1.

Dvije faze hoda i trajanje

Ciklus hoda se moze podijeliti u dvije faze:faza oslonca i
faza zamaha ciji je medjusobni vremenski odnos 60
nprema 40 %.
Ciklus hoda, faza oslonca je onaj dio ciklusa hoda u kom
se vrsi prenos tezize. Zapocinje kontaktom pete, a
zavrsava odizanjem prstiju istog stopala. U tom momentu
pocinje faza zamaha. Postoje dva kratka perioda kada su
oba stopaala na podlozi a oznacavaju se kao pocetni i
zavrsni dvostruki oslonac.
2. ta je osteoporoza i podjela
Osteoporoza nastaje kao posljedica vise rizika kao sto
su :gentska predisposzicija, nepravilna prehrana s niskim
unosom kalcijuma i vitamina d. Dijeli se na
postmenopauzalnu, senilnu.
3. ta je osteoartroza, spondiloza ili osteoartritis
su rezultat mehanickih i bioloskih dogadjanja koji
narusavaju normalni tok razgradnje i izgradnje zgl
hrskavice i subhondralne kosti.
4. Funkcionalno stepenovanje ravnoteze nabrojati
Mogucnost odrzavanja balansa bez pridrzavanja,
prihvatanje maksimalnog izazova i mogucnosti
prebacivanja tezine u svim smjerovima.
Dobra- mogucnost odrzavanja balansa bez prizdravanja,
prihvatanje umjerenog izazova i mogucnost prebacivanja
tezine lako su ogaranicenja evidentna.
Slaba- mogucnost odrzavanja balansa bez prizdravanja
nemogucnost tolerisanja izazova, nemogucnost
odrzavanja balansa dok se prebacuje tezina.
Losa- potrebno pridrzavanje da bi se odrzao balans
Nula- potrebna maksimalna asistencija da se odrzi
balans.
5. intrinzicni i eks. faktori nabrojati

6. sta je tep
se najcesce ugradjuje radi uklanjanja boli i ostecenja u
zglobovima kao posljedica artroze. Vecina ugradnje tep je
u kuk i koljeno. Ugradnja tep je operativni zahvat pri
kojem se bolesni dio zgloba u cjelini ili djelomicno
zamjenjenn umjetnim zglobom
7. usljed cega nastaje akutni cervikalni sindrom
Nastaje najcesce usljed tzv. Male traume, pri cemu neki
nagli pokreti glaeve, u bilo kojem pravcu, do koga cesto
dolazi u svakodnevnom zivotu i u toku profesionalnih
aktivnosti ili dugotrajan los polozaj glave npr u toku
spavanja, dovodi do mikrosubluksacije u nekom od sitnih
zglobova
8. opisati spasticno paretican hod
se javlja kod ostecenja piramidnog puta i pojave pareze
nogu sa povisenim misicnim tonusom po spasticnom tipu,
noge su ukocene i bolesnik hoda kao na 'stapovima', ne
savijajuci ih po koljenima i cesto vukuci stopala po
podlozi.
9. BMD nalaz
10. uticaj aktivnosti osoba trece ziv. dobi na fizioloske
procese
1.) Sindrom regresivnog ponaanja- potpuna pasivizacija, zavisno ponasanje,
egzocentinost i suavanje interesovanja.
2.) Prevencija patoloke starosti- zahtjeva interdisciplinarsni i meusektorni
pristup.
- Prevencija patoloske starosti treba da pone od samog roenja procesima
vaspitanja kojima se razvijaju zdravi stilovi ivota
- Preduzimanjem niza mjera u cuvanju i unapreenju zdravlja, moe se
sprijeiti ili odloziti pojava zdravstvenih problema.
- Rano otkrivanje , rana dijagnostika i rano lijecenje
- Blagovremeno lijecenje i zdravo ponasanje za vrijeme bolesti najznacajnija je
mjera prevencije
3.) 4N
-

- Nepokretnost- kao gerijatrijsko- imobilizacijski sindrom starih osoba

Nestabilnost- zbog velikog udjelapovreda i padova
Nesamostalnost- demencija i alzheimerove bolesti
Inkontinencija- nekontrolirano mokrenje u gerijatrijskih bolesnika

4.) Rehabilitacija gerijatrijskih pacijenata- Zele se ostvariti tri cilja :

- reaktivacija starijeg bolesnika

-resocijalizacija
- reintegracija stare osobe
Ponovnu fizicku pa i psihicku aktivnosti( reaktivaciju ) starijegbolesnika nastojimo
postici kako postupcima fizikalne medicine tako i uticajem na bolesnikovu psihu.
5.)Kompetetnost svih zdravstvenih radnika
- prevencija
- klinicki tretman ( praxa zasnovanana dokazima )
- unapreenje medicinskog zdravlja
- edukacija
- istrazivanje
- timski rad
6.) KTH u gerijatriji Fizioloka dob
Fizioloska dob je definirana individualnom sposobnoscu organizma da se adaptira
na uvjete okoline najcecce izrazene izdrzljivoscu, jakoscu, fleksibilnoscu,
koordinacijom i radnim kapacitetom. U prosjecnoj populaciji vrhunac funkcijske
sposobnosti dostize se u dobi oko 30 godina. Potom se opaza postepeni gubitak
funcijske sposobnosti. Pri tome razliciti organiski sistemi gube funkcijsku sposobnost
razlicitom stopom.
Populacija starih prema fizioloskoj dobi moze se podjeliti u tri skupine:
- MLAI-STARIJI- 55-57
- STARIJI-STARIJI-od 75
- SPORTSKI STARIJI- neovisno o hronoloskoj dob
7.) Korisnost stalne tjelesne aktivnosti- Vaznost ljekarskog pregleda starije osobe koja
provodi tjelesnu aktivnost te znacenje strucnog provodjenjai nadzora programirane
tjelesne aktivnosti u starijoj dobi.

8. Kojim jesadrzajima potrebno dati prednost prilikom tjelesne aktivnosti?

- oni koji stimuliraju funkcionalno poboljsanje rada, srca, krvotoka i disanja, npr setnja,
igra sadjecom
- vjezbe za odrzavanje misicne snage vazne su za pravilno drzanje tijela i obavljanja
svakodnevne akt
- vjezbe fleksibilnosti vazne su za odrzavanje pokretljivosti u zglobovima
- vjezbe koordinacije i ravnoteze smanjuju opasnost od padova
- vjezbe koje stimuliraju opcu izdrzljivost vrlo su bitne jer mogu stimulirati razvoj aerobnog
kapaciteta

9.) Pjeaenje-hodanje- Idealna aktivost u starijojdobi. Hodanje brzim tempom jedan je

od najboljih i najucinkovitijih nacina da se pobolja rad srca, poveca tonus miia i
postigne relativno dobar nivo tjelesne pokretljivosti u starosti.

10.) Faktori nastanka osteoporoze: genetska predispozicija, nepravilna prehrana sa

niskim unosom kalcija i vitamina D, uzimanje alkohola i kafe, kao i slaba izloenost
suncevim zrakama te regulacija mnogih hormona, promjena boje kose.
11.) Osteoporza- defincija i podjela: To je bolest starije dobi . Jedno od njenih teih
klinickih ispoljavanja jest prelom vrata bedrene kosti. Dolazi do smanjenja kotane mase,
kost slabi i povecava se rizik od preloma, smanjuje se gustoa kosti. Najee oboljevaju
mrsave osobe, one koje se slabije krecu, pogotovo dugo trajno nepokretne bog bolesti.
Posebno su ugrozene zene bijele mase, rana menopauza, mala tjelesna teina, postojanje
osteopotoze u porodici, prekomjern mirovanje, pusenje alkohol te uzimanje
kortikosteroida.
Podjela:
- postmenopauzna- kod zena od 15-20 god nakon menopauze, prelomi se
pojavljuju u podrucju spuzvastih kostiju, obicno na distalnoj podlaktici i prsljenovima. Ove
osobe imaju nizak nivo estrogena u krvi . Karakteriziraju je prelomi kicmenih prsljenova,
vrata, bedrene kosti, distalne podlaktice i tibije.
-

Senilna javlja se kod osoba oba spola iznad 70 god. Njavazniji faktor ovog
tipa je smanjena aktivnost osteoblasta. Primarsno je stvaranje vitaminaD, sto
dovodi do smanjene apsorpcije kalcija i sek. Hiperparatireozima.

12.) Funkcionala terapija osteoartoza:

- Fizikalna terapija: galvanska,, soluks,kvarc, ultrazvuk, dds, parafin, kratkovalna i
mikrovana dijatermija, balneoterapija u mediinskoj rehabilitaciji. Svim postupcima se
izaziva lokalna hiperemija i pospjesuje se lokalna cirkulacija, uklanja se misicni spazam i
bol, odstranjuju se nakupine kiselih produkata metabolizma.
-Kineziterapiija: staticke i dinamicke vjezbe npr rasteretne vjezbe za artrozu kuka,
Williamskove vjezne za diskartrozu slabinskog i vratnog dijela krazeljnice. Edukacija
bolesnika ima veliku ulogu u rehabilitaciji. Bolesnik mora poznavati svoju bolest prihvatiti
preventine mjere i provoditi kineziterapiju kod kuce kao dio dnevne aktivnosti. Razlicita
pomagala i obuca sluze za preveniranje artroze i odrzavanja boljega funk. Kapaciteta
zgloba.
13.) Osteoartroza. Derifincija i lokalizacija:
- je rezultat mehanickih i bioloskih dogadjaja koji narusavaju normalan tok razgradje i
izgradnje zglobne hrskavice i subhondralne kosti. Artrozu karakteriziraju degenerativne
promjene zglobne hrskavice i osteoskleroza sa stavaanjem hipertoficnihkostanih izdanaka
na rubovima zglobnih tijela te nastaju kotane promjene, promjene funkcije zglobova.
Lokalizacija- diartroze, poliartroza saka, Heberdenova artroza, Bouchardova riartroza
karpometakarpalnog zgloba palca sake, artroza kuka, artroza koljena, sponiloza kicmeog
stuba.

14.)Kontraindikacije tjelesnog vjezbanja: angina pektoris, smanjenje provoenja(AV

blok drugog i treceg stepena), nedavno preboljeli infarkt miokarda(6 nedjelja), pojava
aritmije srcau naporu unatoc primjene lijkova, arterijska hipertenzija u naporu. Plucno
srce i hronicka opstruktivna bolest pluca sa nedovoljnim kisikom, hipertireoza, dijabetes,

zarazne bolesti, lijekovi( beta blokatori), anemija, zatajivanje bubrega, pusenje arterijska
hipertenzija i pretilost povecavaju opasnost tjlovjezbe,. Treba obratiti panju na
anamnestike podatke o oboljevanju od koronarne bolesti srca, arterijske hipertenzijeili
iznenadne smrti u obitelji te simptome kv bolesti. Treba poceti postepeno sa tjelesnim
vjezbama s obzirom na trajanje i intenzitet rada, zagrijavanje 10 min npr hodanje,
postepeno smanjenje intenziteta aktivnosti.
15.) Vjezbe u leecem poloaju
- podleice- okretati stopalo prema unutra i van, podizati prvo jednu p drugu nogu i
imitirati voznju biciklom, podignuti ispruzenu nogu i kruziti prvo jednom pa drugom nogom
iz kuka prema van i prema unutra. Kasnije vjezbu ponoviti istodobno s obje noge.
- potrbuske- ruke su uz tijelo treba podizati samo glavu od podloge, ruke su uz tijelo
treba podizati glavu i ramena od podloge, ruke su naprijed ispruzene treba podizati glavu
i lijvu ruku i desnu nogu i obrnuto, ruke su ispruzene naprijed, treba stimulirati rukama i
nogama kraul plivanje.
Sve vjezbe treba izvditi u pocetku 4-5x te kasnije povecavati 6-10x. Korisnost od vjezbi je
bolja pokretljivost zglobova i jacanje misica i subjektivno poboljsanje postojecih promjena
na kraljeznici i udovima.Boljom cirukacijom je znatno lakse podnosenje hladnoce.
16.) Tjelovjezba_- Znacajno doprinosi odrzavanju misicne mase tokom starenja. Za
postizanje i odravanje tjelesne kondicije dovoljno je vjebati 3 puta sedmino po 30 minuta. Za veinu ljudi
nije potrebno vjebati due od 30 minuta jer se kondicija, koja se mjeri maksimalnim unosom kisika,
poveava vrlo malo s produljivanjem vjebanja due od 30 minuta.
17.) Voznja biciklom- U zimskim mjesecima rjesenje je koristenje kucnog bicikla, ova aktivnost vrlo
pozitivno utice na razvoj funk. Sposobnosti sistema srca i krvih sudova. Voznja biciklom kao rekreativna
aktivnost potrebna je gojaznim osobama kao i osobama s pocetnom artrozom koljena, buduci da biciklnosim
masu tijela.

18.) U cemu se ocituje korisnost vjezbi?

- prevencija hronicnih bolesti srcai krvih sudova
- smanjenju rizika od nastanka povisenog krvnog pritiska
- spjecavanju nastanka povecane konc. Masnoca u krvi
- poboljsavanju lipoproteinskog profila, smanjuje se LDL,povecava HDL
- smanjenju rizika od nastanka d.m neovisne o inzulinu
- smanjenju rizika od modanog udara
- povoljno djelovanje na ANS

5.