Meunarodna ekonomija

Ispitna pitanja i odgovori

1. Navesti razlike izmeu unutranje i vanjske trgovine.
Nemobilnost proizvodnih faktora (vee tekoe u uravnoteenju platne bilanse)
Postojanje razliitih monetarnih sistema u razliitim zemljama
Postojanje politikih grania pojedinih drava partnera vanjske trgovine
!anjska trgovina se odvija na veim geografskim udaljenostima to uzrokuje vee transportne
trokove
2. Navesti oblike specijalizacije
speijalizaija u proizvodima
speijalizaija u proizvodnim operaijama
3. Osnovni postulati merkantilizma.
"e#u najvanije mjere vanjske trgovine merkantilisti ubrajaju arine$ "erkantilisti su zagovarali i
uvo#enje ogranienja izvoza robe niske vrijednosti i sirovina kako bi izvozili proizvod u vioj fazi obrade%
ime se poveava ekonomska aktivnost u zemlji i vrijednost izvezenih roba$ & to doba je vladala
kolonijalna politika$ 'rava je strimulirala izvoznu ekspanziju% davala povlastie trgovinskim i
brodarskim kompanijama i osiguravala njihov monopol u trgovini i prijevozu$
(emeljna obiljeja merkanitlistikog uenja su)
(rgovina% a posebno vanjska trgovina je najvanija privredna djelatnost
*lato je predstavnik drutvenog bogatstva (akumulaija zlata) i moi
Izvoz treba biti vei od uvoza% odnosno vanjskotrgovinska i platna bilana moraju biti aktivne% to
znai da osiguravaju priliv zlata
Protekionistikim se mjerama uvoz ograniava a izvoz pospjeuje kako bi vanjskotrgovinska
bilana bila to pozitivnija
+granienje potronje% kako bi se moglo vie izvoziti
Prema ,hildovoj formuli karakteristike merkantilizma su)
-elja za bogatstvom i moi kao i povratna veza koja se oituje u potrebi za moi radi zatite
trgovine i religije i naglasak na vanjsku trgovinu
4. Ukratko objasni teoriju apsolutnih prenosti !ama "mitha.
.ko jedna zemlja moe proizvesti neku robu efikasnije od druge zemlje% kae se da ona ima apsolutnu
prednost u proizvodnji te robe$ /fikasnost proizvodnje mjeri se utrokom rada u proizvodnji jedne jedinie
proizvoda% jer samo rad stvara vrijednost$ Prema tome% jedna zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnju
nekog dobra ako za njegovu proizvodnju utroi manje rada$
.psolutne prednosti neke zemlje mogu biti)
Prirodne (klima% tlo% prirodno bogatstvo)
0teene (znanje% vjetina)
*emlja . ima apsolutnu prednost (moe proizvesti vie odre#ene robe po jedinii vremena) u proizvodnji
dobra 1 a zemlja 2 u proizvodnji dobra 3$ *ato e se zemlja . speijalizirati u proizvodnji dobra 1 a
zemlja 2 u prizvodnji dobra 3$ Na taj nain% obje zemlje e vie proizvoditi i troiti vie i dobra 1 i dobra
3$
#. Ukratko objasni teoriju komparativnih prenosti $avia %ikara.
+va teorija daje odgovor na pitanje ta bi se desilo ako neka zemlja ima prednost u proizvodnji i dobra 1 i
dobra 3$
Proizvod *emlja . *emlja 2 Proizvodnost po satu rada 456
1 78 (po satu) 9 (po satu) :79
3 ; (po satu) < (po satu) :=
& ovom sluaju zemlja . ima prednost i u proizvodnji i dobra 1 i dobra 3 jer je proizvodnost rada (456)
vea u zemlji . nego u zemlji 2$ &poredimo li te prednosti% vidjeemo da je ta prednost u proizvodnji
dobra 1 (78)9) relativno vea nego u proizvodnji dobra 3 (;)<)$ *ato kaemo da zemlja . ima
komparativnu prednost u proizvodnji dobra 1$ *emlja 2 nema apsolutnu prednost ni u proizvodnji dobra
1 ni u proizvodnji dobra 3$ "e#utim% odnos produktivnosti rada u zemljama . i 2 manje je nepovoljan u
proizvodnji dobra 3 (<);) nego u proizvodnji dobra 1 (9)78)$ .ko bi zemlja . mogla za 78 jedinia dobra
1 dobiti vie od ; jedinia dobra 3 u razmjeni sa zemljom 2% njoj bi se ta razmjena isplatila$ .ko bi
zemlja 2 mogla dobiti vie od 9 jedinie dobra 1 u razmjeni sa zemljom .% i njoj bi se ta razmjena
isplatila$
&. Naveite slabosti teorija !ama "mitha i $avia %ikara.
+bje teorije imale su zajedniku slabost > naime% obje su odre#ivanje ijena i razmjenu me#u zemljama
posmatrale iskljuivo s aspekta ponude% a kao to znamo% na odre#ivanje ijena utiu i ponuda i potranja$
'. (iziokratizam.
Poznato je da se fiziokrati zalau za slobodno trite pod poznatom devizom ?laissez@faire% laissez passerA
to u slobodnom prijevodu znai ?slobodna trgovina bez regulative draveA$ Najpoznatiji fiziokrati su B$
4uesmaC% D$D$ (urgot% "$ de la Eivere$$$Prethodnia fiziokratizma je bio apsolutistiki konept 6uja 1!$
Fledite fiziokrata je da je poljoprivreda izvor bogatstva$
). Navesti pretpostavke teorije *eckscher+Ohlinove teorije vanjske trgovine.
0ve zemlje proizvode dvije iste vrste roba (1 i 3) upotrebom istih dvaju faktora i proizvodnih
proesa definiranim istim proizvodnim funkijama
Proizvodne funkije obaju dobara 1 i 3 su funkije obaju proizvodnih faktora% G (kapitala) i 6
(rada)% homogene su% konveksne prema ishoditu i imaju konstantne prinose$
Proizvodne funkije su takve da su relativne intenzivnosti upotrebe proizvodnih faktora% jednake
za sve ijene proizvodnih faktora koje su inae jednake u objema industrijama$ (o znai da radno
intenzivno dobro ostaje uvijek radno intenzivno a kapitalno intenzivno dobro ostaje uvijek
kapitalno intenzivno$
Na svim tritima vlada potpuna konkurenija a resursi su potpuno iskoriteni
Nema transportnih trokova ni bilo kojih drugih prepreka slobodnoj trgovini
Proporije proizvodnih faktora u dvije zemlje (kojima raspolau) su razliite
&kusi potroaa su identini u obje zemlje
,. Ukratko objasni *eckscher+Ohlinovu teoriju vanjske trgovine -gra.i/ki prikaz0.
H@+ teorija me#unarodne razmjene temelji se na teoriji komparativnih trokova% ali ide korak dalje
objanjavajui da komparativne prednosti potiu od razlika u koliini proizvodnih faktora kojima pojedini
partneri u me#unarodnoj razmjeni raspolau$ .ko se pak me#unarodna ekonomska razmjena temelji na
razlikama u odnosu ijena% postavlja se logino pitanje) koja je minimalna razlika izme#u partnera
dovoljna da objasni postojanje me#unarodne ekonomske razmjene$ +dgovor na to pitanje daje H@+ teorija
tvrdnjom da je minimalna razlika potrebna za nastajanje me#unarodne ekonomske razmjene% razlika u
relativnoj obdarenosti proizvodnim faktorima me#u partnerima$
,ijena proizvodnih faktora ovisi o njihovoj ponudi i potranji$ &z istu tehnologiju proizvodnje% potranja
za proizvodnim faktorima je ista% pa se njihove ijene razlikuju samo zbog razlike u ponudi proizvodnih
faktora u pojedinim zemljama$ *ato se ijene proizvoda u pojedinim zemljama razlikuju zbog razlika u
ponudi pojedinih faktora u tim zemljama (rad% kapital$$$)$ &z ostale uobiajene pretpostavke (isti ukusi%
ista tehnologija$$$)% prema H@+ teoriji zemlja . ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra 1 jer se u
njenoj proizvodnji koristi relativno obimniji faktor > rad% dok zemlja 2 ima komparativnu prednost u
proizvodnji dobra 3% jer se u njenoj proizvodnji koristi intenzivnije kapital% koji je relativno obimniji
proizvodni faktor zemlje 2$ *bog toga e zemlja . izvoziti dobro 1% a zemlja 2 e izvoziti dobro 3$
11. Navesti razlike izmeu %ikarove i *eckscher+Ohlinove teorije.
Eikardova teorija komparativnih prednosti razlikuje se od H@+ teorije prije svega po proizvodnoj funkiji
na kojoj se temelji$ *a razliku od Eikardove teorije komparativnih prednosti koja se temelji na
proizvodnoj funkiji sa samo jednim proizvodnim faktorom (radom)% H@+ teorija se temelji na
proizvodnoj funkiji sa dva faktora (radom i kapitalom)$ +sim toga% Eikardova teorija pretpostavlja
razliitu kvalitetu proizvodnih faktora (razliita produktivnost)% dok H@+ teorija pretpostavlja istu
kvalitetu proizvodnih faktora$
11. Objasniti kako koli/ina proizvonih .aktora uti/e na strukturu proizvonje.
Porast koliine samo jednog proizvodnog faktora utiati e na strukturu proizvodnje$ Naime% porast
raspoloive koliine jednog faktora% uz nepromjenjenu koliinu drugog% uz nepromjenjenu tehnologiju%
uvjetovati e opadanje proizvodnje onog proizvoda koji intenzivnije koristi proizvodni faktor ija se
raspoloiva koliina nije mijenjala$
.ko je dobro 1 radno intenzivno i ako se povea samo radna snaga% tada e poveanje koliine
proizvodnje dobra 1% uz nepromjenjenu tehnologiju (jednaka kapitalna opremljenost rada) moi ostvariti
jedino uz reloiranje dijela kapitala iz proizvodnje dobra 3% koje je kapitalno intenzivno$ 2udui da je
koliina kapitala ostala nepromjenjena% proizvodnja dobra 3% zbog ove relokaije kapitala u dobro 1%
mora opasti$
12. 2eorija %3bcz3nskoga -gra.i/ki prikaz0.
Poveanje proizvodnje onog dobra u kojem se intenzivnije koristi relativno obilni faktor% zbog domae
potronje i izvoza% raste potranja za tim obimnijim proizvodnim faktorom% pa raste i njegova ijena$ (o
rezultira smanjivanjem ili ak eliminiranjem razlika u ijenama% inae homogenih proizvodnih faktora%
me#u zemljama$
Porastom radne snage sa /I/J% raste proizvodnja dobra 1 sa ,IB$ 'a bi se sauvala ista opremljenost
rada kapitalom% potrebno je iz proizvodnje dobra 3% reloirati odre#enu koliinu kapitala u proizvodnju
dobra 1 ('IF)$ Poveanje proizvodnje dobra 1 je vee od poveanja radaK isto tako smanjenje dobra 3
je manje od poveanja proizvodnje dobra 1$
13. Ukratko objasni kako olazi o izjena/avanja cijena proizvonih .aktora u meunaronoj
razmjeni.
Ako obje zemlje imaju iste tehnike koeficijente i ako su zbog slobodne razmjene cijene dobara X i Y u
obje zemlje jednake, tada i cijene proizvodnih faktora u obje zemlje moraju biti iste.
Eelativno obilni faktor definira se prema +hlinu na temelju)
7$) odnosa ijena proizvodnih faktora prije razmjene (ako je P
k2
5P
l2
LP
k.
5P
l.
> kapital je relativno obilni
faktor u zemlji 2% pa je on u toj zemlji jeftiniji)$
9$) Eespoloivih fizikih koliina proizvodnih faktora (druga definiija relativne obilnosti proizvodnih
faktora neke zemlje se temelji na fizikim raspoloivostima pojedinih proizvodnih faktora$ Prema toj
definiiji% zemlja ima relativno obilje kapitala ako i samo ako je njen odnos kapitala prema fondu rada
vei nego u drugoj zemlji$ (ako je npr$ zemlja bogata kapitalom ako je G
2
56
2
MG
.
56
.
)
(ehniki koefiijenti a
61
% a
63
% a
G1
i a
G3
su jednaki u obje zemlje jer smo pretpostavili jednako tehniko
znanje i jednake proizvodne funkije$ Isto tako% ijene p
1
i p
3
jednake su u obje zemlje jer smo
pretpostavili slobodnu trgovinu robama 1 i 3 me#u zemljama . i 2$
a
61
NO
.
Pa
G1
Nr
.
:p
1
a
63
NO
.
Pa
G3
Nr
.
:p
3
proizilazi da su i O i r u obje zemlje isti
a
61
NO
2
Pa
G1
Nr
2
:p
1
a
63
NO
2
Pa
G3
Nr
2
:p
3
O:ijena jedinie rada
r:ijena jedinie kapitala
a
6
:utroak rada po jedinii proizvoda dobra 1
a
G
:utroak kapitala po jedinii proizvoda dobra 3
.ko su date ijene proizvodnih faktora taka /% tada postoje jedinstvene ijene rada (8B) i kapitala (8F)%
koje zadovoljavaju uslove jednakosti jedininih trokova i ijena proizvoda na tritu perfektne
konkurenije$ *bog toga% ako zemlje . i 2 imaju istu tehnologiju (iste su im zrake O i r) i ako su ijene
roba 1 i 3 izjednaene putem slobodne razmjene me#u njima% moraju se izjednaiti i ijene proizvodnih
faktora u tim zemljama$
14. "tolper+"amuelsonov teorem -gra.i/ki prikaz0
Poraste li relativna ijena nekog dobra% poveati e se realna zarada onog proizvodnog faktora koji se
intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra$ .ko je dobro 1 radno intenzivno% tada e porast ijene
(relativne) dobra 1 utjeati na porast potranje za radom% to e utiati na porast realnih plaa i to
proporionalno vei od porasta ijene dobra 1$
Poveanjem ijene dobra 1 sa PP
7
dolazi do porasta plaa sa +/+F ali i do opadanja plaa kapitala
sa BH$ Porast realne ijene dobra 1 koje je radno intenzivno% omoguuje da porastu trokovi dobra 1 u
odnosu na trokove dobra 3 jedino porastom O u odnosu na r$
1#. Navesti kritike klasi/ne teorije vanjske trgovine
& uvjetima savremene me#unarodne trgovine stanje je drugaije u odnosu na pretpostavljene uvjete
klasine teorije vanjske trgovine)
7$) postoji vea ili manja pokretljivost svih roba% a ne nepokretljivost
9$) ne razmjenjuju se robe samo na osnovi materijaliziranog rada u robama% nego i na osnovi drugih
faktora (zemlja% kapital% znanje% tehnologija)
Q$) ne oblikuju se ijene samo prema radu% nego i prema koristi koju imamo od roba (teorija subjektivne
vrijednosti)
<$) ne postoji na svjetskom tritu samo potpuna konkurenija i otvoreno trite% nego protekionizam% tzv$
monopoloidno trite
;$) klasina teorija vanjske trgovine uzima u obzir trokove proizvodnje dviju roba koje se razmjenjuju% ali
ne uzima u obzir utiaj trokova% odnosno ijene drugih roba$
1&. Objasniti pojam 4aretovog optimuma.
*emlje . i 2 imaju razliite krivulje indiferenije jer su im ukusi razliiti$ Gada zarotiramo krivulje
indiferenije zemlje 2 za 7R8S i prenesemo ih na mapu krivulja indifirenije zemlje .% dobijamo
/dgeTorthov dijagram (zatvoreni)$
'imenzije dijagrama odre#ene su koliinom dobara 1i 3 kojima raspolau oba partnera zajedno$ Grivulje
indiferenije zemlje . oznaili smo sa I
7
% I
9
i I
Q
a krivulje indiferenije zemlje 2 sa *
7
% *
9
i *
Q
$ 0vaka taka
dijagrama predstavlja odre#enu razdiobu raspoloivih koliina dobara 1 i 3 izme#u partnera . i 2$
0pajanjem svih taaka dodira krivulja indifirenije partnera . i 2 dobit emo krivulju ugovora B0$ (ake
na toj krivulji predstavljaju jednakost graninih stopa supstituije partnera% to znai da je postignuta
ravnotea$ 0vako daljnje nastavljanje razmjeneilo bi na tetu jednog ili drugog partnera$ Gada partneri
nisu na krivulji ugovora% probii od razmjene mogu se poveati (.% 2 ili obojia)% zato take na krivulji
ugovora predstavljaju Pareto optimum u razmjeni$ (aj optimum nije postignut ako se poloaj bilo koje
stranke moe poboljati a da se time ne pogora poloaj druge stranke$ Gad granine stope supstituije
partnera u razmjeni nisu jednake% mogue je poboljati poloaj barem jednog od njih razmjenom% a da se
poloaj drugog partnera ne pogora$
1'. 5eontijevljev paraoks -%us6 Nobelova nagraa 1,'3. goine0
6eonijev je pokuao da empirijski dokae H@+ teoriju pore#enjem intenziteta proizvodnih faktora
prosjeka ukupnog izvoza i konkurentnog uvoza u 0.'$ "e#utim% doao je do suprotnog zakljuka H@+
teoreme$ Njegov zakljuak je bio da 0.' izvoze radno intenzivne proizvode a uvoze kapitalno intenzivna
dobra% a to je suprotno zakljuima H@+ teorije vanjske trgovine% jer se smatra da je kapital obilni
proizvodni faktor u 0.'$
0a stajalita H@+ teorije% 6eonijevljevi rezultati bili su paradoksalni$
1). 7ravisova teorija vanjske trgovine.
Gravis je iznio tvrdnju da se struktura vanjske trgovine odre#uje ?raspoloivouA dobara$ (o znai da se
uvoze dobra koja nisu ?raspoloivaA u zemlji$ 'obra mogu biti neraspoloiva u apsolutnom smislu ili pak
mogu biti neraspoloiva u relativnom smislu a to znai da je njihova domaa ponuda neelastina$ 'akle%
dva su razloga za neraspoloivost dobara) prirodni resursi i inovaije$
Eazloge za neraspolaganje resursima Gravis vidi u nedostatku prorodnih izvora ili u tehnolokoj promjeni
ili u diferenijaiji proizvoda koji jednoj zemlji daju preivremeni monopol u proizvodnji sve dok druge
zemlje ne naue imitirati tu proizvodnju$
1,. 5inerova teorija vanjske trgovine.
2udui da strukturu vanjske trgovine nije mogao objasniti% 6inder je pokuao objasniti njenu relativnu
veliinu tj% udio vanjske trgovine u naionalnom dohotku$ *akljui 6inderove teorije su sljedei)
7$) preduslov za izvoz industrijskih proizvoda jeste postojanje domae potranje za tim proizvodima
9$) izvozni sektori su samo oni koji su ?dovoljno velikiA
Q$) to je vea slinost struktura privreda dvije zemlje% vea je mogunost njihove razmjene
<$) potenijalni obim vanjske trgovine dviju zemalja je vei to je nivo per apita naionalno dohotka u
njima blii (sliniji)
;$) obim potenijalne vanjske trgovine odre#ije i obim strukture vanjske trgovine$
+n pravi razliku izme#u primarnih i industrijskih proizvoda$ &strojstvo vanjske trgovine industrijskim
proizvodima je funkija) tehnoloke nadmoi% menaderske sposobnosti i ekonomije obima$
21. 2eorija 8ivotnog ciklusa proizvoa
&oavanje znaenja tehnologije u odre#ivanju strukture svjetske trgovine dovelo je do razvoja teorije u
kojoj se promjene u komparativnim prednostima zasnivaju ekspliitno na irenju tehnologije$ (eoriju
ivotnog iklusa proizvoda formulisao je EaCmond !ernon$ Prema toj teoriji% novorazvijeni proizvod e
proi kroz nekoliko faza razvoja% pri emu e svaka faza imati razliit utiaj na strukturu trgovine$
Baza novog proizvoda (I faza)) proizvod je u ovoj fazi obino nestandardiziran% to znai da proizvo#a
nastoji razviti karakteristike koje najbolje zadovoljavaju preferenije potroaa$ Proizvodnja je loirana u
zemlji porijekla radi bolje bliskosti sa kupima i komunikaije sa potroaima$ Proizvo#a ostvaruje
maksimalan profit$
Baza sazrijevanja (II faza)) iri se domae trite% dizajn proizvoda postaje standardizovaniji (to
proizvo#au omoguava da postigne ekonomiju obima masovnom proizvodnjom)K potranja se iri i na
inostrano trite% to e omoguiti da se proizvodnja reloira u te zemlje zbog konkurentnog poloaja
domaih proizvo#aa$ Eelokaija proizvodnje dovodi do smanjenja izvoza domae zemlje (zemlje iPu
kojoj ej proizvod prvo i nastao)$ 0trani konkurenti uoavaju priliku za imitaijom proizvoda% to jo vie
umanjuje izvoz domae zemlje$
Baza standardizovanog proizvoda (III faza)) proizvodnja se izmjeta u manje razvijene zemlje zbog
trokova proizvodnjeK izvoz iz tih zemlja e jo vie smanjivati izvoz iz zemlje porijekla proizvoda$ Na
konanii% sama zemlja porijekla proizvoda postaje neto uvoznik tog proizvoda% zaustavlja se proizvodnja
tog a zapoinje sa proizvodnjom novog% inovativnog proizvoda$
!isoko razvijene zemlje se nalaze u I fazi i to je uglavnom njihov nain ivljenja i razvijanja ekonomije i
inovaija uz visoke profite$
21. Navesti osnovne postulate protekcionizma.
Protekionisti se zalau za sljedee)
Narod treba)
'a udovolji sam svojim potrebama
'a odbije putem visokih dadbina tu#u robu
'a radije kupuju u svojoj zemlji nego u tu#oj% pa makar ta roba bila loije kvalitete i skuplja
'a odredi zatitu% i to najmanje po razlii koja postoji izme#u nabavne i prodajne ijene
'a ogranii ili sprijei izlaz nova iz zemlje% da podjele pogodnosti domaim radniima i time
umanje prilike za bogaenje susjeda
'a razvije bogatstvo zemlje podiui proizvodnju u zemljiK prate se naprednije industrije drugih
zemalja
'a utvrdi kako u inostranoj trgovini ne trguju pojedini me#usobno% ve narodi
Protekionizmom se smatra skup dravnih mjera kojima ona titi svoju privredu od utiaja inozemne
konkurenije$ Utiti se domai proizvo#a% ali veu uvoznu ijenu plaa krajnji potroa$
22. Navesti osnovne kole protekcionizma.
Postoje < kole protekionizma)
Glasina teorija protekionizma (,areC@6ist)
"arksistiki pogled ("arks)
Protekionizam zemalja u razvoju (Prebish)
Gonept efektivne arinske zatite
/kstremni sluaj protekionizma ili autarhija (prinip zatvorene privrede @ Perou)
23. Navesti stavove 9arre3a.
Eazlike u ijenama poljoprivrednih i industrijskih proizvoda u amerikoj privredi su uinak
slobodne trgovine
(ransportni su trokovi jedan od uzroka tih razlika
*atitnim mjerama treba omoguiti razvoj ne samo poljoprivrede% ve i industrije i terijarnih
djelatnosti
,arinska se zatita treba odnostiti na jelokupnu privredu
24. Navesti stavove 5ista.
Prinip slobodne trgovine moe se primjenjivati samo izme#u zemalja na priblino istom nivou
privredne razvijenosti
"lade drave% odnosno mlade industrije% treba zatititi
*atitne mjere moraju biti privremenog karaktera
Ne treba tititi dravu normalne veliine
2#. :ta za zemlje u razvoju prela8e 4rebish;
Industralizaija zemalja u razvoju uz visoke uvozne arine
Proizvodnja radi zamjene uvoza (zadovoljavanje vlastitih potreba)
Eazvoj proizvodnje radi poveanja izvoza
Gonepija efektivne arinske zatite
2&. :ta je autarhija i u kojim oblicima se pojavljuje;
.utarhija je grka rije koja znai samozadovoljnost% a u ekonomskom smislu predtsvlja politiku
pojedinih zemalja koja ide za osamostavljivanjem naionalnih gospodarstava i prisvajanje unutranjeg
trita razliitim mjerama$
PerrouV razlikuje dva tipa autarhije)
7$) autarhija povlaenja (zatvaranje domaeg u odnosu na inostrano gospodarstvo)
9$) autarhija ekspanzije (osvajanje tu#ih teritorija)
2'. Navesti osnovne prestavnike neoklasi/nog shvatanja vanjske trgovine
Prema Wosievoj podjeli% predstavnii su (aussig i !iner
2). Ukratko objasni u/enje 2aussiga.
(aussig je analizirao najamnine i kamatne stope na vanjsku trgovinu$
Najamnina je sastavni dio ijene kotanja i zavisi (u apsolutnom smislu) od produktivnosti rada$ Uto je
vea produktivnost rada% ijena je po jedinii proizvoda nia$ *emlja koja ima niu ijenu% ima veu
pogodnost za izvoz$ Neoklasina kola smatra da visina nadnie ima u vanjskoj trgovini isti uinak kao i
nivo produktivnosti rada$
Gamatne su stope razliite u pojedinim zemljama% ali je razliit organski sastav kapitala$ *emlja sa
visokim organskim sastavom kapitala i niskom kamatnom stopom% imat e komparativnu prednost pred
zemljom koja ima radno intezivnu proizvodnju$
2,. Ukratko objasni u/enje <inera.
2ez obzira to je pristalia uenja teorije komparativnih prednosti% upozorava da ne treba
pojednostavljivati nego voditi rauna o sloensti ekonomskih odnosa$ Gada je rije o arinskim unijama%
on vidi prednost zatvorene ekonomije% ali i nedostatke za one koji su izvan unija$
31. Navesti uslove koje zemlje moraju ispuniti a bi imale koristi o stvaranja carinske unije
-prema <ineru0.
7$) da arinska unija obuhvata to vei prostor
9$) da je nii prosjean nivo arina na uvoz iz treeg svijeta uspore#en sa razinom koja bi bila u odsustvu
arinske unije
Q$) da je manji stepen komplementarnosti uproizvodnji izme#u zemalja lania
<$) da su vee razlike u trokovima po jedinii istovrsnih proizvoda izme#u zemalja lania unije i vee
utede koje proistiu iz slobodne trgovine unutar unije$
;$) 'a je vea razina zatite na moguim izvoznim tritima izvan arinske unije u odnosu na proizvode u
kojima bi zemlje lanie arinske unije pod reimom slobodne trgovine imale komparativne prednosti
X$) 'a je vei broj zatienih industrija za koje e irenje trita imati uinak u niim trokovima po
jedinii proizvoda od onih po kojima bi se odgovarajue robe mogle uvoziti izvan podruja arinske
unije
Y$) 'a je manji broj zatienih industrija za koje irenja trita ne bi imalo uinak u manjim trokovima po
jedinii proizvoda od onih za koje bi se odgovarajue robe mogle uvesti izvan arinske unije% ali koje
bi se ipak proirile pod arinsku uniju$
31. 7oji su traicionalni /inioci razvoja;
Ead% zemlja i kapital
32. 7oji su suvremeni /inioci razvoja;
*nanje% tehnologija i vanjska trgovina
33. 7ako razvrstavamo zemlje prema stepenu razvoja;
!isoko razvijene% razvijene% novoindustrijalizirane% zemlje u razvoju i nerazvijene
34. Ukratko objasni 4orterovu teoriju konkurentske prenosti.
2itna poluga za osvajanje sve veeg udjela na tritu je konkurentnost$ Gonkurentnost je umjenost jednog
privrednog subjekta u odnosu na drugi da svoju ponudu ili potranju prikae i dokae boljom$ "$ Porter je
na osnovu empirijske analize razradio model konkurentske prednosti na osnovu etiri faktora% koji su
me#usobno povezani i poznati pod imenom ?dijamantA)
7$) strategija preduzea% struktura i konkurentnost
9$) uvjeti imbenika
Q$) uvjeti potranje
<$) vezane i podravajue proizvodnje
&nutar svake grupe faktora postoje brojni uvjeti koji e utiati na veu ili manju konkurentnost$ !lada
treba osigurati veu konkurentnost kako naionalnom gospodarstvu tako i gospodarskim subjektima$
Na osnovu Porterovog modela% zakljuak je sljedei) da su sve etiri faktora promjenjiva i sva etiri
faktora su me#uovisnaK da bi mogla biti konkurentna na svjetskom tritu% sva etiri moraju biti ispunjena$
!isok stepen tehnologije i poduzetniki duh omoguavaju konkureniju na svjetskom tritu$ Porter je
klasifiirao naionalne ekonomije kao)
@ ekonomije zasnovane na faktorima (prirodni uvjeti)
@ ekonomije zasnovane na investiijama (kapitalu)
@ ekonomije zasnovane na inovaijama
@ ekonomije zasnovane na bogatstvu
3#. =ra.i/ki prikazati6 objasniti i navesti osnovne karakteristike krive ini.erencije
Grivulja indiferenije pokazuje razliite kombinaije potronje dvaju dobarakoje potroau donose jednak
stepen zadovoljstva$ Grivulje indiferenije nekog potroaa nikad se ne sijeku i konveksne su prema
ishoditu$
&z odre#ene pretpostavke da svi potroai imaju isti ukus i iste realne dohotke% mogue je dobiti skrivulje
indiferenije za skup pojedinih potroaa (zemlju)$ 0vaka krivulja indiferenije pokazujerazliite
kombinaije potronje dvaju dobara od kojih svaka drutvu (pojedinu) donosi isti nivo zadovoljenja
njegovih potreba$ Uto je kombinaija potronje na udaljenijoj krivulji indiferenije od ishodita% ta je
kombinaija potronje% predstavljena na toj krivulji% poeljnija$
3&. $e.inisati grani/nu stopu supstitucije
Franina stopa supstituije pokazuje koliko je jedinia dobra 1 drutvo voljno rtvovati za potronju
dodatne jedinie dobra 3% a da mu nivo zadovoljstva ostane isti% tj$ na istoj krivulji indiferenije$
3'. $e.inisati grani/nu stopu trans.ormacije
*emlja moe proizvoditi kombinaije proizvoda 1 i 3 predoene takama .% 2 i ,% koristei u potpunosti
svoje resurse$ Proizvodnja u taki 2 je poeljnija% jer lei na veoj krivulji indiferenije (z
9
) negoli take .
i ,$
(aka 2 kombinaijom proizvodnje osigurava zemlji optimalnu alokaiju ogranienih resursa% jer je u
taki 2 tangenta na najviu krivulju indiferenije$ (u je granina stopa supstituije jednaka graninoj stopi
transformaije$ *ato taka 2 predstavlja optimalnu kombinaiju proizvodnje i potronje u zemlji u
situaiji autarhije$
3). 7ako se vri oreivanje onosa cijena u zemlji;
'a bi smo dobili odnos ijena dobara 1 i 3 u autarhiji% trebamo sueliti krivulju proizvodnih mogunosti
sa mapom indiferenije te zemlje$
(aka u kojoj je krivulja proizvodnih mogunosti tangenta na najviu taku krivulje indiferenije dotine
zemlje%pokazuje koju kombinaiju proizvoda 1 i 3 zemlja treba proizvoditi i troiti da bi dostigla najviu
razinu zadovoljenja svojih potreba iz datih proizvodnih mogunosti$ (angenta povuena kroz taku 2
predstavlja odnos ijena dobara 1 i 3% tj$ P
1
5P
3
% u kojoj se ostvaruje takva kombinaije dobara 1 i 3 koja
zemlji daje najvei nivo zadovoljstva$
3,. Objasniti osnovu razmjene i koristi o razmjene ako se u zemljama ! i > razlikuju krivulje
ini.erencije i kriva proizvonih mogu?nosti
Iz razliitih krivulja proizvodnih mogunosti i uz razliite ukuse% formiraju se razliiti odnosi ijena P
1
5P
3

u zemljama . i 2$ Eazlika u odnosima ijena predstavlja osnovu za obostrano korisnu razmjenu ako je
odnos P
1
5P
3
% koji se formira u razmjeni% izme#u odnosa ijena u pojedinim zemljama% tj$ P
1
5P
3
.L
P
1
5P
3
LP
1
5P
3
2% to znai da se razmjena obostrano isplati$

*emlja . e se speijalizirati u proizvodnji dobra 1% u kom ima komparativne prednostiK reloirati e
proizvodne faktore iz dobra 3 u proizvodnju dobra 1% pa e se njena kombinaija proizvodnje poveati (iz
take /
.
u taku B
.
)% to znai da e od ukupne koliine proizvodnje u B
.
% zemlja . e izvoziti B
.
F
proizvoda 1 i razmjenjivati ga za F,
.
proizvoda 3 (uvoziti e F,
.
proizvoda 3) sa zemljom 2$
*emlja 2 e se uz novi odnos ijena P
1
5P
3
speijalizirati u proizvodnji dobra 3% gdje ima komparativne
prednosti reloirajui proizvodne faktore iz take /
2
u B
2
$ +d te koliine zemlja 2 e izvoziti B
2
H
proizvoda 3 i razmjenjivati ih za H,
2
proizvoda 1 sa zemljom .$ Na taj nain zemlja 2 dosee veu
krivulju indiferenije koju u situaiji autarhije nije mogla postii$ +bje zemlje su dostigle vee krivulje
indiferenije (razmjena je bila obostrano korisna)$
41. %azmjena i koristi o razmjene ako se u zemljama ! i > razlikuju krive ini.erencije6 a krive
trans.ormacije su iste
0peijalizirajui se u proizvodnji dobra 1 (reloirajui dio proizvodnih faktora iz proizvodnje dobra 3 u
dobro 1% razmjenjujui B
.
F dobra 1 za ,
.
F dobra 3 sa zemljom 2% zemlja . dostie viu krivulju
indiferenije% nego u situaiji autarhije$ Isto vrijedi i za zemlju 2$
'akle% obje zemlje% speijalizirane u proizvodnji onog dobra u kojem imaju komparativnih prednosti%
mogu razmjenom dostii vei stupanj blagostanja$ .ko pretpostavimo da zemlja . nije reloirala
proizvodne faktore i da je ona malena% ta bi zemlja imala koristi od razmjene% ali bi one bile manje% jer je
razmjena bila manja$
41. %azli/ite krive trans.ormacije -proizvonih mogu?nosti06 iste krive ini.erencije
I u ovom sluaju razmjena izme#u zemalja . i 2 moe biti obostrano korisna$ .ko pretpostavimo da je
tehnologija proizvodnje u objema zemljama jednaka% a da razlika u krivuljama transformaije potie od
razlika u koliini i5ili strukturi proizvodnih faktora u pojedinim zemljama% imamo poznati H@+ model
razmjene$ Eazmjenom zemlje dostiu viu krivulju indiferenije nego u situaiji autarhije% a to znai da je
razmjena bila obostrano korisna$
42. =ra.i/ki prestaviti i objasniti oreivanje cijena u meunaronoj razmjeni
Pomou krivuja ponude zemalja . i 2 koje pokazuju koliine njihovih izvoznih proizvoda (u kojima
imaju komparativne prednosti)% koje su te zemlje voljne ponuditi uz razliite odnose ijena% u stanju smo
odrediti ravnoteni odnos ijena koji se formira u me#unarodnoj razmjeni$
Eavnoteni je odnos ijena dobara 1 i 3 u me#unarodnoj razmjeni odre#en sjeitem krivulja ponude tih
dobara zemalja . i 2 (,
.7
:,
27
)$
43. @arshal+5ernerov uslov stabilnosti
Z
.
P/
2
M7
*bir elastinosti potranje za uvozom zemalja . i 2 mora biti vei od 7 da bi ravnotea na tritu bila
stabilna$
44. $e.inisati uslove razmjene i ukratko objasniti ta pokazuju
+dnos ijene izvozn robe zemlje . prema ijeni uvozne robe zemlje . u ravnotei (P
1
5P
3
) zove se uvjet
razmjene zemlje . (terms of trade)$
Uto god su uvjeti razmjene zemlje . povoljniji to ona% eteris paribus% ima vee koristi od razmjene tj$
vanjske trgovine$ *a zemlju 2 uvjeti razmjene P
3
5P
1
reiprona su vrijednost uvjeta razmjene zemlje .$
P
1
5P
3
:7:P
3
5P
1

&vjeti razmjene mogu se mjeriti na razliite naine$ "i smo ih izrazili kao odnos ijena izvoza i uvoza%
me#utim mogu se izraziti i kao odnos koliina uvoza i izvoza$ Porast odnosa p
/
5p
&
:4
&
54
/
znai
poboljanje uvjeta razmjene$ 4
&
54
/
porast znai poboljanje uvjeta razmjene jer taj porast znai da zemlja
dobiva vie uvoza po jedinii izvoza% odnosno da se daje manje izvoznih dobara za jediniu uvoza$ 0vrha
je poveavati materijalno blagostanje naroda% tj$ poveanjem domae ponude poveavanjem uvoza$ Izvoz
je samo sredstvo za ostvarenje tog ilja% jer se njime uvoz ostvaruje% tj$ plaa$
4#. Objasniti uticaj transportnih trokova na vanjsku trgovinu
'ovoljan razlog za postojanje vanjske trgovine je da su ijene dobara 1 i 3 u zemljama . i 2 razliite$
&vo#enjem transportnih trokova taj se uvjet modifiira utoliko to razlika u ijeni u dvjema zemljama
mora biti vei od transportnih trokova da bi se trgovina odvijala$ & ravnotei% tj$ kada je ponuda izvoza
nekog dobra jednaka potranji za uvozom tog dobra% ijena dotinog dobra u zemlji uvoznii vea je od
ijene tog dobra u zemlji izvoznii za iznos transportnih trokova$ &vo#enje transportnih trokova utie na
smanjenje koliine vanjske trgovine jer utie na poveanje ijena$
4&. Objasniti uticaj promjene ukusa na meunaronu ekonomsku razmjenu
Promjena ukusa u nekoj zemlji uz nepromjenjenu krivu njenih proizvodnih mogunosti% utiati e na
promjenu odnosa ijena u toj zemlji$ (o e utiati i na njenu krivu reiprone tranje u me#unarodnoj
ekonomskoj razmjeni$ Promjena krive reiprone tranje u me#unarodnoj ekonomskoj razmjeni utiati e
na promjenu ijena u me#unarodnoj ekonomskoj razmjeni% na promjenu koliine me#unarodne
ekonomske razmjene i na promjene u razdiobi koristi od me#unarodne ekonomske razmjene$
4'. :ta je =!22 i koji su njegovi osnovni principi
Eezultat nastojanja da se instituionalno urede pravila ponaanja u me#unarodnoj razmjeni jeste sklapanje
+peg sporazuma o arinama i trgovini > F.(($ F.(( predstavlja skup pravila prema kojima zemlje
potpisnie sporazuma trebaju voditi svoju vanjsko@trgovinsku politiku$ +sim toga% F.(( predstavlja
formu za uskla#ivanje nesuglasia u vanjsko@trgovinskoj politii pojedinih zemalja lania$ Potpisan je
7=<Y$ godine sa 9Q zemlje lanie$ "e#unarodna trgovina zemalja lania F.((@a premaivala je R8[
jelokupne svjetske trgovine$ *emlje lanie sloile su se oko tri prinipa)
7$) prinip nediskriminaije
9$) prinip zatite domae privrede arinama
Q$) prinip daljnjeg smanjivanja arina multilateralnim pregovorima
4). %ezultati 7eneijeve rune pregovora -1,&4+1,&'0 A svrha smanjenje carina za #1B
Eezultat pregovora u okviru Genedijeve runde pregovora bio je prosjeno smanjenje arina za oko Q;[ na
X8$888 industrijskih preoizvoda$ +sim toga% u pregovore su bila ukljuena i koliinska ogranienja a ne
samo arine na uvoz poljoprivrednih proizvoda$ Ipak% multilateralni pregovori vo#eni u okviru Genedijeve
runde pregovora% rezultirali su najveim smanjenjem arina nakon stvaranja F.((@a 7=<Y$ godine$
4,. %ezultati 2okijske rune pregovora -1,'3+1,',0
Flavni rezulta te runde bili su smanjenje arina industrijksih zemalja za prosjeno QQ[% postupno% u
razdoblju od R godina$ Na taj je nain prosjena arinska stopa industrijskih zemalja smanjena sa X%9[ na
<%9[$ +sim arinskog smanjenja% (okijska runda pregovora rezultirala je i Godeksom ponaanja lania
F.((@a u me#unarodnoj razmjeni$ (ak Godeks ima svrhu da ukine praksu ograniavanja vanjske
trgovine nearinskim barijerama% kao to su) tehniki standardi (zdravstveni% sigurnosni% ekoloki)%
odre#ivanje arinske osnovie% kojom se onemoguuje ariniima da proizvoljno odre#uju nerealno
visoku arinsku osnoviu za uvoz nekih proizvoda% dravne nabavke% kojima se zahtjeva jednako tretiranje
domaih i stranih proizvo#aa i subvenije domaim izvozniima$
#1. %ezultati Urugvajske rune pregovora
Prema zavrnom sporazumu% smanjuju se arine za industrijske proizvode u prosjeku za Q<[% dok je to
smanjenje kod industrijski razvijenih zemalja <8[$ Postignut je napredak i u smanjenju nearinskih
prepreka$ Gvantitativna ogranienja uvoza i ostala nearinska ogranienja trebaju se smanjiti odnosno
zamjeniti$ Potpisan je sporazum o intelektualnom vlasnitvu (patenti% zatitni znakovi% autorska prava)$
Dedno od najveih postignua &rugvajske runde je 0porazum o trgovini uslugama$ +stala su jo etiri
sektora gdje se trebaju dogovoriti sporazumi) finansijske usluge% telekomunikaije% audio@vizualne usluge i
pomorski prevoz$
"e#u najvanije rezultate &rugvajske runde pregovora je utemeljenje 0vjetske (rgovinske +rganizaije
(O(+)$ (ime je zavrena privremenost F.((@a (7=<Y@7==<)$ O(+ je administrativno tijelo kojem je
zadaa da olaka trgovinske pregovore i da izgla#uje razmirie me#u njenim laniama$ 0 radom je poela
7$ maja 7==;$ godine$
#1. Naveite stepene ekonomske integracije zemlje
& svrhu poveanja proizvodnje i blagostanja% zemlje nastoje smanjenjem me#usobnih arina postii veu
speijalizaiju i podjelu rada$ 0tepeni ekonomske integraije su)
@ zona slobodne trgovine
@ arinska unija
@ zajednika trita
@ ekonomske zajednie odre#ene grupe zemalja
#2. :ta su zone slobone trgovine;
Bormiranjem zona slobodne trgovine kao to je npr$ /B(.% zemlje sudionie ukidaju sve arine u
me#usobnoj trgovini% ali svaka zemlja zadrava svoju vlastitu arinsku strukturu u razmjeni sa zemljama
izvan zone$
#3. :ta je carinska unija;
*emlje koje formiraju arinsku uniju tako#er ukidaju sve arine u me#usobnoj razmjeni% ali idu jo jedan
korak dalje primjenom zajednike arinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan unije$
#4. Objasniti ekonomske zajenice oreene grupe zemalja kao oblik integracije
Najvii stepen ekonomske integraije jeste stvaranje ekonoske zajednie u kojoj zemlje lanie osim
ukudanja arina u me#usobnoj razmjeni% zajednikih arina u razmjeni sa nelaniama i slobodnog
kretanja proizvodnih faktora me#u njima% idu jo dalje uskla#ivanjem svih mjera ekonomske politike% prije
svega monetarne i fiskalne$
##. Uticaj izvoza na oma?i proizvo -gra.i/ki prikaz0
Izvoz robe i usluga jedna je od kategorija finalne potronje isto kao i investiije% osobna i
opa potronja$ 0toga njihovo autonomno poveanje ima multiplikativne efekte na domai proizvod% kao i
poveanje bilo koje druge komponente autonomne potronje$
&vo#enjem izvoza (za sada jo zanemarujemo uvoz)% definiijska relaija domaeg proizvoda je jednaka)
C:,PIPFP/
tj$ kao zbir)
, > osobne potronje
I > investiijske potronje
F > budetske potronje
/ > izvoz
Izvoz u situaiji nepotpune zaposlenosti utie multiplikativno na domai proizvod kao i ostale
komponemte autonomne potronje
#&. Uticaj uvoza na oma?i proizvo -gra.i/ki prikaz0
&voz roba i usluga me#utim nema multiplikativni efekat na stvaranje domaeg proizvoda$
& situaiji nepotpune zaposlenosti% uvoz roba i usluga znai gubitak multiplikativnog
efekta koji bi nastao eventualnom supstituijom uvoza domaom proizvodnjom$ Postoji
dio uvoza koji se ne moe supstituirati% to je tzv$ nekonkurenti uvoz$ +n je funkija
domae proizvodnje$ .ko veliinu domae proizvodnje zamjenimo domaim proizvodom
3% tada e funkija uvoza biti &:f(3)$ Pretpostavimo li linearnu zavisnost ukupnog uvoza
od domaeg proizvoda C% tada funkiju uvoza moemo pisati &:&
8
Pm3% gdje je)
&
8
> autonomni uvoz
m > granina sklonost uvozu
&53 > prosjena sklonost uvozu% a pokazuje veliinu potrebnog uvoza koja je prosjeno
uvjetovana jediniom domaeg proizvoda$
#'. =rani/na sklonost uvozu
\&5\3 se zove granina sklonost uvozu% a pokazuje veliinu uvoza koju uvjetuje
jedinino poveanje domaeg proizvoda 3$ & sluaju kontinuirane funkije uvoza%
granina sklonost uvozu jednaka je prvoj derivaiji funkije uvoza po domaem
proizvodu d&5d3$
#). Cnvesticijski multiplikator
0vaka jedinia investiija multipliirati e se za 757@] puta u domau proizvodnju nakon
odre#enog vremena potrebnog da se multiplikativni efekti promjene investiija rasprostru
kroz itav sistem$ *ato 757@] zovemo investiijski multiplikator$
#,. @ultiplikator vanjske trgovine
Eazlika izme#u izvoza (/) i uvoza (&) zovemo vanjsko@trgovniskom bilansom$
!(2:/@&K .ko je /M&!(2M8$ .ko je /L&% tada je !(2L8 i imamo defiit$ & sluaju
kada je /:&% tada imamo ravnoteu$
.ko izvoz smatramo egzogenom varijablom% tada e se poveanjem domaeg proizvoda
3
9
% poveati i uvoz% to e uz nepromjenjeni izvoz rezultirati u defiitu !(2$ (&@/:,')
&vo#enjem uvoza u otvoreni makroekonomski model% definiijsku relaiju domaeg
proizvoda moemo pisati kao) 3:,PIPFP/@&
'omai proizvod u otvorenoj privredi se definira kao zbir osobne potronje ,% neto
investiija I i budetske potronje F% uvean za saldo !(2 (/@&)$ Prema tome% eventualna
razlika izme#u 3 i domaih komponenti autonomne potronje (,PIPF) pokriva se saldom
trgovine sa inozemstvom /@&$ 3@(,PIPF):/@&
& sluaju veeg domaeg proizvoda od domae potronje% imati emo pozitivan saldo u
trgovini sa inozemstvom$ 3M(,PIPF)% tada je /M& i obratno$ & sluaju autonomnog i
izvoza i uvoza% vanjsko@trgovinska razmjena utiati e na multiplikativno poveanje%
odnosno smanjenje domaeg proizvoda% ovisno o odnosu izme#u / i &$
.ko je uvoz ovisan o domaem proizvodu% tada je utiaj vanjske trgovine na multiplikator
neto komplikovaniji$
&1. :ta porazumjevamo po pojmom zatitne politike;
Pod pojmom arinske zatite podrazumjevamo ekonomsku politiku kojoj je svrha
stvaranje razlike izme#u relativnih ijena roba na domaem i svjetskom tritu$ *atitnom
se politikom ograniava sloboda kretanja tokova u me#unarodnoj ekonomskoj razmjeni$
"jere ekonomske politike ograniavanja slobode tokova u me#unarodnoj ekonomskoj
razmjeni mogu djelovati mehanizmom ijena (arine% prelevmani% avansi) ili
ograniavanje koliine (kontigenti% kvote) ili pak deviznim ogranienjima$ &vo#enje
ogranienja opravdava se nesavrenostima domaeg i5ili me#unarodnog trita$
&1. Naveite argumente uvoenja ograni/enja slobone meunarone razmjene
a$) argumenti temeljeni na nemobilnosti proizvodnih faktora i otpornosti njihovih ijena
na snienje
b$) argumenti temeljeni na nesavrenosti trita proizvoda
$) argumenti temeljeni na nesavrenosti trita proizvodnih faktora
d$) argumenti mlade (nejake) industrije
&2. Ojasnite argumente nejake inustrije
Najei argument ogranienja slobodne me#unarodne razmjene jeste argument mlade
industrije$ .rgument mlade (nejake) industrije se svodi na to da mladu industriju treba
tititi dok ne ojaa da bi se mogla nositi sa inozemnom konkurenijom$ Gada ojaa% koristi
od njenog rasta e vie nego kompenzirati trokove njene zatite$ Utitei nejaku industriju
od inozemne konkurenije omoguuje joj da stianjem iskustva i koristei ekonomiju
razmjera snizi svoje jedinine trokove kako bi se osposobila sa slobodnu utakmiu sa
inozemnim konkurentima$
&3. Neostaci argumenata nejake inustrije
7$) 0vaki se sektor eli zatiti pa je teko preizno odrediti koji sektor treba tititi$
'ugoroni program razvoja moe pomoi pri rjeavanju tog problema$
9$) Gada jednom neki sektor dobije zatitu% on se te zatite ne eli odrei$ (rebalo bi
zatitu vremenski ograniiti i postupno je smanjivati$
Q$) *atita nekog sektora moe nakoditi drugim sektorima zbog vee ijene proizvoda
tog sektora ili njegovog uvoznog supstituta% ako ga oni troe u intermedijarnoj
potronji$
<$) "enademnt moe vie panje posvetiti ouvanju iproduenju zatite nego postizanju
efikasnosti i osposobljavanju za utakmiu na me#unarodnom tritu bez zatite$ *ato
je vano vremenski ograniiti rok trajanja zatite i postepeno je smanjivati$
;$) *atieni sektor moe politiki lobirati za produenje zatite koristei razne dodatne
argumente kao to su regionalni razvoj% podruja od posebne skrbi itd% umjesto
orjentaije na ekonomiju obima i iskustva kako bi se osposobio za konkureniju bez
zatite$
&4. :ta porazumjevamo po optimalnom carinskom strukturom;
& uslovima potpune konkurenije u zemlji i nepostojanja eksternih ekonomija% slobodna
bi me#unarodna razmjena vodila maksimizaiji svjetske proizvodnje$ (o ne znai da
slobodna vanjska trgovina znai i najbolju moguu politiku za svaku pojedinu zemlju koja
uestvuje u me#unarodnoj razmjeni$ Naprotiv% u interesu je svake zemlje da u izvjesnoj
mjeri ogranii uvoz ili izvoz ako inozemna potranja nije savreno elastina i ako se ne
boji odmazde$ & uvjetima nesavrene elastinosti inostrane potranje% optimalna arinska
zatita ovisi o elastinosti inostrane potranje i obliku domae krive transformaije$ *atp
se ona odre#uje da se izabere skup arinskih stopa koje e izjednaavati granini prihod tj$
granine uvjete razmjene sa graninim trokom tj$ graninom stopom transformaije$
&vo#enje arine poboljava optimalne uvjete razmjene% a to znai maksimalno drutveno
blagostanje$
&#. Objasniti uticaj carina na proizvonju i potronju -gra.i/ki prikaz0
Pretpostavka) .ko zemlja . uvede ad valorem arinu na uvoz proizvoda 3$ (ako#er%
pretpostavimo da je udio zemlje . u svjetskoj razmjeni mali% tako da ona ne moe utiati
na ijene$ *bog toga ijene uvoznog proizvoda 3 u zemlji . rastu za puni iznos arine$
&vo#enje arine za t postotak na uvoz proizvoda 3 u zemlji .% utialo je na smanjenje
njene proizvodnje% naionalnog dohotka sa 8F na 8H$ (o znai da mala zemlja . sama
sebi nanosi tetu uvo#enjem arine na uvoz proizvoda 3$ *bog toga je za malu zemlju
koja ne moe utiati na svjetske ijene% optimalna politika slobodne politike% tj$ bez
ikakvih ogranienja$
Pretpostavimo me#utim% da je proizvodnja i nakon uvo#enja arine u zemlji . ostala u
taki /% bilo zbog nemobilnosti proizvodnih faktora ili zbog potpune neelastinosti
supstituije proizvodnih faktora$
& tom sluaju uvo#enje arine u zemlji . ne utie na proizvodnju nego samo na
potronju$ Iz slike se vidi da je zemlja . zbog uvo#enja arine dostigla niu krivu
indiferenije% pa se njen poloaj pogorao u potronji$ Prema tome% zemlja koja je mala% a
da bi utiala na ijene na svjetskom tritu% pogorava svoj poloaj uvo#enjem arina na
uvoz proizvoda$ (rokut razmjene /DG je manji od trokuta /BH$
&&. Objasniti uticaj uvoenja carina na obim meunarone razmjene kaa obje
zemlje koje u/estvuju u meunaronoj razmjeni6 uveu carine na svoj uvozni
proizvo
&vo#enje arina na uvozne proizvode utie na poboljanje uvjeta razmjene$ "e#utim%
uvo#enje arina uvjetuje poskupljenje uvoznih proizvoda to rezultira smanjenjem uvoza%
a time i jelokupne me#unarodne razmjene$ Poboljanjem uslova razmjene zemlja .
poboljava svoj poloaj u me#unarodnoj ekonomskoj razmjeni na tetu svog partnera 2$
*emlja 2 moe tako#e uzvratiti uvo#enjem arina na uvoz proizvoda iz zemlje .$ (ime se
smanjuje me#unarodna ekonomska razmjena% pa obje zemlje gube prednosti koje im
slobodna me#unarodna ekonomska razmjena prua$ Pristup obostranom samnjenju arina%
zemlje . i 2 poveavaju svoje ekonomsko blagostanje efikasnijom alokaijom resursa%
veom speijalizaijom i razmjenom$
&'. :ta je stopa e.ektivne carinske zatite6 kako se izra/unava i o /ega zavisi;
0topu arinske zatite pojedinog sektora zovemo stopa efektivne arinske zatite$ *avisi
od stope nominalne arine na uvoz proizvoda tog sektora i od arinske stope na uvoz
intermedijarnih proizvoda utroenih u tom sektoru i o direktnom i indirektnom udjelu
uvoznih intermedijarnih proizvoda u jedinii vrijednosti finalnih proizvoda tog sektora% tj$
o ukupnom uvoznom koefiijentu tog sektora$
0topa efektivne arinske zatite se izraunava po formuli)
e
j
:(t
j
@^g
ij
,
i
)5d
j
e
j
> stopa efektivne arinske zatite sektora j
t
j
> nominalna arinska stopa na uvoz gotovih proizvoda sektora j
g
ij
> utroak uvoznih proizvoda sektora i po jedinii finalnih isporuka i% sektora j
,
i
> nominalna arinska stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda sektora j
d
j
: 7@m
j
> ukupni koefiijent domae proizvodnje tj$ domai proizvod koji se ostvaruje po
jedinii finalnih isporuka sektora j
&). Navesti i objasniti carine s obzirom na smjer kretanja robe
@ uvozne arine obraunavaju se i plaaju za uvezenu robu za koju je propisano da
podlijee arinjenju
@ izvozne arine obraunavaju se i plaaju na izvezenu robu za koju je propisano da
podlijee arinjenju
@ tranzitne arine% obraunavaju se i plaaju na tranzitnu robu (+va arina se vie ne
plaa prema F.((@u% lan ;$ i 2arelonskom konvenijom
&,. " obzirom na svrhu carine se ijele naD
7$) zatitne arine > one kojima se titi domaa privreda od inozemne privrede koja je
agresivnija i konkurentnija
9$) fiskalne arine su one arine kojima je prvobitni ilj ostvarenje javnih prihoda za
finansiranje javnih rashoda% a sekundarni ilj im je zatita domae proizvodnje$ "ogu
se obraunavati i na uvoznu i na izvoznu robu
Q$) prohibivne arine > svojom visinom onemoguavaju uvoz robe$ &voz dakle nije
zabranjen administrativno ve ekonomski (visinom arina)
'1. " obzirom na osnovicu za obra/un6 carine se ijele naD
7$) arine na vrijednost uvezene robe (ad valorem)% a postoje dva oblika)
a$) jedinstvena ad valorem arina > na svu robu isti postotak od vrijednosti robe
b$) speijalizirana ad valorem arina > stopa je razliita% ovisno o kvaliteti i vrsti
uvezene robe
9$) speifine arine se obraunavaju i plaaju prema koliini uvezene robe
Q$) kombinirane arine > su kombinaja ad valorem i speifinih arina% a postoje)
a$) alternativne arine% koje daju vee fiskalne efekte
b$) periodine arine% koje se naizmjenino primjenjuju% u jednom razdoblju ad
valorem a u drugom speifine arine
'1. 9arine prema subjektima olu/ivanja
7$) samostalne (autonomne) > one koje samostalno odre#uje svaka drava
9$) ugovorne (konvenionalne) > one koje odre#uju u saglasnosti dvije ili vie drava$
"ogu biti) bilateralne (izme#u dvije drave)% tripartitne (izme#u tri drave) i
multilateralne (izme#u vie od tri drave)
'2. 9arine prema stepenu bene.iciranja carina
7$) preferenijalne arine su benefiirane arine gdje se na osnovu me#udravnih
ugovora% u odnosu na druge drave% plaa manja arina od uobiajenih
9$) diferenijalne arine su vee arine uodnosu na uobiajene prema drugoj dravi >
oteavaju arinski teret
'3. <rste i.erencijalnih carina
7$) retorzivne (ratne) su reakija prema nekoj dravi koja je uvela sankije
9$) kompenzatorne > arinski dodatak normalnoj arini% iji je ilj poveati arinsku
zatitu prema zemlji koja potie svoj izvoz da bi bila konkurentnija
Q$) diferenijalne arine na neizravan teret > su arinski dodatak na robu koja se prevozi
brodom% koja je pretovarena u pristanitu neke tree drave ili na robu koja se prevozi
tu#im brodom
'4. Navesti carine s obzirom na e.ekte
7$) efektivne arine% podrazumjevaju uinak arine na druge ekonomske parametre (ijene%
trokove proizvodnje i sl$)$ Izazivaju razliite uinke kao )
a$) smanjenje uvoza (restriktivni arinski uinak)
b$) smanjenje potronje i poveanje proizvodnje (zatitni uinak)
9$) neefektivne > izazivaju direktne uinke u zemlji uvoznii
'#. !ntiampinke carine
.ntidampinke arine su one arine koje utvr#uje zemlja uvoznia prema zemlji
izvoznii% ako ona primjenjuje damping$ .ko je ijena uvezene robe ispod normalne% tj
ako je ijena datog proizvoda)
a$) ispod uporedive ijene koja vai za normalne trgovinske
operaije sa slinim proizvodom namjenjenim za potronju u izvoznikoj zemlji
b$) ili ispod ijene kotanja tog proizvoda u zemlji porjekla sa
jednim razumnim dodatkom za prodajne trokove i profit
+stale vrste arina su)
@ konsolidirane > su one koje su dogovorene tokom multilateralnih konferenija
@ primane > benefiirane% kojom se daje prednost robi koja dolazi u zemlju putem
domaih brodova ili luka > one su oblik preferijalnih arina
'&. Objasniti necarinska ograni/enja tipa C
+sim arinskih ogranienja postoji iroka lepeza nearinskih ogranienja$ & nearinska
ogranienja I tipa pripadaju ona nearinska ogranienja kojima je svrha zatita domae
privrede od vanjske konkurenije% ograniiti uvoz ili ojaati domau privredu u
konkureniji za izvozna trita$ +ve mjere su grupiu u dvije grupe) mjere prema uvozu i
mjere prema izvozu$
''. Objasniti necarinska ograni/enja CC tipa
& mjere II tipa pripadaju jere koje se odnose prije svega na probleme koji nisu direktno
vezani za trgovinu% ali se povremeno koriste za ograniavanje trgovine
'). Objasniti necarinska ograni/enja CCC tipa
& mjere III tipa pripadaju mjere ekonomske politike koje se primjenjuju iskljuivo iz
razloga koji nisu direktno vezani za trgovinu% ali koje neizbjeno dovode do iskrivljivanja
uslova me#unarodne trgovine i zbog toga utiu na vanjsku trgovinu$
',. :ta su kvote i kako ih ijelimo;
Najznaajnije kvanititativno ogranienje u vanjskoj trgovini su kvote$ Gvota se definira
kao apsolutna grania do koje moe ii vrijednost ili koliina neke robe ili usluge u
odre#enom periodu% tj$ vremenskom razdoblju$ Gvotom se moe ograniiti i uvoz i izvoz%
pa se tako razlikuju uvozne i izvozne kvote$ .ko se ograniava ukupna trgovina neke robe
ili usluge sa svijetom% kvota je nediskriminantna ili globalna$ .ko se kvota razlikuje
prema zemlji porijekla ili odredita robe ili usluge% kvota je selektivna ili diskriminatorna$
,arinska kvota je posebna vrsta kvote koja stavlja limit na odre#enu vrstu robe ili
vrijednost robe uz datu arinsku stopu$ Pre#e li limit uvoza te robe% primjenjuje se via
arinska stopa$
)1. Objasniti uticaj kvota na uslove meunarone razmjene -gra.i/ki prikaz0
&vo#enjem kvote na uvoz proizvoda 3 u zemlji .% utie se i na mjenjanje uslova
razmjene% dakle i na razdiobu koristi od vanjske trgovine$ 'a li e uvo#enjem kvote
poloaj zemlje . biti poboljan% ne moemo rei dok ne znamo nalazi li se zemlja . an
vioj ili nioj krivulji indiferenije nakon uvo#enja kvote$
&mjesto poloaja zemlje . u uslovima slobodne trgovine u taki E% zemlja . nakon
uvo#enja kvote na uvoz proizvoda 3% ne moe uvesti vie od 8, proizvoda 3 iz zemlje 2$
(ime se krivulja reiprone tranje zemlje . mijenja i ima lom u taki /% pa sada izgleda
8/@', i odre#uje novi ravnoteni poloaj tj$ odnos ijena P
1
5P
3
M7% to bi moglo znaiti da
su uslovi razmjene zemlje . poboljani$
)1. :ta je zajeni/ko tr8ite -kao oblik ekonomske integracije0
Nakon arisnke unije% daljnji korak u razvoju ekonomske integraije je stvaranje
zajednikog trita% koje ima sve karakteristike arinske unije% ali osim toga% omoguuje
jo i slobodno kretanje rada i kapitala me#u zemljama laniama (primjer /uropske unije)
)2. Objasniti e.ekte kojima se mjeri uticaj stvaranje carinske unije na blagostanje
zemlje
0vi preferenijalni aranmani% pa i arinska unija% utiu istovremeno i na liberalizaiju i na
distorziju vanjsko@trgovinskih tokova$
/fekat liberalizaije nastaje jer neki tokovi nailaze na manja ogranienja nego prije$
/fekat distorzije nastaje jer su robe koje uvozi jedna lania optereene razliitim
arinskim tarifama% ovisno o njihovom porijeklu$ *bog toga efekat distorzije odgovara
efektu diskriminaije ijena$ &tiaj stvaranja arinske unije na blagostanje zemlje mjeri se
pomou dva efekta) efekat stvaranja (poveanja) trgovine i efektom skretanja trgovine$
/fekat stvaranje trgovine nastaje jer se jedan dio domae proizvodnje zamjenjuje uvozom
jeftinijih proizvoda efektijih proizvo#aa iz unije$ /fekat skretanja trgovine nastaje kada
se uvoz jefinijih proizvoda izvan unije zamjenjuje skupljim proizvodom iz unije$ Na taj
nain se skree jedan dio razmjene sa laniama izvan unije na razmjenu izme#u lania
unije$
@arksizam u spoljnoj trgovini
Poznati teoretiari) Dohn 0tuart "ill i Garl "arV (zajedno sa /ngelsom)
"arksistika misao nije zavrena sa /nglesom > ona traje i kasnije kroz razne nauke)
filozofija% ekonomija% soiologija$$$ *apad je prihvatio marksizam zato to je bio kritikovan u
svoje vrijeme$ & dananje vrijeme% istok se ogra#uje od "arksa a zapad ga prihvata i
analizira$ "arksova se literatura danas obnavlja$ "arks je estoko kritikovao kamatu$
0utina marksistike misli je konept neekvivalentne razmjene$ !isokorazvijene zemlje u
trgovini sa nerazvijenim zemljama bolje prolaze iz razloga to imaju visoku tehnologiju i
mogu bolje da zarade$ Prema njemu% nerazvijene zemlje ne treba da ulaze u te razmjene$
"arks potenira slobodnu trgovinu koja je zapoela laisse@faire koneptom$ 0lobodna
trgovina je neto to je samodeklarativno i odgovara razvijenim zemljama i takvu slobodnu
trgovinu marksizam osu#uje$ & vremenu kada do#u krize% zemlje u razvoju poseu za
protekionistikim mjerama$ & nekim svojim djelima% "arks kae da spoljna trgovina
omoguava bogatima da se jo vie obogate$
!isokorazvijene zemljeeksploatiu zemlje u ravoju kada je rije o slobodnoj trgovini$
Poznato djelo mu je Gomunistiki manifest (7R;8@tih godina) koje je uzdrmalo .meriku%
Branusku$$$(a knjiga se moe razliito tumaiti$ 7=<7$ godine su je te generaije autora
gurale% ali itajui je u kasnijim godinama% ouavaju se nesuglasie tj$ neloginosti$
"arksizam se nije izjanjavao samo protiv slobodne trgovine ve i protiv drugih deavanja$
"arksizam se okomio na konept koji u pozadini krije dosta stvari koje nisu realne% npr$
kafino drvo se sadilo u Indiji i Indoneziji% znai% ovjek je vrio utiaj a ne priroda$
"arksizam je doivio kasnije drugaije interpretaije$