AUTOSOMNO DOMINANTNE

BOLESTI-HUNTINGTONOVA
(CHOREA) BOLEST

Ope karakteristike nekog autosomnog dominantnog

obiljeja:

Gen je smjeten na bilo kojem od 22 para hromosoma.

Gen je generalno prisutan u heterozigotnom stanju (dva
razliita gena na istoj poziciji)
Najmanje jedan roditelj nekog zahvaenog potomka mora
manifestirati obiljeja, odnosno ona e biti vidljiva na
fenotipu, osim ukoliko se ne radi o nekoj novoj mutaciji.
Obiljeje se pojavljuje u svakoj generaciji bez preskakanja.
Oko 50% potomaka zahvaenog oca ili majke biti e takoer
zahvaeni.
U prosjeku su podjednako zahvaena oba spola

OSTEOGENESIS IMPERFECTA; POLIDAKTILIJA

HUNTINGTONOVA BOLEST

Huntingtonova bolest (Huntingtonova horeja) je nasljedna bolest u kojoj

ljudi u srednjoj ivotnoj dobi poinju imati povremene trzaje ili greve i
postepeno gube modane stanice to napreduje do horeje, atetoze i
duevnog pogoranja.

Gen za Huntingtonovu bolest je dominantan, zbog toga djeca ljudi koji

imaju tu bolest imaju 50% mogunosti da je razviju. Budui da
Huntingtonova bolest zapoinje neprimjetno, teko je odrediti tonu dob
poetka. Simptomi obino poinju izmeu 35 i 40 godina ivota.

Otkrivena je mutacija gena koja uzrokuje Huntingtonovu bolest. Od 23 para

ljudskih hromosoma, hromosom 4 nosi defektni gen, osoba koja ima
Huntingtonovu bolest nosi defektni gen na jednom od dva para hromosoma
4. Meutim, kljuno je pitanje je li normalni ili nenormalni hromosom 4
preao na dijete, vjerojatnost je 50 naprama 50.

Ime je dobila po
tome jer su
nesvjesni pokreti
od strane
bolesnika esto
slini plesu ili
sviranju klavira
("Choreia" dolazi
od grke rijei za
ples).

Osobe koje imaju roditelja sa Huntingtonovom boleu mogu saznati jesu li

naslijedili bolest. Obino je DNK najblia genu Huntingtonove bolesti na
roditeljevu nenormalnom hromosomu 4 drugaija nego odgovarajui
odsjeak DNK na roditeljevom normalnom hromosomu 4.

Krvne pretrage mogu utvrditi je li osoba naslijedila susjedni DNK odsjeak

nenormalnog ili normalnog hromosoma 4. Visoka je vjerojatnost da je
osoba, koja je naslijedila DNK koja je blizu gena Huntingtonove bolesti,
naslijedila i defektni gen. Nove pretrage omoguuju odreivanje je li
naslijeen sam gen za Huntingtonovu bolest.

Djeca sa roditeljem koji ima Huntingtonovu bolest mogu ali ne moraju

doznati jesu li ga naslijedila. Taj problem treba raspraviti sa strunjakom
pri genetskom savjetovanju.

Gen
ija mutacija uzrokuje
Huntingtonovu bolest nalazi se na
vrhu kraeg kraka etvrtog
kromosoma (4p16.3).

Gen HD sastoji se od 67 egzona i

zauzima 180 kb i nije homologan
niti jednom poznatom genu.

U prvom egzonu otvorenog okvira

itanja nalazi se ponavljajui
slijed trinukleotida CAG, koji se
prepisuje i prevodi, a kodira za
niz glutamina. U pravilu je
predzadnji triplet slijeda CAG
promijenjen u CAA.

Prepisivanjem gena HD nastaju transkripti veliine 10,3 i 13,6

kb koji se razlikuju u 3' regiji koja se ne prevodi, a nastaju
razliitom poliadenilacijom. Oba transkripta mogu se nai po
cijelom tijelu, iako njihov omjer ovisi o vrsti tkiva. Transkript
od 13,6 kb nalazi se preteno u mozgu.

Utvreno je da osobe s delecijom dijela etvrtog kromosoma

koji sadri gen HD ne pokazuju fenotip koji bi odgovarao
Huntingtonovoj bolesti. Kod heterozigota oba se alela
prepisuju jednakim intenzitetom. Sve to pokazuje da
produljeni poliglutaminski slijed uvjetuje novu ili
promijenjenu funkciju mutiranog proteina, to rezultira
selektivnim odumiranjem neurona.

Broj ponavljanja tripleta

CAG je u rasponu od 9 do
35 u zdravih osoba, dok je
kod oboljelih naeno 36121 ponavljanja. Zbog toga
je broj ponavljanja slijeda
CAG visoko specifian
biljeg
za
dijagnostiku
Huntingtonove bolesti.

Genska ekspresija Huntingtonove bolesti

Ako jedan od roditelja ima

promijenjeni gen, na dijete
moe prenijeti ili normalni ili
promijenjeni gen. Tako
svako njihovo dijete ima
50% vjerojatnosti (1 od 2)
naslijediti promijenjeni gen i
oboljeti.

Takoer je 50% posto

vjerojatnost (1 od 2) da e
dijete naslijediti normalnu
kopiju gena. U tom sluaju
dijete nee dobiti bolest i ne
moe je prenijeti na svoju
djecu.

Dijagnoza

Za vrijeme ranih stadija Huntingtonove bolesti ljudi mogu pomijeati

spontane nenormalne pokrete sa intencijskim pa su oni jedva primjetljivi.
Meutim, vremenom pokreti postaju sve oitiji. Konano, nenormalni
pokreti zahvate itavo tijelo tako da jedenje, oblaenje i ak mirno sjedenje
postaju gotovo nemogui. Na CT-u mogu se vidjeti oite promjene.

Duevne promjene u Huntingtonovoj bolesti su u poetku blage. Ljudi sa

tom boleu mogu postepeno postati razdraljivi i pretjerano osjetljivi;
mogu izgubiti zanimanje za svoje uobiajene aktivnosti. Kasnije tokom
bolesti mogu se neodgovorno ponaati i esto besciljno lutati. Mogu
izgubiti kontrolu nad svojim poticajima i postaju promiskuitetni. Tokom
godina i desetljea mogu izgubiti pamenje i sposobnost racionalnog
miljenja. Mogu postati teko depresivni i pokuati samoubistvo. U
uznapredovaloj bolesti gotovo sve funkcije postanu oteene pa im je
potreban 24-satni nadzor ili boravak u domu. Smrt, obino ubrzana
pneumonijom ili ozljedom zbog tekog pada, dogaa se obino 13-15
godina nakon to su se pojavili prvi simptomi.

Huntingtonova bolest je
uzrokovana oteenjem mozga,
posebice dijela mozga koji se
naziva bazalna ganglija.

Mutirani HD protein naruava imuni sistem tako to se u krvi vezuje za

elije bijele krvne loze, u mozgu se vee za mikroglija stanice. Nakon to
se vee za te elije oteuje ih iznutra.

Iako
lijekovi
mogu
olakati
simptome
i
obuzdati
ponaanje,
Huntingtonova bolest se
ne moe izlijeiti. Ljudima
sa
obiteljskom
anamnezom bolesti rizik
prelaza bolesti na njihovu
djecu moe procijeniti
genetiko savjetovanje i
testiranje.

Ne postoji lijek za Huntingtonovu bolest, niti postoji nain da se zaustavi

progresija same bolesti. Cilj je ublaiti simptome bolesti.
Lijekovi se razlikuju ovisno o simptomima:

1.

Dopaminski blokatori mogu pomoi u smanjenju abnormalnih pokreta.

2.

Lijekovi kao to su amantadin i tetrabenazinom pomau u kontrolirati

dodatnih pokreta.

3.

Dolo se do nekih dokaza koji bi sugerirali da ko-enzim Q10 moe pomoi

usporiti tijek bolesti.

Depresija i samoubojstva uobiajene su kod osoba s Huntingtonovom

bolesti. To je vano za sve one koji se brinu za oboljele. Kako bolest
napreduje, osoba e trebati pomo i nadzor, a s vremenom i 24-satnu
njegu.

Fizike promjene
Potekoe u govoru - pojedinci s Huntingtonovom
bolesti imaju problem stavljanja misli u rijei.
Gubitak teine - esto uzrok komplikacija, jer pacijent
postaje slabiji.
Problemi hranjenja - kako se koordinacija pogorava
osoba s HD-om moe prosuti ili ispustiti hranu.

Gutanje se postupno pogorava - Pojave guenja i

najmanjim zalogajima hrane.

Koji su simptomi Huntingtonove bolesti?

Simptomi se najee pojavljuju u dobi izmeu 35 i 55 godina, te se

postupno pogoravaju, a u veini sluajeva pacijent umre nakon 10 ili 20
godina. Neki od simptoma su:

Nezgrapnost

Spoticanje

Znakovi nedostatka emocija

Nedostatak fokusa, problemi koncentracije

Problemi u kratkotrajnoj memoriji

Depresija

Promjene raspoloenja

Koristei uzorak krvi, genetiki

test analizira DNK za genetske
mutacije
brojanjem
CAG
ponavljanja u odreenom genu.
Pojedinci koji nemaju HD obino
imaju 28 ili manje ponavljanja,
ljudi s Huntingtonove bolesti
obino imaju 40 ili vie
ponavljanja.

Genetski testovi u trudnoi mogu

biti napravljeni u 11. tjedna
trudnoe. Test e utvrditi da li
embrij ima izmjenjeni gen.
Genetiko savjetovanje je sastavni
dio procesa.

HD protein