Professional Documents
Culture Documents
Tržište Električne Energije
Tržište Električne Energije
20.02.2014 god.
elektrinu energiju (MW i MWh) u skladu sa usvojenim tarifama. Cijene elektrine energije
su bile bazrane na troku, tj.troku proizvodnje, prijenosa i distribucije, uzimajui u obzir i
amortizaciju, tj.stepen povrata investiranih novanih sredstava. To je uglavnom pria za
prolo vrijeme mnogih zemalja u svijetu, pa polako i za zemlje kao to je naa BiH.
Proces liberalizacije i re-regulacije
Zbog prirode biznisa utemeljenog na pristupu trokovi+amortizacija, kontrola trokova
postaje marginalizirana kategorija poslovanja istvoremeno sa puno nedovoljno zaposlenih
radnika, niskom tolerancijom prema riziku i neizvjesnosti. Dogovornom regulacijom
elektroprivrede investiralo se mnogo takod a suse gradili mnogi elektroenergetski objekti,
inei elektroprivredu u svijetu biznisa zlatnim pladnjem. injenica da je dravna
elektroprivreda jedini izvor snabdijevanja potroaa elektrinom energijom, rezultira u veoma
ogranicenoj ponuti usluga. ta vie, u elektroprivredi se razvija mentalitet da ljudi unutar nje,
stvorenom kulturom ovlatenja, znaju ta je najbolje za potroae i na koji nain potroai to
mogu dobiti. 50-ih i 60-ih godina prolog stoljea bilo je zlatno vrijeme elektroprivreda u
cjelini. To je bio period izgradnje mnogih zemalja u svijetu, period visoke potronje elektrine
energije i masovnog koritenja uglja. Takva ekonomija kombinirana sa niskim prosjenim
trokovima izgradnje i niskim kamatnim stopama vodila je do buma u gradjenju novih
elektroenergetskih postrojenja. Cjelokupni efekat je doveo do relativno niskih cijena
elektrine energije ali i do prekomjernog zagaenja okoline.
1970. donosi mnoge globalne promjene u svijetu, koje su dovele do znaajnih
promjena u elektroprivredama. OPEC je 1973 godine stavio embargo na izvoz nafte, to je
odmah dovelo do zaustavljanja pada cijena elektrine energije i predvienog porasta potronje
elektrine energije. Dekada embarga je karakterizirana visokom inflacijom i visokim
kamatama. Visoki trokovi posuenog novca posebno su utjecali tetno na elektroprivredu.
Agresivna eskalacija trokova i kanjenje u prilagodbi novim okolnostima pomjeraju cijene
elektroenergetskih kapaciteta od 150 US $ do oko 5000 US $ po kW. U isto vrijeme
djelovanje ekolokih organizacija je veoma izraeno tako da su elektroprivrede bile izloene
jakim pritiscima. Kao rezultat toga elektroprivrede odustaju od gradnje mnogih planiranih
kapaciteta, a pojavljuje se i otpor ka eskalaciji cijena elektrine energije(cijene su priguene
dravnim zakonima i uredbama). Priguene cijene su utjecale da se elektroprivrede nau u
tekoj ekonomskoj situaciji. Pod ovakvim okolnostima poelo se kritinije gledati na pravo
reguliranog dogovora, u naelu pod patronatom drave i/ili vlasnika dijelova elektroprivreda.
Poinje nova era za elektroprivrede.
Prvi javni akt kojim se stavlja taka na monopol proizvodnje elektrine energije javlja
se u SAD 1978.godine. Tada se u igru uvode novi, tkz.kvalificirani proizvoai energije, koji
treba da zadovolje posebne kriterji kako bi bili ukljueni u elektro biznis. Ovaj akt obavezuje
elektroprivredu da kupi snagu od kvalificiranih proizvoaa, lociranih na teritoriju rada
razmatrane elektroprivrede po cijenama koje vae i za ostale proizvoae. Time se daje
mogunost investiranja svih onih koji imaju novac i koji misle da time mogu ostvariti profit u
nove elektroenergetske izvore. Na taj nain
prvi koraci ka konkurenciji unutar
elektroprivrede su nainjeni.
elje nezavisnih proizvoaa elektrine energije bile su usmjerene sem sopstvenog teritorija
djelovanja i na teritorije na kojima je cijena elektrine energije bila vea. Meutim na putu
njihovih planova stajao je prijenosni sistem i mogunost koritenja njegovih usluga..
Prijenosni segment EES, bilo da je u dravnim rukama ili da je u pitanju neki drugi tip
vlasnitva, primarno je bio zaduen za servisiranje sopstvenih proizvoaa i potroaa
elektrine energije. Takoer, radio je u interkonekciji i sa drugim EES, u skladu sa
dogovorima izmeu energetskih komisija zainteresiranih zemalja. Meutim pruanje usluge
prijenosa nezavisnim proizvoaima(ali isto tkao i potroaima koji su traili jeftiniju
elektrinu energiju) je bilo diskriminirajue i nekonzistentno.
Razvoj trita elektrine energije
Na takvoj elektroenergetskoj raskrsnici i moguim pravcima razvoja EES javlja se u
SAD 1992. godine, nacionalni akt energetske politike. Tim aktom se u svijetu zapoinje jedna
nova pria rada EES i stavlja na polje trita poslednji bastion monopola. Osnovni zahtjev
ovog akta se odnosi na slobodan pristup prijenosnom segmentu EES svih distributivnih
preduzea, elektrana, federalne energetsko marketinke agencije i drugih poslovnih
ljudi(brokera). Vlasnik prijenosa mora odgovoriti na njihov zahtjev za prijenos odreenog
broja MW za odreeni vremenski period. Ako se takav zahtjev ne ispuni, zainteresirana strana
ima pravo da se ali federalnoj energetskoj regulatornoj komisji. Ukoliko ta komisija ustanovi
da se sa traenom energetskom transakcijom ne ugroava sigurnost i integritet EES, onda ona
izdaje naredbu za sprovoenje ugovorene energetske transkacije. Takoer, ona uadrava
ekskluzivno pravo za definiranje cijena MWh za tarifne potroae i uslove prijenosa
elektrine energije.
Kompatibilnost cilja eliminiranje bilo koje konkurentske prednosti koju neki od
zainteresiranih strana moe imati zbog eventualnog udjela u vlasnitvu nad prijenosom EES.
Kako bi u meuvremenu nastale i primjeene nedestotake veleprodajne konkurencije na
tritu elektrine energije ispravila, federalna regulatorna komisija 1996.godine izdaje dvije
naredbe kojima definira strukturu univerzalnog otvorenog pristupa prijenosnom segmentu
EEES na podruju sjeverne Amerike(poznate naredbe 888 i 889). Svima je bilo jasno da je to
tek prvi korak ka nekoj vrsti potpune liberalizacije, koja bi znaila i maloprodaju, tj. potpuna
mogunost izbora opskrbljivaa elektrinom energijom. U svemu tome, kljunim elementom
u zaivljavanju trita elektrinom energijom je otvoreni pristup mrei(prijenosu EES), istim
informacijama o stanju mree, u isto vrijeme i na isti nain, svim zainteresovanim uesnicima
trita. U tom smislu, svima moraju biti pristupane informacije o raspoloivom prijenosnom
kapacitetu, tarifama, rasporedu transakcija i raspoloivoj rezervi prijenosnog kapaciteta. Ovi
akti su fundamentalno promijenili funkcioniranje i rad elektroprivrede. Sem toga to ova
pravila igre na tritu elektrine energije trae ispunjavanje naprijed navedenih zahtijeva, ona
takoer trae jasnu razgranienost izmeu funkcije biznisa(finansija) i funkcije tehniko
tehnolokog prijenosa(funkcija adekvatnosti, pouzdanosti i sigurnosti rada prijenosa).
Kada se govori o usluzi prijenosa, tada se misli na dvije klase usluge:
-
Usluga prijenosa elektrine energije od take do druge take mree EES (prima
elektrinu energiju na jednoj od graninih sabirnica i isporuuje je ka nekoj drugoj
graninoj sabirnici).
U trinim uvjetima rada EES koritenje prijenosnog segmenta EES je u tkz modu
zajednikog nosaa. Kao npr.autoceste neke zemlje kojim prolaze kamioni vlastite
zemlje(drave), ali i kamioni drugih drava, iji broj prolazaka preko te zemlje u ranijoj
konstalaciji(reguliranoj) odnosa je bio prije dogovren. Sada kompanije koje ele slati svoje
kamione preko neije dravne teritorije pristupaju zajednikoj bazi podataka, te se informiraju
o raspoloivim kapacitetima autocesta, cijenama, uvjetima, itd., te na temelju tih informacija
trae od vlasnika autoceste dozvolu za prijevoz svoje robe(sa tano definisanim takama ulaza
i izlaza sa autoceste). Isto se praktiki deava i kod prijenosa elektrine energije.
Kada se govori o uslugama prijenosa integrirane mree misli se na mreu koja
prvenstveno slui za zadovoljenje potreba korisnika matinog trita. Korisnici tog trita se
slau da samo upravljanje prijenosnog sistema treba biti na principu najmanjih
trokova(najmanji prijenosni gubici, vei stepen sigurnosti, vea rezerva, itd.) Od sistem
operatora se trai da vri raspodjelu proizvodnih resursa u cilju zadovoljenja zahtijeva
potroaa, ali isto tako da obezbjedi uvjete za nove energetske transakcije i da djeluje u
sluaju preoptereenja prijenosnih puteva u realnom vremenu. Pri tome, u skladu sa
ustanovljenim pravilima, treba da raspodjeli trokove preraspodjele optereenja EES na one
uesnike trita koji su odgovorni za naruavanje fizikalnih limita komopneneti prijenosa,te
da kontinuirano odrava integritet prijenosa.
Nezavisni generatori
Uee drugih trita
Brokeri
Prijenosni sistem
Sistemske usluge
Potroai
Generatori holdinga
-energija, koja reflektira cijenu goriva i druge trokove koji zavise od potroene koliine
elektrine energije(varijabilni trokovi).
U mnogim elektroprivredama praksa je da su cijene MWh razliite za razliite periode
dana, ime se uzimaju u obzir trokovi snabdijevanja koji su meusobno razliiti tokom dana.
Na primjer, kada je potranja za elektrinom energijom visoka(kasno poslijepodne ili za
vrijeme jutarnjih sati), proizvodni kapacitet EES mora se ojaati sa skupim generatorskim
jedinicama(pikeri) za pokrivanje izrazito visokih vrijednosti potranje. Ove generatorske
jednice su malo vremena u pogonu a kako moraju obezbjediti nadoknadu svojih trokova,
njihov MWh je vrlo skup. Robne karakteristike MW i MWh u TEE uvode trgovci elektrinom
energijom. Oni nemaju nikakve nepokretne imovine unutar EES, odnosno TEE. Oni kupuju
energiju i uslugu prijenosa od elektroprivreda i preprodaju je drugim elektroprivredama ili
krajnjim kupcima elektrine energije. Kupujui elektrinu energiju od mnogih prodavaca,
trgovci koriste priliku razliitosti cijena MWh, vodei se klasinim principima trine
ekonomije ponude i potranje, te profita. Trgovac elektrinom energijom uzima elektrinu
energiju od vie elektroprivreda te kombinira cijene vrnih i baznih dijelova dijagrama
optereenja EES, ime nudi kupcima najbolju cijenu za cijeli period trajanja ugovora a ujedno
i ostvaruje odgovarajui profit.
Trgovci elektrinom energijom igraju vanu ulogu u poveanju konkurentnosti
elektroindustrije. Oni pomau u sabiranju energije iz mnogo razliitih izvora, te koristei
razliitosti cijena kWh iz tih izvora, nude krajnjim korisnicima uglavnom povoljne prilike za
kupovinu elektrine energije. Oni takoer, unose razliite vrste finansijskih veza izmeu
kupaca i prodavaca, ime reduciraju cjelokupni rizik poslovanja svih uesnika TEE.
Za i protiv trita elektrine energije
Moe se rei da sva dobra koja kupujemo, kupujemo po trinim cijenama. Pa ak i
onu robu vezanu za naftu, plin, javni transport, itd. Na svjetskoj ekonomskoj sceni samo
elektrina energija, isto tako potroako dobro, ostala je monopolizirana, tj.pod jurisdikcijom
vladajuih dravnih organa ili velikih holding kompanija. esto je elektrina energija znala
biti sredstvo reguliranja odnosa javnosti prema vladajuim partijama, sredstvo moi i
upravljanja. Uvoenjem trita eli se prii tom najsloenijem sistemu kojeg je ovjek ikad
napravio, otvorenije i sa vie inicijativa. Spoznaja da niko vie nema monopol na elektrinu
energiju lijepo zvui, ali u vezi sa tim treba biti obazriv i izvrsno biti opremljen znanjima,
vjetinama i informacijama, kako bi taj proces u BiH uradili kako treba i u svrhu zadovoljenja
njenih graana. Svakako da se procesom liberalizacije elektroprivredama otvaraju mnoge
mogunosti ali prijete i mnoge zamke.
Mogunosti podrazumjevaju rezultate zdrave konkurencije, u kojoj uesnici na
tritu elektrine energije( a praktino to smo svi mi) imaju ansu da ostvare profit, u trci da
bude bolji uvodi nove tehnologije, istije procese transformiranja energije iz jednog oblika u
drugi, nova radna mjesta, nova zanimanja, pdsticaj za struku i nauku, obrazovanje, ekologiju,
itd. Nova poslovna filozofija se temelji na maksimiziranju profita a ne na minimiziranju
trokova. Tu injenicu znanstveno dokazanu i praktino provjerenu, u novim trinim
okolnostima rada energetskih sistema treba imati na umu.
Sa druge strane, vrebaju zamke, kao to su mogunosti vrlo visokih cijena elektrine
energije zbog nedovoljno i loe definiranih pravila funkcioniranja trita, nedvoljne
otvorenosti trita, ostajanja bez elektrine energije u svojoj kui bez obzira to ima svoje
energetske resurse, pogreni koraci ka ispunjenju vlastitih energetskih potreba, otpuanje
radnika, itd.Ono to bi trebalo uraditi, tretirajui dobre i loe strane liberalizacije
elektroprivrede, moe se svesti u etiri glavne take:
-
Obnovljivost
Ekoloka odgovornost
Socijalna odgovornost
Zakonitost
Monopol, u svim svojim formama, je oporezivanje marljivih, u korist indolentnih, ako nije i
samo pljakanje. (John Stuart Mill-Principi politike ekonomije, 1848)
SLAJDOVI:
Zato trite elektrine energije?
Trae ga proizvoai i potroai elektrine energije. Poinje 1973. god. - restrikcijom
OPEK-a, zbog poveanih trokova poslovanja, priguenih cijena,nema vie ulaganja u infrastrukturu,deficit u proizvodnji i prenosu. Nezavisni proizvoai el.energije poinjuda trae
nova trita apotroai trae nove snabdjevae el. energijom
U cilju onemoguavanja monopola u elektroprivrednoj djelatnosti, racionalizacije u
potronji elektrine energije, omoguavanja treim stranama pristupa na distributivnu mreu,
zakonom o elektrinoj energiji se osigurava postepeno uvoenje trita elektrine energije, u
skladu sa aktima Dravne regulatorne komisije za elektrinu energiju. Postepeno uvoenje i
razvoj trita elektrine energije do potpune liberalizacije provodit e se u skladu sa
energetskom politikom i reformom energetskog sektora i provedbenim propisima, ukljuujui
i propise o organizaciji trita elektrine energije. Do potpune liberalizacije trita elektrine
energije elektroprivredne djelatnosti utvrene ovim zakonom obavljat e se u skladu sa
pravilima kojima se ureuju odnosi na tritu elektrine energije ili kao pruanje javnih
usluga. Elektroprivredne djelatnosti: proizvodnja elektrine energije za kvalificirane kupce i
snabdijevanje elektrinom energijom kvalificiranih kupaca, kao i proizvodnja elektrine
energije od strane nezavisnih proizvoaa radi prodaje na tritu, obavljaju se prema
pravilima kojima se ureuju trini odnosi u kojima elektroprivredni subjekti slobodno
dogovaraju koliinu, cijenu i uvjete isporuke elektrine energije, zakljuenjem kratkoronih i
dugoronih ugovora ili direktnim ueem na organiziranom tritu.
Elektroprivredne djelatnosti: proizvodnja elektrine enegije za nekvalificirane (tarifne)
kupce, distribucija elektrine energije i snabdijevanje elektrinom energijom nekvalificiranih
(tarifnih) kupaca, obavljaju se kao javne usluge. Radi ostvarenja ciljeva iz lana 8. ovog
zakona i reguliranja trita elektrine energije u Federaciji, ovim zakonom se osniva
Regulatorna komisija za elektrinu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine.
TO
B
NO
T
SU
PK
Navedeni subjekti trita elektrine energije, mogu ili ne moraju biti sastavni dio odreenog
trinog modela. Naime, neki od ovih segmenata se pojavljuju zajedno, a neki od njih se
uope ne pojavljuju. Sve zavisi od drave, koja postavljajui pravila funkcioniranja trita,
definira i njegove subjekte. Ti subjekti su zadueni za sigurno funkcioniranje trita. Na
slijedeoj slici je dato nekoliko primjera modela trita elektrinne energije, za nekoliko
drava SAD, Norveke, te Alberte u Kanadi.
Postojee i nove strukture TEE mogu se iroko klasificirati na slijedei nain:
3. Marginalni troak
Marginalni troak (kao termin) iz knjige
MT =
d (VT )
dP
generatora (ili elektrane). Potrebno je da samo jedan generator ima kontinualnu krivu
sabdijevanja da bi cjelokupno trite imalo kontinualnu krivu snabdijevanja.
Ponekada firme mogu obraunavati isti proizvod razliito za razliite kupce cjenovna
diskriminacija (ne bazira se na rasnoj ili spolnoj diskriminaciji, ve na elastinosti potranje
(potroaa) i u sutini nije loa)
Avioprevoznik avion leti iz A u B, i prosjeni troak leta po putniku je 100 NJ- da li bi
cijena mogla biti 50 NJ? MODA DA
Ako postoji prazno sjedite i ako nisam spreman da platim vie od 50 NJ, moda e
kompanija dozvoliti da letim za 50 NJ, ako eli da povea profit. Njezin profit e rasti ako
marginalni prihod (cijena koju u da platim 50 NJ) je vei od marginalnog troka
(poveanje troka zbog toga to su mi dozvolili da letim)
Koji je marg. troak da me imaju na letu? Troak se sastoji od manipulacije sa koferom ( 1
NJ), printanja moje karte (2 NJ), jela i pia u avionu (3 NJ). dakle, ako me uzmu u avion,
kompanija dodatno troi 6 NJ, tj. njezin troak se poveava za 6 NJ.
Ako nitko drugi ne eli da kupi moje sjedalo, i ja sam spreman da platim vie od 6 NJ da
letim, oni e poveati svoj profit prodajom karte od 50 NJ.
Uzmimo za primjer univerzitet postavlja se visoka kolarina kao znak dobrih uvjeta
studiranja i dobrih studenata dozvola upisa loih uenika koji su spremni da plate visoku
kolarinu ugrozila bi reputaciju UN, te dugorono smanjila njegov profit.
Moe li kola dobiti dovoljno kvalitetne studente spremne da plate postavljenu kolarinu u
broju da popuni slobodan broj mjesta? Treba li kola primati manje dobre uenike, iako su oni
spremni da plate visoku kolarinu? Ili treba li kola upisati izvrsne ake koji ne mogu platiti
kolarinu???????? Koji je marginalni troak upisivanja jednog studenta vie u kolu?
Na primjer, 9000 KM za sobu i kolarinu, 10 KM za koritenje biblioteke, i 5 KM osiguranje.
Dakle, MT upisa jednog studenta vie je 9015 KM. Ako UN ne moe nai dovoljno dobre
studente spremne da plate kolarinu, UN moe poveati svoj profit upisom studenata koji su
spremni da plate vie od 9015 KM
Ovaj sistem dobro radi, ako su ispunjeni odreeni uvjeti. Ako firma ima odreeni monopol u
odnosu na potroae, i potroai se razlikuju u spremnosti da neto plate, te potroai ne
skrivaju kojoj grupi potroaa pripadaju, onda firme idu na diskriminacijsku cijenu (cijene
razliite za razliite potroae). U tom sluaju, firma svoju politiku cijena temelji na MT
(firma moe prodavati neto i po cijeni nioj od prosjenog troka proizvodnje, sve dok ona
oslikava troak proizvodnje marginalne jedinice) i ide na elastinost postavljanja cijene
(cijene vie za one potroae koji su spremni da plate vie) ako firma zna da niste cjenovno
osjetljivi, oekujte da vam naplate vie (elektrina energija, telefoni, prijevoz, itd. )
Cijena jednaka marginalnom troku (varijabilna cijena)
Cijena postavljena prema MT postavlja se u odnosu na varijabilni troak proizvodnje (tj.
ignorira se fiksni troak i indirektni trokovi),
Cilj je da se postigne eljeni doprinos prema fiksnim trokovima i profitu, Taj doprinos po
jedinici proizvoda definira se kao prodajna cijena minus varijabilni trokovi. Ukupan doprinos
moe se raunati: doprinos po jedinici proizvoda x volumen prodaje,a rezultirajui profit je:
ukupan doprinos minus ukupan fiksni troak.
Taka pokria prodaje (broj jedinica proizvoda) rauna se: Ukupan fiksni troak / doprinos po
jedinici. Razmotrimo biznis sa sljedeim trokovima i veliinama prodaje za jedan produkt:
Fiksni trokovi:
Trokovi formiranja tvornice: 750.000 eura
Razvoj i istraivanje: 250.000 eura
Fiksni trokovi prodaje: 550000 eura
Administrativni i drugi indirektni trokovi: 325000 eura
Ukupno fiksni trokovi: 1.625.000 eura
Varijabilni trokovi:
Varijabilni troak po jedinici: 8 eura
Povienje:
Traeno povienje (%): 35%
Volumen prodaje (jedinica): 500.000
Dakle cijena postavljena prema MT je takva cijena proizvoda koja pokriva troak proizvodnje
ekstra (dodatne) jedinice proizvoda. Ovaj sistem postavljanja cijene esto se koristi kod javnih
usluga, gdje je cilj maksimiziranje ekonomskog napretka zemlje. U realnosti, moe proizai
deficit kod firmi kod kojih postoji opadanje prosjenog ukupnog troka (i kao posljedica toga
padanje MT), jer cijene postavljene prema MT, tada ne mogu pokriti fiksne trokove
5. INFRAMARGINALNA RENTA
Profit se definira kao prihod minus svi trokovi, ukljuujui i troak kapitala koji se ogleda
kroz vraanje rata kredita i plaanje premija osiguranja. Razlikuje se nekoliko pojmova za
profit:
Dugoroni profit to je ekonomski profit definiran kao pojam profita
Kratkoroni profit to je prihod umanjen za sve radne trokove (stalne i varijabilne)
ukljuujui trokove startanja i praznog hoda.
Inframarginalni prihod (ili renta) (IP): to je prihod umanjen za sve radne trokove koji
variraju sa razinom optereenja generatora. Tako, kratko-roni profit je jednak
inframarginalnom prihodu umanjenom za trokove startanja i praznog hoda. Inframarginalni
prihod zarauju sve one elektrane koje se nalaze u donjem dijelu dijagrama trajanja
optereenja.
Na dijagramu koliina- cijena to je prostor odreen tronom cijenom MWh i krive
snadbijevanja S (kriva ponude proizvoaa ili opskrbljivaa elektrinom energijom).
trinom cijenom, odreenom presjecanjem dvije funkcije, prodaje i potranje, ostvaruju IP,
tj. prihod kao posljedicu zakupa njihovih max kapaciteta.
ime kupci saniraju odstupanje svojih prije ustanovljenih dijagrama potronje, i ime sistem
operator prevazilazi nepredviene situacije unutar EES i TEE. Potrebne sistemske usluge
sistem operator moe, osigurati kroz sistem aukcije. Cijenu usluga plaaju potroai EE.
Osim navedenih 6 vrsta usluga, neke regulatorne komisije u skup pravila funkcioniranja
trzista EE uvode i segmente nadoknade gubitaka, tzv backup potpore. Sistemske usluge u
vidu nadoknade gubitaka, podrazumijevaju obavezu prenosne kompanije da u svom izvjetaju
raspodjele prenosnog kapaciteta prema pojedinim korisnicma uzme u obzir iprenosne gubitke,
koje nadoknauje elektrana a plaaju potroai.
U sluaju interkonekcije, tj. veza izmeu razliitih EES, sistemske usluge se podvode pod
pojam intersistemskih usluga ( npr. UCTE). Intersistemske usluge obuhvataju sve vidove
usluga spomenute ranije, te i druge vidove usluga propisane regulatornom komisijom
Razliiti vidovi sistemskih usluga prezentiranis u u tabeli :
Sistemske usluge prema FERC 888
Rezerva regulacije
Rotirajua rezerva
Spremna rezerva
Rezerva energetskog debalansa
Naponska potpora preko rezerve reaktivne
snage
Rezerva za preraspodjelu i upravljanje
7. Ugovori
Ugovori definiraju isporuku odreenog dobra, po ugovorenoj cijeni, na dogovorenoj lokaciji
te u odreenom vremenu u budunosti. Za ugovoreno dobro ne mora se vrsiti uplata novca
unaprijed. Ugovorena cijena se plaa u vremenskom periodu isporuke elektrine energije
(dobra).
Razlika izmeu ugovorene cijene i trine cijene elektrine energije u trenutku isporuke,
preddstavlja profit ili gubitak za nekog od vlasnika ugovora. Npr, ako je ugovorom definirana
cijena MWh od 35 eura, a trina cijena u trenutku regulacije 55 eura onda vlasnik ugovora
(kupac) pravi profit od 20 eura po MWh. Razina ovog profita definira vrijednost ugovora.
Druga ugovorna strana (onaj koji prodaje putem ovog ugovora) u ovom sluaju ne ostvaruje
ekstra profit.
Trina cijena MWh predstavlja cijenu u trenutku isporuke. Cijene ugovora su cijene MWh
koje se postavljaju danas za neku buduu isporuku. Kako se cijene MWh postavljene u
ugovoru mogu razlikovati od trinih cijena koje vae u trenutku realizacije ugovora,
postavlja se pitanje kako da se vrednuje ugovor. Razmotrimo na primjeni zlata. To je dobro
koje se moe skladititi po relativno niskim cijenama. Ako je ugovorom cijena zlata znatno
nia od tekue trine cijene ( koja vai u trenutku realizacije ugovora), prodavac je na
gubitnku a kupac na dobitku. Prodavac dobiva onoiko novca koliko je definirao ugovorom (u
ovom sluaju manje novca nego da je zlato prodao po tekuoj trinoj cijeni) a kupac zlato
deponuje u skladite (vrijednsot koja je plaena po ugovorenoj cijeni koja je nia od tekue
trine cijena zlata). Tu ukladitenu vrijednot kupac moe akrtivirati kada eli, sukladno
spostvenoj procjeni naina i trenutka djelovanja npr. kao predmet nekog novog ugovora ili u
nekim drugim vrstama transakcije, kao npr. kupovno sredstvo nafte, strane valute itd.
Kako stvari stoje sa MWh. Naime. kod elektroenergetskih postrojenja i energetskih
postrojenja generalno radi se o velikim uloenim sredstvima. Ukoliko ta sredstva ne bi
kontinuirano bila vraano, kroz njihovo angairanje na tritu elektrine enrgije, onda bi
investitori bili u problemu. Da bi smanjili ovu vrstu rizika, oni trae od svog predstavnika da
sa cijenama u ugovorima idu ispod oekivanih trinih cijena. Na taj nain obezbjeuje
kontinuirane kupce svoje robe. Takoer, posmatrajui stranu potroaa (kupaca) moe se rei
da je njihova elja da imaju osiguranu isporuku MWh po cijenama takoer odreenim
nainom inicijative investitora, ak i uz spremnost da plate odgovarajuu premiju za
sigurnost opskrbe.
PRIMJER 1:Uesnici TEE sa svojim ponudama prodaje i kupovine, te prihodom i isplatom
dati su u tabeli:
Uesnik TEE
Proizvoa ili potroa
Prihod ili isplata (eura)
(MWh)
G1
10
100
G2
5
50
G3
8
80
D1
-6
60
D2
-14
140
Znak + oznaava proizvodnju , znak oznaava potronju; cijena MWh po ugovoru je 10
eura; trina cijena MWh u periodu realizacije ugovora je 15 eura.
Neka D2 ima ugivor sa G3 o obezbjeenju snage od 8 MW. To znai da je G3 odgovoran za
snadbjevanje D2 od 8 MW, a preostalih 6 MW D2 e nai na tekuem tritu. Takoer, neka
G1 ima ugovor od 6MW sa D1. Rezultati rada TEE u kontekstu prihoda i profita prikazani su
u tabeli:
Uesnik
TEE
Neugovoren
a
proizvodnja
ili potronja
(MWh)
Ugovorena
proizvodnj
a
ili
potronja
(MWh)
G1
G2
G3
D1
D2
4
5
0
0
-6
6
0
8
-6
-8
60
0
80
60
80
60
75
0
0
90
tritu
(eura)
120
75
80
60
170
MWh
20
25
0
0
-30
aprosjenoj trinoj cijeni, prosjek profita u svim sluajevima je isti, samo to veliina
ugovorenog kapaciteta utie na njihvou varijabilnost.
OPCIJE UGOVORA
Ugovori predstavljaju saglasnost dvije strane o buduoj fiksiranoj isporuci MW i cijeni, za
definirani vremenski period i na oddreeno mjesto. Meutim, mnogo uesnici TEE
zadravaju odreeni stepen fleksibilnosti u odnosu na budue isporuke energije. U tm smislu,
opcijski ugovori dopuzaju uesnici ma TEE da odlue da li ugovorenu energiju isporuiti u
neko drugo vrijeme. Danas na TEE, egzistiraju dvije vrste opcijskih ugovora :
- opcija tipa poziva za realizaciju ugovora (call)
- opcija tipa stavljanja ugovora na raspolaganje (put)
Opcija ugovora tipa call stavlja kupca u privilegirani poloaj i daje pravo kupcu da kupi MWh
po ugovorenoj cijeni, u neko vrijeme u budunosti. Meutim, ova opcija ugovora ne
obavezuje kupca da mora kupiti ugovorene MWh. Cijena ove vrste ugovora je sastavljenja od
dva elementa :
- osnovne cijene to je cijena koja se plaa kada se ugovor realizira tj. kada kupac trai od
prodavca da mu isporui EE. ova cijena moe se razlikovati od tekue tripne cijene i obino
kupac trai isporuku kada je tekua trina cijena vea od ugovore osnovne cijene MWh.
- dodatne cijene to je cijena koju kupac plaa prodavcu za rezerviranu snagu a koja
reflektira moguu razliku cijene u periodu isporuke energije i tekue trine cijene.
Opcija ugovora tipa put stavlja prodavca u privilegirani poloaj. Naime, ova vrsta ugovora
daje fleksibilnost prodavcu (elektrani ili trgovcu) da proda ili ne proda svoje MWh po
ugovorenoj cijeni. Ukoliko je tekua trina cijena MWH via od one u ugovoru tipa put,
onda svakako da elektrana ne bi eljela aktivirati svoj ugovor, jer profitabilnije je da svoju
enrergiju proda na tekuem tritu na kojem je cijena MWh via od one koja je definirana
ugovorom. Meutim, uukoliko je trina cijena nia od one date ugovorom tipa put , onda
elektrana aktualizira svoj ugovor, ostvarujui profit na svojoj put opciji, jednak razlici
ugovorene cijene i tekue trine cijene MWh.
Uesnici TEE najee koriste kombinaciju call i put opcije ugovaranja, u cijenu smanjenja
rizika poslovanja. Neke od kombinacija opcijskih ugovora su dobro poznati instrumenti TEE :
- raireni tip ugovora (spread) ovo je kombinacija put i call opcije u jednom ugovoru, sa
ugovorenom cijenom pod put dijelom ugovora, obino niom od ugovorene cijene pod call
dijelom ugovora.
- obuhvatni tip ugovora (straddle) je kombinacija ugovora tipa call i put u istom ugovoru
gdje su cijena i duina vaenja ugovora iste za obje opcije. Ovaj tip ugovora gubi novac za
male promjene cijene MWh ali za velike promjene cijene MWh zarauje novac.
- ograniavajui tip ugovora slian predhodnom tipu ugovora izuzev da trgovac kupuje call i
put opcije u kojima su definirane razliite cijene MWh u vremenskom periodu njihove
realizacije. Opcija tipa call u trenutku kupovie ima cijenu MWh iznad trine cijene a opcija
tipa put imaju cijenu MWh u trenutku kupovine ispod trine cijene. Ovim tipom ugovora
titimo se od ekstremno visokih cijena MWh.
- zatvoreni tip ugovor (collar) obuhvata kupovinu i prodaju neke opcije ugovora.
8. Aukcije
Aukcija maksimizira stvarni ukupni dobitak ( i prodavca i kupca). Sistem aukcije minimizira
trokove proizvodnje, kod date potronje, i maksimizira vrijednost kupljenih kWh potroaa,
kod date proizvodnje elektrine energije. Osnovni cilj aukcije jeste da se da zamaha
konkurentnosti. 1996.-te godine William Vickrey je dobio Nobelovu nagradu iz oblasti
ekonomije, za svoj rad na problemu aukcije. Kada se govori o pravilima aukcije, treba
razmotriti sluaj dizajniranja TEE konkurentske strukture, te sluaj dizajniranja TEE
monopolistike strukture. Konkurentska struktura podrazumijeva vie malih ponuaa u
odnosu na trite, a ako su ponuai veliki u odnosu na trite tada je rije o monopolistikoj
strukturi.
Zato se primjenjuje sistem aukcije u mnogim tritima? Naime, trite koje radi na principu
plaeno-koliko-je-i-nueno, biti e efikasno samo onda ako kupac sa visokom ponudom ima
ili ostvaruje najveu korisnu (dobitnu) vrijednost kupljenog dobra (MWh), i ako prodavac sa
niskom ponudom ima najnie trokove proizvodnje.
Svi uesnici trita koji izlaze na trite sa ponudama prodaje i kupovine sa cijenama niim od
trine, obaviti e transakcije sa onim koji imaju cijene iznad trine cijene. Samim time
njihov neto dobitak e biti manji, a posljedino, i cjelokupna drutvena vrijednost biti e
manja. Ovakav nain obavljanja transakcija bio bi efikasan samo onda, ako bi prodavci i
kupci nudili da prodaju i kupe proizvod po cijenama koje su jednake njihovim stvarnim
trokovima (za prodavce) i vrijednostima (za kupce).
U cilju dizajniranja efikasnog trita, sistem aukcije se jo davno razvio, u osamnaestom
stoljeu. Naime, Sotheby je ustanovljen 1744. godine, a neto prije je Adam Smith dao
osnovne postavke ekonomije. Ali za aukcije se zna jo i mnogo ranije. Tako, babilonci su
koristili aukcije za svoja poljoprivredna dobra, 500 godina prije nove ere, a budisti su je
koristili u 17. stoljeu.
Sistem jednostrane aukcije moe se podijeliti u etiri tipa:
engleska aukcija: kupci poinju sa najniim cijenama ponuda za kupovinu. Zatim se korak
po korak cijene ponuda podiu. Najvia ponuda pobjeuje i pobjednik plaa poslednju
prihvaenu cijenu po ponudi za kupovinu.
Vickrey-eva aukcija (aukcija druge cijene): kupci isporuuju kovertirane ponude, a
pobjednik plaa cijenu dobra po cijeni najvie izgubljene ponude.
Holandska aukcija: aukcionar (onaj ko vodi aukciju) starta sa veoma visokom cijenom i
postepeno sniava cijenu. Prvi kupac koji prihvati ponuenu cijenu pobjeuje i plaa tu
cijenu.
Kovertirani sistem aukcije (aukcija prve cijene): kupci isporuuju kovertirane ponude, a
pobjednik je onaj koji je nudio najviu cijenu i on plaa MWh po toj cijeni koju je nudio.
Sva etiri tipa aukcije mogu se posmatrati i u obrnutom pravcu aukcije, kada govorimo o
prodaji proizvoda umjesto kupovine. Npr., kod engleske aukcije prodavci startaju sa
ponudama visoke cijene. Zatim postepeno smanjuju cijene sve dotle dok ima ponuda. Ona
ponuda koja ostaje sama na aukciji (najnia ponuda od svih prethodno datih) pobjeuje, a
prodavac prodaje po toj cijeni. Prema tome, sve reeno za aukcije kupovine, vai i za aukcije
prodaje, samo u suprotnom smjeru.
Postoje dva motiva za kupovinu: za vlastitu upotrebu ili za preprodaju. U prvom sluaju,
vrijednost kupljenog dobra je privatna vrijednost kupca, a u drugom sluaju, vrijednost dobra
je cijena za koju ono moe biti ponovno prodano.
Kljuni rezultat teorije aukcije je teorem ekvivalencije prihoda, koji kae da sva etiri tipa
aukcije e proizvesti isti prihod (istu korist) ako kupljeni proizvod nije za preprodaju, tj.
Ako se na aukciji prodaje vie MW-nih blokova snage, onda naravno, postoji i isti toliki broj
pobjednika (onih koji e prodati svoju energiju u svakom sluaju mada postoje sluajevi
kada netko od proizvoaa ne eli prodati svoju energiju, ekajui bolju cijenu ili traei neki
drugi vid svoga djelovanja na tritu). Ukoliko se aukcija odvija po principu druge cijene, svi
pobjednici su plaeni po priblino istoj cijeni, ali ukoliko se aukcija odvija po principu
kovertiranih ponuda (po principu prve cijene) onda svaki ponua dobiva onoliko koliko je i
nudio (naplati-kao-to-si-i-nudio tip aukcije).
Ekonomisti nazivaju kovertirani tip aukcije diskriminatorskim. Meutim, regulatorna
komisija Californije ukazuje na injenicu da ovaj tip aukcije rezultira u niim cijenama MWh.
Takoer, komisija svojom studijom pokazuje da sistem aukcije po principu plaeno-koliko-inueno, uzimajui u obzir teorem ekvivalentnog prihoda, ne dovodi u opasnost prihod
elektrana, odnosno, prosjena cijena MWh bi bila ista.