----------------------------------- ANTIKA FILOZOFIJA ----------------------------------

- --------------------- ------KOZMOLOKO RAZDOBLJE ---------------------------------------------------

osnovno pitanje - to je arhe naelo stvari ( pratemelj, praelement, prauzrok svega, )
iskon , poetak ,- ne vremenski gledano
pravi problem to je zajednio u mnotvu pojavnosti koje se razlikuju
pojavnosti su neto posebno, pojedinano , ali to je ono zajedniko, openito, bitno
MILET!KA KOLA
Ta"e#- naelo svega je $ %oda , element iz kojeg je sve nastalo
Ana#i&en- naelo svega je zra
Ana#i&endar ' a(eiron neto to je u svemu, sve obuhvaa, besmrtno je i nepropadljivo
Priroda (fsis), tj! svaka stvar je pro"eta "ivotom ' hi"ozoiza& o"ivljena tvar
)ITA*ORA
Pitagora je osniva kole (sekte) sa strogim pravilima reda i samodis#ipline
$avili su se svim pitanjima a ponajvie etikim
%misao "ivota je u proienju due , osloba&anju od vlasti tjelesnog
%ebe je smatrao lijenikom a ne uiteljem
'r"avom trebaju upravljati najbolji (aristoi)
(ovjek posjeduje d++ i tije"o - dua je besmrtna
%ve u svijetu je u #"ad+ , red+, har&oniji, - u jedinstvu mnotvenog, razliitog
) temelju svega nije tvar nego o-"i , .or&a i oni se ne pojavljuju samovoljno, sluajno
)niverzum je u skladu koji se mo"e izraziti brojem i zato je -roj $ (rate&e"j
on izra"ava odnose, me&u pojavama
/ERAKLIT
*n ne tra"i neku stalnost u promjeni nego konstatira da je sve promjena bivanje
Bi%anje je stalno postajanje , neprekinuti tijek , mijena, sve je u tijeku i razvoju
%imbol za tu promjenu za njega je %atra
+ svijet ovaj nije stvorio niti $og niti ovjek nego je svjetska vatra koja se s mjerom,-
$ivanje nije sluajno, bez pravila nego je sve u har&oniji -or-e #+(rotno#ti
Lo0o# (svjetski um) je ta harmonija , zakonitost po kojoj se sve odvija
*n je skriven iza pojavnosti promjene ( osjetilno nevidljiv)
a mo"e se #(oznati jedino raz+&o&
+ oi su i ui ljudima zli svjedo#i ako imaju barbarske due +
.ladati trebaju najbolji, prosvijeeni, plemeniti
ELEJ!KA KOLA
Parmenid, /enon,
O#jeti"na #(oznaja je %ara, promjene koje se opa"aju nisu pravi bitak ,
) temelju svega ne mo"e postojati neto to je promjenjivo,
Bita je#t on je postojee, ono to jest nije postalo nego je vjeno i nepromjenjivo

EM)EDOKLO
0vora# teorije elemenata %atra, %oda , zra , ze&"ja ,
0o su posljednji tvarni dijelovi od kojih je sve izgra&eno
1e&u njima vladaju sile ( simb! 2jubav i mr"nja)
ATOMI!TI
'emokrit i 2eukip
3rhe prapoela, su ato&i (a-thomos 4 ne-djeljiv) sitne dalje nedjeljiva tijela
.jeni su i nepromjenjivi , nenastali i neunitivi
0vari se razlikuju po formi, obliku ali su po prirodi isti
5e postoji niti sluaj niti svrhovitost - #%e #e do0a1a #a&o od #e-e
3 to je prvi uzrok 6
ANAK!A*ORA
) temelju svega je no+# ( duh ) bez obzira na nain postojanja
*n je uzrok i smisao sveg gibanja i postojanja, poti#aj
7akva je jedna stvar kao #jelina takva je i u svakom svom djelu ho&eo&erij
Za"j+a /naaj predsokratova#a bio je u tome to su prvi na ra#ionalan nain pokuali
odgovoriti na pitanja o prapoelu svega postojeeg!
.a"nost je u samom postavljanju pitanja , u problemu a ne u odgovoru!
0u je nastao itav niz pojmova kao to su 8 naelo, element, atom, duh, tvar
5eki problemi koji su tada postavljeni predmet su razmatranja jo i danas!
+ kako je mogla nastati vlas iz nevlasi, meso iz nemesa!-

------------ ------------------------ANTRO)OLOKO RAZDOBLJE --------------------------------------------
5ajsjajnije razdoblje grke povijesti K"i#ten, !o"on, )eri"e, E#hi", !o.o"o, Fidija
o%je je + #redit+ (itanja pravna, etika, politika, odgojna i druga pitanja
O(2e (itanje ima li to vrijedno to bi va"ilo neovisno o vremenu ,kraju i ljudima!
$$$$$$$$$$$$!OFI!TI$$$$$$$$$$$$$$$ Protagora , 9orgija,
:ilozofija postaje za sofiste sredstvo a #ilj je arete krepost , vrlina u izvornom znaenju
/a sofiste spretnost, lukavost, inteligen!
%ofisti te"e obrazovanju u svrhu svladavanja tehnie +%jera%anja, umijea argumentiranja
i dokazivanja radi uspjeha u praktinom "ivotu
9lavna im je stvar bila retoria umijee govora i nastupa koju su iskrivili do
eri#tie isprazno nadmudrivanje bez svrhe, mudrijaenje
5jihov je 3i"j $ +#(jeh , "elja da se neto postane, - i u tu svrhu sva sredstva su doputena
5jima uope nije stalo do istine , niti do prava, niti do ovjeka jedino do moi i vlasti
oni su - za%odni3i
9lavna teza - + o%je je &jeri"o #%ih #t%ari +
*n je taj po kojemu neto jest i kakvo jest
O(a4aji su izvor spoznaje ali su nepouzdani i subjektivni
5eto je onako kako se nekome ini da jest bez objektivne va"nosti
Na0on je osnovno odre&enje ovjeka ( pravednost je korist jaega )
+ nema istine, a da je i ima ne bi se mogla spoznati, a kad bi se mogla i ne mo"e se priopiti
5ema opeva"eih normi i vrijednosti ' #%e je re"ati%no
%ve je usmjereno na duh vremena , na faktino, na samovolju, mo i vlast
6 relativnost ne poga&a same ljudske vrijednosti nego samo svijest o tim vrijednostima
6 njihovo poimanje prirodnog prava kao pravu jaega je samo njihova prirodna po"uda
6 svjetonazor koji je usmjeren samo na uspjeh, mo i zadovoljstvo - vodi u egoizam
6 uvijek u vremenu je postojala neka sofistika koja je vie voli privid nego bitak
$$$$$$$$$$$$$$$!OKRAT $ 56708($$$$$$$$$$$$$$$$$
;; <a sam poput dosadne muhe, nikad vas ne prestajem buditi!;;
3tenjanin koji ispunjava svoje du"nosti!
:ilozofija mu je bila (ratina dje"atno#t a ne teorija! Fi"ozo.irati znai &+dro 4i%jeti!

5ije ostavio pisana djela jer 99nji0a +ti ao je neto (ita&o99
5jegovo djelovanje i misao opisali su Platon i 7senofont!
Protivnik je sofista i njihovog relativiziranja stvari i pojava!
(ovjek mo"e biti mjera svih stvari ali koji ovjek! 5e mo"e opa"aj biti mjera nego um!
0e"io je vrlini ali pod njom nije podrazumijevao spretnost!
=ijeli njegov "ivot bio je usmjeren na ispravno djelovanje, a "ivot ispunjen poduavanjem
i dija"o0o& # "j+di&a8
/bog sluaja sa prijateljem 3lkibijadom shvatio je8
'a bi se nekome pomoglo on sam tre-a -iti %o"jan (o#tati -o"ji!
1o"e se znati ali se dr+0o0 ne &o4e +initi &+dri&8
1o"e se voljeti ali se ne &o4e dr+0o0 na+iti %o"jeti8
1o"e se biti krepostan ali to nee probuditi krepost u drugom!
Potrebna je volja, ovjekov pristanak na neto!

0o je prva %okratova metoda ' &aje+tia porodiljska vjetina, ;; ja sam babi#a, porodilja;;
7roz razgovor treba + o%je+ (ro-+diti ono to on zna (ali do tada i ne zna da zna)
Prvi korak u uenju je osvjeivanje neznanja!
/ato %okrat tra"i od uenika 99 +(oznaj #a&o0 #e-e99 to je poetak znanja!
'elfijsko proroite mu je pomoglo do spoznaje 99 zna& da nita ne zna& 99 ' ironija
Prihvaanje vlastitog neznanja budi u ovjeku ljubav prema znanju mudrosti, istini!
99 Ne &o4e (o#tati .i"ozo. onaj oji nije +(oznao %"a#tito neznanje 99
:ilozofija ima odgojnu funk#iju koja se sastoji u #a&oo#%je2i%anj+ (ne prenoenju znanja)
%misao je ovjekova "ivota u re(o#ti :%r"ini; samousavravanje, samosavladavanje
Potreba za spoznajom sebe le"i u tome to i %okrat ka"e da u odre&enim postup#ima njega vodi
neki unutarnji glas (daimonion demon) to jest #a%je#t8
%vaki ovjek pozivajui se na njega nee grijeiti!
0ime je %okrat o#ni%a etie8
.rlinu %okrat ne shvaa poput sofista (na primjer dobro je korist jaega)
/a %okrata %r"ina je znanje on pita to je zajedniko pojedinanim vrlinama!
*n vidi da u pojedinanim vrlinama postoji neki zajedniki izgled (eidos ideja)
0o zajedniko je opa bit, ono ope, ideja, pojam!
<r"ina je da"e jednaa znanj+ a znanje je #(oznaja (oj&o%a ono0 o(2e0!
0ko zna to je dobro taj i djeluje dobro! 'obar je onaj koji zna!
/a %okrata znati, htjeti i initi dobro jedno je te isto
Bit &i"jenja je (re&a to&e #(oznaja (oj&o%a, #(oznaja ono0 o(2e0!
)mna spoznaja je prema tome prava spoznaja, ne osjetilna predod"ba pojedinanog!
%toga %okrat i za0o%ara ari#tora3ij+ kao vladavinu onih koji znaju!
%matrao je da je demokra#ija vladavina puka!
0a ista demokra#ija ga je osudila da kvari mlade" i ne vjeruje u bogove!
>z dostojanstva je ispio otrov ne "elei napustiti 3tenu!
------------------------------------ONTOLOKO RAZDOBLJE--------------------------------------------------
----------------------------- )LATON$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$
%matrao se uenikom %okrata ali je bio i pod utje#ajem ?lejske kole i Pitagore!
*snovni problem bio mu je problem politike i so#ijalne etike - +te&e"jite"j .i"8 )o"itie!
/animao ga je - ispravan ovjek i ispravna dr"ava!
*snovao je filozofsku kolu u 3kademovom vrtu Aade&ija :=>608 ;
5apisao je mnogo knjiga 'r"ava (o pravednosti ), %impozij ( o ljubavi ), :edon ( o dui ),
Protagora ( o vrlini ), %ofist ( o znanju ) , :edar, ,,
Platon poinje tamo gdje %okrat zavrava
@to je bit ;; dobra ;; , moralne vrijednosti i kako objasniti to!
Etia 2e 0a od%e#ti do +enja o ideja&a!
Platon razlikuje etiri te&e"jne %r"ine 8 mudrost, pravednost, umjerenost i hrabrost!
*ne se pojavljuju u vremenu i prostoru ali su vjene!
Postoje usprkos tome to neki o tome ne znaju nita,
neovisne su o ljudskom htijenju, potrebi, smionosti ili navikama!
1aterijalne vrijednosti su relativne vrijednosti , prolazne ( ovise o tr"itu )
3li to nisu materijalne vrijednosti to su o(2e %r"ine : arete ) i vjene su!
'obro ne mo"e se vezati samo uz pojam svrhe ( jer i lopov, la"ljiva# imaju svrhu )
1isao o svrsi nije etiko naelo!
@to je onda 99 do-ro 99 , to je dobro za ovjeka !
0u se uvodi pojam ;; >deja ;; ! Postoji dobro, lijepo, pravedno po sebi to su ideje!
(ovjek zna za postojanje tih idealnih sadr"aja , idealnih vrijednosti!
) prostoru i vremenu ne postoji nita savreno ali ideje #+ #a%reni!
/ato ljudi mogu tim idejama , savrenstvu samo te"iti idealist!
>deje nisu neto materijalno opipljivo, to se mo"e posjedovati! *ne ni#+ z-irni (oja& -i2a!
%vijet ini #%ijet ideja nepromjenjive biti stvari, ope, pojmovno ljepota, pravednost
- #%ijet (oja%a raznolikost materijalnog svijeta lijepi predmeti, pravedni#i
pojedinanost , mnotvo odbljesak ideja
>dejni je svijet prauzor stvari pojavni je svijet kopija tih prauzora!
Ideja je -ita ! 7onkretizira se u pojavama, promjenjivim i ogranienim!
'uh i dua nisu proizvod materije , materija ra&a samo materiju!
>deja se spoznaje duhom, umna spoznaja!
%vijet ideja je inteligibilni svijet ( misaon, pojmovan )- odgovara joj +&na #(oznaja8
%vijet pojava je senzualni svijet ( materijalni, ulni ) - odgovara joj &nijenje :do#a;
)mna spoznaja - spoznaja opeg, nepromjenjivog , nadosjetilnog!
1nijenje spoznaja pojedinanog, promjenjivog, materijalnog!
.rste umne spoznaje su znanje i (redoi%anje !
.rste mnijenja su %jero%anje i na0a1anje!
)oj&o%i (oti+ iz d+ha! %poznaja ne tee postupno od opa"aja ka ideji!
%poznaja je pro#es prisjeanja onog to je besmrtna dua znala prije spajanja sa tijelom!
0o je tzv! teorija #je2anja : ana&neza )!
Putem ero#a ( te"nja ka spoznaji ) i putem dija"etie izaziva se duu na spoznaju sebe!
'ua je veza ( sredina ) duha ( ideje ) i pojave!
0ijelo je tamni#a due a ovaj prostorno vremenski svijet je spilja!
*dgoj se treba svesti na izbavljenje iz spilje postati to sliniji $ogu!
)mu je du"nost obuzdati strasti ne svesti se na zadovoljstva, prohtjeve, nagnua, igrarije!
Arana due je istina i pravednost!
;; Nije o%je &jera #%ih #t%ari ' Bo0 je &jera #%ih #t%ari ;;
*rganiza#ija koja ima svrhu ispunjenja istine, pravednosti, ;;dobra;; je - dr4a%a !
'r"ava je nastala iz potrebe ljudi za podjelom rada!
5ije sama sebi svrhom nego je u slu"bi ovjeka #%rha joj je #re2a zajedni3e!
:unk#ija dr"ave je od0oj 0ra1ana8 'r"ava tre-a -iti za#no%ana na ideji (ra%edno#ti!
) dr"avi treba biti izra"ena umnost, hrabrost i umjerenost a ne ugoda, zarada i vlastoljublje!
>dealna dr"ava je podijeljena na 8 - B- (roiz%odite"je ( odlikuje ih po"uda )
- C %ojni3i - ( odlikuje ih hrabrost )
- D %"adari - ( odlikuje ih razum, um , )
.ladari ne bi trebali imati privatno vlasnitvo!
)ra%edno#t je o#t%arena ao #%ato radi (o#ao za oji je naj#(o#o-niji!
5ajbolji oblik dr"ave je ari#tora3ija (aristoi-najbolji) - jer je vode najbolji ( koji znaju )
ili - &onarhija ukoliko je to jedan ovjek
)koliko dr"avom upravljaju oni koji nisu najbolji razvija se8
Ti&ora3ija zasniva se na astohleplju, lukavosti, odva"nosti pragmatinosti i karijeri!
>zra"ena je vlastita afirma#ija , bogate se potajno i vie slu"e sebi nego #jelini
O"i0arhija zasniva se na egoizmu, negiranju #jeline,
0o je vladavina manjine iji je #ilj materijalno bogatstvo i gospodarska mo!
De&ora3ija zasniva se na po"udi , ugodi , razonodi, samovolji i zabavi!
5ema rada , obaveze i du"nosti a "ivi se samo za danas, - va"an privid!
Poznaje se samo subjektivna po"uda kojom se sve pro#jenjuje!
Prema mnijenju ( prividu ) svih donosi se ustav , bez vlasti , arolik bez uma!
Tiranija potpuno izopaenje, ropstva vlastitim strastima!
0o je umiljenost vlasti u svoju veliinu #ilj je jedino odr"anje na vlasti!
%loboda se shvaa kao razuzdanost i samovolja!
5arod postaje sluga i rob! 0o je ropstvo me&u robovima!
5asilje postaje nain "ivota! 0o je vladavina sile nad zakonom
%ofistika demokra#ija tiranija jedno te isto!

etiri #tanja d+e oji %odi$ tiraniji !
Za%i#t bu&enje "elje za statusom bez ulaganja napora! 0ra"enje privilegija i poasti!
Eezultat je gubitak identiteta, asti i dostojanstva! Po"uda naspram slobode!
Lao&o#t - ro&ena je iz pohlepe! 9ubi se prirodnost i plemenitost
?d%orno#t ulizivanje , dodvoravanje! Potpuna moralna krhkost!
5agon za tijelom nadvladava duu! Prihvaanje gubitka dostojanstva!
Neod0o%orno#t tra"enje ugode! ?nergija bazirana na strastima!
*sobni interes nadvladava opi interes! *dbijanje obaveza i du"nosti!
$$$$$$$$$$$$$$ARI!TOTEL oko DFG g---------
)enik Platona i uitelj 3leksandra! *sniva peripatetike kole Liej!
<edan od najutje#ajnijih mislila#a svih vremena, sistematiar i polihistoriar!
5apisao mnogo djela 8 *rganon (logika) , :izika (o prirodi), 1etafizika (o bitku)
?tika, Politika, Eetorika, Poetika, ,!!
Lo0ia
1isaoni duh koristi se sa tri elementa 8 pojam, sud i zakljuak!
)oja& arobni tapi duha , ono mnotveno shvaeno u jednom
>z individualnog i pojedinanog izvlai openito, ono bitno na pojedinanom
1o"e se svesti na tipove kategorije!
Kate0orije su svojstva kojim ( predikatom ( ak#identom ) ) je odre&en subjekt (supstan#ija)
najopenitiji pojmovi kvalitet, kvantitet, vrijeme, stanje, kretanje,
odnos, mjesto, radnja, polo"aj, trpljenje
De.ini3ijo& se utvr&uje bit pojma!
Pravila za defini#iju su da se pojam definira putem8 a- najbli"eg roda i -b- vrsne razlike
( ovjek je "ivo bie obdareno razumom)
tvorba pojmova ( defini#ija ) ovisi o spoznajnom subjektu!
!+d - veza pojmova kojim se neto tvrdi ili porie
/nanstvenim sudom spoznajemo ono ope
%vakidanjim sudom spoznajemo ono pojedinano!
/akljuak - shema ljudskog miljenja putem pojmovnog mehanizma!
)odrijet"o (oj&o%a
7orijen u iskustvenom ,realnom svijetu osjetila!
/nanje nije uro&eno, spoznaja poinje osjetilno i iz tog se izvodi opa slika!
>zdvajanje tog opeg naziva se a(#tra3ija8
O(2e nije iz%an (ojedinano0 ne0o + (ojedinano&!
*pe (ideja, pojam ) je ono zajedniko pojedinanom a ono je pojedinano neke biti oposti!
5ema odvajanja ideja od pojava! *pa"anje uz pomo razuma(nus) stvara pojam- ono ope!
%poznaja poinje osjetilima ali se ne sastoji iz istog osjetilnog opa"anja!
*pa"ajem spoznajemo pojedinano umom spoznajemo ope!
Pojmova ( znanje ) nema izvan spoznaje uma!
Meta.izia
Fizia bavi se osjetilno-opa"ajnim vidom bitka
Meta.izia istra"uje ono to je iza pojave, bitak koji se iskazuje u pojavama kao temelj!
)r%a #+(#tan3ija pojava , pojedinost, stvarni svijet stvari (%okrat )
Dr+0a #+(#tan3ija ono ope ( ovjenost )
!%ijet ( realnost ) jedinstvo opeg ( biti ) i pojedinanog (pojave )
*pe je u pojedinanom
$itak ima H naela8 o-"i, t%ar, #i"a :retanje; #%rha! ono je u temelju svega!
O-"i ono bitno , po obliku neto jest to to jest, svrha , znaenje!
*blik je u stvarima , predmetima, u razlikovnoj pojedinosti
!t%ar je oblikovana tvar! 'ua je oblik tijela!
Kretanje - prijelaz iz tvari u oblik, iz poten#ije u akt, iz mogunosti u zbilju!
*pi se obli#i individualiziraju time to ulaze u tvar!
0var je mogunost za oblik, ta oblikovana tvar je mogunost za vii oblik!
Postoji hijerarhija o-"ia a na kraju je isti oblik $og, oblik oblika, miljenje miljenja
$og je uzrok svih oblika
Te"eo"o0ija - %ve na svijetu se doga&a svrhovito(telos-svrha)!
0var ezne za oblikom , "eli se oblikovati i sadr"i u sebi svrhu!
)o#toje2e bit koja se razvija u pojavama!
Do0a1anje - ostvarenje biti u pojavi!
D+a duu ima sve to je "ivo, ona je "ivotni prin#ip, naelo (svrhovitost i smislenostI!
.egetativna biljke odlike rast, hranidba, razmno"avanje
%enzitivna - "ivotinje odlike- samoaktivnost, kretanje, ula, nagoni, instinkti
Ea#ionalna - ovjek - odlike- umnost, slobodna volja, kreativnost, vrijednosti
'ua duha je besmrtna ( nad-ljudska), dola je izvana!
!%ijet mjesto promjene i kretanja koje je vjeno- tako je i vrijeme bez poetka i kraja!
5astaju i propadaju samo pojedinana bia!
Bo0 nepokretni pokreta , isti bitak sve ostalo je bie !$og je bit bia!
)o"itia i etia i e#tetia
Etia
0emeljno pitanje je to je dobro6
*dgovor je srea ( eudaimonia blagi duh )
!re2a razvijanje ovjekove spe#ifine biti ( umne prirode ) a ne zadovoljstvo i u"itak!
(injenje dobra radi njega samog a ne radi neke izvanjske svrhe ( ast, slava, mo,)
0o je za 3ristotela vladavina oblika nad materijom!
%vatko posjeduje onoliko sree koliko posjeduje spoznaje i vrline!
.rline 3ristotel dijeli na ?tike ( vrline volje) i 'ianoetike ( vrline uma)
Etie %r"ine se temelje na naelu da se treba dr"eti 99 z"atne #redine99 umjerenosti
( hrabrost je sredina izme&u neustraivosti i plaljivosti)
Dianoetie vrline su postup#i koji su u skladu sa umom , znanje i raz-orito#t!

)o"itia
(ovjek je -i2e zajedni3e (zoon politikon), drutveno bie!
=ilj dr"ave je o(2e do-ro, srea zajedni#e a funk#ija dr"ave je od0oj 0ra1ana
.a"na je ovjekova opost a ne individualnost, posebnost,- #jelina je nu"no prije individue!
*snovna prava za slobodu pojedin#a ne mo"e postavljati veina, ona je svojstvo ljudske prirode!
Do-ri o-"i3i vladavine su monarhija, aristokra#ija i republika ukoliko je #ilj ope dobro!
Loi o-"i3i vladavine su tiranija, oligarhija i demokra#ija ukoliko je #ilj korist vladajuih!
E#tetia
)mjetnost nije puko oponaanje kao kod Platona nego #t%ara"aa i idea"izirana !
:unk#ija tragedije ( umjetnosti ) atarza proienje duha , oplemenjivanje!
)mjetnost tako&er ima i odgojnu funk#iju , ukazivanje na ovjekovu duhovnost, ljudskost!
$$$$$$$$$$$$$$$ETIKO RAZDOBLJE /ELENI!TIKO ' RIM!KE FILOZOFIJE$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$
Aelenizam je razdoblje od vremena 3leksandra 1akedonskog (DDG pk) #ara 3ugusta (DG pk)
1ijeanje kultura antike 9rke i istoka
7ulturni #entri postaju A"e#andrija i 3ntiohija
*svrt na bogatu kulturu i znanstvenu tradi#iju, - spe#ijaliza#ija znanosti
?uklid, 3rhimed, Ptolomej, ?ratosten,
(ovjek ovog vremena naao se u vakuumu, bez oslon#a i orijenta#ije!
:ilozofija ima praktinu ulogu i temeljna pitanja su etika pitanja!
0emeljno pitanje postaje pitanje sree a znanje treba poslu"iti tom #ilju!
=ilj je postii nepomuenost duevnog mira atara#ija, ime se posti"e ideal mudra#a!
$$$$$$$$!TOI@IZAM$$$$$$$$$
'' ne gubi vrijeme o tome kakav bi trebao biti dobar ovjek budi takav''
@kola je osnovana oko DGGg!pk! a dobila je ime po dvorani, trijemu sa stupovima (stoa)
Predstavni#i su /enon, 7leant, %eneka, ?piktet, 1arko 3urelije!
*snovna odlika stoika je #tro0o#t + %r"ina&a i shvaanju du"nosti!
:izika je osnova a etika #ilj filozofije!
%vijetom vlada logos ( umni zakon ) a ovjek je njegov dio!
%loboda je uvi&anje te nu"nosti a mogua je jedino u podruju svijesti!
''koliko u ivjeti to je stvar tue volje ali od mene zavisi da dokle god ivim, ivim kao ovjek.
=ilj je prema tome 4i%jeti + #"ad+ # (rirodo& , to je#t + #"ad+ # +&o&8
/a stoike filozofija je uenje o "ivotu! @to ometa ispravan "ivot6 - afekti!
A.eti su nerazumna stanja due oja&enost, strah, naslada, po"uda, strast, ljutnja!
'' nas ne uznemiruju dogaaji ve nae miljenje o dogaajima''
3fekti su prekomjerni nagoni, koji se opiru umu i zarobljava ljudsko bie
'' to vrijedi nekome vlast nad drugima kad ne moe vladati sobom''
Jelje , strasti i briga o tijelu odvlae ovjeka od duha, od brige za duu!
'uevni mir posti"e se vrlinom a+tarije- samodostatnosti!
'' nije siromaan onaj koji malo ima nego onaj koji udi vie''
'' u naoj su vlasti samo ona djela koja iz nas proizlaze''
%toi#i naglaavaju etiri osnovne vrline 8 razboritost, hrabrost, umjerenost i pravednost!
1udar ovjek , bez pohlepe i umjeren je uvijek sretan!
1udra#u je domovina itav svijet ideja oz&o(o"itiz&a ( jednakost svih ljudi)!
'' kao Marko Aurelije imam im, ali kao ovjek univerzum''
''svaka okrutnost raa se iz slabosti du!a''
''najpogrdnija vrsta osvete je ne smatrati nekog dostojnim osveivanja''
'' kad ini loe neobrazovana osoba optuuje uvijek druge''
'' ov"e ne pokazuju koliko su pojele donosei !ranu, ve je probave i donose vunu i mlijeko''
'' smrt je odmor od tekog sluenju tijelu''
'' od ivota se treba oprostiti blagoslivljajui ga a ne ostajui u njega zaljubljen''

!
$$$$$$$$$$$E)IK?REJ!KA KOLA$$$$$$$$
*sniva epikurejske kole je ?pikur (Hst) sa mnogo pristaa rimskog razdoblja (2ukre#ije 7ar)
:ilozofija jaa ovjekovu samosvijest i pokazuje put srei!
'uevni mir se posti"e izbjegavanjem nezadovoljstava!
%poznajom prirode osloba&amo se "elja i prevladavamo strah, koji se temelji u neznanju!
'' dok smo mi nema smrti a kad nastupi smrt nema vie nas''
?pikur se zala"e za hedonizam ( hedone ugoda) ali ne samo tjelesna ve i duhovna!
(ovjek treba u"ivati u ljepoti, pravednosti, mudrosti, prijateljstvu,
?pikur obnavlja 'emokritov atomizam uvodei neto novo a to je sluaj!
%luaj mu je potreban zbog pojma slobode!
$$$$$$O!TALE KOLE$$$$$
!KE)TI@IZAM ' ( Piron ) skepti#i sumnjaju u mogunost sigurne spoznaje!
%uzdr"avaju se u izri#anju sudova, bez uvjerenja su, prilagodljivi obiajima
NO<O)LATONIZAM (Plotin) filozofsko-religiozna kola
$itak je jedno , bog koji je stvoritelj, daje svemu "ivot!
%va bia proistjeu iz jednog sustavom emana#ije ( isijavanja )
?mana#ija se vri kroz hipostaze 8 jedno duh dua - materija!
>z toga ovjek ima sjeanje na iskon, jedno bo"anska iskra u ovjeku!
Po tome ovjek zna za savrenstvo, ideju, dobrotu, svijest,,
$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$!REDNJO<JEKO<NA FILOZOFIJA$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$
99 ad -ih "j+d#e i an1eo#e jezie 0o%orio ' a "j+-a%i ne -ih i&ao
-io -ih &jed to jei i"i 3i&-a" to z%ei
i ad -ih i&ao dar (rori3anja i znao #%e tajne i #%e znanje i %jer+ da -rda (re&jeta&
$ a "j+-a%i ne -ih i&ao $ -io -ih nita899
%rednji vijek nazivamo razdoblje od propasti rimskog #arstva HKLg BHFD ( pad =arigrada)
%rednjim vijekom vlada duh r2an#e re"i0ije!
.rijem kasne antike je vrijeme deaden3ije, opadanja vrijednosti i vrijeme bez orijentira!
'rutvom vladaju nepravde, nesigurnost, siromatvo, patnja dezorjentiranost
0ome pridonosi i provala -ar-ara sa sjevera u ne#iviliziranom ruilakom naletu!
$arbari konano zadaju smrtni udara# posrnuloj #iviliza#iji antike!
) takvom okru"ju ra&a se (otre-a za &iro&, #i0+rno#ti , nado& +tjeho& ,!!
7ranstvo je bila ideja koja je najbolje mogla zadovoljiti te potrebe!
7ranstvo je nova , revolu#ionarna ideja koje uspostavlja no%i #+#ta% %rijedno#ti!
$og je jedan, stvoritelj i jama# moralnog poretka svijeta!
Bo0 je "j+-a% koji daruje vjeni "ivot za one koji vjeruju u njega, i ujedno utjehu i sigurnost!
7ranska etika je u pravom smislu rijei etia "j+-a%i A nena#i"je, (ratanje, &i"o#r1e,!
7ranstvo prevladava plemensko-na#ionalnu netrpeljivost i nosi kozmopolitski duh!
*no je prvo prihvaeno od siromanijih slojeva ali su ga vremenom i bogati !
$ogati su ga iskoristili za svoju korist kao garant sigurnog poretka, pokornost vladaru!
.remenom se kranstvo institu#ionalizira ' 3r%a , koja stvara dogmu !
@r%ena do0&a je sustav istina koje se dalje kritiki ne preispituju!
%redinji problem od kranske filozofije bio je odno# %jere i znanja !
*no#ti3i su bili oni koji su smatrali da se mo"e spoznajom doi do objavljene istine
A(o"o0eti su bili branitelji vjere smatrajui vjeru pretpostavkom i nadmonom znanju!
''vjerujem jer je apsurdno''- 0ertulijan '' vjerujem da bi! spoznavao'' - 3nselmo
$$$$$$$$$$)ATRI!TIKA$$$$$$$$$$$$$
)atri#tia - uenje prvih #rkvenih ota#a za obranu , izgradnju i razradu kranskog nauka!
3)E?2><? 3)9)%0>5 oko HGGg
Pod utje#ajem je Platona i novoplatoniara ali poznaje i manihejsko uenje!
$itak je $og istina, uzrok i svrha svega, on je jama# istine! on je nad ovjekom i u ovjeku!
'obro je volja $o"ja, vjeni zakon, nadre&ena je razumu a volja je slobodna!
.olja se realizira u svijetu pa povijest nije nita drugo nego polje borbe dobra i zla, vrline i grijeha
0u se vidi vidljiv utje#aj maniheizma koji vue podrijetlo iz perzijskog mazdaizma!
'r"ava ako nije izraz pravednosti je samo skup razbojnike bande!
'r"ava mo"e biti ze&a"j#a kao izraz ljubavi prema sebi, pojedinanim interesima i koristi
- ne-e#a - kao izraz ljubavi prema $ogu, onom istinskom, umnom, opem
=ilj povijesti je pobjeda nebeske dr"ave!
$$$$$$$$$$$$!KOLA!TIKA ( s#olasti#us uitelj)------------
%kolastika je srednjovjekovna kranska filozofija!
Eazvila se u periodu kasnog srednjeg vijeka od vremena 7arla .elikog do renesanse!
Predmet skolastike je o-ja#niti i o-raniti 3r%ene do0&e8
%kolastika "eli ovjeka privesti raz+&ije%anj+ %e2 o-ja%"jenih i (rih%a2enih i#tina8
=ilj nije pronai istinu ve opravdati istinu i u tu svrhu koriste .i"ozo.ij+ ao #red#t%o!
) tu svrhu otvaraju se mnoge o"e (univerziteti) Pariz, $ologna, Prag, *Mford, ,!!
*snovu srednjovjekovnih kola ini ;; sedam slobodnih vjetina ;;
Predavai u tim kolama su sveeni#i jer #rkva u ovom vremenu vodi glavnu rije!
A+toritet osim $iblije za skolastiare su bili Platon i 3ristotel!
5ajznaajniji predstavni#i skolastike su8 0oma 3kvinski, 3lbert .eliki, %kot ?riugena,
3nselmo, bonaventura, Petar 3belard, '!%kot, N! *kam ,,!
*snovna pitanja skolastike bila su8 - odno# %jere i +&a i (ro-"e& +ni%erza"ija
ODNO! <JERE I ?MA
Prvo pitanje je u kakvom su odnosu vjera i um, religija i znanost, teologija i filozofija!
'a li um ima prednost, da li je um podre&en vjeri ili obratno, to ima primat,!
!ot Eri+0ena je tvrdio da je potrebno slaganje vjere i uma, vjera treba potvrdu uma !
An#e"&o ka"e ;;vjerujem da bih spoznao;; to znai da je vjerovanje poetak znanja!
'okaz o bo"joj opstojnosti anselmo izvodi iz pojma! $og postoji jer je on najsavrenije
bie, a tom najsavrenijem biu nu"no pripada i egzisten#ija, bog je #jelokupna zbilja!
3ko neto postoji u pojmu mora postojati i u zbilji!
)etar A-e"ard tvrdi da istinsko umovanje vodi istini objave, um je iznad autoriteta !
%ukobio se sa institu#ijom #rkve jer je tvrdio da miljenje biskupa ne vrijedi ako nije u
skladu s umom to jest bo"jom pravinou! 1oralno dobro i zlo su u savjesti ovjekovoj!
A"-ert <e"ii je tvrdio da je objave iznad uma , odvaja filozofiju od teologije!
D+n# !ot tvrdi da vjera nije predmet razuma nego volje, volja je najvrednija duhovna mo!
B8 Oa& je pak tvrdio da vjera ne mo"e biti uvjet znanja i vodstvo razumu!
7ritizira #rkvu i nepogreivost pape a njegovo uenje je osu&eno i zabranjeno!
To&a A%in#i najznaajniji skolastiar koji djeluje pod utje#ajem 3ristotela!
)m je podre&en vjeri , on joj slu"i branei je , i dokazujui uvruje vjeru!
0emeljne dogme kranstva ( trojstvo, posljednji sud, bezgreno zaee) um ne mo"e spoznati!
*bjava prekorauje mo uma, a teologija je nadre&ena filozofiji ija je svrha objasniti objavu!
%poznaja poinje od osjetila ali zavrava u razumu! *pe ne mo"e biti prosjek predod"bi!
*pe nije samo ime ono je neto vie, ne mo"e se od posebnog zakljuiti na ope!
'uhovna je spoznaja neto vie od osjetilnog iskustva!
0oma za razliku od 3ristotela ( za kojeg je bitak jedan) razlikuje bitak $oga od bitka stvari!
$it ili esen#ija je ono mogue, poten#ija, - pojava ili egzisten#ija je ono ostvareno, aktualiza#ija!
Prijelaz iz esen#ije u egzisten#iju , iz biti u pojavu je stvaralako djelo $oga, bo"je stvaranje!
%amo je $og ujedno i egzisten#ija i esen#ija! 7od svih drugih bia egzisten#ija je razliita od
esen#ije! 1aterija nije vjena kao kod 3ristotela nego je stvorena!
:ilozofija se bavi onim stvorenim a teologija nestvorenim $ogom!

)et doaza za e0zi#ten3ij+ Bo0aA
B! svaka promjena uzrokovana je nekom drugom dakle postoji prvi pokreta, $og!
C! sve je uzrono-posljedino dakle postoji prvi djelatni uzrok, $og!
D! lana# nije beskonaan, postoji neto to svoj opstanak ne duguje niem do sebi , $og!
H! ako postoji nesavrenost ili stupnjevi savrenstva dakle postoji savrenstvo, $og!
F! sve je u prirodi svrhovito dakle postoji i krajnja svrha, $og
RA!)RA<A O )ROBLEM? ?NI<ERZALIJA
Pitanje je da li su +ni%erza"ije : o(2i (oj&o%i ; neto realno ili ne, i njihov odnos prema
pojedinanom!
Postoje dva gledita 8 realizam i nominalizam!
Rea"iza& smatra da ope postoji realno, prije i nezavisno od pojedinanog!
) pojavama se ostvaruje, oblikuje bit, pa postoji stupnjevitost bitka!
5auavali su ga 0oma 3kvinski, 3nselmo, ?riugena,
Eealizam je u stvari idealistiko gledite a njnjegov problem je to vodi u panteizam!
No&ina"iza& ui da je ope samo rije, ime( nomen) i ne postoji realno!
0im imenom , pojmom mi povezujemo vie pojedinanih stvari!
*pe postoji u umu kao pojam (#on#ept) a ne odvojeno kao samostalni bitak!
5auavali su ga Eos#elin, 3belard, %#otus!
5ominalizam je ugrozio neke kranske dogme(trojstvo, priest)!
=rkva je osudila nominalizam jer zastupa empirizam i vodi u materijalizam!
$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$FILOZOFIJA RENE!AN!E $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$
;; in#ipit vita nova ;;
Eenesansa openito znai - preporod , to je preporod antike i temeljnih antikih vrijednosti!
0emeljna vrijednost antikog svijeta i duha je ovjek , pa je to sada preporod ovjeka!
0emeljno pitanje nije vie $og nego ovjek, ovozemaljski "ivot a ne onostrani!
Eenesansa je protustav prema #rkvenoj svevlasti i srednjovjekovnom duhu!
:ilozofija se odvaja od teologije a razum od vjere, raste zanimanje za ovozemaljski "ivot!
Eenesansni ovjek oslanja se na razum, iskustvo, istra"ivanje, eksperiment ,!
%ve vie raste interes za prirodne znanosti, politiku, pravo i druge praktine dis#ipline
(ovjek postaje mjerilo i #ilj vrijednosti sve pro"ima ideja individualizma!
Eenesansa je jedno burno i nestalno vrijeme ali i vrijeme puno inova#ija, izuma, otkria!
0o je vrijeme velikih geografskih otkria i osvajanja novih svjetova!
0o je vrijeme krize #rkve, vjerskih sukoba , ratova , vjerskih reforma#ija i protureforma#ija!
0o je vrijeme naglog ekonomskog rasta , trgovine, bankarstva manufakture!
0o je vrijeme pro#vata gradova, i poetka ra&anja velikih na#ionalnih dr"ava!
0o je vrijeme velike stvaralake produk#ije u svim vidovima umjetnosti!
0o je vrijeme preporoda znanosti i djela koja su rezultat znanstvenih istra"ivanja!
Aomo univerzalis je ideal renesanse ovjek okrenut prema sebi i svojim moima!
5eki od najznaajnijih predstavnika renesanse su 8
0omas 1or, ?razmo Eoterdamski, 5ikola 7uzanski, 2eonardo da .in#i , 5ikola 7opernik,
/+0o *roti+# postavlja tezu o prirodnom pravu nasuprot pozitivnom pravu i vladavini moi!
Prirodno pravo je pravo koje je u skladu sa umom, i ono je jama# dostojanstva ovjeka!
N8 Ma3hia%e""i utemeljuje filozofiju politike, smatra da dr"ava nije bo"anskog podrijetla!
/a njega je dr"ava nastala kao izraz moi to pie u svom djelu ;;.ladar;;
0u je iskazano to treba vladar initi da bi bio uspjean i da bi se odr"ao!
*d njega potie i izreka da ;; #ilj opravdava sredstvo ;;
*iordano Br+no je jedan od najznaajnijih filozofa renesanse
>ako kolovan u samostanu odba#uje #rkvene autoritete jer je razum jedini autoritet!
>nkvizi#ija ga hapsi i spaljuje jer ;; nauava beskonanost svemira i mnotvo svjetova;;
5jegova temeljna teza je da je svemir beskonaan a sva je priroda "iva!
$og nije izvan svijeta , on je uzrok i poelo! Priroda je $og u stvarima!
Priroda je $og, nestvorena mo koja se oblikuje do stvorene prirode!
%vijet je jedan, beskonaan a sastoji se od monada (atoma)
(ovjek kao dio univerzuma mo"e spoznati svijet a spoznaja je u stvari samospoznaja!
$it ovjeka je djelatnost, rad ( homo faber ) kojim on stvara svoj "ivot i sreu!
$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$EM)IRIZAM I RA@IONALIZAM$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$
Ponovnim o"ivljavanjem filozofije i znanosti poetkom novog vijeka temeljni problem je8
B! (itanje #(oznaje izvori, mogunost , doseg
C! (itanje &etode #(oznaje naini i postup#i u istra"ivanju
% obzirom na ta pitanja kristalizirala su se dva stajalita8 - empirizam i ra#ionalizam!
?mpirizam smatra da je iskustvo izvor spoznaje dok ra#ionalizam da je razum!
$$$$$$$EM)IRIZAM$$$$$$$ ( empiria iskustvo)
?mpirizam se utemeljio u ?ngleskoj a glavni predstavni#i su $a#on, 2o#ke i Aobbes!
*snovna pitanja su usredotoena na pitanje znanstvenog istra"ivanja i pitanje dr"ave!
FRAN@I! BA@ON
$a#on odba#uje stare autoritete, te"i velikoj obnovi i pie djelo ;; 5ovi organon ;;
=ilj filozofije i znanosti za $a#ona spoznati prirodu da bismo njom ovladali! /nanje je mo!
Potrebno je izgraditi ispravne postupke istra"ivanja a metodu induk#ije dr"i najva"nijom!
1etoda induk#ije nije naprosto nabrajanje nego spoj eksperimenta i ra#ionalne sposobnosti!
Prije svakog istra"ivanja duh treba osloboditi zabluda i predrasuda koje on zove ido"i!
>doli plemena zablude ljudske prirode, nesavrenosti, ogranienosti,
>doli spilje zablude zbog odgoja, autoriteta, sklonosti novom, divljenje starom , i sl!
>doli trga zablude zbog pogrene i nepre#izne uporabe pojmova, sporazumijevanja, govora
>doli teatra zablude kao posljedi#e filozofskih dogmi i teorija, nekritikog stava!
JO/N LO@KE
99 Nita ne&a + raz+&+ to (rije to0a nije -i"o + o#jeti"i&a 99 glavno je geslo empirizma!
<! 2o#ka se smatra utemeljiteljem spoznajne teorije jer smatra da su to sredinja fil! pitanja!
*n se protivi miljenju da postoje uro&ene spoznaje, ideje!
%ve se u naelu mora tek stei, i opa naela su steena !
'uh je prvotno 99 ta-+"a ra#a99 prazna ploa bez ikakvih sadr"aja
5aa spoznaja potjee iz iskustva kao izvanjsko osjetilno iskustvo, i kao unutarnje refleksija!
*sjetilno iskustvo i refleksija su predod"be,a razum vri postupak apstrahiranja !
3pstrak#ija je izvlaenje zajednikog iz mnotva jednakovrsnih predod"bi!
*pseg nae spoznaje je ogranien, na razum iako ogranien dovoljan je za ure&enje "ivota!
'rutveno politiki pogledi kod 2o#kea osnova su da ga smatraju osnivaem liberalizma!
) prirodnom stanju vladaju prirodni zakoni u kojem ovjeka odlikuje sloboda i jednakost!
5edostatak prirodnog stanja je to se svatko mora brinuti za svoju slobodu i odr"anje!
>z tog razloga pojedin#i sklapaju 99 dr+t%eni +0o%or 99 koji je osnova formiranja dr"ave!
%vako se odrie djela svog prava da sam odr"ava prirodno pravo ve to prenosi na dr"avu!
'r"ava treba potvrditi i odr"avati umno prirodno stanje, da jami slobodu i "ivot!
5arod zakonodav#u povjerava vlast ali trajni je suveren jedino narod i suverenitet je neotu&iv!
'a ne bi dolo do zlouporabe potrebno je izvriti podjelu vlasti!
5arod ima pravo na revolu#iju ukoliko je iznevjereno povjerenje!
T/OMA! /OBBE!
/a Aobbesa dr"ava nije bo"anska tvorevina nego rezultat ;;dr+t%eno0 +0o%ora998
*n negira iluziju o prirodnoj dobroti ovjeka i ;; sretnom divljaku;;
) prirodnom stanju ljudi su slobodni i pribli"no jednaki!
(ovjek jo ne "ivi u zajedni#i , obitelji , bez pravila , zakona, religije morala!
%vatko mo"e initi to ga je volja, i sve je svaije pa se pristup svemu iskazuje kao mo!
) svom nagonu za samoodr"anjem oni se nu"no sukobljavaju, jer svi pola"u pravo na sve!
) takvom stanju ljudi se nalaze u ;;ratu svakog protiv svakog;; o%je je o%je+ %+8
0akav "ivot je te"ak, bijedan, kratak nesiguran pun straha !
%trah ini ljude sklonim miru pa se ljudi odriu dijela svog prava i prenose na suverena!
%uveren je nositelj vlasti koji treba tititi slobodu, pravo i "ivot svih!
'rutveni ugovor tako uklanja nedostatke prirodnog stanja!
$$$$$$$$$$$RA@IONALIZAM$$$$$$$$$$$$$
Ea#ionalizam je gledite da spoznaja dana jedino u umu, razumu, intelektu!
Postoje istine koje su neovisne o naem opa"anju i iskustvu i mogue ih je spoznati!
0e istine su apriorni (prediskustveni ) to jest uro&eni obli#i uma!
9lavni mislio#i ra#ionalizma su Eene 'es#artes, $aru#h de %pinoza i 9!N! 2eibniz!
RENE DE!@ARTE! ;; #ogito ergo sum;;
/a 'es#artesa ovjek mo"e spoznati istinu samo treba pristupiti na ispravan metodian nain!
)io je na mnogim kolama i ustvrdio da treba uiti iz samog sebe!
0reba odba#iti autoritete a svaki ovjek svojim razumom u stanju je razlikovati istinu i la"!
0reba poeti iz poetka , oistiti duh od nesigurnosti i zabluda, sve preispitati u sve posumnjati !
%umnjajui u sve pitao se ima li to bi moglo bez sumnje va"iti, u to se ne mo"e sumnjati!
%ve mo"e biti varka, u sve se mo"e sumnjati ali je izvjesno postoji sumnja, to jest miljenje!
)stvrdio je ' &i#"i& da"e je#a& to je prva i najsigurnija spoznaja, ona je neposredna!
Prva istina je dakle izvjesnost svijesti i izvjesnost subjekta koji misli, - samosvijest!
(ovjek je prema 'es#artesu prvenstveno misaono bie, to on uvi&a neposredno!
'uh posjeduje jasne i razgovijetne predod"be a to su uro&ene ideje!
5ajva"nije uro&ene ideje su8 ideja beskonane supstan#ije $og
>deja prote"ne supstan#ije materija, tijelo,
>deja mislee supstan#ije svijest, um!
'ekart ne odba#uje osjetilno iskustvo nego misli da razum ima primat (ne vremenski )
<edino razum mo"e odrediti to je istinito i to vri putem deduk#ije -od opeg ka posebnom!
<ama# i kriterij istine je $og, - supstan#ija koja za svoje postojanje ne treba nita drugo!
*ntoloki dokaz bo"je opstojnosti
-sumnjam dakle mislim , mislim dakle postojim , sumnjam dakle nisam savren
nisam savren dakle postoji savrenstvo ($og) , vee je savrenstvo postojati dakle bog postoji
$og je savren dakle ne ;;vara;; , $og ne vara dakle postoji izvanjski svijet!-
'ekart smatra da je ideju bia savrenijeg od mog u meni mogao usaditi jedino $og !
5ije vie ovjekova egzisten#ija opravdana egzisten#ijom $oga ( kao kod skolastiara)
.e se egzisten#ija $oga izvodi iz ovjeka ( nesavrenog, koji sumnja)
'ekart ja jesam, dakle $og jest, dakle svijet jest
0oma 3kvinski $og jest, dakle svijet jest, dakle ja jesam!
BAR?@/ DE !)INOZA
%pinoza je 5izozemski Jidov koji je zbog svojih stavova bio ekskomuni#iran iz zajedni#e!
%ljedbenik je 'es#artesa , a sredinji pojam njegove filozofije je supstan#ija!
!+(#tan3ija je stvar koja za postojanje ne treba nikakvu drugu stvar!
*na je #ausa sui uzrok sama sebe! 0o je $og ili Priroda!
7ao takva ona je stvaralaka priroda svega to jest - natura naturans!
%upstan#ija ima beskrajno mnotvo atributa 8 Atri-+ti su svojstva supstan#ije!
$og posjeduje sve atribute ali ovjek spoznaje samo C prote"nost i miljenje!
$og je sve, sve stvari su $og, razlike izme&u $oga i svijeta nema panteizam!
Mod+#i su stanja supstan#ije ! *ni ine stvorenu prirodu - natura naturata!
1odusi su konani, ograniene pojedinane stvari! > ovjek je modus prirode!
%vaka takva stvar ograniena je i uzrokovana nekom drugom stvari, determinirana!
) svijetu nema sluajnosti, sve je povezano, uzrono-posljedino, - nu"no!
) svijetu vlada n+4no#t! Eed i veza ideja isti je kao red i veza stvari!
>z toga proizlazi da je spoznaja mogua!
Poto je ovjek modus prirode %pinozina etika kree sa ontologijom!
5ajvie dobro je pronai istinsku ljudsku prirodu! :ilozofija za %pinozu je uenje o slobodi!
%loboda se sastoji u spoznaji prirode i "ivljenje u skladu s njom!
Poto je sve u prirodi determinirano sloboda se sastoji u spoznaji nu"nosti!
0ako se pokazuje da se srea i bla"enstvo kod %pinoze ostvaruje spoznajom prirode ili $oga!
> svrha dr"ave je sloboda a ona je izraz drutvenog ugovora!
'rutveni ugovor ljudi sklapaju zbog prednosti koju im donosi "ivot u zajedni#i!
*OTTFRIED BIL/ELM LEIBNIZ
2eibniz je njemaki filozof koji se bavio mnogim znanstvenim podrujima!
Pretea je simbolike logike a poznat je i po ideji o ujedinjenoj ?uropi!
> 2eibniz se bavio pitanjem supstan#ije! *na nije nita prote"no , materijalno tjelesno!
%upstan#ija je duhovna sila, aktivnost, zbivanje, samodjelatnost!
0u supstan#iju, duhovne atome, on naziva &onada8
%vaka monada u sebi predoava itav svijet! 1ikrokozam je ogledalo makrokozma!
1onade nemaju utje#aj jedna na drugu, samostalne su !
'jelovanje svake monade predodredio je $og! 0o 2eibniz naziva prestabilirana harmonija!
Po pitanju spoznaje ra#ionalist je i smatra da postoje uro&ene ideje!
2eibniz ispravlja 2o#kea tako to na izraz ;; nita nema u razumu to prije toga nije bilo u
osjetilima ;; dodaje ;; osim samog razuma ;; !
DA<ID /?ME
Aume se kritiki odnosio kako prema ra#ionalistima tako i prema empiristima!
*n nauava skepti#izam to jest da objektivna spoznaja nije mogua!
5aa spoznaja i uvjerenja odre&ena su naom prirodom!
1i ne mo"emo nikad spoznati ono to je izvan nas samih!
5emogue je izvui zakljuak o #jelini iz jednog dijela #jeline, iz predmeta posljedi#u!
1ogue je da tvar sama sebe odre&uje i ure&uje a ne tvora#!
$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$)RO!<JETITELJ!T<O$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$
Prosvjetiteljstvo je izlaz iz ovjekove samoskrivljene nezrelosti!
5ezrelost je nemo da se slu"imo vlastitim razumom, bez vodstva nekog drugog!
%amoskrivljena je ako njezin uzrok ne le"i u nedostatku razuma ve u nedostatku
odlunosti i sranosti da se njime slu"imo!
>manuel 7ant
Prosvjetiteljstvo je filozofija BO st! ija je glavna odlika vjera u mo razuma ( svjetlo uma )!
>stina, znanost, krepost, pravo, napredak, sloboda, udore&e to su slogani prosvjetiteljstva!
0o je jedno optimistino razdoblje koji odlikuje duhovni i kulturni napredak!
5e priznaju nikakav izvanjski autoritet i sve bespotedno podvrgavaju kriti#i!
Eazum postaje jedino mjerilo i autoritet ali ujedno odba#uju svu metafiziku tradi#iju!
Prosvjetiteljstvo je okrenuto prvenstveno na praktine probleme dr"ava, moral, vjera, odgoj, ,
Pod utje#ajem empirista vjeruju prvenstveno u prirodne znanosti znanosti o tvarima!
Posljednja faza prosvjetiteljstva biti e isti materijalizam i mehani#izam!
)loga subjekta je u prosvjetiteljstvu zanemarena, a prenaglaena je uloga objekta!
<edina zbiljnost jest osjetilna materija i sva se spoznaja sastoji od osjetila!
/a prosvjetitelje um 4 priroda! Priroda je umna to je vjera prosvjetitelja!
Prosvjetiteljski je pokret idejni obraun sa starim poretkom, kritika postojeeg drutva!
*ni provode duhovnu revolu#iju i time pripremaju drutvenu revolu#iju!
) religioznom pogledu prosvjetitelji su deisti $og je stvoritelj koji na njega vie ne utjee!
$og je za njih onaj koji je izgradio svjetski stroj, to je $og mehani#istike slike svijeta!
$og je znanost, to je jedan oblik prirodne religije, ukoliko nije ateizam!
Prosvjetiteljstvo se razvilo prvenstveno u :ran#uskoj a predstavni#i su8
.oltaire duhovni vo&a, kritiar, bora# za slobodu, napredak , vjersku toleran#iju!
1ontesPuieu bavi se politikim pitanjima, djelo ;;'uh zakona;;, poznat po trodiobi vlasti
'iderot i ';3lmbert en#iklopedisti
2amettrie, Aolba#h, Aelvetius, - mehani#isti i materijalisti!
<osip Eu&er $okovi - spoj 5eQtonove atomistike i 2eibnizove monadologije!
3tom je neprote"an , jednostavan i nedjeljiv !
1e&u atomima neprestano djeluje privlana ili odbojna sila!
%vojim djelom anti#ipirao je modernu fiziku!
<?35 <3=R)?% E*)%%?3)
Euso nije samo ovjek razuma nego osjeaja i sr#a!
(itava kultura, drutvo, dr"ava , religija i njihove institu#ije izoblienje su prirodnog ovjeka!
Potrebno je ovjeka vratiti njegovoj izvornoj prirodi umu! ! ;; 5atrag prirodi ;;!
Jivjeti u skladu s prirodom znai "ivjeti u skladu s umom!
Postojee drutvo je neprirodno jer su po prirodi ljudi jednaki ravnopravni i slobodni!
)zrok nejednakosti me&u ljudima je privatno vlasnitvo!
Privatno vlasnitvo je prijevara kojom pojedin#i prisvajaju zajednika dobra!
Po prirodi ovjek nije kao to je mislio Aobbes ;;vuk;; ve iskonski dobar, slobodan i jednak!
'rutveni ugovor je otpoetka prisutan kao volja svakog za slobodom , jednakou i bratstvu!
0u volju ima po prirodi svatko to je ;;opa volja;; i razlikuje se od ;;volje svih;; (zbroj pojedina#a)
) opoj volji trebaju biti sauvane pojedinane volje!
*pa volja utemeljuje idealnu dr"avu , slobodu, odgoj, religiju ,
5arod je jedini suveren a suverenitet je neotu&iv! .last je sluga narodu! Eevolu#ija je opravdana!