SOCIJALNA PSIHIJATRIJA

4 nove paradigme u medicini:

1. tjelesna,
2. duevno tjelesna,
3. tjelesno energetska,
4. tjelesno duevna.
7 perspektiva bolesti: subjektivna, profesionalna i socijalna (dimenionalna, kognitivna,
sistemska, spiritualna, narativna, bi!evioralna".
1. Prva psihijatrijska revolucija 1# i 1$ stolje%e po&eci !umane reforme osloba'anje bolesnika i
lanaca( po&eci borbe protiv stigmatiacije osoba s mentalnim poteko%ama.
2. Druga psihijatrijska revolucija ). *reud dao je prvi cjelovit nanstveni pristup mentalnom
oboljenju i osim medikamentonog uvodi i psi!oterapijsko lije&enje. +okret ,-entalna !igijena.
(-ar/ 0ic!mond i +aul 1elogg" definira ulogu socijalni! radnika i psi!ologa na unaprje'enju
mentalnog dravlja i prete&a je multidisciplinarnog pristupa u psi!ijatriji. +si!ijatrija u ajednici
3. Trea psihijatrijska revolucija naputanje i atvaranje institucija( psi!ijatrija u ajednici.
Moderna psihijatrija 2 umije%e i praksa tv. u & e % e organiacije , pri &emu lije&enje predstavlja u&enje i a
pacijenta i a lije&nika, jer je svaki pacijent jedinstven i neponovljiv. 3e postoje dva pacijenta s istim
mogom, istom obitelji, istim 4ivotnim iskustvom, odnosno s istim mentalnim modelom. 5 suvremenoj
psi!ijatriji pri!va%en je bio2 psi!o2socijalni model (farmakoterapija, psi!oterapija i socioterapija", a pristup
je multidisciplinaran.
.
SO!"#$%# PS!&!"#T'!"#
Socijalna psihijatrija podru&je psi!ijatrije koje se bavi socijalnim dimenijama psi!i&kog. 3ije samo
grana medicine koja se bavi prevencijom, lije&enjem i re!abilitacijom duevni! poreme%aja, ve% se bavi i
&uvanjem i unapre'enjem duevnog dravlja. 6sniva se na socijalnom pristupu i prou&ava odnose ime'u
psi!ijatrijskog bolesnika i drutvene okoline u kojoj 4ivi.
Socijalna psihijatrija2 predstavlja multidimen(ionalno podru)je prou&ava socijalno u psi!i&kom i
obratno, te prou&ava utjecaj drutveni! struktura na mentalno dravlje. )tavlja bolesnika u novi polo4aj
postaje subjekt u terapijskom postupku
'*SO!"#$!+#!"# ! SO!OT*'#P!"#
-o4e se re%i da pojam rehabilitacije tjelesni! invalida odgovara pojmu resocijalizacije
psi!i&ki! bolesnika. 7uevni bolesnik mo4e dobro funkcionirati u atvorenom sustavu psi!ijatrijske
ustanove. 3o, nakon otpusta, pri povratku u sredinu i koje je doao, u obitelj, na radno mjesto i u iru
drutvenu ajednicu, nerijetko mo4e do%i do povratka bolesti i do ponovnog upu%ivanja u bolnicu. 5pravo
je ato nu4no to ranije zapoeti s resocijalizacijom .
Metode resocijali(acije koje se primjenjuju u suvremenim psihijatrijskim ustanovama
na(ivamo socioterapijom.
Socioterapija skup djelatnosti koje se primjenjuju tijekom resocijalizacije, odnosno rehabilitacije
psihijatrijskih bolesnika. +redstavlja odre'ene terapijske metode koje ponajprije djeluju na ponaanje
psi!ijatrijskog bolesnika i njegove odnose prema okolini u kojoj 4ivi i radi.
Cilj socioterapije je povratak bolesnika u socijalnu sredinu.
)ocioterapija se mo4e obavljati u psihijatrijskom stacionaru, specijaliziranim psihijatrijskim ustanovama i u
izvanbolnikoj psihijatrijskoj slubi.
Osnovni (adatak je uklju&iti bolesnika u vlastito lije&enje.
)ocioterapija u stacionaru se prete4no osniva a grupnom radu s duevnim bolesnicima. "edna od glavnih
metoda socioterapije je terapijska zajednica odnosno stvaranje poitivne terapijske atmosfere s terapijskim
timom kako bi se uklju&ilo bolesnika u 4ivot ustanove.
8erapijska ajednica je socio2psi!ijatrijska grupna te!nika, koja ima bitnu ulogu u suvremenoj socijalnoj
psi!ijatriji. 0adom pomo%u terapijske ajednice nastoji se uklju&iti bolesnika u vlastito lije&enje, opteretiti
ga odgovorno%u a sebe, u stalno nastojanje smanjivanja ralika ime'u reducirane bolni&ke okoline i
4ivota ivan bolnice. -a9:ell ;ones, prvi osnovao terapijsku ajednicu jo 1$4<.
)ocioterapija se provodi timskim pristupom obavlja ju stru&ni tim sastavljen od lijenika, psihologa,
medicinske sestre, socijalnog radnika i okupacijskog terapeuta.
Dodatne metode: rekreativna terapija, muzikoterapija, okupacijska, radna terapija,
socioterapija kroz dnevne bolnice, terapija u izvanbolnikoj sredini, u klubovima lije&eni! duevni!
bolesnika s ciljem da pomognu jedni drugima. 5 klubovima se nastavlja socioterapija apo&eta u
bolnici i to je ujedno svojevrstan na&in spre&avanje iolacije bolesnika
kritina faza otpust i bolnice i povratak bolesnika u ku%nu i radnu sredinu.
,'-P# .#O T*'#P!"S.! M*D!"
'ad u grupi bolesnicima pru / a mogu nost da nau&e i preponaju na&in na koji oni funkcioniraju u
svakodnevici, kakve su nji!ove uloge u nekoj grupi, koja su nji!ova o&ekivanja ili nesvjesne fantaije
koje imaju o ranim grupama, te poteko%e na koje nailae u pokuajima da funkcioniraju kao i drugi u
rali&itim grupama svoga 4ivota i djelovanja (obitelj, kola, radno mjesto, klubovi ..."
SO!OT*'#P!"# - !%ST!T-!"!
5 akutnoj fai bolesti pristup bolesniku i socioterapijski postupci vrlo su ograni&eni. 8o prvenstveno
ovisi o vrsti bolesti ili o vrsti poreme%aja, odnosno o kapacitetima bolesnika da sudjeluje u terapijskom
procesu.
8erapijski postupci orijentirani su primarno na podrku terapeuta i &itave grupe s ciljem da o!rabri i
raumije bolesnika u akutnim simptomima bolesti.
+o smirivanju akutni! simptoma potrebno je uklju&iti bolesnika u rad grupe. )ocioterapijske grupe na
psi!ijatrijskom odjelu sastaju se svakodnevno.
5 psi!ijatrijskim institucijama obi&no postoje asebni odjeli na kojima se provodi socioterapija.
+rogram se provodi planski i svakodnevno. 6d socioterapijski! postupaka primjenjuju se terapijska
ajednica, radno2okupacijska terapija, u&enje socijalni! vjetina i rekreacija.
SO!OT*'#P!"# !+0#% !%ST!T-!"*
)ocioterapija se mo4e organiirati u rali&itim psi!ijatrijskim jedinicama i(van institucije kao to su
npr. jedinice mentalnog dravlja, poliklini&ka slu4ba ili socijalno2medicinske ustanove.
)ocioterapija se naj&e%e provodi u skupinama ljudi koje &ine pojedinci s relativno sli&nim problemima
i voditeljem terapeutom. )ociookupacioni ili radni terapeut koristi grupne procese kako bi efikasnije
modificirao ponaanje, miljenje i emocije svakog &lana grupe.
)ocioterapijski postupci su rali&iti, no svi imaju ajedni&ki cilj: pobolj1ati 2unkcioniranje bolesnika i
oja)ati njegove sposobnosti socijalne prilagodbe3
1ona & ni cilj socioterapije i cjelokupne re!a bilitacije je resocijali(acija i reintegracija psihijatrijskog
bolesnika u (ajednicu3
0e!abilitacija ivan institucije ima svoje prednosti nad bolni&kim lije&enjem. 6na je u ekonomskom
smislu isplatljivija, a jednako je u&inkovita. =ije&enjem ivan institucije ibjegav se stigmatiacija
duevnog bolesnika koja je jo uvijek prisutna.
PS!&!"#T'!"S.# '*&#4!$!T#!"#
'ehabilitacija psihijatrijskog bolesnika sveobuhvatan je i slo/en proces koji te/i vo5enju (dravog
/ivota6 unato) postojanja simptoma bolesti ili poremeaja.
0e!abilitacija se sastoji od organoterapije (psi!ofarmakoterapije", psihoterapije i socioterapije.
Socioterapija je6 prema tome6 dio rehabilitacije u kojoj u terapijske svrhe koristimo dimen(ije
grupe3
)ocioterapijski postupci su rali&iti, no svi imaju ajedni&ki cilj: pobolj1ati 2unkcioniranje bolesnika i
oja)ati njegove sposobnosti socijalne prilagodbe.
1ona&ni cilj socioterapije i cjelokupne re!abilitacije 2 jest resocijali(acija i reintegracija psihijatrijskog
bolesnika u (ajednicu3
SO!OT*'#P!"#
- rehabilitaciji psihijatrijskog bolesnika (na)ajno mjesto (au(ima socioterapija3
)ocioterapijski postupci imaju jasne ciljeve: ostvariti 1to br/u resocijali(aciju i rehabilitaciju
psihijatrijskog bolesnika i uspostaviti psihi)ko (dravlje pojedinca6 a time i dru1tva u cijelosti.
5spje! provedene socioterapije je 2 (adovoljavajue obiteljsko i radno 2unkcioniranje6 kao i
(adovoljavajue 2unkcioniranje u 1iroj (ajednici. 5 dobar oporavak, unato& bolesti mo4e se voditi
drav 4ivot.
$!"*7*%"* - PS!&!"#T'!"!
%ajbolji re(ultati lije)enja u psihijatriji posti/u se kombinacijom:
1. psihotropnih lijekova u psi!ofarmakoterapiji koriste se: antipsi!otici, anksiolitici, antidepresivi
2. psihoterapije (individualna, grupna, u parovima, obiteljska i bra&na"
83 socijalne skrbi
Sigmund 9reud je sa svojim sustavom psihoanali(e stvorio osnovu moderne psihodinamske
psihoterapije
Naela psihoterapije danas : naj&e%e su u uporabi 8 tipa pristupa:
1. psihodinamski (interpretativni" istra4ivanje djetinjstva i ponovno pro4ivljavanje prijanji! navika, u
odnosu s terapeutom
2. bihevioralna terapija ravili su je uglavnom psi!oloi. 6snovno na&elo jest promijeniti ponaanje, a
ne prona%i urok ili veu ime'u misli i osje%aja.
3. kognitivni usmjeren ka slabo adaptivnim uvjerenjima i stavovima, a koje se vjeruje da utje&u na
sadanje simptome.
7anas se primjenjuju kombinacije ti! te!nika i takvo lije&enje najbolje odgovara bolesnicima koji pate
od neurotski! poreme%aja ili blagog poreme%aja li&nosti.
8erapija %e biti uspje1nija ako lije&nik i bolesnik stvore dobar me'usobni odnos, tada se mo4e raviti i
sna4an terapeutski savez.
1od terapije su va4na dva pojma: transfer i protuprijenos3 8ransfer su osje%aji koji se javljaju ime'u
bolesnika i terapeuta kao prema nekoj va4noj osobi i prolosti, dok protuprijenos &ine terapeutovi osje%aji i
ponaanje prema bolesniku.
.ognitivno : bihevioralna terapija cilj terapije jest identifikacija automatski! negativni! misli, koje
se javljaju i pridonose simptomima, te potaknuti bolesnika da ramisli o njima u svjetlu dokaa i da
pokua aueti alternativni stav i ponaanje. 6vakav pristup trebao bi voditi boljem raumijevanju
simptoma i kontrolom nad njima. >ndikacije: depresija, anksioni poreme%aji, bulimija, poreme%aji
li&nosti. 1omponente terapije jesu: kognitivne tehnike, ispitivanje negativnih automatskih misli, tehnike
ometanja, kako bi se bolesniku skrenula panja s negativnih misli.
?i!evioralne te!nike koje se koriste: pisanje dnevnika, rasporeivanje aktivnosti te sistematina
desenzitizacija: suo&avanje s objektom ili situacijom od koje postoji stra!.
O',#%!+#!"# PS!&!"#T'!"S.* S$-;4*
Organi(acija psihijatrijske slu/be mora omoguiti provedbu preventivni! terapijski! i re!abilitacijski!
mjera koje %e duevnom bolesniku omogu%iti lije&enje i uklju&ivanje u 4ivot ajednice.
0alikujemo stacionarne ustanove i izvanbolnike ustanove i u jednim i u drugima naglasak je na
prevenciji i aktivnoj rehabilitaciji duevni! bolesnika, te potrebi da i! se to vie osamostali.
Organizacija prevencije u suvremeno organiziranoj psihijatrijskoj slubi:
1. +rimarna prevencija
2. )ekundarna prevencija
3. 8ercijarna prevencija uklju&uje re!abilitaciju duevni! bolesnika. +oprima karakter
resocijaliacije koja duevnom bolesniku omogu%uje ponovno uklju&ivanje u ajednicu i sprje&ava
njegovu drutvenu iolaciju.
ehabilitaciju duevnih bolesnika provodi tim stru&njaka koji nastoji to u4e
sura'ivati s &lanovima obitelji duevnog bolesnika, osobama i njegovog susjedstva i radnog mjesta. 1od
re!abilitacije je posebno va4no radoblje od trenutka otputanja bolesnika i stacionarne ustanove do
njegovog ponovnog uklju&ivanja u ajednicu.
Modeli organi(acije suvremene psihijatrijske slu/be:
Organi(acija psihijatrijske slu/be obuhvaa slijedee ustanove:
1. stacionar (psi!ijatrijske bolnice i odjeli pri op%im bolnicama"
2. specijaliirane psi!ijatrijske ustanove (ustanove a odrasle psi!ijatrijske bolesnike,
ustanove a dje&ju psi!ijatriju i ustanove a psi!ogerijatriju, ustanove gdje se lije&e i re!abilitiraju
bolesnici s psi!osomatskim poteko%ama, narkomani, alko!oli&ari, duevno aostali bolesnici i
bolesnici kojima je potrebno &uvanje i lije&enje".
3. ustanove a djelomi&nu !ospitaliaciju (dnevne bolnice, no%ne bolnice, centar a
krina stanja, centar a suatitu i samopomo%, vikend bolnice, re!abilitacijske ku%e, obiteljska
njega, smjetaj u psi!ijatrijska naselja, klubovi lije&eni! alko!oli&ara"
4. obiteljska njega i smjetaj u psi!ijatrijska naselja
@. atitne radionice
A. klubovi lije&eni! alko!oli&ara
<. dispaner a mentalno dravlje (ivanbolni&ka ustanova"
#. psi!ijatrijske ambulante (ivanbolni&ka ustanova"
$. savjetovalite a duevno dravlje (ivanbolni&ka ustanova"
*%T'! +# M*%T#$%O +D'#0$"*
5 ?iB u sklopu sveop%e reforme dravstvenog sustava 1$$A.god. dolo je do reorgani(acije psihijatrijske
(a1tite.
0avija se psi!ijatrijska atita sektorskog tipa < psihijatrija u (ajednici 2 u nastojanje da postane
sastavni i neodvojivi dio 4ivota u ajednici.
3a podru&ju cijele ?iB osnivaju se Centri a mentalno dravlje u ajednici.
5sluge i oblasti mentalnog dravlja na sekundarnom i tercijarnom nivou pru4aju se u univeritetskim
bolnicama u )arajevu, 8uli i -ostaru, i psi!ijatrijskim odjelima u op%im bolnicama u drugim ve%im
gradovima u *ederaciji
Psihijatrija u (ajednici podraumijeva mre4u ivanbolni&ki! i bolni&ki! slu4bi koje nude rali&ite
programe lije&enja, optimalno koritenje psi!ofarmaka, psi!oterapije i re!abilitacije, lije&enje koje provodi
multidisciplinarni tim stru&njaka i suradnju drugi! slu4bi.
!ntegracija psihijatrije u primarnu zdravstvenu za"titu poma4e u ranom otkrivanju poreme%aja, smanjenju
stigme i djelotvornom lije&enju mentalni! poreme%aja.
+si!ijatrijska slu4ba je glavni nositelj organiacije slu4be a mentalno dravlje.
5 okviru C-D, psihijatrijska (a1tita se organi(ira (a cjelokupnu populaciju u odre'enom geografskom
podru&ju, gdje se organiiraju i druge dravstvene i socijalne institucije.
C-D obu!va%a 3E.EEE do @E.EEE stanovnika.
M+ u (ajednici podra(umjeva provo5enje i ra(vijanje svih onih mjera koje imaju (a cilj (a1titu
mentalnog (dravlja stanovni1tva tj. mjere primarne6 sekundarne i tercijarne prevencije.
+acijent F klijent u C-D mo4e do%i samoincijativno, na prijedlog obitelji, kole, druge dravstvene
ustanove, centra a socijalni rad, sudske odluke ili na drugi na&in.
5sluge u C-D pru4a multidisciplinarni tim koga &ine: psihijatar6 klini)ki psiholog6 traumatski
psiholog6 socijalni radnik i medicinske sestre3
5sluge koje pru4a C-D imaju (a cilj : da pacijent=klijent dobije adekvatan tretman koji e ga dovesti
do mogueg optimalnog socijalnog i radnog 2unkcioniranja6 preveniranja kri(e6 smanjenja ri(ika
suicida i homocida6 te spre)avanje pogor1anja psihi)kog stanja3
+a1tita i unaprje5ivanje (dravlja osoba sa du1evnim smetnjama ostvaruje se:
1. omogu%avanjem odgovaraju%e dijagnosti&ke obrade i lije&enje osoba sa duevnim smetnjama(
nanstvenim istra4ivanjima na podru&ju atite i unapre'ivanja dravlja osoba sa duevnim smetnjama i
nji!ovom atitom od lije&ni&ki! ili nanstveni! istra4ivanja be nji!ova pristanka ili pristanka nji!ovi!
astupnika(
2. uklju&ivanjem osoba sa duevnim smetnjama u obraovne programe koji se provode u ustanovi a
mentalno dravlje ili nekoj drugoj ustanovi u kojoj su one smjetene(
3. oporavak osoba sa duevnim smetnjama nji!ovim uklju&ivanjem u obiteljsku, radnu i drutvenu
sredinu(
4. iobrabom osoba koje se bave atitom osoba sa duevnim smetnjama i unapre'ivanjem nji!ova
dravlja.
-loga +S' u postupcima (a1tite du1evnih bolesnika
Socijalni radnik, kao &lan stru&nog tima, uklju)en je u cjelokupan tijek lije)enja i rehabilitacije
du1evnih bolesnika6 a naro)ito u pripremi bolesnika (a otpust i( bolnice3 +rvenstveno se nastoji vratiti
bolesnika u njegovu obitelj, ukoliko je ona funkcionalna, odnosno ako povratak bolesnika bitno ne remeti
njeno funkcioniranje. 5koliko nije mogu%e osigurati preduvjete a pri!vat u primarnoj obitelji, obi&no
slijede u&estale !ospitaliacije, te je potrebno omogu%iti brinjavanje ivan vlastite obitelji.
5 suradnji s nadle4nim centrima a socijalnu skrb prednost dajemo smjetaju u obitelj udomitelja, pod
uvjetom da bolesnik na to pristaje. 5stanova socijalne skrbi prikladniji je ibor u slu&ajevima kad je
dravstveno stanje bolesnika stabiliirano, ali nije isklju&ena mogu%nost agresivnog ponaanja, bijega,
suicidalnost ili kada prioritetno a!tijeva medicinsku njegu u stacionarnim uvjetima.
Prisilni smje1taj = hospitali(acija i lije)enje i( aspekta osobe na koju se primjenjuje (na)i odu(imanje
ili ograni)avanje temeljnih ljudskih prava, kao to su pravo na slobodu, pravo na kretanje, pravo na
samoodre'enje, pravo na podvrgavanje medicinskim pregledima i postupcima samo u pristanak.
Prisilni smje1taj mora biti utemeljen ustavom6 odre5en (akonom te podvrgnut sudskoj odluci i
kontroli3
1. Prisilno (adr/avanje je smjetaj osobe u psi!ijatrijsku ustanovu od trenutka donoenja odluke
psi!ijatra o adr4avanju te osobe be njeinog pristanka pa do odluke suda o njeinom prisilnom
smjetaju ili otputanju.
2. Dobrovoljan smje1taj dobrovoljno se u psi!ijatrijsku ustanovu , na svoj a!tjev ili a!tjev tre%e
osobe mo4e smjestiti osoba s duevnim smetnjama ako je sposobna dati valjani pristanak.
3. Prisilni smje1taj je smjetaj osobe s te4im duevnim smetnjama u psi!ijatrijsku ustanovu na lije&enje
be njeina pristanka, a djeteta, maloljetne osobe be pristanka njenog akonskog astupnika.
4. Prisilno se mo/e smjestiti samo onu osobu s te/im du1evnim smetnjama koja uslijed svoje duevne
smetnje obiljno i iravno ugro4ava vlastiti 4ivot, dravlje i sigurnost, odnosno 4ivot, dravlje i
sigurnost drugi! osoba.
@. Osoba s te/im du1evnim smetnjama smatra se ona osoba koja ne mo4e s!vatiti na&enje svog
postupanja ili kojoj su mogu%nosti toliko reducirane da joj je nu4na psi!ijatrijska pomo%.
OP># PS!&OP#TO$O,!"#
Opa psihopatologija bavi se op%enitim simptomima psi!i&ki! poreme%aja
S0!"*ST < psi!i&ka funkcija kojom sponajemo i integriramo sva naa psi!i&ka do4ivljavanja, kao to su
opa4anje, miljenje, !tijenje i djelovanje.
)vijest obu!va%a 8 elementa:
1. autopsihi)ka orijentacija jasno do4ivljavanje sebe
2. alopsihi)ka orijentacija : jasno do4ivljavanje okoline
3. stalnost sinte(e : sponaja dinamike odnosa do4ivljaja sebe i okoline
prisebnost svijesti stanje u kojem pojedinac radi i misli, a ne reagira nagonski i refleksno
na vanjske podra4aje.
.0#%T!T#T!0%! PO'*M*>#"! S0!"*ST!:
1. Somnolencija ili pospanost : bolesnik je usporen, pospan, opa4anje i s!va%anje situacije je ote4ano
2. Sopor : dublji poreme%aj, bolesnik spava i mo4e ga se probuditi dubljim podra4ajem. 1od ovog je
poreme%aja prisutan prekid kontinuiteta svijesti bolesnik se nejasno sje%a to se s njime doga'alo u to
vrijeme (spavanja"
3. .oma osoba je u dubokoj nesvijesti, ne reagira na podra4aje. 6&uvane su samo vitalne funkcije ili se
one poma4u (umjetno disanje"
.0#$!T#T!0%! PO'*M*>#"! S0!"*ST!:
1. Smeteno ili sumra)no stanje svijest je su4ena i pomu%ena u deorijentaciju. ?olesnik je bunjen,
slabo preponaje predmete i ljude oko sebe i &esto aluta, te ima smetnje opa4anja, apam%ivanja i
rasu'ivanja.
2. Delirij : poreme%aj svijesti s obmanama osjetila (vidne, opipne i slune !alucinacije", inko!erentnim
miljenjem i deorijentacijom. 3aj&e%e je posljedica alko!olima i drugi! organski! ote%enja moga.
?olesnik osje%a stra!, ubu'en je i psi!omotorno unemiren (bijeli mievi, mije"
3. Somnabuli(am : nepotpuno budno stanje pri &emu se san nastavlja, a motorika i osjet su pod
kontrolom bivanja u snu.
4. 9uga : besciljno lutanje a vrijeme kojega je bolesnik u stanju su4ene svijesti, a kasnije se ne sje%a to
se s njime bivalo.
&ipno(a : su4ena svijest do koje dolai djelovanjem !ipnotiera na &ovjeka podlo4nog
sugestivnom djelovanju.
,anserov sindrom : psi!ogeno sumra&no stanje koje se javlja tijekom sudskog procesa ili
a vrijeme boravka u atvoru.
OP#;#%"* < : psi!i&ka funkcija do4ivljavanja situacije oko nas i u nama. 6pa4anje mo4e biti
poreme%eno i usprkos dravim osjetilima, 4iv&anim vlaknima i mo4danim centrima i to kod jaki!
ubu'enja (stres", u duevnim bolestima i slaboumnosti.
PO'*M*>#"! OP#;#%"#:
1. #gno(ije : poreme%aji preponavanja iako su osjetilni organi i aferentni 4ivci uredni! funkcija.
+oreme%aj je lociran u mo4danoj kori. Ggnoija mo4e biti opti&ka, akusti&ka i taktilna.
2. !lu(ije : obmane osjetila bog krive interpretacije vanjski! podra4aja u o&uvanu funkciju osjetila,
4iv&ani! putova i mo4dani! centara. 6bi&no se javljaju u stanjima smanjene pa4nje, pod djelovanjem
afekata, kod infekcijski! delirantni! stanja, rani! intoksikacija, te s!iofrenije, ali i u dravi! ljudi u
slu&ajevima velikog umora.
3. &alucinacije : obmane osjetila kad nema vanjskog podra4aja (nema objekta". Balucinacije se ralikuju
od iluija po tome to se kod iluija &ini da se ,neto imijenilo., a kod !alucinacija je osoba &vrsto
uvjerena u nji!ovu realnost.
0rste halucinacija:
~ )lune naj&e%e kod s!iofrenije, alko!olne intoksikacije i
alko!olne !alucinoe. 6soba &uje glasno svoje misli, glasovi mu nare'uju, komentiraju njegove
misli i rugaju mu se.
~ Hidne naj&e%e kod akutni! psi!oti&ni! stanja, be ve%i!
poreme%aja svijesti (kao to je s!iofrenija", te kod organski! psi!oa, bolesti ovisnosti i epilepsije.
~ 6kusa i mirisa vrlo su rijetke. 3aj&e%e su u paranoidnim
stanjima i kod epilepsije.
~ +ovrinskog i dubokog osjeta osoba osje%a svrbe4 ko4e, bol,
dodir i sl.
4. Pseudohalucinacije : 4iva!ne, emocijama popra%ane predod4be javljaju se i u dravi! osoba kod
umora i dugotrajnog jednoli&nog posla.
M!?$"*%"* 2 psi!i&ka funkcija kojom sponajemo na realitet i otkrivamo poveanost predmeta i pojava
u svijetu u kojem 4ivimo. 6sjetilni utisci ivana i inutra slu4e kao stalni poticaj miljenju, a kad se obradi
utisaka u proces uklju&i i sadr4aj i pam%enja, te osje%ajna pratnja, mo4emo govoriti o dinamici procesa
miljenja.
PO'*M*>#"! O4$!.# M!?$"*%"#:
1. Patolo1ka op1irnost : ne ralikuje se bitno od nebitnog, gubi se usmjerenost prema cilju. +risutno kod
epilepti&ara i osoba s intelektualnim deficitom
2. -sporeno ili uko)eno mi1ljenje : odvija se sporo. +risutno kod depresivni! bolesnika i osoba s
ote%enjem mo4danog tkiva.
3. -br(ani misaoni tijek javlja se kao logoreja kod !ipomani! i mani&ni! stanja. -isaoni tijek mijenja
se gotovo svakog trena, a asocijacije naviru u velikom broju F ,bujica ideja..
4. Perseveracija pojedine se misli i rije&i neprekidno ponavljaju, rije&i se lijepe jedna a drugu i ato se
to naiva viskono ili ljepljivo miljenje. ;avlja se u stanju umora, pijanstva, pod utjecajem droga i u
stariji! osoba.
@. 0erbigeracija 2 ponavljaju se gotovo iste rije&i (kod s!iofreni! bolesnika".
A. 4lok misli osoba inenada prekida misaoni tijek, ima osje%aj da su mu misli ,pokradene.. ;avlja se
kod s!iofreni! bolesnika i u normalnom miljenju pod jakim afektom.
<. %epove(ano ili inkoherentno mi1ljenje raspad misaone cjeline na pojedine dijelove, nepoveano i
teko i! je slijediti. ;avlja se kod s!iofreni! bolesnika i tipi&no je a delirantna stanja.
S#D';#"%! PO'*M*>#"! M!?$"*%"#:
1. Precijenjene misli : u stanjima jaki! afekata i su4ene kriti&nosti bolesnika
2. Prisilne misli : name%u nam se protiv nae volje i ne mo4emo i! se svojim !tijenjem osloboditi.
0elativno su &este u stanjima premorenosti, kod neurotski! (opsesivni! i fobi&ki!" struktura li&nosti, te
kod s!iofreni! bolesnika.
3. Sumanute ideje : nastaju na bolesnoj osnovi i nemaju uporite u realitetu. +ostoji &vrsto uvjerenje u
istinitost sumanuti! sadr4aja, ne do4ivljava i! se stranima ili nametnutima, a naj&e%e su poveane s
li&no%u.
4. Megalomanske ili ideje veli)ine : sumanute misli o vlastitoj velikoj vrijednosti, uloi u svijetu,
visokom podrijetlu. Iesto se javljaju u mani&nim stanjima.
@. Depresivne sumanute misli ideje grjenosti, neilje&ive bolesti, osiromaenja, krivnje, ni!ilima.
;avljaju se kod depresija.
Sumanutost odnosa (ludilo odnosa" ideje po kojima sve to se odigrava u realitetu ima
vee s bolesnikom (govore o njemu na radiju, televiiji, u novinama, &udno ga gledaju u tramvaju i sl."
!deje ljubomore apsurdnost ljubomornog sadr4aja.
*rotomanske ideje uvjerenje da su u nji! aljubljene ponate osobe.
'eligijske sumanute ideje biarnost sadr4aja (komunikacija s ?ogom, mesijanska uloga
i sl."
!%T*$!,*%!"# < sposobnost svrsis!odnog samostalnog rjeavanja 4ivotni! adataka u primjenu
ste&enog nanja
PO'*M*>#"! !%T*$!,*%!"*:
Mogu biti: prola(ni6 trajni6 uro5eni6 kasnije ste)eni:
1. Oligo2renija apstraktno miljenje i stvaranje pojmova su nedostatni. 3astaje bog ote%enja moga
do 4. godine 4ivota. -o4e biti uro'ena ili rano ste&ena.
2. Demencija javlja se u kasnijoj 4ivotnoj dobi ote%enjem centralnog 4iv&anog sustava. 6te%eno je i
ni drugi! mo4dani! funkcija kao to su apam%ivanje, pam%enje, reprodukcija nanja, s!va%anje i
orijentacija. )labi smisao a eti&ke i estetske vrijednosti, misaoni tijek je usporen, prisutna je afektivna
labilnost i radra4ljivost.
3. Pseudodemencija reaktivno stanje koje nastaje ili tijekom visoko stresni! doga'aja ili pri
ibjegavanju neugodni! situacija kao to s obavee, odgovornosti, boravak u atvoru (Janserov
sindrom".
#9*.T!0%OST < osje%ajna strana duevnog 4ivota F afekti intenivne kratkotrajne emocije, pra%ene
ubu'enjem, katkad i promjenama stanja svijesti, tjelesnim nacima i ubu'enom psi!omotorikom.
PO'*M*>#"! #9*.T!0%OST!:
1. Patolo1ki a2ekti o&ituju se su4enjem svijesti, pojavom sumanuti! misli, poja&anom psi!omotorikom i
agresivno%u.
2. Tjeskobna6 anksio(na stanja osje%aj neugode, 4alosno raspolo4enje, unutarnja afektivna napetost.
3. Mani)ni sindrom stanja povienog raspolo4enja, koja variraju od !ipomanog do euforije (povieno
raspolo4enje", te ekstaa (neimjerna sre%a".
4. Depresivni sindrom 4alosno raspolo4enje, u bunjenost, nemir i stra!. ;avljaju se i ideje grjenosti,
krivnje, suicidalne ideje, ideje propasti.
@. #patija sni4eno i bevoljno raspolo4enje.
A. #2ektivna krutost kvalitativni poreme%aj afekt je plitak, doima se !ladno, udaljeno, be
spontanosti.
<. Paratimija afektivna neprimjerenost ono to a drave ljude predstavlja veselje to bolesnik popra%a
tugom i obratno.
#. Paramimija neprikladnost mimike nesklad ime'u raspolo4enja i iraa lica (npr. opisuje svoje
tu4ne do4ivljaje i to prati smije!om".
$. #mbivalencija dvostrukost osje%ajnog stanja u isto vrijeme mri i voli.
1E. #mbitendencija dvostrukost nagona i volje istodobno suprotne 4elje (neto ne%e i !o%e".
11. *mocionalna inkontinecija bra, promjenjiva reakcija na vanjske podra4aje koju bolesnik ne mo4e
kontrolirati (&as se smije, ia toga pla&e". Iesto se javlja kod osoba koje su imale inult, alko!oli&ara i
dementni! osoba.
P#;%"# < sposobnost usmjeravanja psi!i&ki! aktivnosti na pojedine predmete i bivanja, ali i sposobnost
premjetanja pa4nje s jednog predmeta na drugi
pa4nju poti&u vanjski podra4aji, stanje organima, specifi&ni motivi
PO'*M*>#"! P#;%"*: < 3aj&e%e se javljaju prilikom organski! ote%enja moga i to u stanja u4ene
svijesti, kao to je u deliriju, sumra&nim stanjima, somnolenciji i soporu.
%#,O%! 2 nagonsko ponaanje je uvjetovano naslije'enim automatimima koji su po!ranjeni u
sredinjem 4iv&anom sustavu
svi nagoni te4e adovoljenju, u ugodu ili neugodu
0rste nagona
1. vitalni nagoni (nagoni samoodr4anja i odr4anja vrste"
2. socijalni nagoni (usmjeravaju pojedinca prema drutvenom usponu, u&vr%enju i ja&anju osobnosti"
SM*T%"* %#,O%#:
1. Sklonost samoubojstvu
2. Sklonost samosakaenju
3. Poremeaji u(imanja hrane anoreksija
4. Pohlepa (a hranom i drugim sredstvima @tableteA
@. Poremeaj seksualnih nagona : satiriam kod mukaraca i nimfomanija kod 4ena (povienje nagona",
impotencija i frigidnost (sni4enje nagona"
A. Poriomanija povieni nagon a putovanjem
<. Dipsomanija : povieni nagon a pijenjem alko!ola
0O$"# < svjesno promi1ljeno odlu)ivanje i(me5u vi1e ciljeva i poriva
a volju su va4ni vanjski utjecaji i unutarnji motivi
PO'*M*>#"! 0O$"*:
1. &ipobulija slabost inicijative i volje u ostvarenju nai! ciljeva, a o&ituje se u stanjima depresije. Gko
je poreme%aj udru4en s apatijom naiva se abulija.
2. Poremeaji voljne aktivnosti : javlja se kod mani&no depresivne psi!oe u mani&noj se fai
bolesnici lako odlu&uju, ali bog 4ivi! i labilni! afekata, te bri! promjena u misaonom sadr4aju, odluku
nepotpuno ili uop%e ne realiiraju. 5 depresivnoj fai se teko odlu&uju, a odluku jo te4e realiiraju i
ovdje postoji opasnost od suicida (najve%a je u po&etnoj i avrnoj fai depresije"
#$.O&O$!+#M
BCDE3god stru)njaci Svjetske (dravstvene organi(acije de2inirali su alkoholi(am kao bolest:
,alko!oliam je bolest, a alko!oli&ar bolesnik bog prekomjerne i dugotrajne upotrebe alko!olni! pi%a, kod
kojeg se javlja psi!i&ka i fii&ka ovisnost, dravstveni problemi, obiteljski i drutveni poreme%aji..
FG<ih godina pro23 dr3 0ladimir &udolin je ajedno sa svojim suradnicima utemeljio entar (a
prou)avanje i su(bijanje alkoholi(ma i drugih ovisnosti, kao i Odjel (a lije)enja alkoholi(ma. +o&inju
se osnivati prvi klubovi lije)enih alkoholi)ara i provodi se kompleksni socijalno psi!ijatrijski pristup
prevenciji, lije&enju i re!abilitaciji alko!olima.
Du1evne komplikacije su:
1. Dipsomanija klini&ki oblik alko!olima u kojem bolesnik povremeno, u kra%im ili du4im ramacima,
ima neodoljivu 4elju a pi%em i pije nekoliko dana (prava dipsomanija je rijetka bolest".
2. Patolo1ko pijano stanje stanje koje nastaje kao poseban oblik tekog, kompliciranog pijanstva (traje
od nekoliko minuta do nekoliko dana i avrava snom i amneijom". 5 patolokom pijanom stanju
osoba mo4e u&initi teke beralo4ne lo&ine, lutati be cilja i uop%e se ponaati nesuvislo.
3. Delirium tremens &esta akutna psi!oa alko!oli&ara i pripada akutnom organskom psi!osindromu.
5rok nastanka psi!oe mo4e biti nagla apstinencija, tjelesna trauma, kirurki a!vati, infekcije i
psi!i&ke traume u alko!oli&ara. 7elirij se mora lije&iti u bolnici.
4. #lkoholna halucino(a psi!ijatrijski sindrom koji pripada skupini alko!olni! psi!oa. +risutne su
!alucinacije (prete4no slunog karaktera". 8raje od nekoliko sati do nekoliko dana, tjedana ili mjeseci i
u ve%ini slu&ajeva potrebno je bolni&ko lije&enje.
@. Psiho(a ljubomornosti psi!oa s bolesnim mislima, u obliku patoloke ljubomore. 6bi&no se javlja u
kasnijim faama alko!olima i gotovo isklju&ivo kod mukaraca. =ije&enje treba provesti u bolnici jer
postoji opasnost a okolinu, a u apstinenciju je potrebno provesti i obiteljsku terapiju.
A. #mnesti)ki sindrom &esta pojava nakon akutno opitog stanja u tv. drutveni! pilaca, a i
alko!oli&ara, a podraumijeva nesje%anja na neke doga'aje u pijanstvu.
<. .orsakovljeva psiho(a teki psi!i&ki poreme%aj koji se javlja u kasnijem stadiju alko!olima. ?olest
je karakteriirana smetnjama pam%enja i sje%anja, konfabulacijom, smeteno%u i deorijentacijom.
8reba je lije&iti u bolnici.
#. #lkoholna demencija alko!oliam dovodi do ote%enja moga koje se o&ituje njegovom difunom
atrofijom, a klini&ki se o&ituje kao slika alko!olne demencije.
$. #ntabus psiho(a primjenom 8etidisa (antabusa" u lije&enju alko!oli&ara primijetilo se da su neki
alko!oli&ari adobili akutnu psi!ou (1 : 1E EEE"
1E. Depresija i samoubojstvo depresivno stanje mo4e biti urok poja&anog pijenja, a alko!oliam mo4e
biti urok depresiji. Hrlo su &esti pokuaji suicida u alko!oli&ara, osobito u oni! koji su primarno bili
depresivni ili su depresiju aktivirali tijekom alko!olima.
11. #lkoholna epilepsija u tijeku alko!olima mogu se javiti prave slike epilepsije, no alko!oliam mo4e
prije svega pogorati postoje%u epilepsiju.
$!"*7*%"* ! '*&#4$!T#!"#
5 lije&enju alko!oli&ara primjenjuje se ni postupaka, a svi imaju ivorite u grupnim
postupcima (grupnim psi!ijatrijskim te!nikama".
3ajponatiji pristup je &udolinov kompleksni socijalno psihijatrijski postupak a sastoji od:
K grupne psi!oterapije,
K obiteljske terapije,
K edukacije,
K terapijske ajednice,
K medikamentonog lije&enja
K kluba lije&eni! alko!oli&ara.
Minimalni program lije&enja i re!abilitacije morao bi se sastojati od:
1. od obiteljskog pristupa
2. kluba lije&eni! alko!oli&ara u jedinicama primarne dravstvene atite.
?e obira da li se lije&enje provodi bolni&ki ili van2bolni&ki, temeljna na&ela
lije&enja sadr4ana su u obiteljskom pristupu i klubu lije&eni! alko!oli&ara.
7anas je obiteljsko lije)enje alko!oli&ara neaobilaan postupak u alko!ologiji, a provodi se u:
K primarnoj dravstvenoj i socijalnoj atiti, dispaneru, psi!ijatrijskim odjelima, klinikama i
bolnicama, klubovima lije&eni! alko!oli&ara.
ilj je obiteljskog lije)enja u prvom redu stvoriti obiteljski uvid u alko!oliam. )vi &lanovi obitelji,
naro&ito mu4 i 4ena, moraju do%i do sponaje da je alko!oliam nji!ov ajedni&ki problem. Glko!oliam je
u globalnom smislu obiteljski problem ukoliko su partneri sudjelovali u stvaranju najprije stila 4ivota s
alko!olom, a kasnije u nastanku i ravoju bolesti 2 alko!olima. +otrebno je naglasiti da je alko!oliam
model obiteljske disfunkcionalne !omeostae.
;ednog supru4nika obi&no ovemo Lmokri alko!oli&arL, a drugog Lsu!i alko!oli&arL. )toga se lije&niku
preporu&a ragovarati s oba partnera i oba uklju&iti u obiteljsku terapiju. 8ijekom obiteljske terapije nastoje
se poboljati komunikacije, odnosi i uloge u obitelji, ali se naro&ito insistira na druga&ijem na&inu 4ivota.
;edna od prvi! i va4ni! imjena je u potpunoj apstinenciji svi! &lanova obitelji.
~ .lub lije)enih alkoholi)ara : 1$A@ godine Budolin i njegovi suradnici
apo&eli su osnivanje klubova lije&eni! alko!oli&ara u mjesnim ajednicama i podue%ima. 6bitelj
posje%uje klub lije&eni! alko!oli&ara jednom tjedno, u trajanju od dva sata. Gktivnosti obitelji u klubu
trebaju trajati najmanje pet godina.
~
O0!S%OST O D'O,!
D'O,# 2 prirodno ili sintetsko sredstvo s psi!oaktivnim djelovanjem koje osoba uima nesukladno
pri!va%enoj medicinskoj doktrini.
O0!S%OST O D'O,#M# 2 definira se kao psi!i&ko, katkada i fii&ko stanje koje nastupa uslijed
me'udjelovanja 4ivog organima i droge. 8o stanje karakteriiraju promjene ponaanja i druge reakcije i
uvijek uklju&uje trajnu ili povremenu potrebu a uimanjem droga kako bi se postigao nji!ov psi!oloki
u&inak, ili, katkad, da bi se uklonila neugodnost (apstinencijske teko%e" ako se uimanje droge prekine.
;edna osoba mo4e biti ovisna o vie droga, uklju&uju%i i alko!ol.
PO'*M*>#"! .O"* S* "#0$"#"- - O0!S%!.#:
1. +si!i&ke poreme%aje oni su naj&e%i, a karakteriirani su naputanjem svijeta stvarnosti,
psi!opatiacijom i gubitkom svakog interesa a budu%i 4ivot. -o4e do%i i do psi!oti&ki! epioda,
depresivnog sindroma i suicidalni! tendencija pa i realiacije suicida.
2. 8jelesne poreme%aje mo4e se pojaviti ni poreme%aja veani! u toksi&na ote%enja, atim rane
vrste infekcija (osobito virusom G>7)a i !epatitisa".
3. 7rutvene poreme%aje najopasniji su kriminaliacija i prostitucija
4. 6biteljske poreme%aje nao&itije se vide u primarnoj obitelji, a i u sekundarnoj (obi&no su i partneri
ovisnici a naro&iti problem su djeca u takvim obiteljima"
$!"*7*%"* ! '*&#4!$!T#!"#:
)matra se da suvremeni pristup lije&enju ovisnika mora biti multidisciplinaran i interdisciplinaran,
kako bi se uklju&ile sve raine i referentne to&ke eko2sustava, koje mogu imati utjecaja na promjenu
ponaanja ovisnika u 4eljenom smislu.
D*TO.S!.#!"# < podraumijeva postupno ili naglo prekidanje uimanja droge
u paralelno lije&enje komplikacija (tjelesni!, 4iv&ani! i duevni!", a naro&ito apstinencijski! smetnji, ali
samo pod kontrolom visoko specijaliiranog stru&njaka. =ije&enje ne bi trebalo avriti bolni&kim
postupkom, ve% bi ga trebalo nastaviti u poslijebolni&kom pra%enju i putem rani! alternativni! programa, u
savjetovalitima, klubovima i sl. >vanbolni&ki programi, u smislu obiteljske terapije, savjetovanja,
individualne i grupne psi!oterapije, kombiniran s detoksikacijom, terapijskom ajednicom, supstitucijskom
terapijom, i drugim terapijama daje dobre reultate.
~ .riti)nu to)ku (a ovisnike )ini ponovni povratak u dru1tvo, naro&ito ako se nije
provodila obiteljska terapija i jo a vrijeme lije&enja uklju&ivanje ovisnika u programe drutvaM
~ ,rupe samopomoi, uajamne pomo%i i grupe samopomo%i roditelja tako'er imaju va4no
mjesto i ulogu u lije&enju i re!abilitaciji ovisnika.
~ -loga entra (a socijalni rad u (a1titi ovisnika je u resocijaliaciji bivi! ovisnika i
nji!ovom povratku u drutvo. +osebno je va4no omogu%iti im apoljavanje to nije nimalo lako,.
#%.S!O+%# ST#%"#
$!"*7*%"*
a" 9armakoterapija anksiolitici, antidepresivi
b" Psihoterapija savjetovanje i suportivna terapija, kognitivna i bi!evioralna terapija, te!nike
rjeavanja problema
#.T!0%OST! SO!"#$%O, '#D%!.#
3u4ne su kad postoje trajni problem i apreke u drutvenim sustavima bolesnika, i &ije
disfunkcionalnosti reultira trajnost i odr4avanje simptoma. 8o su naj&e%e bra&na neslaganja,
neadovoljstvo s poslom, neaposlenost, teke materijalne prilike, koje nije mogu%e iravno mijenjati ali se
mo4e utjecati na pove%anje bolesnikovi! mogu%nosti da se uspjenije u!vati u kotac s 4ivotnim
neprilikama.
1. ,*%*'#$!+!'#"-># !$! OP># #%.S!O+%OST 2 prevalencija oko 3N. Gnksionost je trajno
ira4ena, nije poveana s odre'enom situacijom, nije usmjerena na neki podra4aj i bitno se ralikuje od
realnog stra!a.
2. P#%!7%! PO'*M*>#" 2 pani&ne atake su epiode intenivnog stra!a pra%ene tjelesnim
simptomima: osje%aj nedostatka raka, op%e slabosti, lupanja srca, nojenja, vrtoglavice, mu&nine,
pritiska u prsima. ?olesnik ima osje%aj da umire, da gubi kontrolu i naj&e%e je prva pomisao da se radi
o sr&anom infarktu bog &ega avri na !itnoj pomo%i.
3. #,O'#9O4!"# 2 bolesnik se boji javni! povrina, odlaska u trgovine, koritenja javnog prijevoa ili
op%enito ne ilai i ku%e sam, be pratnje.
4. SO!"#$%# 9O4!"# 2 u klini&koj slici dominira stra! od drugi! osoba, od mjesta gdje bi se mogao
sramotiti pred drugima. )tra! se mo4e veati a odre'ene prostore, kao to je kaalite, restoran, crkva,
javni nastupi.
@. "*D%OST#0%# 9O4!"# 2 relativno &esta u djetinjstvu i u odrasloj dobi.)tra! se usmjerava na
pojedini predmet (mi, mija, pauk", ili situaciju (visina, letenje rakoplovom, atvoreni prostor, stra!
od bolesti, arae i sli&no"
A. OPS*S!0%O .OMP-$+!0%! PO'*M*>#" 2 bolesnik je opsjednut prisilnim mislima da neto
u&ini i prisilnim radnjama, ritualima, nakon koji! kratkotrajno osje%a poputanje anksionosti (npr.
brojanje proora, provjeravanje isklju&ivanja plina ili struje, aklju&avanje vrata". 223N ljudi pati od
ovog poreme%aja
<. .O0*'+!0%* %*-'O+* < D!SO!"#T!0%! PO'*M*>#"! 2 nekad se a ova stanja rabio ira
!isterija. 1overivini poreme%aj podraumijeva tjelesni simptom (oduetost, neosjetljivost nas bol,
nemogu%nost !odanja, nemogu%nost govora, sljepilo, !isteri&ni napadaj gubitka svijesti", a disocijativni
poreme%aj se odnosi na poreme%aj identiteta, gubitak pam%enja (!isteri&na ili psi!ogena amneija,
poreme%aj svijesti, psi!ogne fuge, stupor"
#. .'O%!7%! S!%D'OM -MO'# 2 ranije se upotrebljavao termin neurastenija. )imptomi uklju&uju
umor i nakon najmanjeg napora, gubitak interesa a uobi&ajene svakodnevne sadr4aje, radra4ljivost,
lou koncentraciju, teko%e spavanja. )li&na stanja se mogu javiti i nakon virusni! infekcija (gripa,
!epatitis, encefalitis".
D*P'*S!"*
Otiologija je neponata
*P!D*M!O$O,!"#
me'u naju&estalijim LvelikimL psi!ijatrijskim poreme%ajima
unipolarna depresija: oko 2EN 4ena i oko 1EN mukaraca
tek 2@N od svi! bolesnika s poreme%ajima raspolo4enja tra4i psi!ijatrijsku pomo%
0aspolo4enje je unutarnje emocionalno stanje pojedinca, a afekt je vanjski ira4aj tog stanja.
%#"T!P!7%!"! P'!M"*'! HSOM#TS.!&I S!MPTOM# S-:
2 smanjenje interesa ili gubitak adovoljstva a prije ugodne radnje
2 gubitak emocionalnog reagiranja a normalno ugodne doga'aje
2 ustajanje ujutro, dva sata ili ranije, u odnosu na pret!odno normalno vrijeme
2 depresija koja je ja&e ira4ena ujutro
2 objektivno pokaivanje psi!omotorne retardacije ili agitacije
2 na&ajan gubitak apetita,
2 gubitak te4ine (&esto definiran kao @N ili vise od tjelesne te4ine u pret!odnom mjesecu"
2 na&ajni gubitak libida.
)omatski sindrom: prisutan kad su prisutna najmanje &etiri navedena simptoma
7epresija se javlja i kod drugi! psi!ijatrijski! bolesti i poreme%aja kao to su: poreme%aji spolne uloge,
poreme%aji li&nost, poreme%aji seksualni! sklonosti, seksualne disfunkcije, bolesti ovisnosti, fobi&ni
poreme%aji, anksioni poreme%aji, posts!iofrena depresija itd.
S&!+O9'*%!"#
*T!O$O,!"# jo uvijek nije ponata:
4iolo1ki )imbenici to se genetike ti&e, ro'aci i prvog koljena imaju 1E puta
ve%i riik a dobivanje s!iofrenije, dvojaj&ani blianci 1E 1@N podudarnost a s!iofreniju, a
jednojaj&ani 4E @EN.
.$!%!7.! O4$!! S&!+O9'*%!"*
1. Schi(ophrenija simpleJ najte4i oblik s!iofrenije u kojem su najva4nije afektivne promjene,
sumanutosti i !alucinacije, neodgovorno i nepredvidivo ponaanje i &esti manirimi. +risutan je
podmukao, ali progresivan ravoj &udni! postupaka, nesposobnost prilagodbe a!tjevima drutva i
odstupanje u op%oj pojavnosti.
2. .atatona shi(o2renija istaknuto o&itovana psi!omotornim poreme%ajima, koji se mogu imjenjivati u
krajnostima kao to su !iperkinea i stupor, automatska poslunost i negativiam. +rognoa je relativno
povoljnija nego kod drugi! oblika.
3. Paranoidna shi(o2renija o&itovana relativno stabilnim paranoidnim sumanutostima kojima su obi&no
pridru4ene !alucinacije, perceptivne smetnje, poreme%aji afekata, volje i govora. =i&nost se gotovo
nikada potpuno ne raspada ili podlije4e ludilu, a vanjska fasada dugo ostaje neupadljiva.
4. %edi2erencirana shi(o2renija pokauje karakteristike vie subtipova.
@. 'e(idualna shi(o2renija o&ituje se dugotrajnim negativnim simptomima, a katkad dulje ostaju
sposobnosti a obavljanje jednostavniji! rutinskim poslova.
A. Shi(otipski poremeaji nema jasnog po&etka i kraja, a karakteriiraju i! ekscentri&no ponaanje i
anomalije miljenja i afekata koji sli&e osnima kod s!iofrenije. 1atkada je ovaj tip poreme%aja
prikriven simptomima uporabe droge i alko!ola.
<. Shi(oa2ektivni oblik istodobno prisustvo simptoma s!iofrenije i mani&no depresivne psi!oe.
>ntelektualne sposobnosti nisu ote%ene, a prognoa je neto bolja nego kod ostali! oblika s!iofrenije.
T*'#P!"# S&!+O9'*%!"*
1. psiho2armakoterapija omogu%uje smirivanje emocija i psi!omotori&kog ubu'enja. >ma
umiruju%i u&inak be promjene percepcije i sponaje, te smanjuje i skra%uje trajanje o&itovani!
psi!oti&ni! simptoma. 3a taj se na&in smanjuje potreba a !ospitaliacijom i omogu%uje bolji pristup
psi!oterapijskim i socioterapijskim postupcima.
2. psihoterapija uvjeti a psi!oterapiju s!iofrenije jesu: primjerenost, empati&ko raumijevanje, te
beuvjetna poitivna poornost.
3. socioterapija cilj je povratak bolesnika u socijalnu sredinu. ?olesnik mora nau&iti kako %e
idr4ati pritisak sredine, a da pri tome ne o&ituje svoje abnormalno ponaanje i pri!vati ulogu koju mora
preueti ovisno o situaciji u kojoj jest.
M*%T#$%# '*T#'D#!"#
Prema M.4 BG duevna aostalost je stanje austavljenog, odnosno nedovrenog ravoja
rauma, koje je osobito obilje4eno nemogu%no%u ivravanja uobi&ajeni! aktivnosti tijekom ravoja, a u
svei s rainom intelektualni! funkcija (kao npr. kognitivni!, jei&ni!, motori&ki! i socijalni! mogu%nosti"
4$#,# D-?*0%# +#OST#$OST @debilnostA
S'*D%"# D-?*0%# +#OST#$OST @imbecilnostA
T*?.# D-?*0%# +#OST#$OST
D-4O.# D-?*0%# +#OST#$OST @idiotijaA
D!"#,%O+# : du1evna (aostalost je multidisciplinarni problem @psihijatri6
psiholo(i6 neurolo(i i pedijatriA. 5 kvocijent inteligencije potrebno je ueti u obir stupanj prilagodbe i
dob kada smetnje nastaju.
P'*0*%!"# potrebno je ukloniti stanja koja mogu dovesti do ra5anja
du1evno (aostale djece3 Primarna prevencija sastoji se u prosvje%ivanju i dravstvenoj skrbi trudnica,
sekundarna prevencija podraumijeva nu4nost to ranije dijagnoe poreme%aja i to ranije terapije, dok se
tercijarna prevencija sastoji u pomo%i roditeljima i djeci u re!abilitaciji i nemedicinskom postupku i
mjerama.
T*'#P!"# va4no je to prije dijagnosticirati mogu%i duevni poreme%aja ili
endokrinoloki poreme%aj koji mo4e biti urok duevne aostalosti. 1oriste se medikamentna terapija i
psi!oterapija.
%ajva/nija je '*&#4!$!T#!"#K 6na mora biti multidisciplinarna u
psi!ijatre uklju&iti i logopede, fiijatre, psi!ologe i neurologe. 3u4no je uklju&iti i obitelj kao me!aniam
potpore.
D"*7"# ! #DO$*S*%T%# PS!&!"#T'!"#
Delinkvencija < ponaanje poveano s lakim krenjem akona, obi&no u djece starije od deset godina.
)trogo je poveana sa socijalnim &initeljima, kao to su poreme%ena obitelj, kriminalitet drugi! &lanova
obitelji, nasilje, siromatvo, uvjeti stanovanja.
5rokovana je i individualnim &imbenicima, poput ni4e inteligencije, ote%enja moga i minimalnim
tjelesnim deformitetom.
Dbrinjavanje se sastoji u pove%anoj brii dravstvene i socijalne slu4be, no usprkos tomu, oko 4EN
delinkvenata takvo ponaanje pokauje i kasnije u odrasloj dobi.
+$O-PO'#4# D"**
-o4e biti fii&ka, seksualna ili emocionalna. +redstavlja obiljnu i u&estalu pojavu, no mali je broj
louporaba otkriven i profesionalno tretiran. Dlouporabu djece naj&e%e provode roditelji, koji su obi&no
mla'i, nereli, siromani i sami s vlastitim iskustvom louporabe u dje&joj dobi.
*mocionalna (louporaba i (apu1tanje djece < djeca &iji su roditelji previe kruti i distancirani, ili im
ne pru4aju dovoljno emocionalne i materijalne pa4nje, mogu aostati u ravoju, biti skloni somatskim
bolestima ili poreme%ajima ponaanja.
+brinjavanje djece /rtava 2i(i)ke ili seksualne (louporabe provodi se, bog osjetljivosti problema i
mogu%i! dijagnosti&ki! poteko%a, u uskoj suradnji s pedijatrom ili iskusnim dje&jim psi!ijatrom. 5
dvojbenim slu&ajevima potrebna je pomo% socijalne slu4be i policije.
Socijalna slu/ba treba voditi brigu o prevenciji i brinjavanju djece s pove%anim riikom. )vaki slu&aj
mora se ramotriti od strane tima koji &ine socijalni radnik, predstavnik policije, lije&nik primarne atite,
pedijatar i dje&ji psi!ijatar.
PO'*M*>#"! $!7%OST!
Poremeaj li)nosti < naiv a skupinu psi!i&ki! smetnji koju karakteriira primarni poreme%aj li&nosti, ali u
pravilu ne postoji astoj u intelektualnom ravoju nego prije u emocionalnom.
2 *T!O$O,!"# = osim faktora sredine, i !ereditarni faktori igraju va4nu ulogu u ravoju li&nosti.
.lju)ni je 2aktor u nastanku poremeaja li)nosti genetska dispo(icija u interakciji s okolinom3
2 ravojne etioloke koncepcije prou&avaju odnos dijete roditelj sredina. +rema njima, na
poreme%aj li&nosti mogu utjecati teke psi!i&ke traume u djetinjstvu (gubitak ili rastava roditelja", kao i
neadekvatan odnos roditelja, posljedica mentalni! problema roditelja, ,!ladna majka., alko!oliam u
obitelji.
PO"*D!%#7%! PO'*M*>#"! $!7%OST!
1. Paranoidni poremeaji li)nosti < 1arakteriira i! ekstremna sumnji&avost, o&ekivanje
neprijateljskog ponaanja okoline, emocionalna !ladno%a, rigidnost, preosjetljivi, lako ranjivi, mogu biti
agresivni u vei nji!ovi! prava, mali broj ravija pravu psi!oti&nu sliku s paranoidnim simptomima
2. Shi(oidni poremeaj li)nosti < +risutna neainteresiranost a interpersonalne kontakte i !ladan
aravnjen afektivitet. 6sobe s ovakvim poreme%ajem su emocionalno !ladne, samotnjaci, srame4ljivi,
&esto ekscentri&ni, u ponekog se ravije s vremenom s!iofrenija
3. Shi(otipalni poremeaji li)nosti < 1arakteristike ove vrste poreme%aja jesu: biarnosti miljenja,
ponaanja te socijalna iolacija, !ladan afekt, emocionalna neadekvatnost, ibjegavanje stvaranja bliski!
odnosa, ekscentri&ni u stavovima, ponaanju i idejama (paranoidne, magijske ideje"
4. Disocijalni @antisocijalni6 sociopatski6 psihopatski poremeaj li)nostiA < 1arakteriiraju ga teki
agresivni i neodgovorni ispadi prema okolini. 0adi se o osobama sa anamneom antisocijalnog
ponaanja u djetinjstvu, koje su prole odgojne i kanene ustanove. 6va se vrsta poreme%aja javlja &e%e
u mukaraca, koji potje&u uglavnom i nekompletni! obitelji. 6vdje postoji nesposobnost u&enja i
iskustva, osoba tra4i adovoljenje svoji! potreba odma!, be odlaganja i be ramatranja posljedica
takvog ponaanja. 3ije u stanju stvarati i odr4avati stabilnije odnose, &esto mijenja posao, mjesto
boravka, &esto kriminalno ponaanje, louporaba droga i alko!ola
@. ,rani)ni poremeaj li)nosti < 1arakteriira ga nestabilni identitet (nesigurna predstava o sebi, svojim
ciljevima, seksualnoj orijentaciji i iboru profesije", nestabilnost interpersonalni! odnosa i nestabilnost
raspolo4enja, impulivnost, te promjenjivo raspolo4enje. 6sobe s grani&nim poreme%ajem li&nosti lako
apadaju u depresiju, anksionost ili iritabilnost, smanjene su tolerancije, prisutni su naleti
nekontroliranog gnjeva, prijetnje te pokuaji suicida
A. &istrioni)ni poremeaj li)nosti < +risutna je teatralna ekspresija emocija, u stalne a!tjeve da im se
obra%a pa4nja, odaju prinanja ili pru4a podrka. +onaanje je reaktivno, emocije intenivne i
neadekvatno burno ira4ene. 8olerancija da se odgodi gratifikacija vrlo je niska. >ra4ena je povrnost,
avodljivost i erotiacija kontakata, romanti&ne aljubljenosti, promiskuitet, ravijanje ovisni! odnosa,
kao i sugestibilnost.
<. %arcisti)ki poremeaj li)nosti < 1arakteriira ga do4ivljaj vlastite grandione va4nosti i na&enja,
preosjetljivost na ocjene okoline, nedostatak empatije i intenivna ovisnost o drugima. Iesti simptomi
jesu eks!ibicioniam, nadmenost, stalna potreba a novim uspjesima, stav predodre'enosti,
eksploatatorski i paraitski odnos prema okolini. 3o, ispod fasade superiornosti kriju se nisko
samopotovanje, nesigurnost i inferiornost
#. !nhibirani poremeaj li)nosti < 1arakteriiraju ga nelagodnost u interpersonalnim relacijama, stra! od
negativne ocjene i okoline. +risutna je osjetljivost na kritiku, vrije'a i! i najmanji nak
neodobravanja, ibjegavaju javne nastupe, plae se vlastite neadekvatnosti i nepri!va%anja
$. Ovisni poremeaj li)nosti < +ostoji iraita ovisnost o drugima i submisivnost, osoba ote4ano donosi i
najmanje odluke be savjetovanja ili uvjeravanja da su one ispravne, preputa drugome da donosi va4ne
4ivotne odluke o njoj. 6vaj poreme%aj karakteriira osje%aj bespomo%nosti, nisko samopotovanje, stra!
od odbacivanja. 0adi se o tra4enju atitnika koji %e omogu%iti da se ibjegne suo&avanje s
odgovorno%u, odlukama i posljedicama
1E. Opsesivno<kompul(ivni poremeaj li)nosti < 1arakteriiraju ga prekomjerni perfekcioniam,
rigidnost emocija, miljenja i ponaanja, te preokupiranost detaljima, pravilima i formom. 8akve osobe
te4e perfekciji u najobi&nijim stvarima. 1od nji! je prisutna predanost poslu be u4ivanja, stra! od
pogreaka, !ipermoralnost, tedljivost, kritierski stav prema sebi i drugima
11. Pasivno<agresivni poremeaj li)nosti < +ostoji pasivno opiranje pravilima socijalnog ili
profesionalnog funkcioniranja. 6tpor se ira4ava posredno, a posljedica su kroni&na socijalna ili
profesionalna neadekvatnost i neefikasnost. +asivna agresija se naj&e%e o&ituje kro aboravnost,
utnju, odugovla&enje, te tvrdoglavost
T*'#P!"#
+oreme%aji li&nosti obi&no odbijaju lije&enje. >, iako u lije&enju, bog nepromjenjivosti crta li&nosti,
mo4e biti poteko%a, ne mo4e se odustati od terapije koja ima (a cilj stjecanje uvida u neprilago'eno
ponaanje i poboljanje suradnje i odnosa s okolinom.
Terapija poremeaja li)nosti predstavlja kompleksan pristup6 a primjenjuje se:
B3 psi!oterapija 2 me'u psi!oterapijskim te!nikama imaju prednost grupne te!nike (velike grupe i
terapijska ajednica" jer se te4ite stavlja ne elaboraciju sustava vrijednosti, uskla'ivanja socijalni!
normi i nagra'ivanja
E3 psi!ofarmakoterapija
83 socioterapija
PO'*M*>#"! &'#%"*%"#
#noreJia nervosa < najte4i poreme%aj !ranjenja. 6bi&no je rije& o djevojkama koje
prestaju jesti, a u to &esto poja&ano vje4baju, ili na neki drugi na&in troe energiju, jer se subjektivno se
osje%aju debelima. (Gnoreksija 2 .ovisnost o gladovanjuP"
Prema DSM !0 anore9ia nervosa podraumijeva osobe koje su 1@N ispod svoje idealne te4ine s
gubitkom menstruacije u trajanju najmanje tri mjeseca. 5 to obi&no imaju tjelesne simptome gladovanja
kao to su su!a ko4a, lomljivi nokti, tanka kosa, opstipacija, anemija, gubitak kotane supstancije. 0aina
4enski! !ormona je niska, a seksualni ravoj mo4e biti austavljen ili odlo4en. 8jelesna temperatura je
niska, niski tlak, sr&ana akcija usporena, bog niskog kalija prijeti austavljanje srca.
4ulimia nervosa 2 podraumijeva osje%aj neuta4ive gladi nervnog podrijetla. .riteriji (a
dijagnosticiranje poremeaja su: dvije ili vie epioda brog jedenja ogromni! koli&ina !rane u tjedan
dana koje traje najmanje tri mjeseca. 8akve epiode obi&no su popra%ene namjerno iavanim
povra%anjem, uimanjem laksativa i diuretika. >me'u epioda obi&no su intervali poja&ane fii&ke
aktivnosti i gladovanja (dijete".
;avlja se kasnije od anoreksije, naj&e%e ime'u adolescencije i 4E. godine 4ivota, osobe obi&no imaju
normalnu tjelesnu te4inu, ali mogu patiti od bolova u 4elucu, osje%aja umora i op%e slabosti, gr&eva u
mii%ima i eroija u usnoj upljini iavanim povra%anjem kiselog sadr4aja.
-noge 4ene pate od anoreksije i bulimije u isto vrijeme. 6ko polovice anoreksi&ni!
bolesnica ima i bulimiju, a oko 4EN bulimija ima u anamnei i epiode anoreksije.
$!"*7*%"*
=ije&enje poreme%aja !ranjenja je teko i komplicirano koriste se rali&ite terapijske te!nike u
dugotrajnom postupku. 5 lije&enju sudjeluje tim rali&iti! terapijski! profila: psi!ijatri, psi!oterapeuti,
pedijatri, lije&nici op%e medicine, sestre, dijeteti&ari.
&!T%# ST#%"# - PS!&!"#T'!"!
&itnim se stanjem u psihijatriji smatra se ono pri kojem manifestne promjene u misaonom sadr4aju,
osje%ajnom stanju, do4ivljavanju okoline i na&inu na koji se osoba s okolinom odnosi, a!tijevaju !itno
lije&enje kako bi se smanjila patnja iFili mogu%e povre'ivanje bolesnika ili njegove okoline.
%aj)e1i su hitni psihijatrijski slu)ajevi jesu: poreme%aji raspolo4enja, s!iofrenije, alko!oliam i
suicidalnost, a oko 1EN i! je nasilni!.
OSO4!TOST! P'!"#M# ! P'*,$*D# &!T%O, PS!&!"#T'!"S.O,
4O$*S%!.#
Bitni psi!ijatrijski bolesnik &esto predstavlja osobit problem. 'a(log tomu jest taj to su naj&e%e !itni
psi!ijatrijski pacijenti unemireni, nedistancirani, provokativni, prijete%i i agresivni.(oko 2@N radnika na
podru&ju duevnog dravlja bar jednom napadnuto tijekom svog rada, a odre'eni je broj igubio i 4ivot"
PS!&!"#T'!"S.! P'*,$*D - &!T%!M ST#%"!M#
Sa/eto 6 pregled bolesnika uklju)uje:
B3 anamne(u i heteroanamne(u @psihijatrijski intervjuA 2 psi!ijatrijski se intervju u !itnim
stanjima ralikuje od onog uobi&ajenog. 5 !itnoj situaciji nema vremena a uimanje dugotrajne anamnee,
jer stanje bolesnika i potreba brog rjeavanja to ne dovoljavaju. +si!ijatrijskim !itnim intervjuom se
ispituju:
Sada1nje tegobe 2 bolesnika treba odma! upitati a ralog njegova dolaska u
ambulantu, odnosno a akutni problem, ne dovoljavaju%i mu okolianje. 5koliko se od bolesnika ne
mogu dobiti odgovaraju%i podaci treba pokuati te podatke dobiti od osoba, koje su u pratnji bolesnika.
8reba abilje4iti i simptome, na&in nji!ova javljanja, nji!ovu te4inu i trajanje. 5 to treba pitati
bolesnika a san, apetit, seksualne funkcije, volju, energiju, sposobnost koncentracije i prisje%anja.
Prija1nje psihi)ke i tjelesne bolesti treba ustanoviti je li bolesnik ikada prije
lije&en bog psi!i&ki! poreme%aja.
Obiteljska anamne(a 2 u ovom dijelu intervjua treba upitati a psi!ijatrijske
poreme%aje i neuroloke bolesti u &lanova obitelji, a dobivene podatke treba interpretirati s odre'enim
opreomM
Socijalna anamne(a 2 a detaljnu anamneu ravojnog doba u ovim prilikama
nema ni vremena, a ni potrebe. Dna&ajno je me'utim da se procijeni sadanja raina funkcioniranja
bolesnika u odnosu na onu prije nastupa poreme%aja. +ri tome %e biti od pomo%i podaci o kolovanju,
aposlenju, napredovanju ili pak o gubitku prijanje poicije ili statusa. 8reba abilje4iti i podatke o
sudskim postupcima ili prijanjim sudskim kanama.
+ristup bolesniku treba biti direktan, pun raumijevanja i empatijeM
SO!OD!%#M!.# O4!T*$"!6 M*%T#$%O +D'#0$"* ! D-?*0%# 4O$*ST
Obitelj < je va4an faktor primarne socijaliacije i uop%e psi!i&kog ravoja svakog pojedinca.
Obiteljska intereakcija po(dra(umijeva )etiri slijedea podsistema:
1. sistem ime'u partnera (intereakcija ime'u supru4nika"
2. sistem roditeljstva (intereakcija ime'u roditelja i djece"
3. sistem intereakcija ime'u djece
4. ivanobiteljski sistem (intereakcija obitelji s vanjskim svijetom i pojedincima"
Mentalno ili psihi)ko (dravlje definira se kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj
potencijal, nosi se sa svakodnevnim 4ivotnim stresorima, mo4e produktivno raditi i doprinositi ajednici u
kojoj 4ivi.
Poka(atelji dobrog mentalnog (dravlja:
1. sposobnost prilagodbe promjenama
2. sposobnost suo&avanja s realno%u
3. sposobnost ravijanja i odr4avanja adovoljavaju%e vee s ljudima.
Du1evna ili mentalna bolest je u najirem smislu svaki poreme%aj funkcija moga koji utje&e na
miljenje, osje%aje ili sposobnost osobe da komunicira sa svojom okolinom.
8o mo4e natno utjecati na odnose s drugim ljudima, na posao i na&in 4ivota.
Su1tina mentalnog (dravlja je jasna u de2iniciji mentalnog (dravlja S+O:
LDdravlje predstavlja kompletno tjelesno, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i
nemo%P. -entalno dravlje predstavlja integralni dio ove definicije.
-(roci du1evne bolesti:
1. poreme%aj kemijskog procesa u mogu
2. stres i svakidanji problemi
3. teka trauma
genetska predispoicija a nasljedstvo duevnog oboljenja.
6sobita krina radoblja a pojavu duevni! bolesti su adolescencija i starost3
%aj)e1i oblici du1evne bolesti:
Tjeskoba : bolesnik je vrlo nesretan, pani&an i abrinut. 3aj&e%i simptomi su !ipertenija, ubran rad
srca, dr!tanje, napetost mii%a, nemir i nesanica.
Depresija : djeluje na raspolo4enje.
1. 4laga depresija : ovaj oblik depresije javlja se na4alost kod mnogi! ljudi, npr. 4alost, bevoljnost.
2. Te1ka depresija : simptomi kod ovog oblika depresije su: velika 4alost i o&aj, bevoljnost a
posao, !obi i osobnu !igijenu, nesanica, gubitak apetita, tjelesne te4ine i energije, osje%aj krivnje,
bevrijednosti, nemo%nost, te suicidalne misli.
Psihoti)ni poremeaji : bolesnik gubi osje%aj stvarnosti ili ne mo4e ralikovati stvarnosti i fantaije.
7va naj&e%a poreme%aja su: s!iofrenija i mani&no depresivna bolest.
4olesniku se mo/e pomoi na jedan ili kombinacijom vi1e na)ina:
1. $ijekovi : mogu pomo%i kod neki! oblika duevne bolesti jer ubla4uju simptome.
2. Podr1ka i savjeti : mogu pomo%i bolesniku u savladavanju bolesti i njeni! simptoma.
3. ,rupe (a podr1ku : vode sastanke s duevnim bolesnicima i nji!ovim obiteljima. 5 ovim grupama
ljudi imaju priliku i mogu%nost ragovarati o bolesti i svojim iskustvima i pomo%i jedan drugome.
4. 'ehabilitacija ili oporavak : bolesnik u&i novi na&in snala4enja u svakodnevnom 4ivotu.
0e!abilitacija mu mo4e prikupiti snagu i nau&iti ga da iskoristi svoje sposobnosti.
)vr!a pru4anja ove pomo%i je da se bolesnik ponovno osje%a potivan, dostojan i siguran u sebe.
7 klju)nih elemenata koji )ine temelj blagostanja:
1. +onavanje sebe
2. 6sobno ja i drugi
3. +ri!va%anje sebe
4. 6slanjanje na osobne snage
@. )amoira4avanje
A. )amopotovanje
<. )vijest o sebi
iljevi (a1tite mentalnog (dravlja:
pristup mentalnim poreme%ajima kro preventivne aktivnosti
rad na o&uvanju mentalnog dravlja djece, adolescenata i odrasli!
skrb o mentalnom dravlju rii&ne i ranjive populacije
obraovno djelovanje prema kolama, vrti%ima, radnim organiacijama, lokalnim ajednicama
promocija mentalnog dravlja a sve: provo'enje programa usmjerenog na prosvje%ivanje stanovnitva
kako atititi mentalno dravlje
unapre'enje kvalitete 4ivota osoba s mentalnim poreme%ajima, podrka oboljelima od mentalni!
poreme%aja i rad s obiteljima osoba s poreme%enim mentalnim dravljem
Pokoravanje i protivljenje autoritetu
#utoritet u najirem smislu ona&ava drutveni polo4aj to se pripisuje ustanovi, instituciji ili osobi.
Postoji nekoliko vrsta roditeljskog autoriteta:
1. #utoritarni roditelji: Da!tjevni su, strogi, tra4e i dobivaju disciplinu, skloni su prijetnjama i kanama.
-isle da se nji!ov autoritet podraumijeva ve% time to su roditelji.
2. %e(ainteresirani roditelji: +ostavljaju premalo a!tjeva, neainteresirani su a djecu i nji!ove
probleme. 7jeca odrastaju neposluna, preputena sama sebi, nemaju osje%aj sigurnosti i potpore
obitelji.
3. Previ1e popustljivi roditelji:8opli su i bri4ni, ali be jasno postavljeni! granica. +okauju ljubav, imaju
strpljenja, ali nisu dosljedni. -isle da su nji!ova djeca toliko posebna da im je sve doputeno. 3isu
kriti&ni i ato je ta vrsta roditelja najpodlo4nija manipulaciji.
4. Demokrati)ni roditelji:8o su QnajboljiQ roditelji. >maju pravu mjeru autoriteta. ?ri4ni su i puni ljubavi,
uva4avaju djetetove potrebe, ali naju odrediti granice dje&jeg ponaanja. 7jeca imaju osje%aj slobode,
naju da su voljena, ali im nije sve doputeno.
+6160GHG3;O > +068>H=;O3;O G5860>8O85
Pokoravanje autoritetu 2 kao oblik drutvenog utjecaja jest kada se jedna osoba ili grupa ljudi
pokorava iravnim apovijedima, pismima ili naredbama autoriteta. Gutoritet mo4e biti druga osoba, kao to
je autoritet roditelja,ili mo4e biti institucionalno utemeljen, kao to su policija ili vojska. 6p%enito, da bi se
ljudi pokoravali autoritetu, oni moraju percipirati, u ve%oj ili manjoj mjeri, da autoritet legitimno a!tijeva
neke stvari od nji!. 5 ve%ini slu&ajeva pokoravanje je benigno i konstruktivno 2 slo4ena drutva
a!tijevaju odre'enu rainu pokoravanja kako bi mogla djelovati i trajati.
Protivljenje autoritetu
;edan od najsna4niji! poticaja je protivljenje i pobuna nai! kolega. )ocijalna podrka drugi! koje
percipiramo sli&nima sebi mo4e nam omogu%iti da &inimo ono to mislimo da je ispravno i da se ne
pokoravamo naredbama kada mislimo da se ne trebamo pokoriti.
1. T*O'!"* SO!"#$%O, -7*%"#
-7*%"* < proces smislenog i namjernog usvajanja &injenica
T*O'!"* SO!"#$%O, -7*%"# (u&enje po modelu"
G. ?andura
0.B. Ralters
polai od toga da je ljudsko ponaanje ve%inom ste&eno te da na&ela u&enja potpuno i u cijelosti
objanjavaju nastanak ponaanja
Teorije socijalnog u)enja )esto se na(ivaju i u)enjem po modelu6 odnosno u)enjem
modeliranjem3 Postoji nekoliko na)ina u)enja po modelu6 pa ra(likujemo:
1. imitiranje 2 potpuno oponaanje modela, ali be potpunog raumijevanja &emu slu4i takvo ponaanje
2. modeliranje 2 karakteristi&no je da u&enik promatra 4ivi model, primjerice model oca ili majke
3. simboli)ko u)enje 2 doga'a se onda kad model samo opisuje neko ponaanje
4. u)enje promatranjem 2 ona&ava situacije kad u&enik promatranjem modela u&i uimaju%i u obir i
posljedice ponaanja modela
4#%D-' # 4 9#+* OPS*'0#!"S.O , -7*%" #
1. usmjeravanje pa/nje na model: najprivla&niji je onaj koji je kompetentan, visokog statusa, popularan i
kojemu se i drugi dive
2. (adr/avanje pa/nje: uklju&uje verbaliiranje koraka u ponaanju ili viualno predo&avanje
3. reprodukcija: u&itelj daje povratnu informaciju u slu&aju neto&nog odgovora ili pak nanaku to&nog
odgovora ( ,kontrolirano vje4banje. "
4. motivacija: u&enici oponaaju model ato to vjeruju da to pove%ava nji!ove anse a dobivanje
potkrepljenja
Teorija soc3 u)enja primjenjuje se i u odgojnoj praksi
2 5&enjem po modelu ne stje&u se samo motori&ki oblici ponaanja, nego i ideje, stavovi, na&ini
prosu'ivanja i osje%aji.
2 -odeli mogu biti ponu'eni u /ivo ili putem medija.
2 Po 4anduri6 socijali(acija veim dijelom nastaje preko in2ormacija koje se dobivaju
promatranjem modela3
Strategije prevladavanja stresa
Stres je odgovor na bivanja koja pojedinac sa svojim sposobnostima prilagodbe ne mo4e svladati.
0raste stresa:
1. IDobarL stres @eustressA poitivno djeluje on je pokreta&ka iskra, poticaj a rast, a u&enje, a
produktivnost, a uspostavljanje vea.
2. I$o1L ili negativan stres @distressA se prije svega preponaje po osje%aju apletenosti u prekomjerna
optere%enja. Gko negativni stres postane 4ivotnim stilom, on po&inje igledati normalno.
Stresor je svaki tjelesni, psi!i&ki ili socijalni podra4aj koji dovodi pojedinca u stanje stresa.
Dijelimo ih na
1. 9i(i)ki 2 ilo4enost jakoj buci, velikoj vru%ini ili !ladno%i, jakoj boli, prirodnim nepogodama i sl.
2. Psiholo1ki 2 ilo4enost rali&itim me'uljudskim sukobima u obitelji, na poslu, ilo4enost neuspjesima,
konfliktima i frustracijama.
3. Socijalni : ilo4enost velikim socijalnim promjenama, ekonomskim kriama, naglim promjenama
drutveni! odnosa.
'*#.!"* %# ST'*S
1. 9i(iolo1ke reakcije : poja&an rad srca i plu%a pove%ana mii%na napetost , proirene jenice, povien
krvni tlak, !ladni i onojeni dlanovi i sli&no.
2. Psihi)ke reakcije : koje dijelimo na emotivne (stra!, tjeskoba, depresivnost, potitenost, frustriranost i
dr. emocije" i kognitivne (promjene poornosti, koncentracije i rasu'ivanja, teko%e donoenja odluka,
mentalna konfuija".
3. Promjene pona1anja : o&ituju se u borbi s urokom stresa ili bijegom od uroka stresa (impulivno
ponaanje, nervoan smije!, gubitak apetita, ibjegavanje socijalni! kontakata i sl.".
P'*0$#D#0#%"# ST'*S#
Model po MolM $ahad @BCCD3A : 4#S! < Ph
4 (belief" vjerovanje
# (affect" osje%anja
S (social" drutvenost
! (imagination" mata
(cognition" sponaja
Ph (+!/sical activities" fiioloke reakcije i fii&ka atktivnost
ST'#T*,!"* P'*0$#D#0#%"# ST'*S#
Da bolje raumijevanje koristit %emo se naim jeikom s kraticom M#ST!0 : 9
1. Mi1ljenje prikupite informacije, logi&ki analiiraje situaciju, planirajte korake u rjeavanju.
2. #2ekti ventilirajte, ira4avajte osje%anja i uspostavite emocionalnu kontrolu.
3. Socijalna podr1ka < 8ra4ite podrku kolega, obitelji i vrnjaka, priklju&ite se rali&itim grupama i
udru4enjima
4. Tjelesne aktivnosti < brinite o tijelu, rekreirajte se, bavite sportom, pleite i sl.
@. !maginacija : matajte, amiljajte poitivne is!ode, kreirajte, piite, slikajte...
A. 0jerovanja< na'ite oslonac u filoofskim ili religionim uvjerenjima, tra4ite smisao bivanja, o&uvajte
nadu.
Psihosomatika 2 disciplina koja se bavi utjecajem stresa na organiam
Stavovi o du1evnim bolesnicima
Predrasude su unaprijed donesena negativna stajalita nastala bog nedovoljno nanja o
onome to je predmet predrasude
Stigmati(iranje i diskriminacija
2 Stigmati(iranje osoba je negativno obilje4avanje, marginaliiranje i ibjegavanje osoba sa
psi!i&kom bolesti
2 %osi negativne posljedice (a bolesnika, njegovu obitelj i psi!ijatriju jer onemogu%ava
odgovaraju%i tretman i odgovaraju%e ponaanje prema oboljelom
2 0eina ljudi na oboljelu osobu gleda negativno a to kod oboljeli! iaiva bijes, tugu i
nelagodu
2 )ananje drugi! da se neka osoba lije&i od psi!ijatrijske bolesti dovodi do osamljivanja,
poreme%aja u komunikaciji te osobe a vrlo &esto i do diskriminacije na poslu ili &ak i gubitka
posla
%aj)e1i stavovi
Opasni6 nei(lje)ivi i nesposobni (a samostalan /ivot 2 veano a dijagnou s!iofrenije i a
one smjetena na psi!ijatriji
Slabii koji su sami krivi (a svoju bolest a oboljele od depresije i anksioni! poreme%aja
SO!"#$%* -$O,* ! ST!$O0! PO%#?#%"#
Socijalna uloga je skup ponaanja koja se o&ekuju od pojedinca u odre'enoj situaciji ili veana u njegov
polo4aj u drutvu ,tj.ajednici.
-loge mo/emo podijeliti na E osnovne skupine:
1. Ste)ene socijalne uloge @osobni ibor" npr.suprugF2a
2. Pripisane socijalne uloge(koje su nam dane" kao to su dijete,ef odjelaS
Stilovi pona1anja
Pona1anje je termin koji se odnosi na vanjske afektivne promjene,kretanje,plo4aj tijela,gestikulaciju ili
vukove bilo &ovjeka,bilo drugog 4ivog bi%a.
Osnovna podjela stila pona1anja:
B3 Pasivno pona1anje < tu'e potrebe ispred nai! vlastiti!
E3 #gresivno pona1anje 2 vlastite potrebe ispred potreba drugi!
83 #sertivno pona1anje < uspostavljena ravnote4a ime'u vlastiti! i potreba drugi! ljudi. >s!od: &esto
dobiva ono to 4eli. Dugoro)no ovaj stil pona1anja dovodi do osjeaja da smo uva/eni6 poveanog
samopo1tovanja i unaprje5ivanja odnosa s drugima3
#sertivna osoba koristi metode komunikacije koje joj omogu%uju da adr4i samopotovanje,
adovolji svoje potrebe, ostvari svoja prava i obrani svoj osobni prostor tako da istovremeno
ne iskoritava ili ne dominira drugim ljudima.
Gsertivnim ponaanjem potvr'ujemo svoju vlastitu vrijednost i dostojanstvo u istovremeno
potivanje vrijednosti i dostojanstva drugi!.
Gsertivno komuniciranje na&i alaganje a svoja prava na jasan, direktan i prikladan na&in.
#S*'T!0%# OSO4#
2na aktivno sluati MMM
2potuje druge i to tra4i a sebe
2jasno, konkretno i direktno govori ne okolia
2iskauje svoja o&ekivanja i osje%aje
2poitivo iri&e prigovore (kritiku"
2na po!valiti druge
2preuima odgovornost a svoje rije&i i djela
2spremanFna je ispri&ati se kad pogrijei
2na se kontrolirati (svoje negativne osje%aje"
2gleda u o&i i pokauje osje%aje
2glas prilago'en situaciji
OP># T*O'!"# S!ST*M# ! .OM-%!.#!"*
Tvorac ope teorije sustava < =udvig von ?ertalanff/
2 Sustav je organi(irana cjelina u kojoj su dijelovi me'usobno funkcionalno poveani u jasnoj
!ijerar!ijskoj organiaciji (?ertalanff/"
4itne 2unkcije sustava:
1. *unkcija samoodr4anja
2. 0eproduktivna funkcija
3. *unkcija stalnog rasta i ravoja
4. *unkcija interakcije s paralelnim,nad i podsustavima
@. *unkcija prevladavanja patologije i krini! stanja
,ranice sustava:
1. propusne
2. polupropusne
3. nepropusne
Obitelj kao sustav
Obitelj je svijet6 /ivot6 )ovje)anstvo i dru1tvo u malom, jedinstvena stanica u kojoj se pletu i
isprepli%u temeljne uloge &ovjekovog bi%a, spolne i generacijske, uloga mukarca i 4ene, uloga roditelja
i djece

Obitelj posjeduje: ekonomski status, obrede, jeik, povijest koju dijele svi &lanovi te ajednice.
Sistem obitelji 2 ne predstavlja skup pojedinaca nego oblikovanje odnosa ime'u &lanova u obitelji gdje
govorimo o interakciji ime'u nji!.
Obiteljska interakcija naj)e1e podra(umijeva 4 sistema = podsistema:
1. sistem ime'u partnera (interakcija ime'u supru4nika"
2. sistem roditeljstva (interakcija ime'u roditelja i djece"
3. sistem interakcije ime'u djece
4. ivanobiteljski sistem (interakcija obitelji sa vanjskim svijetom i pojedincima"
8 .OM-%!.#!"S.* 0"*?T!%*:
1. postavljanje pitanja,
2. aktivno sluanje
3. informiranje, tj. ukaivanje na mogu%e opcije
.OM-%!.#!"# ! D-?*0%O +D'#0$"*
)vjetska dravstvena organiacija definirala je kvalitetu komunikacije kao jednu od pet vje1tina
neophodnih (a (drav i sretan /ivot3
.omunikacija je pojam u drutvenim nanostima koji op%enito ona&ava sveukupnost rali&iti! oblika
vea i dodira ime'u pripadnika drutva, a posebno prenoenje poruka s jedne osobe ili skupine na
druge. Dbog toga komunikacija je drutveno vrlo va4na. 6na omogu%uje poveano djelovanje ljudi, koje
le4e u osnovi svi! drutveni! pojava. 7ijelimo j ena verbalnu i neverbalnu.
+na)aj komunikacije (a ra(voj samopo1tovanja
)lika o sebi u velikoj se mjeri gradi i kro odnose s drugim ljudima. Gko je komunikacija s drugima
neuspjena, ako smo &esto u konfliktima i sva'ama, vrlo je vjerojatno da i nae samopotovanje nije
visoko.
5koliko ne uspijevamo igraditi adovoljavaju%i trajni odnos prijateljstva i ljubavi s drugim ljudima
te smo bog toga usamljeni i nesretni, u&inak na samopotovanje sigurno ne%e biti poitivan.
N+drava osoba je re(ultat (dravih odnosa sa drugimaN
2 Berbert )tack )ullivan je ravio psi!ijatrijsku teoriju bairanu na interpersonalnim odnosima u kojima
su kulturalni utjecaji iraito odgovorni a nastanak mentalni! bolesti.
2 +otraga a adovoljstvom kro personalno uputanje u odnose s drugima je dovelo )ullivana da
okarakteriira samo%u kao najbolniji od ljudski! iskustava. 8ako'er je proirio *reudovsku psi!oanaliu
na lije&enje pacijenata sa tekim mentalnim poreme%ajima.
2 Tullivanov rad na interpersonalnim odnosima je postao osnova a interpersonalnu psi!oanaliu, kolu
psi!oanaliti&ke teorije i lije&enja koja detaljno prou&ava nijanse u obrascima pacijenata koje se ti&u
interakcije s drugim ljudima.
?roj faktora koji direktno ili posredno ugro4avaju mentalno dravlje iuetno je velik.
'a(likujemo:
1. vanjske ugro/avajue 2aktore, poput neki! stresni! i traumatski! doga'aja ili neadekvatni!, nedravi!
uuvjeta a 4ivot,
2. unutra1nje 2aktor e, kao to su neke genetske predispoicije ili uvjetno re&eno negativne osobine
li&nosti (npr. agresivnost, pasivnost i sl.".
4itni koraci (a o)uvanje mentalnog (dravlja:
1. Prihvatite sebe onakvim kakvi ste
2. 'a(govarajte o tome
3. Dru/ite se sa prijateljima @njegujte prijateljstvaA
4. -klju)ite se u (ajednicu
@. Obratite se (a pomo
O4'#M4*%! M*&#%!+M! $!7%OST!
Obrambeni mehani(mi li)nosti ili ego obrane predstavljaju one akcije koje ego poduima kako bi se
atitio od unutarnji! ili vanjski! prijetnji.
Podjela ego obrana:
Podjela svih obrana u tri osnovne skupine:
1. rekonstrukcijske obrane
2. kanaliiraju%e
3. obrane ne pri!va%anja realiteta
'ekonstrukcijske obrane
-ogu se ubrojiti one koje, svaka na svoj na&in, iskrivljuju realitet.
-e'u njima naj&e%e se susre%u:
'acionali(acija 2 se temelji na davanju racionalni! objanjenja ponaanjima koja se ne do4ivljavaju
nu4no i etni&ki ispravnima.
!ntelektuali(acija 2 je obrana vrlo sli&na racionaliaciji. 8emelji se na istom principu i ima istu svr!u , a
ralikuje se tek po tome to su objanjenja puno slo4enija jer se obilno koriste intelektualni procesi kako
bi se , be obira na poteko%e , ostalo u podru&ju normalnosti.
'eaktivna 2ormacija 2 omogu%ava osobi da negativne emocije i odnos prema drugima pretvori u
nji!ovu suprotnost i manifestira i! u tom novom obliku.
.anali(irajue obrane
To su preusmjeravajue obraneO obi)no se spominju kompen(acija sublimacija i 2anta(ija a
ponekad i humor3
.ompen(acija 2 osoba negativnu energiju nastalu bog neke nepovoljne situacije preusmjerava na
podru&je u kojemu je , ili mo4e biti , uspjena pa nesposobnost nadokna'uje postignu%ima na drugom
polju.
Sublimacija 2 je obrana sli&na kompenaciji : energija nastala u podru&ju libida , osobito kada je
seksualna 4elja ne ostvariva preusmjerava se u neki drugim pravcima koji su socijalno pri!vatljivi.
9anta(ija 2 preusmjerava emocionalni nagon na rainu mate. -ada se fantaija smatra vrlo nerelom
obranom, ona u krinim situacijama omogu%ava prevladavanje krie i adr4avanje ravnote4e ega.
&umor 2 rijetko spominjan u ovom kontekstu ima ivrstan u&inak u situacijama u kojima ego dolai u
opasnost bog rali&iti! vanjski i unutarnji pritisaka.
Obrane ne prihvaanja realiteta
6kupljene su obrane koje na&e nepri!va%anje realiteta potiskivanje6 regresija6 negacija6 projekcija i
druge3
Potiskivanje je prva me'u obranama kojom se neugodne do4ivljaje posprema, potiskuje u aborav,
koji nije kona&an. 8ako se osigurava atita ega.
'egresija je obrana u kojoj se bog prepreka u realiaciji odre'eni! libidni! ciljeva, odre'eni!
gubitaka, ili neugodni! do4ivljaja, osoba vra%a na ranije stadije ravoja (nerelo ponaanje".
%egacija je obrana sli&na potiskivanju , mada ovdje sav materijal ostaje u podru&ju svjesnog, a sam
me!aniam poricanja odnosi se na neke posebne ideje i doga'aje.
Projekcija je osobito bitna a raumijevanje neki! odnosa, komunikacijski! astoja, a kona&no i
oblika patologije koja ima paranoidni karakter.
7etiri dimen(ije temperamenta poveane su sa osnovnim emocijama:
1. >bjegavanje kane sa stra!om,
2. +otraga a novim sa bjesom,
3. Davisnost od nagrade sa ljubavlju
4. >strajnost sa ambicijama.
.arakter se definira preko tri dimenije koje predstavljaju tri aspekta self koncepta :
1. kao autonomne individue,
2. kao integralnog dijela drutvene ajednice
3. kao integralnog dijela univeruma.
Tri dimen(ije karaktera su: samousmjerenost, kooperativnost i samotranscedencija.
Osobnosti:
1. moni klerik (prinajte me" sna4an, neustraiv,
2. popularni sangvinik (gledajte me" voli ljude, poti&e druge,
3. savr1eni melankolik (s!vatite me" radi sam, planira, to&an,
4. smireni 2legmatik (potujete me" domiljat, skroman, dosljedan.
Placebo u)inak 2 opisuje situaciju kada je pacijent uvjeren da lijek kojega koristi ima blagotvoran
u&inak iako lijek koji mo4e biti i u obliku tableta sadr4i samo e%er (npr. laktou", a lijek a
ubrigavanje samo fiioloke otopine itd...
+lacebo je stoga lijek koji se koristi a sugestivan u&inak na lije&enje