Siromatvo u Republici Srpskoj

Naj siromanija zemlja u regionu je Bosna i Hercegovina. U Bosni i Hercegovini

ispod opte granice siromatva ivi oko 600.000 osoba u to se ubrajaju svi graani
koji imaju primanja manja od 240 KM mjeseno, a svaki peti graanin ivi od 3
KM dnevno. Najvei problem kod nas i jeste siromatvo. 60 % penzionera ivi u
ekstremnom siromatvu, a 20.000 graana Bosne i Hercegovine ivi od jednog
obroka dnevno iz narodne kuhinje. O siromatvu u Republici Srpskoj je uraena
anketa 2011 god, koju je finansijski podrala vlada Italije i Velike Britanije.
Anketiranjem domainstava prikupljali su se podaci o pokazatelju ivotnog
standarda. Relativna linija siromatva u Republici Srpskoj za 2011 godinu,
izraunata je na osnovu 60 % mjesenih izdataka za potronju i iznosila je 381,09
KM mjeseno po prilagoenom lanu domainstva. 17,9 % relativnog siromatva
je u Bosni i Hercegovini, a u Republici Srpskoj 19,5 %. Siromanim graanima se
smatraju oni graani koji ive ispod ove granice. 2,437 anketiranih graana je u
relativnom siromatvu po prilagoenom lanu iznosi 381,09 KM. Za hranu i pie
potrebno je izdvojiti 469,18 KM, a za prehrambene proizvode je potrebno 912,27
KM. Nezaposlenost je najvei uzronik siromatva. Anketa je pokazala da 54,3 %
ispitanika ima stalno zaposlenje , 20,8 % samozaposlenje, dok 15,9 % zaposlenje
sa nekom drugom vrstom ugovora, a 9 % su poslodavci. Naj ugroeniji su graani
ruralnog podruja, a najvei stepen siromatva iji je nosilac nekativan (studenti,
domaice). 10 godina se linija relativnog siromatva nije mjenjala.
Apsolutno siromatvo ili bijeda ispoljava se kao nemogunost zadovoljavanja
osnovnoih potreba (hrana,voda odjea itd...). Apsolutna linija siromatva za 2007
godinu, u Republici Srpskoj je 20,2%. to se tie 2011 godine, objavljeni su podaci
da je u Republici Srpskoj ivjelo 25,3% apsolutno siromanog sitanovnitva. U
posmatranom periodu je 14,8 % stanovnitva bilo relativno siromano, odnosno
ivjelo u domainstvima koja su imala mjesenu potronju po prilagoenom lanu
domainstva niu od 381,09 KM (u 2011. godini).
Statistiari potvruju da prilike u drutvu nisu ile na ruku ni onima koji su radili.
Naime, nastavljen je trend rasta stope nezaposlenosti i u 2012.
Trite rada u RS i te godine je i dalje bilo pod utjecajem negativnih efekata
svjetske ekonomske krize.
Nakon to se stopa nezaposlenosti od 25,2 % u 2007. spustila na 20,5 % u 2008.
godini, od 2009. godine ponovo je poela da raste.
Stopa nezaposlenosti u 2009. godini porasla je za 0,9 procentnih poena, u 2010.
godini za 2,2, u 2011. godini za 0,9 procentnih poena, a u 2012. godini za 1,1 %.
Posmatrano po spolu, u 2012. u odnosu na prethodnu godinu, stopa nezaposlenosti
ena bila je vea za 1,7 procentnih poena, dok je stopa nezaposlenosti mukaraca
poveana za 0,8 procentnih poena.
Stopa zaposlenosti mukog dijela populacije u 2012. godini je iznosila 44,1 % i
vea je za 16,9 procentnih poena u odnosu na stopu zaposlenosti enskog dijela
populacije.
Posebno je zabrinjavajui podatak da je polovina nezaposlenih posao traila due
od tri godine.






Student:
Maljenovi Dragan