Rakija od ljive- ljivovica- dobija se destilacijom fermentiranih plodova ljive sa sadrzajem alkohola najmanje 25% , dok se pod nazivom

prepeenica podrazumjeva rakija dobijena redestilacijom destilata od ljive sa sadrzajem alkohola 40-60%. Berba ljive se treba obavit po toplom vremenu , nakon cega se vrsi njeno pranje , muljanje, odvajanje kotica. Kljuku se zatim dodaje kvasac i hranjive tvari i zapocinje vrenje koje traje 12-21 dan na temp 15-25C. Destilacija se provodi tako sto se odvajaju tri frakcije. Prvenac ( prvih 1-2 %) srednja frakcija ili meka rakija sa sadrzajem alkohola od 25-38% alk. Nakon cega se vrsi redestilacija meke rakije pri cemu se odvaja prvenca 1-2 % i srednje frakcije sa sadrzajem alkohola od 50-65%. Zatim se vrsi odlezavanje 8-10 sedmica na 15C u hrastovim buradima. Zatim se vrsi razblazivanje dest. vodom do 40-45% alk.
LJIVA ANALIZA PRANJE I IENJE VODA UKOLIKO JE VOE SUHO MULJANJE KOTICE, PETELJKE

Rakija od jabuke- jabukovaca- prestavlja rakiju proizvedenu destilacijom prevrelog kljuka od plodova jabuke koji treba da ima vise od 10% secera. Prvo se plodovi peru zatim muljanje i ukoliko je kljuk nedovoljno viskozan dodaje se voda. Zatim se kljuku dodaje 40 ml H2SO4 ili H3PO4 ili 25% rastovr NH3 na 100kg kljuka, zatim 10g aktivnog kvasca ili 100-150 g pekarskog. Vrenje se provodi na 15-20C , 14-21 dan. Jabukovaca mora da ima 40-45% alk uz odlezavanje u hrastovim buradima 3-10 godina.
JABUKA ANALIZA PRANJE I IENJE VODA UKOLIKO JE VOE SUHO MULJANJE KOTICE, PETELJKE

MASULJ

NH4HPO4 10-20g/100kg kvasac 10-30g/100kg H2SO4 50 ml/100kg

MASULJ

(NH4)2SO4 10-20g/100kg kvasac 10-30g/100kg H2SO4 50 ml/100kg

10-28 C / 6-21 dan. pH 3-3,6

FERMENTACIJA

10-28 C / 6-21 dan. pH 3-3,6

FERMENTACIJA

DESTILACIJA

DESTILACIJA

PRVENAC 1-2%

DESTILAT 20-25% alk

PATOKA

PRVENAC 1-2%

DESTILAT 20-25% alk

PATOKA

ODLEAVANJE

na 20C / 3-10 godina u hrastovim buradima

REDESTILACIJA PRVENAC 1-2% SREDNJA FRAKCIJA 50-60% alk PATOKA

FILTRACIJA DEST VODA RAZBLAZIVANJE RAKIJA OD JABUKE 40-45% alk

ODLEAVANJE

NA 20C/8-10 SEDMICA U HRASTOVIM BURADIMA

FILTRACIJA DEST VODA RAZBLAZIVANJE RAKIJA OD LJIVE 40-45% alk

Pivo- slabo alkoholno pide sa sadrzajem alkohola 2-6%, dobiveno alkoholnom fermentacijom hmelja, slada, vode i pivskog kvasca. Osnovna svojstva piva su: stabilnost pjene, mali sadrzaj alkohola, karakteristian okus po hmelju(gorcina), osvjezavajuci karakter. Proizvodnja piva se sastoji iz sledecih faza:.proizvodnja slada,.proizvodnja sladovine, fermentacija, zrenje piva, filtracija, punjenje pasterizacija piva. Proizvodnja sladovine se sastoji iz sledecih faza: idenje jema, sortiranje jema, skladistenje, moenje jema, klijanje jema, suenje slada, idenje od klica, poliranje, skladistenje. Ciscenjem jema se odstranjuju organske i neorganske neistode, dok se sortiranjem dobijaju zrna ujednaene kvalitet sto podpomaze boljem moenju i klijanju. Moenjem se zrna peru i uklanjaju se m.o, a dodatkom krenog mlijeka poboljava se klijanje zrna i uklanjanje uzronika kvarenja jema. Moenjem zrna nabubre pri emu im se masa poveda i do 50 %, moenje se provodi pri 15-20 C /2-3 dana. Temperatura klijanja jema za svijetla piva ne smije biti veca od 18C a za tamna od 25C, produkt klijanja je zeleni slad koji se sui. Suenje se provodi pri 60-100C do sadrzaja vlage 2-3% za svijetla i 1,5-2% za tamna piva. Nakon toga slijedi uklanjanje klica i poliranje slada kako bi se odstranila praina sa povrine slada. Slad se skladisti 2-3 sedmice jer mljevenjem tek osusenog slada dobiva se krupica koja se teko filtrira i od koje se dobiva mutnija sladovina. Proizvodnja sladovine se sastoji iz sledecih operacija: mljevenje slada, ukomljavanje ili ekstrakcija slada, filtriranje sladovine, kuhanje sa hmeljom, filtriranje, hladjenje i bistrenje. Prilikom mljevenja slada bitno je voditi racuna o pljevici da se puno ne osteti jer ona sluzi kao filter prilikom filtriranja i nakon filtriranja se dobije vrsti dio koji pretezno sadrzi pljevicu i on se naziva pivski trop ili treper. Ukomljavanje se moze provoditi na dva naina tj kuhanjem i nalivanjem. Prilikom kuhanja sav usitnjen slad se ubacuje u komovnjak pri emu se dodaje hladna voda radi razrijedjenja nakon cega se dodaje kljucala voda kako bi se temperatura podesila na 35-37 C, nakon toga se 1/3 prva gusta komina salje u posudu za zagrijavanje gdje se zagrijava do kljucanja sa pauzama na 50,60 i 70C, u trajanju od 15-20 minuta za svijetla i 35-45 minuta za tamna piva. Nako toga prva gusta komina se vraca u komovnjak gdje se temperatura uz pomoc mijesanja podesava na 50-53C nakon cega se ponovno 1/3 druga gusta komina salje u posudu za zagrijavanje gdje se zagrijava postepeno do 70 C radi saharifikacije i nakon toga do temperature kljucanja u trajanju od 10-20 minuta. Nakon toga se druga gusta komina vraca u komovnjak gdje se uz pomoc mijesanja temperatura u komovnjaku podesava na 60-65C, nakon krace pauze ponovno se 1/3 sad vec rijetka komina salje u posudu za zagrijavanje gdje se zagrijava do kljucanja u trajanju od oko 20 minuta i vraca se u komovnjak gdje se temperatura podesava na 75C radi unistavanja enzima i potpune saharifikacije. Ukomljavanje nalivanjem ili infuzijom se provodi tako da se cijela smjesa sladne kae zagrijava postepeno do 75C stim da se treba obratit paznja na alkalitet vode (pH 5.5 -5.8). Filtriranje se provodi u 2 faze tj prvo se provodi filtriranje prvenca pri cemu se izdvoji 60-70% sladovine, zatim ispiranje tropa pri cemu se izdvoji sledecih 30-40% sladovine dok dobiveni cvrsti dio se dalje susi u sluzi kao hrana za stoku. Kuhanje sa hmeljom sluzi kako bi se izvrsila sterilizacija i stabilizacija sladovine te unistavanje m.o i enzima. Hmelj se dodaje u kolicini od 200-500 g/hl piva. Nakon toga se vrsi filtracija tj uklanjanje hmelja iz sladovine zatim hladjenje koje se provodi u 2 faze tj postepeno hladjenje do 5060C zatim naglo hladjenje na 20C kako bi se sprijecilo djelovanje m.o. nakon hladjenja slijedi bistrenje i skladistenje sladovine.