1

METAFIZIKA

SPOZNAJA O BIU KAO BIU

-

time se bavi metafizika / ontologija.

metafizika = iznad iskustva. Rije potjee od Andronika (1.st.pr.Kr.) koji je tako
nazvao Aristotelove knjige (sam Aristotel ih naziva prva filozofija).

metafizika kao studij zadnjih uzroka, prvih i najuniverzalnijih principa

stvarnosti i zato obuhvaa svu stvarnost i time se razlikuje od
pojedinih znanosti.

metafizika studira bie (ENS) kao bie, njegove vlastitosti i uzroke;

dakle bia ukoliko jesu = to bie je formalni objekt metafizike (dok je
cjelokupna stvarnost materijalni objekt metafizike).
svako bie ima bitak (ESSE) kao vlastitost. Bitak je ono najtemeljnije
(konstitutivni in bia), pa je ono temeljni objekt metafizike.

kroz cijelu povijest filozofije je naglaena napetost bie bitak (to Heidegger
naziva ontolokom razlikom)
OSNOVNI METAFIZIKI POJMOVI

ENS bie
ESSE bitak
ESSENTIA bit
EXISTENTIA
- opstojnost

ovjek
Misli
Osjea
ivi

Galeb
Osjea
ivi

Drvo
ivi

kamen

Jest

Jest

Jest

Jest

BIE = najuniverzalniji pojam (obuhvaa sve rodove stvarnosti). Temeljni objekt

metafizike. Metafizika promatra bie kao bie u 3. stupnju apstrakcije.

BITAK = unutarnji princip bia po kojem bie dobiva egzistenciju / opstojanje.

Ono je vlastitost ili in bia (sv. Toma). Bie nije bitak, nego ima bitak, pr. dua
formira tijelo i daje mu ivot).

BIT = unutarnji princip bia po kojem je bie upravo to to jest glavni sadraj
bia, kojeg zahvaamo umom. Bit ini da neka stvar jest ono to jest.

OPSTOJNOST = posljedica posjedovanja bitka.

Bie nije mogue definirati jer nije rodni pojam (ne moemo mu dati
nikakvu razliku). Ono je analogni pojam (analogno kao slaganje oblika

METAFIZIKA

koji su po svojim osnovnim obiljejima slini), jer izrie svu stvarnost

objekta na kojega se predicira.
-

analogija atribucije = izraava isto s obzirom na predmet i razliito s

obzirom na relaciju s tim predmetom (pr. zdrav = zdrav ovjek,
zdrava hrana).
analogija proporcionalnosti = izraava slinost odnosa meu
razliitim subjektima (pr. 2:4 = 3:6).

VRSTE BIA: realna, mogua, idealna.

Metafizika se bavi realnim biima (ens actualis) = ona bia koja je

Bog htio.

mogua bia = ono to ne postoji, ali moe postojati. O tim je biima

mogue govoriti samo ako postoji Apsolutno bie, jer je samo pomou
takvog bia mogu prijelaz iz nebitka u bitak.
Izvanjska se mogunost bazira na uzroku koji je kadar neto proizvesti.
Nutarnja mogunost je onaj karakter po kojem neka stvar moe biti.
Temelj nutarnje mogunosti je princip neprotuslovlja, te boanska bit.

Idealna bia = bie ije je bitak tek miljen (pr. krilati konj).

METAFIZIKA

NAELO NEPROTUSLOVLJA prvo naelo bia i miljenja

- pretpostavka istinitosti ostalim sudovima.
- temeljni uvjet bia / stvari ne mogu biti protuslovne.
- to se naelo spoznaje naravno i spontano (poevi od iskustva).
- ono je neposredno oito (ne dokazujemo ga od neke prethodne istine).
- negiranje ovog naela znai odbacivanje ikakvog znaenja jezika.
Ipak, ovo naelo negirale su razne kole: Heraklit, sofisti, skeptici, dijalektizam,
povijesni relativizam = oni stvarnost svode na isto nastajanje (nita jest, sve se
mijenja).

1. logiki zakon = razum ne moe spoznati kontradiktorno bie ( mogue je

neto kontradiktorno tvrditi, ali nije mogue razumski shvatiti).
Osobito je vano u metafizici, jer je temeljni sud o biu.

1. metafiziki zakon = jer se odnosi izravno na bitak stvari.

OSTALA PRVA NAELA UTEMELJENA NA NEPROTUSLOVLJU

1) naelo iskljuenja treega

2) naelo identiteta
(bie je bie, ono to jest, jest ono to jest, bie jest, nebie nije)

NAELA KOJA NISU PRVA U STROGOM SMISLU

ve pretpostavljaju neproturjenost i imaju ogranieno znanje.

1) naelo uzronosti svaki uinak ima svoj uzrok

2) naelo finalnosti svako djelovanje djeluje prema nekom cilju

METAFIZIKA

NAELO UZRONOSTI i UZROCI

-

ovo naelo je po vanosti odmah iza naela neprotuslovlja.

Sve to ima bitak po participaciji, uzrokovano je od onoga to je po

biti.
Uzrok = poelo koje utjee na bivstvovanje drugog bia.
- taj uzrok ne moe proizvesti uinak vei od samoga sebe.

1) nutarnji uzroci
a) materijalni (causa materialis) = uzrok kao materija iz koje je neto nainjeno.
b) formalni (causa formalis) = uzrok kao nutarnja forma stvari koja aktualizira
odreenu materiju.

2) vanjski uzroci
a) proizvodni (causa officiens) = uzrok kao djelatnik koji ini da forma izroni iz
materije.
b) finalni (causa finalis) = uzrok kao cilj prema kojemu djelatnik tei (svrha kao
uzrok drugim uzrocima).

pravi uzrok = per se

akcidentalni uzrok = per accidens (onaj, ukoliko je postignut uinak izvan
vlastite svrhe).

METAFIZIKA

TRANSCENDENTALNI i KATEGORIJALNI ASPEKTI BIA

Metafizika struktura bia
Temeljni naini / svojstva bitka su:
1) supstancija = trajna podloga neke stvari
u svakoj stvari je 1 supstancija
2) akcidenti = drugotne i promjenjive perfekcije i mnoge akcidentalne oznake

Skolastici:
supstancija je bie koje ne pretpostavlja drugo bie.
Odreuje temeljni sadraj stvari (ini da stvari budu to jesu) i zato je vanija.
akcidenti su bia koja pretpostavljaju drugo bie koje ve ima svoj prvotni bitak
Oni su tek modifikacije.
-

u stvarnosti nema niti akcidenata bez supstancije, niti supstancije bez

akcidenata.

(Jedino je Bog iznimka on je jednostavni Bitak)

U biu postoji jedan bitak (actus essendi), tj. onaj od supstancije i

zahvaljujui tom bitku realni su i akcidenti kojima manjka vlastiti bitak.
Spoznaja zapoinje od osjetnih akcidenata, koji nas odvode do spoznaje
biti.
PREDIKATI / KATEGORIJE

supstancija i akcidenti su temeljni naini bitka na koje se svodi

cjelokupna stvarnost.
predikati / kategorije su najopenitiji iskazi o biu.

Po Aristotelu imamo 1 supstanciju i 9 akcidenata (kvantiteta, kvaliteta, relacija,

mjesto, vrijeme, poloaj, stanje, akcija i pasija).
Kant govori o 12 kategorija kojima shvaamo stvarnost.

Supstancija je temelj ostalim kategorijama i temelj svakog bia.

Ona je sloena od biti i bitka, a koji se meusobno odnose kao zbiljnost i
mogunost.
Forma zbiljnost determinira materiju mogunost i daje joj odreen stupanj
bitka po kojem svi njeni dijelovi ostaju meusobno povezani.

Materije su te koje omoguuju postojanje mnotva jedinki iste vrste.

(postoje i duhovne supstancije, a one su forme bez materije / pr. aneli)

METAFIZIKA

Subzistentni subjekt
je konkretno bie sa svim svojim perfekcijama.

(tu se ujedinjuju svi elementi;

supstancija akcidenti; materija forma; bit bitak
u subzistentnu / samostojnu cjelinu)

Taj je subjekt individualan, samostojan i jedinstven!!

Sv. Toma = def. osobe: Individualna supstancija razumne naravi.

TRANSCENDENTALNI VIDICI BIA

-

to su oznake koje pripadaju svakom biu ukoliko jest.

7 transcendentalnih pojmova:
bie, jedinstvo, stvar, neto, istinitost, dobrota, ljepota.

- imaju istu univerzalnu irinu kao i sam pojam bia.

pr. dobro se ne suava samo na supstanciju, nego se nalazi i u svim ostalim
rodovima (kvantiteti, kvaliteti, djelovanje.).
-

transcendentali su zajednike vlastitosti svakom biu (no nisu sinonimi

bia, ve se oni analogno pripisuju;

pr. pojam bie se analogno pridaje Bogu i stvorenju.

(izmeu Boga i stvorenja postoji slinost; no Bog je po esenciji, dok su stvorenja po
participaciji).

PREDIKATNI VIDICI BIA

- izriu posebni nain bitka.
pr. biti velik (kvantitet)

Predikatni se pojmovi odnose na samo jedan red stvari.

- na podruju predikata bie se na analogan nain pridaje supstanciji i
akcidentu