Konrad Paul Liessmann, Teorija neobrazovanosti

Paljivo proitaj ulomak preuzet iz knjige Teorija neobrazovanosti, Konrada Paula

Liessmanna , a zatim i smjernice za pisanje kolskog eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih
smjernica ne obvezuje te u tvom oblikovanju kolskoga eseja.
Svoj esej oblikuj kao zaokruenu cjelinu (uvod, razrada, zakljuak). Moe se posluiti listom
za koncept, a esej uredno prepii u kolsku zadanicu. Pazi da tvoj esej bude pravopisno i
gramatiki toan.
Esej treba najmanje 400 rijei.

Obrazovalita su za Nietzschea bila suprotnost spram ustanova ivotne nevolje.

Mjesta koja nisu obiljeena oskudnostima i potrebitostima ivota, mjesta slobode
zbog toga to su oni koji se tamo nalaze kao pouavatelji i uenici slobodni od prisile
ne korisnost, na relevantnost prakse, na relevantnost ivota, na aktualnost jednom
rijeju: bila su to mjesta dokolice. Na taj je nain Nietzsche koli samo vratio prvotni
smisao te rijei. kola se preko latinskoga schola dade svesti na grku rije shole, a
prvotno je znaila ustrajavanje u radu. Mudrost jezika esto je vea nego to to
naa zaboravljena jezina kultura moe sanjati: kola koja je prestala biti mjestom
dokolice, usredotoenosti, kontemplacije, prestala je biti kolom. Ona je postala
mjestom ivotne nevolje. A u njoj zatim dominiraju projekti i praksa, iskustva i
umreenja, ekskurzije i izleti. Vremena za razmiljanje nema.

U sreditu kontemplativnog obrazovalita za Nietzschea se meutim, ne nalaze sadraji, nego (u tome

je on sasvim moderan) dvije sposobnosti, danas zvane kompetencijama: govor i miljenje. I tu su se
po njegovu shvaanju nalazili deficiti takozvanih obrazovalita njegova doba: Sve u svemu: gimnazija
se do sada proputa baviti prvim i najbliim predmetom od kojeg poinje pravo obrazovanje:
materinskim jezikom: zato joj nedostaje plodno tlo za sva ostala obrazovna nastojanja.

Jezina kompetencija kod Nietzschea nema nikakve veze s time da mladenaki subjekt smije
artikulirati svoje neposredne potrebe u suenom kodu, nego sa stilom, retorikom, pjesnitvom, mjerom
klasine literature i podvrgavanjem svemu tome, a sve to sa svijeu da je u jeziku i po jeziku
pojedinac sa zajednicom povezan isto tako kao i s povijeu, s predmetom jednako kao i sa svojom
nutrinom; tamo pak gdje se jezik kvari, kvare se i ti odnosi. Stoga i Nietzsche, anticipirajui Karla
Krausa, gimnazijama svoga vremena podrugljivo moe doviknuti: Svoj jezik uzimajte ozbiljno!...
Ovdje se moe pokazati koliko visoko ili kako malo cijenite umjetnosti i do koje ste irine srodni s
umjetnou ovdje u obraivanju naega materinskog jezika. Ne vinete li se dotle da spram stanovitih
rijei i izraza naih urnalistikih navika osjeate fiziko gaenje, okanite se tenje za
obrazovanjem

Teorija neobrazovanosti, Konrad Paul Liessmann

SMJERNICE ZA PISANJE
Izdvoji temeljnu tezu F. Nietzschea o kojoj raspravlja Konrad Paul Liessmann.
Slae li se s tom tvrdnjom Liessmann ili je osporava? Dokai citatima. Slae li se ti s milju dananja
kola ne nudi uenicima vremena za razmiljanje.
U kojim je svojim razmiljanjima o koli za Liessmanna Nietzsche posve moderan?
Koje temeljne kompetencije po njemu ve onodobne gimnazije zanemaruju?
Smatra li nastavne sadraje i samu nastavu materinjeg jezika dovoljnom i zadovoljavajuom?
Otvaraju li ti se mogunosti da spozna svijet oko sebe razumijevanjem jezika koji ti je dat
(imanentan)?

Kakvu nastavu materinjeg jezika prieljkuje? Smatra li i ti da se treba okaniti urnalizacije jezika i
okrenuti klasinim uzorima ili si ljubitelj suvremenih tehnologija i sms-komuniciranja? Zauzmi stav,
obrazloi i dokai da je tvoja teza tona i na najbolji mogui nain oblikuje duhovni svijet mlada
ovjeka i prua mu slobodu individualna razvoja i stvaralatva.

Conrad Paul Liessmann, Teorija neobrazovanosti

Temeljna misao F. Nietzschea je: "Obrazovalita su mjesta koja nisu obiljeena oskudnostima i potrebitostima
ivota, mjesta slobode zbog toga to su oni koji se tamo nalaze kao pouavatelji i uenici slobodni od prisile ne
korisnost, na relevantnost prakse, na relevantnost ivota, na aktualnost jednom rijeju: bila su to mjesta
dokolice."
Liessmann se slae s tom milju. To dokazuju sljedee reenice:"kola koja je prestala biti mjestom dokolice,
usredotoenosti, kontemplacije, prestala je biti kolom. Ona je postala mjestom ivotne nevolje. A u njoj zatim
dominiraju projekti i praksa, iskustva i umreenja, ekskurzije i izleti. Vremena za razmiljanje nema."

Da biste ostvarili raspravljaki diskurz morate iznijeti svoje miljenje o zadanoj temi te se upustiti u raspravu s
Liessmannom i Nietzscheom.

Nietzsche je moderan u razmiljanju:"Sve u svemu: gimnazija se do sada proputa baviti prvim i najbliim
predmetom od kojeg poinje pravo obrazovanje: materinskim jezikom: zato joj nedostaje plodno tlo za sva
ostala obrazovna nastojanja.
Onodobne, esto i suvremene gimnazije zanemaruje govor i miljenje.

U zakljunom ulomku trebate iznijeti svoju viziju nastave materinjeg jezika i nastavnih sadraja koje elite
susresti unastavi, kakve kompetencije stjecati (znanja, vjetine).