II.

SVIJET

FILOZOFIJA
• Mnoštvo svega (svijeta) treba svesti na
jedno temeljno načelo ili supstanciju
• MONIZAM – ontološko stajalište prema
kojem se u temelju svih pojedinačnih bića
nalazi jedno načelo na koji se sva ona
mogu svesti
• MATERIJALISTIČKI MONIZAM – u
temelju svega je materija (pratvar)
• IDEALISTIČKI MONIZAM – u temelju
svega je nematerijalni princip (ideja)
• Filozofi 7. i 6. st. pr. Kr. predsokratovci
bave se počelom, principom svega (arhe)
• TALES – voda (hydor, hydatos)
• ANAKSIMEN – zrak (aer, aeros)
• ANAKSIMANDAR – neodređeno (apeiron)
• HERAKLIT – 4 elementa
• DEMOKRIT I LEUKIP – ATOMISTI

• materijalistički filozofi
 PLATON
• sve postojeće se da razvrstati u 3 razine
• IDEJE (nematerijalne, nepromjenjive,
vječne) – bitna svojstva (bit pojma – ono
što čini neki pojam)
• POJEDINAČNA BIĆA – materijalna i
stvorena – stvorena tako što je njihov
tvorac oponašao ideju bića iz vanjskog
svijeta
• pojedinačna bića imaju akcidentalna
(slučajna) i individualna svojstva
• PR. ideja je kao kalup za kolače prema
kojem tvorac stvara mnoštvo kolača koji
se međusobno razlikuju, ali imaju istu bit
• kako nastaje priroda, tj. prvi čovjek, prvi
zec, prvi kamen????
• DEMIURG – stvara prirodu i čovjeka –
Bog stvoritelj
• UMJETNOSTI – treće od istine, treće
nakon prirode
 ARISTOTEL
• za Aristotela bitna, opća svojstva postoje u
samim predmetima, bićima
• smatra kako je Platon okrenuo stvari počevši od
ideja prema konkretnim predmetima
• “Drag mi je Platon, ali draža mi je istina”
• SUPSTANCIJA – nepromjenjiva, trajna osnova
postojećega
• za Aristotela je supstancija nepromjenjivi temelj
(identitet) pojedinačnog bića kao oblikovane
materije
• supstancija je neko konkretno pojedinačno biće,
ono čemu se mogu pripisati različita svojstva i
koje se razlikuje od drugih bića, drugih
supstancija
• pr. moja knjiga iz filozofije razlikuje se od svih
drugih knjiga filozofije (izlizana od čitanja, neki
dijelovi podctrani, piše moje ime na koricama...)
• supstancije imaju svoju FORMU I MATERIJU
• supstancije su oblikovane forme
• MATERIJA – ono od čega su supstancije
sačinjene
• FORMA (BIT) – bitna svojstva supstancije, znači
ne nužno njegov izvanjski oblik
• pr. za stol je bitan njegov izvanjski oblik kao
forma (ploha položena na nešto što ju drži iznad
tla), dok za čovjeka bitno svojstvo njegova duša
• ARISTOTELOVE KATEGORIJE
• svakoj supstanciji možemo pripisati 9 vrsta
svojstava
• Aristotel govori o 10 kategorija ili najopćenitijih
pojmova kojima želi obuhvatiti sve postojeće
• svaka supstancija može se svrstati u barem
jednu kategoriju
• SUPSTANCIJA, KVALITETA, KVANTITETA,
RELACIJA, VRIJEME, MJESTO, POLOŽAJ,
STANJE, DJELOVANJE, TRPLJENJE
• čak i najapstraktnije supstancije možemo svrstati
u kategorije, pr. Bog (ne znamo ima li protežnost
u smislu prostora i vremena, položaj, kvalitetu ni
kvantitetu, ali možemo tvrditi njegovu
supstanciju – vječan, beskonačan, prvi pokretač)
• ZADATAK - sa str. 68 prepisati kategorije
i odgovoriti na pitanja pojedine kategorije
na primjeru supstancija – PTICA, STOL

• ARISTOTELOV FILOZOFSKI SUSTAV

• prepisati sa str. 68 i naučiti podjelu
 ARISTOTELOVO UČENJE O
UZROCIMA
• za Aristotela, objasniti supstanciju znači otkriti njene
uzroke
• postoje 4 uzroka
• 1) materijalni uzrok (causa materialis) – nešto od čega je
supstancija načinjena, građena
• 2) formalni uzrok (causa formalis) – njegova bitna
svojstva
• 3) uzrok kretanja,djelatni ili proizvodni uzrok (causa
efficiens) – ono što je stvorilo, pokrenulo supstanciju
• 4) finalni uzrok, svršni uzrok (causa finalis) – zbog čega
supstancija postoji
• 1 i 2 su nutarnji uzroci (postoje u samom biću), 3 i 4 su
vanjski uzroci (postoje zbog nekoga ili nečega)
TELEOLOŠKA SLIKA SVIJETA
• grč. telos – svrha
• Teleologija – sve što postoji ima neku
svrhu ili nečemu teži
• pr. Boga – materijalni uzrok –čista materija
bez oblika, formalni i finalni uzrok proizlazi
iz čiste forme (nematerijalan, stoga stvara
materiju), finalni uzrok (nepokrenuti
pokretač, svrha mu je stvaranje,
aktualizacija postojećeg)
 PREGLED MONISTIČKIH
GLEDIŠTA
• Prvi filozofi smatrali da objasniti svijet znači
pronaći njegovo počelo (arche)
• Tales – voda (hydor, hydatos)
• Anaksimen – zrak (aer, aeros)
• Anaksimandar – neodređeno (apeiron)
• Heraklit – kosmos
• Demokrit, Leukip – atomi
• Platon – ideje
• Aristotel - supstancije
• Hegel – ideja koja je imanentna bićima
(nalazi se unutar pojedinačnih bića)
• za razliku od Platona za koga su ideje
transcedentne biti svega – izvan
pojedinačnih bića
• Nietzsche – voluntarizam – u temelju
svega postojećeg nalazi se neka vrsta
volje (energije) koja sve prožima i sve
pokreće
 DUALISTIČKI POGLED NA
SVIJET
• DUALIZAM – ontološko gledište prema
kojem su u temelju bića (svega) DVA
međusobno neovisna principa – jedan
materijalne, a drugi nematerijalne prirode
RENE DESCARTES (1596. -1650.)
• No ja priznajem samo dvije najviše vrste stvari:
jedno su duhovne ili misaone, tj. one koje
pripadaju duhu ili misaonoj supstanciji, a drugo
su materijalne ili one koje pripadaju protežnoj
supstanciji, tj. tijelu. Spoznavanje ili htijenje
pripadaju misaonoj supstanciji. Protežnoj pak
supstanciji pripada veličina ili protezanje u
duljinu, širinu i visinu, pa oblik, kretanje, položaj,
djeljivost pojedinih dijelova i tome slično.
• Descartesova SUPSTANCIJA – samo ono što je
samo sebi uzrokom (causa sui), a to je Bog –
najviša supstancija
• prema Descartesu ipak možemo rabiti pojam
supstancija i za ono što za svoje postojanje
treba Božju pomoć
• po Descartesu postoje dvije supstancije –
tjelesna (atribut – protežnost, prostornost) i
misaona (atribut – mišljenje)
• Atributi – bitna svojstva
• tjelesna supstancija – res extensa
• misaona supstancija – res cogitans
• POJEDINAČNA BIĆA SU MODUSI, OBLICI ILI
JEDNE ILI DRUGE SUPSTANCIJE
• sva materijalna bića (stol, građevine...) su
modusi tjelesne supstancije, materije
• sva nematerijalna bića (ideje) su modusi
misaone supstancije
• kako su supstancije međusobno odvojene tako
ni ne mogu djelovati jedna na drugu
• PROBLEM ČOVJEKA KAO MISAONOG I
TJELESNOG BIĆA!!!!
• Descartes shvaća da čojek ima i duh i tijelo –
kako spojiti nespojive supstancije???
• RJEŠENJE: EPIFIZA – žlijezda koja poput
mosta povezuje čovjekov duh i tijelo
• kako dolazi do tog rješenja – Descartes živi u
doba proučavanja kirurške medicine (poznaje
anatomiju čovjeka)
 BARUCH DE SPINOZA (1632. –
1677.)
• nastavlja na Descartesov dualizam i nastoji odgovoriti na
probleme dualizma
• supstancija je causa sui (kao i Descartes)
• međutim, postoji samo jedna supstancija – BOG ILI
PRIRODA (Deus sive natura)
• prema tome gledištu Spinoza je monist
• pojedinačna bića su modusi supstancije, a svijet
(priroda) kao cjelina svih modusa supstancije je identičan
Bogu
• NATURA NATURANS – je Bog ili priroda koja stvara
• NATURA NATURATA – stvorena priroda, cjelina svega
• PANTEIZAM – učenje po kojem su Bog i
svijet identični, a sve što postoji je neki
aspekt Boga
• PROBLEM DESCARTESOVOG
DUALIZMA – Spinoza rješava svođenjem
supstancija na jedan princip Deus sive
natura
• supstancija je identična svijetu, pa ima i
sve atribute, dok ljudski razum vidi samo
dva - mišljenje i protežnost
 ŠTO SE ZBIVA U SVIJETU?
• HERAKLIT
• DEMOKRIT
• PARMENID
• ZENON
• ARISTOTEL
• HEGEL – DIJALEKTIKA
• NIETZSCHE