotrebljivost mu je ve(a ako se rauna za vie postornih jedinica (op(ina & te ako se analiziraju odstupanja od prosjeka za ve(u regiju ili cijelu zemlju. Radi potpunije spo$naje primjenjuju se i posebne usto.e naseljenosti8 - "i$ioloka- pokazuje br. Stanovnika na jedinici povrine pogodne za obradu - poljoprivredna- broj poljoprivrednika (ukljuuje i uzdr#avane lanove obitelji na jedinici poljoprivredne povrine (kmE& ha - a rarna- broj poljodjelaca na jedinici oraninih povrina. 'oljoprivredna i agrarna gusto(a uporebljavaju se kao temelji pokazatelji agrarne prenapuenosti - ruralna gusto(a- broj stanovnika na jedinici povrine seoskog podruja neke zemlje ili regije - urbana% broj gradskog stanovnitva na jedinici urbane povrine nenaseljeni prostori (anekumene obuhvataju uglavnom klimatski surove& ogoljele i neplodne prostore (/rktik&/ntartik& planinska podruja srednje /zije& S5 Sibira& S$ /ngloamerike& S 6urope i krajnjeg juga 0 /merike. 7ate orije usto.e naseljeosti) a rijetko naseljeni& s manje od ,: stanovnina na ,kmE& b srednje naseljeni& sa ,B do BD stanovnika na , kmE& c gusto naseljeni sa B: do ,,: stanovnika na , kmE d prenaseljeni sa vise od ,,: stanovnika a ,kmE ,. rijetko naseljeni prostori obuhvataju B0G kopna& ali u njima #ivi samo oko ,CG ovjeanstava. +bilje#avaju sve kontinente& a posebno /ziju& S /friku i /ustraliju. 'rosjena gusto(a naseljenosti 7 stanovnika na ,kmE pokazuje da su gotovo >FC kopna na $emlji zapravo populacijska pusto (anekumena i polupusto (subekumena . >. srednje naseljeni prostori ine etvrtinu naseljenog kopna i u njima #ivi petina ovjeanstava. .nogi od tih djelova bogati su prirodnim resursima i u njima se kriju stvarne mogu(nosti daljeg populacijskog razvoja. C. gusto naseljeni prostori zahvataju :G naseljenog kopna i u njima #ivi ,DG ovjeanstva. <ajzastupljeniji su u /ziji i 6vropi& a pripadaju i S5 dijelovi S/*-a i 05 dio brazilskog primorja. D. prenaseljeni prostori obhvataju oko AG naseljenog kopna&a u njima #ivi gotovo polvica ovjeanstva. <ajzastupljeniji su u /ziji i 6vropi. % uvjetima nedovoljne razvijenosti ti su krajevi #arita populacijskih i drutveno-ekonomskih teko(a savremenog svijeta. 'roblem prenaseljenosti- sna#no priti(e savremeno ovjeanstvo& a teko(e proistjeu iz neuskal"enoh odnosa stanovnitva i proizvedenih dobara. +n je vezan uz paraurbanizaciju& rairenu pojavu koja zaotrava drutvene odnose i zagorava #ivot stanovnitvu nedovoljno razvijenih zemalja.

B <ajva#nije je odrediti optimalnu naseljenost jer je prenaseljenost sve to prelazi tu vrijednost.& a sve to je manje smatra se rijetkom naseljeno(u. Optimalna naseljenost +ptimalni broj stanovnika je teko odrediti da bude op(eprihvatljiv - nije preporuljivo promatrati optimalnu naseljenost kao statino obilje#je. % ekonomskom smislu optimalna naseljenost smatra onaj broj stanovnika koji u odre"enim razvojnim uvjetima& tehniko-tehnolokim& prirodnim& kuturnim i socijalnim proizvodi najve(i dohodak per capita. Slino istie i 'etersen& on definira kao broj stanovnika koji u odre"enim prirodnim& kulturnim i socijalnim uvjetima proizvodi najve(u mogu(u ekonomsku dobit. AR#A4I(ACIJA <ajve(a promjena u razmjetaju stanovnitva svijeta u posljednja dva stolje(a& uz interkontinentalne migracije& odnosi se na brzi porast urbane populacije. 'roces je zapoeo u 6vropi u dananjim industrijaliziranim (razvijenim zemljama& a zatim se sukcesivno irio i na zemlje u razvoju& gdje se urbana populacija neprestano pove(ava. Arbani$acija je najmasovniji proces savremenog ovjeanstva. ?aj proces regionalno gledano vodi neminovnom smanjenju seoskog i porastu gradskog stanovnitva& tj& sve ve(em okupljanju ljudi u velikim gradovima. <aziv urbanizacija potie od lat. =ijei urbs- grad& prema tome urbanizacija bi mogla znaiti razvoj gradova& no urbani$acija je danas iri pojam koji obu+va.a ne samo pojavu i ra$voj radova ne o i slo!ene promjene u ruralnim sredinama9 $a+valjuju.i kojima se smanjuju i uklanjaju ra$like i$me'u sela i rada9 pa tako seoska naselja postaju urbani$irana> S obzirom na nain kako se oituje u prostoru urbanizaciju mo#emo podijeliti na primarnu i sekundarnu> 6od primarnom podrazumijeva se postanak i razvoj 2formalnog grada3 tj. +kupljanje stanovnitva u granicama gradova ili u njihovim rubnim zonama. 'rimarnom urbanizacijom nastaju dakle kompaktno izgra"ene urbane tvorevine koje postaju #arita sekundarne urbanizacije. 6od sekundarnom urbani$acijom razumijevaju se demografske& drutvenoekonomske& funkcionalne& fizionomske i druge promjene koje smanjuju agrarna obilje#ja ruralnih sredina u korist urbanih obilje#ja. Sekundarna urbanizacija se najjae oituje u okolici velikih gradova& oko koji nastaju prigradske urbanizirane zone& prostorno i funkcionalno povezane s gradom. Svijet u cjelini i pojedine zemlje zasebno prolaze ra$li&ite "a$e urbani$acije& naje(e su to tri faze) predindustrijska (primarna & industrijska (sekundarna i metropolitanska (tercijarna predindustrijska "a$a) stupanj urbanizacije je vrlo nizak& i udio gradskog stanovnitva ne prelazi estinu ukupnog stanovnitva. 4eliki

7 gradovi razvijaju se samo kao metropole carstva& tj. !lavna upravna sredita. <eke zemlje u razvoju su jo u toj fazi. Industrijska "a$a) glavne poticaje urbanom razvoju daju sekundarne djelatnosti& prije svega industrija. 'revladava migracija selo-grad. %dio gradskog stanovnitva iznosi >FC ukupnog stanovnitva. Metropolitska "a$a8 obilje#ava razvijene zemlje. $bog visokog standarda& velikog broja automobila& i razvijene mre#e prometnica dolazi do metropolizacije. Sredinji garadovi postupno gube stanovnitvo& a rubne se zone naseljavaju i urbaniziraju (migracija grad-okolica . $a urbanizaciju je karakteristino okupljanje stanovnitva& to rezultira visokom gusto(om stanovnitva u urbanim podrujima. Arbani$acija i ra$vijenost %rbanizacija u razvijenim zemljama usko je povezana s industrijalizacijom& s promjenama u poljoprivredi i s razvojem moderne prometne mre#e. ?e drutvenoekonomske promjene pojavljuju se najprije u $. 6vropi & gdje su praene prelazom radne snage iz poljoprivrede u industriju i uslu#ne djelatnosti& to je pak rezultiralo migracijom ljudi iz ruralnih u urbana podruja. Sline promjene deavale su se i u /ngloamerici i dr. =azvijenim zemljama) 0apan& /ustralija9 pa tako nastaje i nekoliko velikih metropolskih sredita) 7ondon& ?okHo& <eI Jork. RA()OJ S)JE,S7OG S,A4O)4I5,)A % pradavnim vremenima stanovnitvo je bilo malobrojno i na rubu opstanka. 'rirodne nepogode i drutvene neda(e (poplave& sue& bolesti& ratovi&glad uzrokovale su visoku smrtnost& pa nije bilo porasta stavnovnitva unato vrlo viskoj rodnosti.. u takvim prilikama bila je vrlo slaba gusto(a naseljenosti& na to upu(uju primjeri dananjih ljudskih zajednica koje se jo bave lovom& ribolovom i sakupljanjem prirodnih plodova. 'rijelaz s nomadskog stoarenja na poljodjelstvo i #ivot u stalnim naseljima smatra se jednim od najve(ih koraka u razvoju ovjeka. 7amo ide &ovje&anstvo%#udu.i ra$voj 'rema prosjenoj godinjoj stopi porasta broja stanovnika u periodu od ,--0>000 godine koja za cijeli svijet iznosi ,&:,G ovjeanstvo bi se udvostruilo u DB godina& a stanovnitvo /frike sa stopom od >&A:G za samo >D godine. Strunjaci %<-a daju dugorone procjene na temelju tri pretpostavljenih stopa rodnosti) visoke& srednje i niske. =azlike izme"u rezultata su optimistine i pesimistine stope znatne. =aunano po visokoj stopi na $emlji bi >0:0 godine bilo ,>&: mild. Stanovnika& a >,:0 godine bilo bi ak >A mild. +d pojedinih kontinenata najve(e smanjenje udjela stanovnitva u ukupnom stanovnitvu biti (e u 6uropi. % drugoj skupini sva (e podruja imati pove(anje udjela samo (e u 8ini biti osjetno smanjenje. <ajve(e pove(anje udjela (e biti u /frici (potkraj

A stolje(a (e svaki etvrti stanovnik #ivjeti na tom kontinentu. dok /zija (e i dalje biti populacijsko te#ite svijeta. ,EORIJE A RA()OJA S,A4O)4I5,)A Rane rasprave 4e( u uenju 8onfucija i drugih starih kineskih filozofa nalazimo rasprave o odnosima broja stanovnika i obradivih povrina. .e"u grkim filozofima posebice 'laton i /ristotel razmatrali su optimalan broj stanovnika grke dr#ave s gledita potrebe ouvanja blagostanja dr#ave. % =imskom carstvu je preovladavalo miljenje o potrebi brojnog stanovnitva radi ouvanja vojne mo(i. /rapski filozof 5bn 8halduh razradio je teoriju ciklinog kretanja stanovnitva ovisno o ekonomskim kolebanjima. <iccolo .akijaveli u svom 24ladaru3 navodi da veliko stanovnitvo temelj vladareve mo(i. !iovani ;otero dao je tako"e veliki doprinos teoriji o stanovnitvu (.altus preuzeo & tvrdio je da stanovnitvo te#i rastu do krajnih granica plodnosti& a da su sredstava za #ivot i mogu(nosti njihova pove(anja ogranieni. .erkanitilistika shvatanja u ekonomiji zagovarala su porast stanovnitva& mlada bur#oazija je bila zainteresirana za ve(u ponudu jeftine radne snage. 'rvi predstavnik je bio Kiliam 'etH koji ve(u gusto(u stanovnitva smatra ekonomskom predno(u. % ,A st rasprave obilje#avaju umjerenija i esto pesimistia stajalita glede mogu(nosti pove(anja broja stanovnitva. /dam Smith i Lrancis MuesnaH tvrdili su da mno#enje stanovnitva uvijek prelazi granice bogatstva. Maltu$ijanska teorija 'esimistino stajalite glede porasta broja stanovnika nastavlja i ?omas =obert .altus& sve(enik& ekonomski teoretiar i demograf. .altusova razmatranja temelje se na dvije osnovne postavke (zakona ) a* na prirodnom $akonu stanovnitva i b* $akonu opadaju.i+ prinosa u poljoprivredi> +n polazi od postavke da sve #ivo te#i mno#enju iznad mogu(nosti koje pru#a proizvodnja hrane. 'rema tome stanovnitvo (e se pove(avati mnogo br#e nego proizvodnja hrane. +skudica hrane i glad nu#no (e postati glavni 2oblikovatelj3 veliine stanovnitva. ;it .altusove teorije je u tome da bijedu i siromatvo ni#ih drutvenih stale#a objanjava njihovim navodno prevelikim mno#enjem (prenaseljeno(u . 'otpuno dakle zanemaruje drutvene nepravde ranoga kapitalizma. $duno se zala#e za preventivne mjere koje bi bile zapreka rastu stanovnitva& u to ubraja odga"anje ili odustajanje od braka te ustezanje od spolnog op(enja & ali je bio protiv umjetnih sredstava za spreavanje zae(a. % tzv. 'ozitivne ili sigurne zapreke ukljuuje svaki uzrok koji dovodi do poveanja smrtnosti& i skraenja ljudskog vijeka& kao epidemije& ratove& glad i druge poasti. <ajistaknutiji kritiar ove teorije je =ichard 0ones& koji napominje da svako drutvo svojim institucijama i ponaanjima utie na reprodukcijska obilje#ja stanovnitva& pa je stoga i kretanje stanovnitva u svakom drutvu razliito.

4eomaltu$ijani$am <eomaltuzijanizam (novi& obnovljeni maltuzijanizam je doktrina proistekla iz pokuaja primjene temeljnih zakljuaka izvedenih iz .altusovih uenja. $agovara ograniavanje ra"anja kao bitno sredstvo poboljanja drutvenog blagostanja i to primjenom suvremenijih metoda ograniavanja ra"anja (2umjetnih3 za razliku od .altusa . =ani neomaltuzijanizam obuhvata ,- stolje(e te >0 do kraja tridesetih godina& a savremeni obuhvata razdoblje poslije *rugog svjetskog rata. 'a#nja neomaltuzijanista je prije svega usmjerena na zemlje u razvoju. <eomaltuzijanska shva(anja se A0-tih i -0-tih osuvremenjuju i pojavljuju u novim varijantama. <jihovoj popularnosti pridonose teze o presudnom utjecaju porasta stanovnitva na onei(enje okolia i op(u ekonomsku krizu... Optimisti&ni i dru i pristupi Marksisti&ka teorija 8. .arks se kritiki odnosio prema .altusovim stavovima& ali se nije posebno bavio analizom nekih op(ih aspekata kretanja stanovnitva. 'rouavaju(i kapitalistiki nain proizvodnje .arks je tvrdio da svaki posebni povjesni nain proizvodnje ima svoje posebne zakone o stanovnitvu ija je vrijednost historijska. <jegovi sljedbenici socijalisti bili su optimisti glede rjeavanja problema uzdr#avanja poveanog broja stanovnika. ,e+noloki optimi$am .altuzijanskoj doktrini budu(eg razvoja ovjeanstva suprotan je tzv. ?ehnoloki optimizam. 4jeruje u ovjekovu uro"enu domiljatost& sposobnost prilago"avanja& zamjenjivanja i recikliranja. Sve to daje priliku za predah dok zemlje u razvoju ne zavre demografsku tranziciju. <eoklasini ekonomisti imaju trajno povjerenje u sustav u kojem 2nevidljiva ruka3 tr#ista regulira poreme(aje koji proistjeu iz odnosa stanovnitvoresursi- okoli.. prema tome ako se izvori iscrpljuju& tada sve via cijena smanjuje potronju& potie uvanje i recikliranje& te ubrzava potragu za alternativnim izvorima. 4eutrali$am%i$me'u pesimi$ma i optimi$ma <a ljestvici izme"u katastrofizma i samozadovoljstva smjeteno je nekoliko vrlo razliitih pogleda i ideologija. .e"utim zajedniko im je uvjerenje kako je porast stanovnitva tek jedan od kljunih utjecaja na budu(e odr#anje i napredak ovjeanstva. ,eorija demo ra"ske tran$icije $aetnicima teorije smatraju se K.S. ?hompson i L. K. <otestein& ali je sline ideje imao jo ,-0-. god. francuski demograf /. 7andrH.

,0 ,eorija demo ra"ske tran$icije prikazuje razvoj stanovnitva kao etapni proces (mijene pojedinih etapa i podetapa & a temelji se na &etri bitne postavke8 ,. da sadr#i promjene u rodnosti& smrtnosti i prirodnom prirastu& koje impliciraju i promjene u demografskim i drutveno-ekonomskim strukturama stanovnitva >. da je to povjesni proces koji je pod neposrednim utjecajem faktora ekonomskog i drutvenog razvitka C. da se demografska tranzicija zbiva pod uticajem ukupnog razvoja (modernizacije i da ona povratno djeluje na taj razvoj D. da se utjecaj faktora ukupnog razvoja na natalitet i mortalitet doga"a posedno& tj preko djelovanja tih imbenika na ekonomsko-socijalni sastav stanovnitva. Demo ra"ska tran$icija op(enito oznaava razdoblje prijelaza sa tradicionalnog (primitivnog re#ima reprodukcije stanovnitva& koji obilje#avaju visoke stope rodnosti i smrtnosti& na savremeni (humaniji re#im& koji oznaavaju niske stope. 'roces demografske tranzicije ili prijelaza oznaava korjenit probra#aj re#ima reprodukcije stanovnitva. +znaava& zapravo& populacijsku dinamiko-strukturnu racionalizaciju. ?reba ista(i da se preobrazba prirodnog kretanja stanovnitva zbiva ovisno o drutveno-ekonomskim promjenama. Etape ra$voja stanovnitva8 ,. predtran$icijska etapa to je razdoblje koje prethodi demografskom prijelazu (visokostzacionirana etapa . +dnosi se na dugo razdoblje ruralne ili agrarne civilizacije sve do prvih sluajeva ulaska u etapu demografske tranzicije (poetak ,A st . Stope rodnosti (broj #ivoro"ene djece na ,000 stanovnika bile su izme"u D0 i :0 promila (blizu bilokog maksimuma & te pra(ene u prosjeku tek neto ni#im stopama smrtnosti. 4isoka rodnost bila je usko povezana sa op(im i ekonomskim znaajkama tradicionalnih ruralnih zajednica >. etapa demo ra"ske tran$icije(-podetape) rana&sredinja i kasna . 'redstavlja razdoblje u kojemu pod uticajem sna#nog drutveno-ekonomskog i zdravstvenog napretka dolazi do tranzicije u podruju mortaliteta i tranzicije u podruju nataliteta& tj. *o njihova prijelaza s visoke na nisku razinu. Stoga dolazi do vidljivog poveanja stope prirodnog prirasta& tj do demografske tranzicije (rana tranzcijska podetapa . Smanjivanje smrtnosti nakon odre"enog vremena za sobom povlai i smanjenje rodnosti. ?o rezultira razmjerno niskim stopama prirodnog prirasta oko : promila& uz tendenciju daljeg smanjenja C. posttran$icijska etapa- kada stope rodnosti i smrtnosti su niske i uravnote#ene na gotovo podjednakoj razini (niska stacioniranost . Stope rodnosti su niske& manje od ,D promila& a stope smrtnosti izme"u ,0 i ,> promila& uz tendenciju blagog porasta9 stopa prirodnog prirasta je niska i tendira nultoj stopi ili pak stopi negativne prirodne promjene stanovnistva. ?e se ova etapa najprije pojavljuje u najrazvijenijim zemljama.

,, Demo ra"ska tran$icija u ra$vijenim $emljama i $emljama u ra$voju *emografska tranzicija nedvojbeno je svjetski proces. 4a#an je i ritam demografske tranzicije) u nekim zemljama se zbiva br#e u nekima sporije& me"utim ondje gdje je poela kasnije zbiva se br#e i trajat (e kra(e =ana podetapa demografske tranzicije nastupa sa tranzicijom mortaliteta. $apoela je najranije u Lrancuskoj (sredina ,A st & a tokom ,- st& zahvatila je ostale zemlje zapadne i S$ 6urope. % toj skupini zemalja ova etapa trajala je u prosjeku oko ,:0 godina. =ana tranzicijska podetapa u S/*-u nastupa nakon sredine ,- st.& a u 0apanu poetkom >0 st. Demo ra"ska tran$icija u $emljama u ra$voju u odnosu prema procesu tranzicije u dananjim razvijenim zemljama& ima brojne posebnosti) a tranzicija je nastupila u drugaijim uvjetima unutarnjega drutveno-ekonomskog razvoja b uticaj vanjskih imbenika- svejtskoga ekonomskog razvoja& posebice primjene medicinsko-sanitarnih postignu(a c demografska ekspanzija tj pove(anje stope pozitivne prirodne promjene (prirasta & u zemljama u razvoju mnogo je jaa. d *emografska tranzicija (kako u sferi mortaliteta tako i u sferi nataliteta zbiva se u zemljama u razvoju mnogo br#e. 7RE,A4JE S,A4O)4I5,)A %kupno (op(e kretanje stanovnitva je posljedica prirodnog kretanja i jednog oblika prostorne pokretljivoti (konane migracije prema tome prirodno kretanje i migracija temeljne su odrednice razvitka neke zemlje ili kraja. *N(<-. O (5-6 'ostoji prirodno i mehaniko kretanje stanovnitva. 6rirodno kretanje stanovnitva 'ojam prirodnog kretanja implicira prisutnost biolokih 2prirodnih3 initelja i procesa u tom kretanju& me"utim va#nu ulogu imaju drutveno-ekonomski& kulturni& psiholoki idr faktori. +snovne sastavnice (komponente prirodnog kretanja su rodnost ili natalitet i smrtnost ili mortalitet& a njihova rezultanta je prirodni prirast (inkrement & to uglavnom znai viak broja ro"enih nad brojem umrlih. <o sve e(e je obrnuto& to je negativni prirast& tj prirodno smanjenje ili prirodna depopulacija9 ali pojavljuje se i nulti prirast ili prirodna stagnacija. Pto znai da prirodna promjena mo#e biti pozitivna& negativna i stagnacijska. Rodnost ili natalitet% je pozitivna stastavnica prirodnog kretanja stanovnitva koja utjee na porast stanovnitva. % u#em smislu pojmovi natalitet i fertilitet razlikuju se u nainu izraunavanja pokazatelja. 4atalitet je broj #ivoro"enih u odnosu prema ukupnom stanovnitvu& a "ertilitet broj #ivoro"enih u odnosu prema #enskom stanovnitvu u fertilnoj dobi (tj od ,:-D- god. . pojam fertilno razdoblje ili razdoblje reprodukcije& oznaava razdoblje u kojem je osoba fizioloki zrela za sudjelovanje u reprodukciji.

,> Lertilitet se povezuje i sa pojmom "ekonditet tj> plodnosti. 'od tim pojmom podrazumijeva se potencijalna fizioloka plodnost& a pod fertilitetom ostvarena (efektivna plodnost izra#ena stvarnim brojem djece. Odrednice rodnosti- me"u mnogobrojnim imbenicima koji odre"uju razinu rodnosti nekog stanovnitva razlikuju se tri me"usobno povezane skupine) ,. biloki imbenici& >. ekonomski i drutveni i C. psiholoki. <adalje me"u njima treba razlikovati neposredne i posredne te kratkorone i dugorone. #ioloki &imbenici .e"u biloke imbenike rodnosti valja uvrstiti potencijalnu fizioloku plodnost (fekonditet & dobni sastav stanovnitva i posebice dob #enskog stanovnitva& sterilitet (neplodnost tj. <esudjelovanje #ena u reprodukciji & razdoblje izme"u susljednih trudno(a& razdoblje laktacije& nasljedne osobine i ostale bioloko-medicinske imbenike koji utiu na zae(e& trudno(u i poro"aj. ?reba naglasiti da je fekonditet usko vezan za dobni sastav stanovnitva. 7orimer je izraunao da prosjean fekonditet tijekom fertilnog razdoblja iznosi A&C> djeteta. 'rosjea dob stupanja u brak je va#na bioloka odrednica rodnosti& a uvjetovana je tradicijom i stupnjem razvijenosti. 0edan od biolokih faktora koji smanjuje kontigent reproduktivnog stanovnitva jeste fizioloki sterilitet (mukarci i #ene . +sim toga na djelu je i tzv. Socijalni sterilitet& a oznaava nesudjelovanje #ena u reprodukciji zbog nekih socijalnih& sociopsiholokih ili individualnih psiholokih razloga . na kraju treba ista(i jedan bioloki fenomen& a to je da se ra"a vie muke nego #enske djece& a razlika je u prosjeku :-B G Ekonomski i drutveni &imbenici !lavne drutveno ekonomske odrednice rodnosti jesu ) ,. postignuti stupanj ekonomskog razvoja& posebno razina industrijalizacije i urbanizacije. >.ekonomska uloga obitelji i materijalni uvjeti za osnivanje novih obitelji (pitanje stanovanja C. polo#aj djece u obitelji i trokovi njihova uzdr#avanja. D. polo#aj #ene u drutvu :.supanj op(eg obrazovanja& posebice #ena B.sociopsiholoki imbenici vezani uz obiajne i religijske norme. 7.razina smrtnosti posebice djece& tzv.& kontrola ra"anja

,C 6si+oloki &imbenici <jihov uticaj na razinu rodnosti je nedvojbeno velik jer je esto neposredan& ponderiran individualnim obilje#jima i katkad teko dokuivim ponaanjem. .o#emo razlikovati sociopsiholoke i individualne psiholoke imbenike. % sklopu drutvenih psiholokih imbenika va#no je irenje ideja i ponaanja povezanih s planiranjem obitelji& tj.& difuzija inovacija iz jednog drutva u drugo. 5nformacija se prenosi i iri javnim i neformalnim kanalima. S vremenom mali broj djece u obitelji postaje drutvena norma. 5ndividualni ili osobni psiholoki imbenici su mnogobrojni npr.) strah od poro"aja& strah od budu(nosti& nepostojanje #elje za potomstvom itd.. .o#e se izdvojiti i jedna zasebna podskupina politikih imbenika u irem smislu& koji se isprepli(u sa drutvenim& psiholokim i drugim. =at je jedan od njih&po pravilu se tijekom rata smanjuje rodnost& a poslije dolazi do pove(anog poroda tzv. ;abH boom& nadoknada rodnosti. 6oka$atelji rodnoti =odnost se mo#e prikazati na dva naina& tj na temelju dviju vrsta pokazatelja) periodni+ stopa i ko+ortni+ stopa. 'eriodne stope izraunavaju se za odre"eni period& naje(e za jednu kalendarsku godinu. 8ohortne stope izraunavaju se na temelju reprodukcijskog ponaanja pripadnika odre"ene dobne skupine ili odre"enog narataja tijekom njihova fertilnog razdoblja. %obiajan nain prikazivanja uestalosti ro"enja u nekoj populaciji jeste broj ro"enih na ,000 stanovnika u odre"enom vremenu. <ajjednostavniji i najgrublji pokazatelj je op(a stopa rodnosti &a odnosi se na ukupan broj ro"enih u jednoj godini (#ivoro"eni i mrtvo ro"eni -<- ukupna bruto stopa rodnosti& a es(e se koristi efektivna neto stopa (samo broj #ivoro"enih &a nazivnik je ukupno stanovnitvo sredinom godine- '

nuN <F' Q ,000

'rvi pouzdani pokazatelj za analizu rodnosti& odnosno fertiliteta& jeste stopa ukupnog fertiliteta. =auna se kao godinja stopa stavljanjem u odnos broja #ivoro"ene djece (< i ukupnog stanovnitva u fertilnoj dobi (zene 'f i mukarci 'm Lormula) 6gzaktnija mjera fertiliteta i e(e upotrebljiva op(a stopa fertiliteta ili #enska stopa fertiliteta. Lormula) % demografskoj statistici najboljim pokazateljem fertiliteta smatra se ukupna (totalna stopa fertiliteta (LR ili ?L= . +znaava vjerovatan prosjean broj #ivoro"ene djece koju bi rodila 2prosjena3 #ena tijekom svog fertilnog razdoblja& uz pretpostavku da djeluju sadanje posebne stope fertiliteta prema dobi i uz izostanak utjecaja smrtnosti

?L= trebala bi iznositi prosjeno >&,& tj. ?oliko djece po jednoj #eni u fertilnoj dobi

,D

Di"erencijalna rodnost ;it prouavanja diferencijalne rodnosti jest da unutar odre"enog drutva poka#e jesu li i koliko se pojedine norme o veliini obitelji uvjetovane nekim od drutveno-ekonomskih varijabla. Stupanj obrazovanja i obiteljski dohodak varijable koje uvelike odre"uju i drutveni polo#aj pojedinca i obitelji& veoma utjeu na diferencijalnu rodnost. <aime obrazovanije #ene kasnije stupaju u brak imaju ve(e aspiracije glede karijere kao i ve(e #elje u pogledu kvalitetnog odgoja i kolovanja djeteta. .e"u najva#nijim imbenicima diferencijalne rodnosti pripada urbanizacija. @ivot u gradu djeluje na smanjenje fertiliteta prije svega na osnovi visokih izravnih i neizravnih i oekivanih trokova vezanih za djecu& odnosno ve(u obitelj. %oeno je i da postoje razlike u fertilitetu izme"u pripadnika razliitih religija. Smrtnost ili mortalitet Op.e $na&ajke i odrednice <egativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja koja djeluje na smanjivanje ukupnog broja stanovnika zove se smrtnost ili mortalitet& a oznaava uestalost umiranja& odnosno broj umrlih u nekom stanovnitvu u odre"enom vremenu. Smrtnost je znakovit pokazatelj drutveno-ekonomskih zbivanja i procesa te stanja u sanitarno-zdravstvenoj zatiti stanovnitva. 'osebno je smrtnost dojenadi va#an pokazatelj #ivotnih uvjeta. =azina smrtnosti u nekoj zemlji izraz je slo#enog djelovanja biolokih& ekonomskih i op(edrutvenih imbenika. 8ad se prouavaju razlike prema pojedinim obilje#jima stanovnitva& to se naziva diferencijalna smrtnost. S mortalitetom je povezan pobol ili morbiditet koji oznaava uestalost obolijevanja u nekom stanovnitvu u odre"enom razdoblju. Odrednice smrtnosti =azinu op(e smrtnosti u nekom stanovnitvu bitno odre"uju dvije skupine imbenika) a bioloki& b ekonomski i drutveni $bog nedvojbenog utjecaja organskih i anorganskih sastavnica prirodne osnove na razinu smrtnosti mogla bi se izvojiti i tre(a skupina koje mo#emo nazvati ekolokim. .e"u biolokim imbenicima na prvom je mjestu dobni sastav stanovnitva % bioloku skupinu ulaze brojni vanjski (okru#enje i unutranji (individualni faktori koji utjeu na stupanj otpornosti pojednica prema odre"enoj bolesti.to su biolokomedicinski imbenici koji imaju posebno znaenje za razinu smrtnosti nekog stanovnitva u odre"enom razdoblju. +vamo pripadaju razliite nasljedne& genetske osobine koje pojedince ili skupine ini sklonima& a druge otpornima prema odre"enim bolestima. A skupinu drutveno%ekonomski+ &imbenika ula$e8 a stupanj #ivotnog standarda b obrazovna razina stanovnitva c stupanj razvijenosti javnog zdravstva i op(enito zdravstveni uvjeti #ivota

,: neki od navedenih imbenika imbenika u odre"enim uvjetima poveavaju razinu smrtnosti& a u drugaijim pak smanjuju uestalost umiranja. 6oka$atelji smrtnosti Smrtnost se izra#ava apsolutnim i relativnim vrijednostima koje su vremenski i prostorno pomjeljive. <ajjednostavniji pokazatelj je op(a (sirova stopa smrtnosti-.- koja pokazuje broj umrlih na hiljadu stanovnika u jedinici vremena& gdje je . broj umrlih tijekom godine& a ' ukupan broj stanovnika sredinom godine na koju se odnosi stopa. 5zraunati koeficijent mno#i se sa ,000 (i iskazuje u promilima . Standardi$irane stope smrtnosti- da bi se pomo(u op(ih stopa smrtnosti mogla uspore"ivati smrtnost razliitih populacija & pribjegava se izraunavanju tzv. Standardizirane op(e stope mortaliteta (proi(ena ili korigirana stopa . Di"erencijalna smrtnost prema spolu i dobi. =ije je o diferencijalnoj smrtnosti pojedninih skupina stanovnitva s obzirom na neku njihovu znaajku. 6ROS,OR4A 6O7RE,@JI)OS,8 MIGRACIJA I CIR7A@ACIJA Sesto se izjednaavaju prostorna pokretljivost i migracija u irem smislu. 'rostorna pokretljivost dijeli se na dvije ire kategorije) migraciju ili seljenje i cirkulaciju ili njihajnoFkru#no kretanje. 'od prostornom pokretljivo.u razumijevaju se sve vrste teritorijalne mobilnosti stanovnitva u odre"enom vremenu i prostoru. 'od mi racijom ili seljenjem razumijevaju se sve promjene mjesta stalnog boravka& bilo da je rije o preseljenju trajne& bilo privremene naravi na manju ili ve(u udaljenost ili preko dr#avnih i administrativnih granica. Cirkulacija razumijeva razliite oblike pokretljivosti& uglavnom kratkotrajne. %estale ili cikline& kojima je zajedniko obilje#je izostanak bilo kakve namjere za stalnom ili dugotrajnom promjenom boravita (od nekoliko sati do nekoliko mjeseci ,ipolo ija prostorne pokretljivosti $a klasifikaciju prostorne pokretljivosti najprikladnije mjerilo je trajanje i uestalost prostornog kretanja& a drugo va#no mjerilo je udaljenost. Mi racije mo u biti kona&ne i privremene. 8onana migracija razumijeva preseljenje u drugo mjesto s namjerom konanog ostankka u mjestu doseljenja (trajno& pa i do#ivotno preseljenje 'rivremena migracija implicira promjenu mjesta stalnog boravka s namjerom migranta da se zadr#i neko odre"eno vrijeme u mjestu doseljenja& a mo#e biti kratkotrajna (nekoliko mjeseci ili godina & dugotrajna (npr. Tijeli radni vijek . Svaka od podkategorija privremene migracije mo#e biti ponovna (migrant se nakon nekog vremena seli u drugo mjesto i povratna ( nakon nekog vremena se vra(a u mjesto prethodnog stalnog stanovanja ili u mjesto ro"enja .

,B

6rema teritorijalnom domenu mi racije mo u biti unutranje i vanjske> Anutranja migracija mo#e biti podruna (lokalna iz jednog mjesta u drugo iste optine & unutarregionalna (iz jedne op(ine u drugu op(inu iste regije ili #upanije i me"uregionalna (iz jedne regije u drugu regiju& #upaniju i sl. . )anjske migracije su me"unarodne& dakle zbivaju se preko dr#avnih granica. 5maju dva oblika) kra(a udaljenost ( izme"u susjednih prostorno-administrativnih jedinica ili dr#ava i ve(a udaljenost(kad se doga"a izme"u prostornih jedinica ili dr#ava koje ne granie . 'rema kriteriju glavnog uzroka (motiva razlikuju ekonomska i neekonomska migracija& zatim mogu biti dragovoljna i prisilna migracija& organizirana i neorganizirana. =azmjerno nagli odlazak velikog broja ljudi iz nekog kraja uvjetovan razliitim neda(ama naziva se bijeg ili egzodus. Odrednice prostorne pokretljivosti. Detri su odrednice=&imbenika* prostorne pokretljivosti) ,. ekonomski >. socijalni i pisholoski C. demografski D. ostali ekonomski "aktori) proistjeu iz prostorne neuskla"enosti ekonomske i populacijske stope rasta. ?o dovodi do pokretljivosti stanovnitva mahom iz krajeva sa slabim mogu(nostima rada i zarade krajeve gdje je lake doci do posla i vieg dohotka. Socijalni "aktori) mogu biti presudni jer zajedno sa ekonomskim ine slo#en skup politikih faktora u irem smislu. +vdje pripadaju socijalni faktori u u#em smislu (stupanj urbaniziranosti& veliina ku(anstva.. zatim tzv. Socijalno-psiholoki (privlanost velikih gradova & individualni psiholoki( 2kad ide on& mogu i ja3 & etniki& kulturoloki idr. +dluke o migriranju mogu biti rezultat pa#ljivog promiljanja te 2vaganja3 trokova i koristi ali gotovo sve ukljuuju osje(aje& strahove& #elje i matanje. Demo ra"ski) utiu na obim i smjer prostorne pokretljivosti. !lavni su faktori prostorno razliite stope rodnosti& smrtnosti prirodne promjene kao i razliita gusto(a naseljenosti izme"u polazita i odredita. Ostali "aktori) politiki (prisilni& diskriminacija & prirodne neda(e& faktori osobne prorode ( #elja za pustolovinom& bijeg od nesnoljive u#e ili ire okoline.. & geografski (klima& nadmorska visina& geografski polo#aj& prometna dostupnost itd @an&ana mi racija je pojava kad migrant poziva lanove obitelji& rodbine ili lokalne zajednice& povezuju(i time pojedinanu i obiteljsku migraciju u longitudinalnoj perspektivi.

,7

Mi racije Op.e $na&ajke ?ipologija koja se temelji na osnovnim u$rocima i vremenu nastajanja9 izdvaja B tipova migracije) ,. prvi tip- velika seljenja uzrokovana osvajakim pohodima i irenjem starih carstava.ovaj tip je uvelike imao prisilno obilje#je. >. drugi tip- seljenje stanovnitva koje je spontano slijedilo osvajake pohode ili je seljenje bilo potaknuto prirodnim neda(ama. +dlazilo su u krajeve koji su pru#ali bolje izglede za odr#anje #ivota. C. treci tip- je sustavno naseljavanje (kolonizacija . 'rovodili su ga osvaja(i u populacijski ispra#njene krajeve. *oseljenici (kolonisti imali su odre"ene olakice& posebice u graninim krajevima D. etvrti tip- preseljavanje etnikih manjina. 'a i itavih naroda& zbog geopolitikih promjena (okipljanja nacija& raspadanja vienacionalnih dr#ava& promjena granica :. peti tip-migracija politikih emigranata i prebjega. 'ojavljuje se u veem obimu nakon +ktobarske revolucije. B. esti tip- slobodna ekonomska migracija stanovnitva. !lavni motiv seljenja je potraga za poslom& ve(om zaradom i op(enito boljim uvjetima #ivota svaki oblik migracije implicira dva podruja) podruje porijekla i podruje doseljenja& koriste se izrazi polazite i odredite& a izme"u njih protjee migracijska struja ili tok. +snovne sastavnice migracije su imigracija ili useljavanje (doseljavanje i emigracija ili iseljavanje (odseljavanje . =azlika izme"u iseljavanja i doseljavanja u odre"eno podruje u nekom razdoblju naziva se migracijski saldo& neto migracija ili migracijska bilanca. 5-6 #ruto mi racija je ukupan broj selilaca dakle iseljenika i doselilaca u odre"enom podruju 5O6. %ticaj migracije na ukupno kretanje stanovnitva) a na veliinu ukupnog stanovnitva i na njegov prostorni razmjetaj b na sastavnice prirodnog kretanja (rodnost i smrtnost c na sastav stanovnitva (demografski& drutveno-ekonomski i kulturnoantropoloki migracija ima dva vremenska uinka) a trenutani koji odmah mjenja broj stanovnika b i dugoroni koji proistjee iz trenutanog a oituje se iz toga da stanovnitvo koje naputa rodni kraj& istovremeno odnosi sa sobom budu(a ro"enja& smrti& sklapanja i razvode brakova koje bi to stanovnitvo do#ivjelo u svom vijeku u mjestu ro"enja da se nije selilo.

,A Selektivnost mi racije +sobe s odre"enim obilje#jima sustavno pokazuju ve(u skolonost migraciji nego ostalo stanovnitvo. Selektivnost prema dobi-odnosi se na ve(u sklonost migriranju starijih adolescenata& dvadesetogodinjaka i mla"ih tridesetogodinjaka. 5pak su dvadesetogodinjaci najpokretljiviji- to se objanjava ve(om sposobno(u i fleksibilno(u mladih ljudi da se prilagode novim pravilima. ?ako"e pribli#avaju(i se ili ulaze(i u radnu dob& mladi su spremniji koristiti prednosti novih prilika koje se otvaraju migracijom. *ob je jedino obilje#je koje je pokazalo postojanost u razliitim okolnostima i tijekom du#eg razdoblja. Slektivnost prema spolu% se ne mo#e pivesti pod op(eprihvatljivu generalizaciju& no spol gotovo uvijek ima odre"eni diferenciraju(i znaaj. +p(e uvjerenje da su mukarci skloniji migraciji nego #ene mnoga su istra#ivanja osporila& jer ovo obilje#je ovisi o posebnim sociokulturnim i drugim uvjetima& to mo#e rezultirati ve(om ili manjom pokretljivo(u #ena. 4a#nu ulogu ima tradicija& odnosno drutvene norme koje mogu ograniavati zapoljavanje #ene& a time i njihovu pokretljivost. % prvom razdoblju ruralnog egzodusa na rad odlaze mukarci& u sezonsku ili definitivnu migraciju& a #ene tada nemaju razloga za odlazak van sela jer ne nalaze posla. me"utim kad je pokret ruralnog egzodusa dovoljno uznapredovao& #ene odlaze br#e i u ve(em broju& jer su u tom trenutku mukarci vie vezani za svoje zanimanje i ekonomiju& a #ene vie privlae tercijarna zanimanja. Selektivnost prema bra&nom stanju>- u literaturi se mo#e esto prona(i da su mla"i samci i mla"e neudate #ene& te mladi parovi bez djece skloniji migraciji& no i ta se pravila mijenjaju. Selektivnost prema obra$ovanju- je tako"e jedno od naje(e testiranih obilje#ja. +p(enito se smatra da ve(u sklonost migraciji imaju osobe s viom razinom obrazovanja ( to je obrazovaniji& vjerovatno je svjesniji mogu(nosti koje postoje u alternativnim prebivalitima. Odljev stru&njaka (odljev mozgova - eng. brain drain& ovdje se misli na migraciju strunjaka iz nedovoljno razvijenih zemalja u razvijene dijelove svijeta& prije svega S. /meriku& /ustarliju i zapadnu 6vropu. $a nerazvijene zemlje odljev mozgova predstavlja veliki gubitak ljudskog kapitala (bez obzira to im ne mogu pru#iti zadovoljavaju(u #ivotnu i radnu perspektivu- ipak je gubitak & jedina potencijalna prednost je da donekle ostvare transfer tehnologije. ;udu(i da samo nekoliko zemalja registrira razinu kvalifikacije imigranata te je tokove teko kvanitficirati. =azlozi za odljev mozgova) ,. ekonomski faktori (zarade i sve u vezi s njima >. faktori vezani uz posao i struku (radni i profesionalni C. sociokulturni (ukljuuju i politike D. osobni faktori I$vori podataka9 poka$atelji i metode anali$e mi racije Setri su osnovna izvora podataka o obliku& veliini i smjeru migracije& te o obilje#jima migracijskog kontingenta. ?o su) registar stanovnitva (ili migranata & popis stanovnitva& anketa (istra#ivanje o migraciji i ostali izvori.

,Re istar stanovnitva- je najtaniji izvor o migraciji& jer je me"u ostalim teku(a baza podataka o preseljivanju stanovnitva (temeljem prijave i odjave boravka . % svakom trenutku pru#a obavjest o broju i obilje#jima stanovnika odre"enog podruja. 4a#an je i za unutranju i vanjsku migraciju& a mnoge zemlje nemaju registar stanovnitva. 6opisi stanovnitva 1 uglavnom su relevantniji izvor podataka za unutranju nego za vanjsku migraciju. 'opis je va#an jer pru#a podatke za usporedbu pojedinih obilje#ja migrantskog i nemigrantskog stanovnitva. !lavni nedostatak je to se provodi svakih deset godina& pa registrira migrante koji su #ivi u trenutku popisa& a ne obuhvata sve one koji su migrirali & ali su umrli ili su se iselili prije samog popisa. Ankete- su va#ne za podrobniju spoznaju pojedinih obilje#ja migrantskog kontingenta& motiva migriranja i migracijske prolosti. ?emelje se na ogranienom uzoru pa je u istom istara#ivanju nemogu(e postici reprezentativnost za cijeli dr#avni teritorij. Ostali i$vori- ukljuuju isprave o vjerskoj pripadnosti& ro"enju& smrti9 vjenane listove i sline isprave u kojima je navedeno mjesto ro"enja& kolske svjedo"be& registre socijalnog ili zdravstvenog osiguranja& popise biraa& porezne registre& podatke komunalnih slu#bi& telefonski imenik& registra vojnih obveznika i sl. Anutranja mi racija 'od unutranjom migracijom razumijeva se oblik prostorne pokretljivosti ije se polazite i odredite nalazi unutar granica jedne dr#ave& pri emu migrant mijenja mjesto stalnog boravka. S obzirom na kriterij 2tip naselja3 (polazita i odredita pri unutranoj migraciji mo#e se razlikovati migracija selo-grad& selo-selo i grad-grad. <ajva#nija migracija je selo-grad& iz ruralnih u urbana podruja. +va migracija poela je jaati u ,st. S razvojem kapitalizma (6ngleska& Lrancuska& <jemaka itd. u razvijenim zemljama migracija selo-grad& ustupila je mjesto& drugim oblicima grad-grad i grad-selo. )anjska mi racija +blik prostorne pokretljivosti kojima je polazite unutar granica a odredite izvan granica jedne zemlje i koji razumijeva promjenu stalnog mjesta boravka- vanjska ili me"unarodna miigracija. 4anjska migracija prema teritorijalnom dometu mo#e biti me"ususjedska& kontinentalna i interkontinentalna. / ve( je reeno da mo#e biti konana i privremena& kratkotrajna i dugotrajna& te ponovna i povratna. ?ipologija /pleHarda) a stalni migranti- ukljuuje i osobe koje su migrirale radi spajanja obitelji b privremeni radnici na ugovor- prete#no slabije obrazovani c privremeni 2profesionalni transitanti3-strunjaci i mena"eri koji sele od jedne zemlje do druge (zaposlenici multinacionalnih komapnija d prikriveni ili ilegalni radnici e tra#itelji azila f izbjeglice pod vanjskom migracijom radne snage razumijeva se migracija ekonomski aktivnog stanovnitva& prete#no iz slabije razvijenih zemalja u razvijene i prete#no zbog ekonomskih razloga.

>0 6O6A@ACIJS7A 6O@I,I7A 'opulacijska politika u osnovi znai nadziranje demografskih procesa 1 prirodnog kretanja i migracije. 'olitika stanovnitva razumijeva sustav mjera i djelovanja koji putem prirodnog kretanja i migracije usmjeren prema #eljenom demografskom razvitku. ?ime se odre"eno op(e kretanje& sastav i razmjetaj stanovnitva nastoji uskladiti sa drutveno-ekonomskim& politikim i drugim razvojnim ciljevima. 'opulacijsku politiku po pravilu provodi dr#ava (vlada & a vezana je za op(e prihva(ene vrijednosti i norme u dotinoj drutvenoj zajednici. %#i pojam populacijske politike odnosi se na skup mjera koje utiu jednu ili vie varijabli& kao to je rodnost& smrtnost ili migracija& premda i takvo djelovanje utie na ukupni razvoj stanovnitva& ponajprije na njegov broj. <aje(e se uticaj na stopu porasta stanovnitva posti#e djelovanjem na razinu rodnosti-to bi bila eksplicitna populacijska politika. % irem smislu- populacijska politika dobiva drutveno ekonomsku i politiku podlogu) ona je implicitna& tj. +buhvata sve drutvene pore i u me"uzavisnosti je s drutvom u cijelini. Stoga je populacijska politika u irem smislu prihvatljivija i svrsishodnija& posebno ako je vo"ena #eljom za op(im blagostanjem (program planiranja obitelji ,ipovi populacijske politike) ,. poticajna ili ekspanzivna (s pronatalitetom i imigracijskom varijantom -potie porast stanovnitva >. restriktivna (s antinatalitetom i emigracijskom varijantom - cilj zaustavljanje ili usporavanje daljeg porasta C. redistributivna (ili migracijska 1potie ovoljnu prostornu (pre raspodjelu stanovnitva i naseljenosti D. eugenika (kvalitativna te#i op(em poboljanju prirodnih (biolokih obilje#ja stanovnitva ostvarivanje ciljeva mo#e biti kratkorono (taktika te srednjoroni i dugorono (strategija . % prostornom pogledu mo#e biti op(a& regionalna i posebna npr& urbanoruralna. 6oticajna (ekspanzivna populacijska politika- usmjerena je na pove(anje stope brojanog porasta stanovnitva& ili na njeno odr#anje na istoj razini& ako su se prethodno pojavili znaci njezina usporavanja. *vije su varijante te politike) pronatalitetna (dominantnija i imigracijska. Restriktivna% ima tako"e dvije varijante) antinatalitetnu i emigracijsku. % antinatalitetnoj se primjenjuju mjere koje u kra(em roku djeluju na smanjenje razine rodnosti (liberalizacija pobaaja& sterilizacija& poticanje kontracepcije& zabrana sklapanja brakova prije odre"ene dobi.. 9 emigracijsku varijantu ini sustav mjera i djelovanja za poticanje iseljavanja radi smanjivanja stope porasta stanovnitva& ona obino prati antinatalitetnu. Redistributivna 1 potie povoljniju prostornu (pre raspodjelu stanovnitva i naseljenosti radi postizanja novih odnosa glede stopa rodnosti i prirodne promjene (prirasta me"u

>, pojedinim krajevima unutar jedne zemlje. %glavnom se pojvljuje kao sastavni dio drugih tipova populacijske politike& poticajne i restriktivne i to onoliko koliko je u njima zastupljena imigracijska ili emigracijska varijanta Eu eni&ka- djeluje na poboljanje kakvo(e prirodnih (biolokih a u irem smislu i drutvenih obilje#ja stanovnitva. 8atkad se iza nekih mjera te politike kriju ciljevi 2oplemenjivanja3 stanovnitva& tj. Spreavanja ro"enja djeteta zbog zdravstvenih razloga& u mentalno zaostalih osoba& hereditarno optere(enih i sl. ?a je populacijska politika imala i tamnu stranu 2medalje3 ozloglaenu politiku obavezne sterilizacije i socijalnog darvinizma (selekcija . SAS,A) S,A4O)4I5,)A Stanovnitvo se mo#e dijeliti i grupirati prema razliitim obilje#jima. Sini se relevantnom podjela na tri skupine) a bioloki (demografski sastav u kojemu je najva#niji sastav prema spolu i dobi b drutveno-ekonomski (sastav prema djelatnosti& aktivnosti& zanimanju& obrazovanju& branom stanju.. c kulturno-antropoloki (sastav prema rasi& narodnoti& jeziku& vjeri i sl. #ioloki sastav8 prema spolu i dobi Sastav prema spolu 'okazuje brojani odnos mukog i #enskog stanovnitva. Sastav prema spolu razlikuje se od zemlje do zemlje & a po pravilu i unutar jedne zemlje. =azlike su uglavnom povezane s drutveno-ekonomskim i op(im kulturolokim znaajkama pojedinih zemalja i regija. 4elika neravnote#a sastava prema spolu po pravilu je posljedica nenormalnih drutvenih zbivanja& npr. =ata& selektivne migracije prema spolu itd. %tvr"eno je da se ra"a vie muke nego #enske djece& me"utim tokom ljudskog vijeka pojavljuje se niz faktora i okolnosti koje mijenjaju neravnote#u prema spolu nastalu ro"enjem. 'okazatelj sastava prema spolu jeste koeficijent maskuliniteta km koji oznaava broj mukih na sto (ili hiljadu #enskih stanovnika& ili koeficijent feminiteta kf koji oznaava broj #enskih na sto (ili hiljadu mukih stanovnika. <o za demografska istra#ivanja va#ni su i posebni koeficijenti maskuliniteta i feminiteta& posebno prema pojedinim dobnim skupinama. *rugu skupinu pokazatelja ine postotni udjeli mukog ili #enskog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu ili prema pojedinim obilje#jima. <eravnote#a prema spolu utie na poreme(aj branog tr#ista a to lanano izaziva smanjenje rodnosti Sastav prema dobi 0e jedan od najva#nijih pokazatelja potencijalne #ivosti i biodinamike stanovnitva nekog podruja& posebno je va#an zbog svojih drutvenih i ekonomskih implikacija. Sastav prema dobi je temelj istra#ivanja stanovnitva. *ob (starost stanovnitva kao statistika kategorija odre"uje se po pravilu prema navrenim godinama #ivota. *obno-spolni funkcionalni kontingenti)

>> a b c d e za oitovanje mladosti& zrelosti ili starosti po tzv. 4elikim dobnim skupinama (mlada 0-,-& zrela >0-:-& stara B0 i vie za istra#ivanje bioreprodukcije) predfertilna dob 0-,D& fertilna kod #ena ,:-D-& mukarci ,:-BD& postfertila :0 i vie& za mukarce B: i vie. $a ocjenu radnog potencijala) predradna dob 0-,D& radna ,:-:- ili BD za mukarce& postradna B0 ili B: i vie& zbog produ#enja kolovanja koristi se trihotomna podjela 0-,-& >0-BD i B: i vie. $a planiranje kolstav) predkolsko 0-B& kolsko- obavezno 7-,D& srednjokolosko ,:-,A redovna studentska ,-->D $a politoloka i socioloka istra#ivanja punoljetna dob sa ,A i vie godina

,ipovi i analiti&ki poka$atelji sastava prema dobi 'reporuljivo je sa#eti dobne razrede u ti glavne dobne skupine) mlado (0-,D ili 0-,god & zrelo (odraslo ,:-BD ili ,--:- i staro (B0 i vie ili B: i vie . !rafiki prikaz dobnospolnog sastava stanovnitva obino ima oblik koji podsjea na obris piramide& pa odatle naziv dobno-spolna piramida. 0edna od tipizacija koja uzima u obzir savremene prilike& razlikuje tipove stanovnitva prema obilje#jima dobnog sastava) ,. / izrazito mlado ili izrazito ekspanzivno ; mlado ili ekspanzivno >. zrelo ili stacionarno C. staro ili kontraktivno stanovnitvo ,.a. i$ra$ito mlado ili izrazito ekspanzivno stanovnitvo ima dobnu piramidu vrlo iroke osnovice tj. 4isok udjel djece& kao plod vrlo visoke rodnosti. %djel stanovnitva u dobi od B: godina i vie iznosi >&: G. 'rimjer <iger koji ima vrlo visoku rodnost te D-&-G stanovnitva u dobi do ,D godina& ali i nizak oekivani #ivotni vijek& samo je >&0G stanovnitva u dobnoj skupinu B: i vie godina. ,.b. mlado ili ekspan$ivno stanovnitvo ima pravilnu dobnu piramidu iroke osnovice9 rodnost je visoka. %djel stanovnitva u dobi od B: i vie god iznosi os >&BG do D&0G. 'rimjer banglade koji ima u ukupnom stanovnitvu C-&>G mladih i C&,G starih. >. $relo ili stacionirano stanovnitvo) strane piramide povijaju se tako da poprimaju oblik plasta sijena ili konice- stope rodnosti i smrtnosi niske i stabilne& stopa prirodne promjene te#i nultoj vrijednosti. +snovica se piramide su#ava& a raste udjel zrele dobi udjel staril iznosi D&,G do AG. 'rimjer je /rgenitina u kojoj je >7&7G mladih i 7&,G starih. C. staro ili kontraktivno stanovnitvo) osnovica piramide je znatno su#ena& a srednji dio ispupen& pa piramida poprima oblik urne. +bilje#ava ga niska stopa rodnosti i smrtnosti& pojavljuje se i negativna prirodna promjena. %djel starijih dobnih skupina je vii od AG. 'rimjer je Lrancuska sa ,A&AG mladih i ,BG starih i s visokim oekivanim trajanjem #ivota. Stari tip stanovnitva mo#emo podjeliti na) staro stanovnitvo od A&,G do ,>G i izrazito staro stanovnitvo sa vie od ,>G udjela osoba starijih od B: godina

>C ,ipovi prema Fri anovi.u) ,. mladost (udjel mladih UC:G& udjel starih VAG >. na pragu starenja (mladih WC:G& starih XAG C. starenje (VC:G9 W,>G D.starost (VC:G 9 U,>G :. duboka starost ( WC0G 9 X,:G Starenje stanovnitva 'od pojmom starenja stanovnitva ili demografskog starenja naje(e se razumijeva pove(anje udjela stanovnitva dobne skupine B0 i vie ili B: i vie godina u ukuponom stanovnitvu. ?o je zapravo skupni demografski izraz biolokog starenja pojedinaca. +snovni uzrok starenja stanovnitva je sekularno smanjenje rodnosti. *ugotrajnije smanjivanje rodnosti uzrokuje su#avanje mladih dobnih skupina& a kao posljedica toga pove(ava se udio starog stanovnitva. Smanjivanje smrtnosti tako"er utie na demografsko starenje. 6osljedice demo ra"sko starenja *emografsko starenje nedvojbeno je nepovoljan proces koji djeluje na ukupno kretanje stanovnitva& op(e drutvene prilike i ekonomski razvoj. Pto se tie demografskih posljedica starenje djeluje na slijede(i nain) a usporava stopu porasta stanovnitva b smanjuje stopu rodnosti c pove(ava op(u stopu smrtnosti d smanjuje migraciju stanovnitva e izaziva dalje pogoravanje sastava prema dobi i spolu (feminizaciju starijih dobnih skupina f utie na starenje radnog kontigenta socijalne implikacije demografskog starenja ogledaju se ponajprije u potrebi osiguranja nu#ne kvalitete #ivota to ve(eg broja staroga stanovnitva. 4rlo starim dobnim skupinama& koje ine bolesni i esto nepokretni ljudi& potrena je sveobuhvatna skrb& posebna njega i odgovarajui smjetaj. DRA5,)E4O%E7O4OMS7I SAS,A) *rutveno-ekonomski sastav obuhvata ekonomski i obrazovni sastav& a ukljuuje i neka demografska obilje#ja braka& obitelji i ku(anstva. 'ojam ekonomskog sastava u u#em smislu razumijeva sastav stanovnitva prema aktivnosti& djelatnosti u zanimanju& a u irem smislu razumijeva jo i polo#aj u zanimanju& sektor vlasnitva& ku(anstva prema izvorima prihoda& veliini posjeda itd. 'olazite za razmatranje ekonomskog sastava ini aktivno stanovnitvo (radna snaga . ?o proistjee iz injenice da se ekonomska struktura ukupnog stanovnitva formira preko ekonomske strukture aktivnog stanovnitva& jer su neaktivne ovisne i uzdr#avane od aktivnih lanova njihove obitelji ili ku(anstva. 'rema kriteriju sudjelovanja u procesu rada& odnosno koncepciji radne snage& u civilno ekonomski aktivno i ekonomski neaktivno stanovnitvo ulaze slijede(e kategorije)

>D I skupina> Gospodarski aktivno stanovnitvo &ine8 ,. sve zaposlene osobe (puno radno vrijeme& pola ili vie i manje od pola r.v. >. sve osobe koje obaljaju neko zanimanje ali nisu u radnom odnosu (aktivni u poljoprivredi& zanatstvu& radnici na 2vlastiti raun3& poma#u(i lanovi obitelji C.nezaposlene osobe u odre"enom razdoblju (nezaposleni koji su bili zaposleni& osobe koje prvi put tra#e zaposlenje II skupina> Ekonomski neaktivno stanovnitvo &ine ,. osobe koje imaju samostalan izvor prihoda (mirovina&stipendije za kolovanje& ostali koji ne rade niti tra#e posao >. ekonomski ovisne osobe (djeca do ,: god.& ku(anice& nesposobni za rad i bolesni prema tome polaze(i od kriterija sudjelavanja u procesu rada& ukupno se stanovnitvo dijeli na ekonomski aktivno u u#em smislu (radna snaga i na ekonomski neaktivno u irem smislu. Sastav prema djelatnosti 6rvi =primarni* sektor- poljoprivreda& ribarstvo& umarstvo Dru i =sekundarni* sektor- rudarstvo& industrija& gra"evinarstvo& vodoprivreda& proizvodno obrtnitvo ,re.i =tercijarni* sektor- neproizvodne ekonomske grane) uslu#no obrtnitvo&promet& ugostiteljstvo&trgovina itd Detvrti =kvartalni* sektor- izdvaja se iz tre(eg) uprava& odbrana& kolstvo& zdravstvo& znanost& kultura i sl. 7A@,AR4O%A4,RO6O@O57I SAS,A) ?o je sastav prema rasi& narodnosti& jeziku& vjeri i slinim obilje#jima. =ije je o rasnom& etnikom& jezinom& vjerskom i kulturnom pluralizmu& kao jednom od glavnih obilje#ja svjetskog stanovnitva. Sastav prema rasi 'od rasom smatramo skupinu ljudi koji se uro"enim osobinama razlikuju od ljudi drugih rasa (npr. ;oja ko#e i druge pojavne osobnosti. . na temelju antropolokih varijabi op(eprihva(ena je podjela na tri velike rasne skupine) :> europeidna =bijela* E> mon oloidna =Futa* C. ne riodna =crna* koja se jo zove i negro-australoidna neto manje od polovice svjetskog stanovnitva ini europeidna rasa & oko D0G mongoloidna i oko ,>G negriodna rasa. % europeidnoj skupini razlikuju se europski& indijski i prijelazni tip& u mongoloidnoj azijski i ameriki&a u negroidnoj afriki i australsko-melezijski tip.

>: 'ro#imanjem rasa osobito nakon velikih geografskih otkri(a i kolonizacije nastale su podskupine) mulat (mjeanac bijele i crne rase & mestik (mjeanac bijele i #ute rase zambo (mjeanac crne i #ute rase Sastav prema narodnosti i je$iku =azlikujemo slijede(e tipove stanovnitva prema narodnosnom sastavu) +omo eno (A0-0 i vie posto stanovnitva ini jedna etnika skupina- 5rska & +etero eno) bimodalna heterogenost (dvije glavne etnike skupine- ;elgija i trimodalna heterogenost (tri glavne etnike skupine- ;iY . Sastav prema vjeri 5zdvajaju se velike svjetske religije) kr.anstvo9 islam9 +indui$am i budi$am . Svaka od njih ima svoje ogranke. 0udaizam (vjera #idova jedna je od najstarijih& ne okuplja velik broj stanovnika svijeta& ali je zbog #idovske dijaspore vrlo rairen. 'rema pribli#nim procjenama poetkom >, st. %dio pojedine religije je slijede(i) kranstvo C0G islam >,G budizam >0G hinduizam ,DG judaizam 0&D G ostatak se odnosi na druge vjere& primitivne kultove (fetiizam& animizam& totemizam & tradicionalna vjerovanja i bezvjerce. ;liski istok je religijski vorini prostor& #ivotno #arite triju monoteistikih religija. 8ranstvo i islam imaju najve(i broj pripadnika i teritorijalno su najrasprostranjenije.