Psihologija rada

Rajna Golubi, dr. med.

Sadraj
Definicija

i domene psihologije

rada
Stres na radnom mjestu
Stres i radna sposobnost
zdravstvenih djelatnika
Psiholoko zlostavljanje na
radnom mjestu

Psihologija rada
Ispitivanje:

ponaanja pojedinca na poslu

uspjenosti ljudi na poslu
funkcioniranja radnih organizacija
Cilj:

poveati uinkovitost radne

organizacije i zadovoljstvo djelatnika

Domene psihologije rada

Psihofizioloke
Stres

promjene tijekom rada

na poslu
Analiza poslova i radnih zadataka
Individualne razlike meu zaposlenicima
Profesionalna orijentacija i selekcija
Izobrazba i usavravanje zaposlenika
Procjena radne uspjenosti
Motivacija za rad, zadovoljstvo poslom
Meuljudski odnosi i rukovoenje

Domene psihologije rada

Organiziranje
Radni

radnih organizacija

uvjeti
Oblikovanje radne okoline
Organizacija radnog vremena
Odnos ovjek-stroj i ovjek-raunalo
Stanja pospanosti, dosade i umora
Sigurnost i zdravlje zaposlenika
Fluktuacija i izostanci zaposlenika

Stres na radnom mjestu

Obrazac

emocionalnih,
kognitivnih,
bihevioralnih i
fiziolokih reakcija

na

tetne znaajke posla u smislu

sadraja, organizacije i radnog
okruenja

Modeli i koncepti stresa na

radnom mjestu
Demand-control model- Karasek,
1979

Stres raste kako raste zbroj poveanih

zahtjeva i niske razine odluivanja
Effort-reward imbalance model
Stres je posljedica neravnotee izmeu
napora i nagrade za uloeni napor
Treina

Europljana pati od stresa

na radnom mjestu(European Agency
for Safety and Health at Work)

Reakcija na stres ovisi o

Vanjskim

okolnostima

okoli,
radna atmosfera,
obitelj,
prijatelji

Individualno
j osjetljivosti
dob,
spol,
struktura
linosti,
ivotni stil

Stresnim imbenicima

Patofizioloki mehanizam
stresa

National Institute for Occupational Safety

and Health(NIOSH)- shema nastanka stresa
i njegovih posljedica

Stresni uvjeti
rada

Rizik za ozljede
i bolesti

Individualni i
situacijski
imbenici

Burnout syndrome (sindrom

izgaranja)
Rezultat

dugotrajne izloenosti
stresu na radu
Psihika i fizika iscrpljenost
Gubitak interesa za rad
Depersonalizacija

Najvanije skupine stresora na

radnom mjestu
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Organizacija posla
Napredovanje u karijeri
Uloga pojedinca
Radni zadaci
Radno okruje i uvjeti
Smjenski rad

Organizacija posla
Promjene

u organizaciji
Neadekvatna komunikacija
Loi meuljudski odnosi
Odstupanje od organizacijskih ciljeva

Napredovanje u karijeri
Manjak

mogunosti za napredovanje u

karijeri
Nove odgovornosti koje nadilaze znanja
Nezaposlenost

Uloga pojedinca
Konflikt

uloga
Nejasna/dvosmislena uloga
Nedovoljno financijskih sredstava za
obavljanje posla
Neodgovarajua ovlatenja za obavljanje
posla

Radni zadaci
Kvalitativno

i kvantitativno
preoptereenje
Kvalitativno i kvantitativno nedovoljno
optereenje
Odgovornost za ivot drugih ljudi
Mala sloboda donoenja odluka

Radno okruje
Loe

estetsko ureenje
Ergonomski problemi
Buka
Neugodni mirisi
Ostale tetnosti i opasnosti

Smjenski rad
Kvalitativni

i kvantitativni poremeaji

spavanja
Gastrointestinalne tegobe
Komplikacije u lijeenju kroninih
bolesti:
Promjene u cirkadijanom ritmu luenja
hormona (npr. inzulin)
Nepravilno uzimanje lijekova- rizik za
pogoranje astme, epilepsije

Smjenski rad
Kardiovaskularne

bolesti- rizik vei

za 40% nego u radnika koji ne rade u
smjeni
Uestala konzumacija sredstava
ovisnosti
ei spontani pobaaji, prerani
porodi i intrauterini zaostatak u rastu
ea pojava depresije

Smjenski rad

Stres i bolesti

Mentalne bolesti povezane sa

stresom na radu
Blage

subjektivne tegobe

Anksioznost
Ljutnja
Depresija
Gubitak koncentracije
Razdraljivost

Mentalne bolesti povezane sa

stresom na radu
Blage

ponaajne manifestacije

Sve rjee sudjelovanje u obiteljskim

dogaanjima
Smanjena socijalna aktivnost
Brani nesklad
Rizino ponaanje

Mentalne bolesti povezane sa

stresom na radu
Kliniki psihijatrijski poremeaji

Poremeaji prilagodbe
Afektivni poremeaji
Anksiozni poremeaji, ukljuujui i PTSD
Egzacerbacija postojeih psihijatrijskih
bolesti
Konzumacija sredstava ovisnosti
*Psihijatrijske bolesti cine 5 od 10 vodeih
uzroka nesposobnosti za rad.

Kardiovaskularne bolesti povezane

sa stresom na radu
Koronarna

bolest

Tip A osobnosti
Poviena koncentracija kolesterola

Aritmije
Hipertenzija

Gastrointestinalne bolesti povezane

sa stresom na radu
Peptiki

ulcus
Sindrom iritabilnog kolona
Konstipacija

Ostale bolesti povezane sa

stresom
Dijabetes
Bolovi

u kraljenici
Glavobolja
Astma
Ozljede i nesree

Utjecaj stresa na radu na radnu

organizaciju
Poveana

odsutnost s posla (apsentizam)

Naruena produktivnost i uspjenost
Poveana uestalost nesigurnih postupaka
i broja nesrea na radu
Uestale pritube klijenata
Smanjena posveenost radu
Poveana fluktuacija djelatnika
Vea podlonost sudskim tubama od
strane djelatnika
Nanoenje tete ugledu radne organizacije

Prevencija stresa na radu

Primarna

prevencija

Ergonomske mjere
Oblikovanje rada i radnog okruja
Razvoj organizacije i upravljanja

Sekundarna prevencija
Edukacija radnika

Tercijarna prevencija
Razvoj osjetljivijih i pristupanijih
sistema upravljanja

Prevencija stresa na radu

Individualna

razina
Razina radne organizacije
Nacionalna razina
Internacionalna razina

Individualni pristup prevenciji i

upravljanju stresom
Fizika

aktivnost
Tehnike relaksacije
Tehnike meditacije
Biofeedback
Kognitivno-bihevioralna terapija

Individualni pristup prevenciji i

upravljanju stresom
Edukacija

o boljoj prilagodbi na stresnu

situaciju:

Upravljanje vremenom
Vjebe asertivnosti
Rjeavanje konflikata
Postavljanje prioriteta i ciljeva
Vjebe meuljudskih odnosa

Kombinacija tehnika bolji rezultati

od primjene jedne tehnike

Grupni/organizacijski pristup
prevencije i upravljanja stresom
Cilj:

smanjiti djelovanje stresora koji

potjeu iz organizacije posla

Prilagodba

radnog optereenja
mogunostima radnika
Jasan opis radnih zadataka
Poboljanje kvalitete komunikacije
Ukljuivanje radnika u donoenje odluka
Ugodno radno okruenje u skladu s
ergonomskim mjerama
Socijalna potpora na radnom mjestu- team
building

Dobro osmiljen posao

ukljuuje:
Jasnu

organizacijsku strukturu i praksu

Odgovarajui izbor i edukaciju osoblja
Jasan opis posla
Komunikaciju
Drutveno okruje
Vano je to ranije otkriti svako neslaganje
izmeu zahtjeva posla i radnikovog znanja
i vjetina!

Stres na radu-europski okviri

Prema

European Agency for Safety

and Health at Work
50-60% izgubljenih radnih dana su
uzrokovani stresom na radu
Prema Direktivi 89/391/EEC- stres na
radu je dio zakonodavstva o zdravlju i
sigurnosti na radu
Guidance on Work-related Stress, 2000
Objanjava uzroke i posljedice stresa
Primarna prevencija

Stres u zdravstvenih djelatnika

Velika odgovornost
Skrb za bolesnike
Etike dileme
Smjenski rad
24h deurstva
Bioloki i kemijski tetni

imbenici

STRES, BOLESTI, PRERANI

ODLAZAK U MIROVINU

U zdravstvenih djelatnika se ee
javljaju nego u opoj populaciji:
Depresija
Sklonost

suicidu
Koronarna bolest
Ulcus eluca i dvanaestnika
Infekcije
tumori

Psiholoko zlostavljanje na radnom

mjestu (mobbing)
Engleski: to mob (glagol)= nasrnuti na nekog u

masi;

mob (imenica)= gomila,svjetina, fukara

Najei prijevod u hrvatskom: zlostavljanje na
radnom mjestu
Sinonimi: work abuse, mistreatment, bossing,
emotional abuse, bullying

Definicija psiholokog
zlostavljanja
neprijateljska i neetina komunikacija
sustavno usmjerena od strane jednog ili vie
pojedinaca
prema, uglavnom, jednom pojedincu
koji je gurnut u poziciju u kojoj je bespomoan
u nemogunosti obraniti se
Aktivnosti traju barem jednom
tjedno, dulje od 6.mj

Aktivnosti psiholokog
zlostavljanja
Leymann

(1996) sve mobizirajue

aktivnosti dijeli u sljedee kategorije:
1. Napadi na mogunost adekvatnog
komuniciranja
2. Napadi na mogunost odravanja
socijalnih odnosa
3. Napadi na osobnu reputaciju
4. Napadi na kvalitetu rada
5. Napadi na zdravlje rtve

Vrste mobbinga
Horziontalni

Zlostavljanje se dogaa meu

radnicima koji su na jednakom
poloaju u hijerarhijskoj organizaciji.
Osjeaj ugroenosti, ljubomora ili
zavist
elju da se eliminira nekoga od
kolega
reakcija na frustraciju i uvjete rada
zbog potencijalne konkurencije

Vrste mobbinga
Vertikalni

Pretpostavljeni zlostavlja jednoga ili vie

podreenih radnika, dok ne uniti cijelu
grupu (strateki mobbing, bossing),
Jedna grupa radnika (podreenih)
zlostavlja jednoga pretpostavljenog.
Strateki mobbing:
Rukovoditelji odlue tko treba biti udaljen i mobing
najee provodi direktni pretpostavljeni sa svojim
najbliim suradnicima
Cilj je profesionalno onesposobiti rtvu i tek kad postane
nepotrebna konkurenciji, treba je udaljiti iz tvrtke.

Zakonski okviri mobbinga

Francuska,

vedska, Norveka,
Finska, Nizozemska, Danska,
Belgija i vicarska:
izglasale zakon protiv mobbinga
poslodavac kazneno odgovoran za
psihika maltretiranja.

15.

prosinca 2006.- Europska

konfederacija sindikata i udruge
poslodavaca parafirali su:

Okvirni sporazum o zlostavljanju i

nasilju na radu

Zakonski okviri mobbinga- HR

Zakon

o zabrani mobbinga jo
uvijek ne postoji
2003. Zakon o radu- uvodi zatitu
dostojanstva radnika
Travanj 2007.- Nacrt prijedloga
zakona o sprjeavanju
zlostavljanja na radu

Posljedice koje e proistei

donoenjem zakona o sprjeavanju
zlostavljanja
na radu dosadanjeg
Uklanjanje nedostataka
Zakona o radu
Uvoenje drutveno odgovornog
poslovanja i odgovorne kompetitivnosti
Smanjenje trokova koji su uzrokovani
nasiljem na radnom mjestu zbog
bolovanja i smanjene produktivnosti
Humanizacija odnosa na poslu,
smanjenje stresa na radnom mjestu, te
smanjenje broja bolovanja

Hvala na pozornosti!!!