Funkcionalna hrana za sportiste

Seminarski rad

Mentor: zeljko joksimovic

Studenti: Jelena tomasevic

Leontina vukomanovic
Dara Bubamara

Sarajevo, februar 2015.

Sadraj
1Uvod

1.1Funkcionalna hrana- definicija

2Energija i sportske potrebe

2.1Prehrana sportista

3Funkcionalna hrana za sportiste

3.1Ispitivanja supstanci

3.2Sportska pia

3.3L-karnitin

3.4Kofein

3.5Vitamin C kao funkcionalna hrana

3.6Leucin i glutamin

10

4Zakljuak: Zakoni i budunost

10

5Literatura

11

Saetak

Funkcionalna hrana je ona iji sastojci djeluje pozitivno na jednu ili vie funkcija organizma
unaprjeujui opte stanje osobe ili smanjujui rizik za obolijevanjem od odreene bolesti.
Odnosno to je bioloki aktivna hrana koja utie na odreene tjelesne funkcije te potpomae
ouvanju zdravlja. Sve vie raste interes za razvijanjem ove grane nauke meu sportistima
kojima nije cilj unaprjeenje zdravlja ve poboljanje performansi. Veliki broj proizvoda se
moe nai na tritu meutim problematika nastaje kada se uporede reklamirani efekti i stvarni
uinci te hrane. Nije rijetkost da su ovakvi proizvodi samo rezultat dobrog marketinga dok
stvarnih uinaka, osim eventualnog placeba, nema. Ciljevi seminara: definisati pojam
funkcionalne hrane sa posebnim osvrtom na energetske potrebe sportista te supstance koje
sportisti koriste, ukazivanje na postojeu problematiku te prikaz odreenih supstanci koje se
koriste i njihova namjena.

Kljune rijei: funkcionalna hrana, sportisti, performanse, karnitin, energetski metabolizam

1.0.

Uvod

Prehrana podrazumijeva podmirenje energetskih potreba koje zahtijeva organizam. Dakle

namirivanje organizma potrebnim proteinima, kalorijama, ugljenim hidratim, mineralima,
vitaminima. Prehrana ima izuzetan znaaj u odranju homeostaze, dinamike ravnotee koja
vlada u tijelu. Ona je osnov fizikog te mentalnog zdravlja te nam daje dovoljne koliine energije
za obavljanje svakodnevnih obaveza. Prehrambena filozofija danas govori o tri pravca kada je u
pitanju ova tematika. Naime govori se o esencijalnoj hrani koja nam omoguava opstanak, zatim
se govori o esencijalnoj hrani koja nam omoguava odlino zdravstveno stanje trea kategorija je
esencijalna hrana koja omoguava sportistima dostizanje vlastitih maksimuma u oblasti u kojoj
treniraju. Pravac koji nas trenutno najvie zanima jeste ovaj vezan za sportiste. Ovaj pravac se
danas i najvie istrauje sve sa ciljem ostvarenja sportskog obrasca bolje, jae, vie. Zbog toga se
u ovoj grani prehrambenih istraivanje najdalje dolo i svakodnevno svjedoimo novim
saznanjima. Dananji tempo koji se namee sportistima ne dozvoljava greke kako u trenanom
procesu tako i u ishrani. Pad sposobnosti kod osoba koje nisu profesionalni sportisti za 20-30%
ne predstavlja nikakvu alarmantnu situaciju meutim u profesionalnom sportu to znai itekako.
Zbog toga svaki ozbiljan sportista ima tano odreene obroke u smislu preciznog odnosa unosa
masti, bejlanevina i ugljikohidrata, takoe precizno utvreno vrijeme kao i frekvencu uzimanja
obroka, odreeno uzimanje dodataka ishrani, varijacije u unosu koliine odreenih namirnica u
zavisnosti od sezone te maksimalna kontrola unosa nekih namirnica u specifinim sportskim
disciplinama(kontrola teine, hidracija i sl.). (1)
1.1.

Funkcionalna hrana- definicija

Najjednostavnije definicija funkcionalne hrane jeste da je to ue u koje se ulijevaju dvije rijeke,

jedna hrane i druga zdravlja. U ovim burnim vremenima kada smo, ini se vie nego ikad,
izloeni stresu funkcionalna hrana sve vie dobija na znaaju. Ne samo da se njen potencijal
istrauje i koristi u sportske svrhe ve sve vie pojam funkcionalne hrane ulazi u svakodnevnicu.
U funkcionalnu hranu ubrajamo: probiotike, dijetetske napitke, vitaminizirane pripravke, vode s
dodacima, biljne masnoe, prebiotike, antioksidanse itd. Bitna stavka jeste da su ovo ekoloke
namirnice to znai da minimum 95% sastojaka mora biti prirodno. (2)
Ukoliko pomatramo podrobnije datu temu moemo rei da je funkcionalna hrana ona iji sastojci
djeluje pozitivno na jednu ili vie funkcija organizma unaprjeujui opte stanje osobe ili
smanjujui rizik za obolijevanjem od odreene bolesti. Odnosno to je bioloki aktivna hrana koja
utie na odreene tjelesne funkcije te potpomae ouvanju zdravlja. Brojne studije su pokazale
da ispravan unos namirnica doprinosi ouvanju zdravlja i pomae u prevenciji bolesti kao to su
dijabetes melitus, hipertenzija, osteoporoza, hiperlipidemija, srana oboljenja itd. Funkcionalna
hrana je trend danas u razvijenim zemljama tako da imamo dva termina koje sve ee
susreemo u literaturi a to su phytochemicals ili nutraceuticals, tj. napola hrana - napola
lijek. Klasian primjer je AB kultura koja se danas koristi kao svakodnevna namirnica. (3)
Tabela 1. Funkcionalna hrana, aktivne komponente i funkcije (3)

2.0.

Energija i sportske potrebe

Sport zahtijeva velika odricanja i totalnu posveenost. To esto ukljuuje nadljudske napore koji
pomijeraju granice ljudskih sposobnosti stoga je i prehrana sportista morala pratiti korak sa
napretkom koji je ostvaren. Svaki sportista mora obezbijediti snagu, izdrljivost, ekspolozivnost,
brzinu, regeneraciju, oporavak, te pravilan unos tekuine. Za sve ovo je potrebna funkcionalna
prehrana u vidu ugljikohidrata, proteina, masti, tekuine te osnovnih nutritijenata. Za
svakodnevne aktivnosti a posebno kada govorimo o profesionalnom sportu potrebna je energija
za miie, za centralni nervni sistem kao i za odranje homeostaze tokom napora. Miii e
energiju dobiti iz masnoe, ugljikohidrata i djelimino proteina. Ove supstance se u organizmu
konvertuju u energiju koju mjerimo kilokalorijam(kcal) ili kilo dulima(kJ) pri emu je odnos
1:4,2 za kcal. Za maksimalan uinak iskoritavaju se ugljikohidrati iako jedan gram
ugljikohidrata daje energiju od 4 kcal za razliku od masti gdje jedan gram masti daje 9kkcal.

Zbog ovoga djeluje da su masti bolji izvor energije to je tano samo u sluaju dugotrajnog
napora jer masnoa tek nakon pola sata daje 20% energije. Poto je veina sportova uvjetovana
eksplozivnou i brzim reakcijama ugljikohidrati su u tom sluaju bitniji. Isto tako ne troi svaki
sport iste koliine energije za isto vrijeme to se moe vidjeti u tabeli broj 2. (4)
Tabela 2. Potronja energije tokom jednog sata izraena u kcal (4)

2.1.

Prehrana sportista

Tokom vjebanja troi se vie energije nego to je to inae, troi se energija na pojaani rad srca,
plua rade jaim intenzitetom, miii se kontrahuju jae i ee. Cilj prehrane je nadoknaditi
gubitke energije tako da osoba ne bi gubila tjelesnu masu. Koliina unesenih namirnica zavisi
prije svega od visine bazalnog metabolizma, stepena iskoritenosti namirnica kao i intenziteta
kretanja. Generalno se preporuuje unos ugljikohidrata, masti i bjelanevina u odnosu 4:1:1 a u
ekstramnijim sluajevima se ide i na 5:1:1. Cilj prehrane je osigurati dovoljne depoe energije
koji e trebati tokom sportskih takmienja pa se zbog toga unosi najvie ugljikohidrata. (5)
Bitna stvar koju treba napomenuti jeste da zbog intezivnog rada miia nagomilavanje
metabolikih proizvoda kisele reakcije dovodi do smanjenja alkalne rezerve u krvi i tkivima, te
dolazi do smanjenja funkcionalnih sposobnosti organizma.takoe takmienje je praeno velikim
gubitkom vode i mineralnih soli, naroito natrijum-hlorida, i vitamina, pa su zbog toga potrebne
organizma za vodom, mineralnim solima i vitaminima poveane u fazi aktivnog treninga i
takmienja.(6)
3.0.

Funkcionalna hrana za sportiste

Funkcionalna hrana predstavlja namirnice ili sastojke hrane koji se uzimaju svakodnsvno a koji
dovode do odreenih poboljanja u ljudskom organizmu. Sve vie raste interes za razvijanjem
ove grane nauke meu sportistima kojima nije cilj unaprjeenje zdravlja ve poboljanje
performansi. Veliki broj proizvoda se moe nai na tritu meutim problematika nastaje kada se

uporede reklamirani efekti i stvarni uinci te hrane. Nije rijetkost da su ovakvi proizvodi samo
rezultat dobrog marketinga dok stvarnih uinaka, osim eventualnog placeba, nema. esto se
navode pojedinani sluajevi kod kojih je uoen napredak meutim broj tih ispitanika je daleko
od broja koji je potreban da bi se nauno potvrdile navedene injenice. Tako neka namirnica
postane izuzetno popularna zbog toga to je koriste sportisti, na primjer banana u tenisu ili
biciklizmu koja se koristi kao dobar izvor ugljikohidrata(to je tano) i kao dobar izvor vitamina
K to nije tano jer banane ne sadre vie vitamina K od drugog voa niti unosom iste dolazi do
poveanja koncentracija vitamina K koje bi imalo znaajniji uinak na organizam. (7)
Razvoj saznanja o funkcionalnoj hrani doveo je do toga da se rade i uraenje su mnoge studije
koje se bave pitanjem izbora nutritijenata koji e dati optimalan energetski metabolizam, balans
tekuina te miinu funkciju. Kljuno pitanje je ono koje se odnosi na istinitost navoda o
reklamiranim benefitima koji se mogu proitati o tim proizvodima, odnosno da li je ostvareni
benefit signifikantan. Zbog toga su razvijene brojne metode koje su sponzorisane od stane
prehrambene industrije a sve s ciljem da se ispitaju efekti pojedinih nutritijenata i suplemenata na
metabolizam i uinak sportiste. Tokom prethodnog stoljea dolo je do znaajnih saznanja kada
je u pitanju ishrana sportista. Skandinavske studije su pokazale da proteini nisu glavni izvor
energije te se panja preusmjerila na ugljikohidrate. Nakon toga unos ugljikohidrata kao i
stvaranje depoa pred trening kao i pia sa karbohidratima i elektrolitima su ula u svakodnevicu
meu sportistima. Ovo je dalo novi pravac i u razvoju prehrambene industrije te se krenulo sa
proizvodnjom funkcionalne hrane koja je dovela do poboljanja performansi s tim da nije smjela
da uzrokuje bilo kakve probavne ili druge poremeaje. Druga ciljna taka je bio oporavak
sportiste, naalost otilo se i na crno trite i u doping. Danas je uobiajeno da vidimo kako neki
proizvodi nose na svom omotu slogane poput: vie energije, smanjenje gastrointestinalnih
tegoba, smanjenje tjelesne mase, poveanje miine mase, smanjenje bolova u miiima itd.
Esencijalno je ispitati ove tvrdnje naunim metoda te sprijeiti eventualne podvale. Treba ispitati
stopu pranjenja eluca, intestinalnu apsorpciju, pojava supstrata u krvi, kao i laboratorijska
ispitivanja tokom samog procesa vjebanja. Neka hrana se pokazala kao efektivnom a neka i ne.
Neke od ispitivanih supstanci su: kofein, l karnitin, kreatin, riboza, odreene amino kiseline,
antioksidansi, laktat, piruvat, glicerol itd. Mi emo prikazati neke od njih da bi upotpunili temu.
(8)

3.1.

Ispitivanja supstanci

Da bi potvrdili navedene tvrdnje potrebno je izvriti ispitivanja. Na primjer ukoliko elimo

ispitati navode o poveanju miine mase ili smanjenu tjelesne mase postoji nekoliko parametara
koji se prate i ispitivaju. U takve biomarkere spadaju, mjerenje miine mase takozvanom
cirkumfleksnom miinom mjerom, mjerenje miine mase kompjuterizovanom tomografijom,
mjerenje totalne miine mase(vaganjem pod vodom) te sinteza proteina mjerenjem markera kao
to su stabilne izo-oznaene aminokiseline kao to su glicin ili leucin. Isto tako postoje naune
metode kojima se utvruje djelovanje supstance na dehidrataciju odnosno hidraciju, sadraj

glikogena u miiima, gastrointestinalna tolerancija, oksidacija masti, oksidacija ugljikohidrata,

oteenje miia itd. Za sportiste je posebno vana performansa a ispitivanje zavisi od toga koju
performansu posmatramo, koji sport je u pitanju. Nema generalizovanog testa koji bi mogao
ispitati sve performanse. esto se poistovjeuje pojaani perfomans sportiste sa poveanom
izdrljivosti. S obzirom da su sportske sposobnosti nekada jako komplikovane uveanje ovih
karakteristika je teko ispitati te treba uzeti u obzir eventualne zbunjujue faktore. Takoe mala
unaprjeenja je nekada teko uoiti. Neki od testova su: Wingate test koji ispituje sprint
sposobnost sportiste i jako je pouzdan, izdrljivost se moe ispitati testom vremena iscrpljenja, a
testovi mogu biti i praenje varijabli sportiste tokom mea, utakmice ili slino, odnosno u
realnom ivotu. (8)
3.2.

Sportska pia

esto na sportskim terenima vidimo kako se piju neka pia udnih boja. Ona se uzimaju prije,
tokom i poslije nastupa sportiste sve sa ciljem poboljanja performansa te smanjenja uticaja
faktora koji dovode do stvaranja osjeaja umora a to je troenje rezervi ugljikohidrata i
dehidratacija znojenjem. Smatra se da umor nastaje kao posljedica djelovanja vie faktora kao i
signali koji sa periferije idu ka centralnom nervnom sistemu. Zbog toga se u sportska pia
ubacuju ugljikohidrati i elektroliti a sve sa ciljem da obezbijede rehidrataciju, sprijee
dehidrataciju, nadomjeste elektrolite te obezbijede supstrat. Zbog specifinosti svakog atlete
najbolje je praviti ove napitke ciljano prema metabolizmu i potrebama sportiste. (7)
3.3.

L-karnitin

L-karnitin je jedna od najzastupljenijih supstanci za koju se optepoznato zna da poboljava

uinak. Reklamira se kao supstanca koja topi masnou i utie na rast miia. Opskrbljuje
energiju te je posebno bitan za sportove izdrljivosti gdje titi spremnik ugljikohidrata. On
djeluje i na odbrambeni sistem kao intramitohondrijalni protuotrov. Zapravo je to proizvod koji
nastaje iz aminokiselina metionina i lizina. Ukoliko nema L-karnitina onda ne dolazi do
iskoritavanja masti te se iscrpljuju ugljikohidratni depoi te bre nastaje umor. D- karnitin postoji
ali se ne koristi jer je pokazao slabije dejstvo i toksicitet. Bitno je napomenuti da se L-karnitin
proizvodi u organizmu meutim nije dovoljno za sportiste te se zbog toga unosi oralno. Srce kao
i skeletni miii nisu u stanju sintetizirati ovu supstancu te ovise o egzogenom izvoru. Danas je
dokazano da L-karnitin ima pozitivno dejstvo i kod oboljelih od Alchajmera, sranih bolesnika,
angine, bolesti jetre itd. Studije su pokazale da je dovoljan unos od 2g za pozitivnu promjenu.
Za regulisanje tjelesne mase dovoljan je unos od 30mg po kilogramu tjelesne mase. Sportisti
uzimaju 1-2g dnevno tokom 14 dana jer su njihove potrebe poveane. Meutim ozbiljne naune
studije koja bi potvrdila sva navedena dejstva jo uvijek nema.(9)
Istraivanje u kome su uestvovali vegeterijanci i svatojedi(ljudi naravno), i to 16 prvih i 8
drugih respektivno ispitivalo je dejstvo L-karnitina. Tokom 12 sedmica primali su
suplementaciju od 2 grama L-karnitina. Prije suplementacije vegeterjanci su imali manju

koncentraciju karnitina za 10% ali podjednaku zastupljenost karnitina u skeletnim miiima kao i
omnivori(svatojedi). Glikogen, laktati, fosfokreatin te ATP su takoe bili u podjednakim
koliinama. Maksimalni uptake kisika takoe podjednak. Suplementacijom je dolo do
znaajnog poveanja koncentracije karnitina u plazmi i to 24% kod omnivora a 33% kod
vegeterijanaca. Poveala se i miina koncentracija kod vegeterijanaca ali nema pojaane
funkcije miia niti uticaja na energetski metabolizam. (10)
3.4.

Kofein

Kofein moe produiti vrijeme potrebno da se postigne granica zamora. to se vie uzima
djelovanje kofeina je slabije. Posljednja istraivanja pokazala su da, ako se konzumira u dozi 3-6
mg/kg tjelesne teine sat vremena prije dogaanja, kofein poboljava izdrljivost. Poveano
luenje mokrae, uzrokovano kofeinom, potie na gubitak tjelesne tekuine. 15 minuta nakon
konzumiranja kofeina, on se nalazi u krvi i dok god ga tamo ima, on djeluje! Kofein pojaava rad
srca i djeluje stimulativno na centralni ivani sistem. Za sportiste je pozitivno djelovanje
kofeina. Ali, takvo djelovanje relativno kratko traje (30-60 minuta), nakon toga nastupa
depresivna faza. Uzimanje vee doze kofeina ne popravlja, ve pogorava situaciju! to se ee
uzima, slabije djeluje. Neki strunjaci kau da postoji navika na kofein, a neki ga klasificiraju
kao slabu drogu! Umjerena doza kofeina je oko 250 mg/dnevno, to znai 3-5 alica jake kahve,
ali nema dugotrajan uinak. Nema nikakvih pokazatelja da su takve doze tetne. (11)
3.5.

Vitamin C kao funkcionalna hrana

Agrumi i sokovi od agruma su bogati odreenim brojem bioaktivnih spojeva. Antioksidantno

dejstvo i povezani benefiti su rezultat djelovanja ne samo vitamina C nego i drugih
fitohemikalija, posebno flavonoida. Tokom prerade soka, temperatura i kisik su odgovorni za
gubitak vitamina C. Netermiki dobijeni sokovi imaju vei udio vitamina C, ali je prizvodnja
preskupa. Kada se uva u metalnoj ili staklenoj ambalai vitamin C je stabilan, dok je u
plastinim bocama poluivot skraen. Limitirajui faktor za apsorpciju vitzamina C kod ljudi je
transcelularni aktivni transport u kojm askorbinska kiselina (AA)moe oksidirati u
dehidroksiaskorbinsku kiselinu (DHAA)koja se lake prenosi i onda reducirana u askorbinsku
kiselinu na dva naina. Biodostupnost askorbinske k. u prisustvu bioflavonoida daje
kontroverzne rezultate. Neki govore da flavonoidi ometaju apsorciju, dok je u nekim studijama
naeno da sintetske kiesline imaju manju dostupnost. DHAA ima istu aktivnost kao AA, pa se
prema nekima efekti zajedniki rezultat AA i DHAA. Ljudi su jedan od rijetkih vrsta koaj nema
enzim L-glukonolakton (GLO)oksidazu koji pretvara glukozu u vitamin C. Smatra se da je ovo
muatcija, koaj je uvjetovala preivljavanje kod primata, budui da GLO stvara toskini vodikov
peroskid.i visoka koncentracija AA i DHAA u nervnom tkivu je razlog zobgo kog su primati
izgubili sposobnost da sintetiziraju vitamin C. Oksidativni stres ima mnoge patoloke implikacije
na zdravlje, a AA moda igra glavnu ulogu u antioksidantnom balansu. Obilje citrusnih sokova u
meditreanskoj prehrani moe da obezbijedi dovoljne koliine vitamina C. (12)

3.6.

Leucin i glutamin

Svaki jai izvor proteina sadri leucin, esencijalnu aminokiselinu. Prema studijama koje su
sprovedene u Americi uzimanjem leucina odmah nakon treninga dolazi do ubrzavanja oporavka.
Miine elije generalno trebaju vrijeme za oporavak i to zna biti bolno meutim leucin to
mijenja. Naime leucin stimulie resintezu proteina i to prvu fazu, to je kozanao eksperimentima
na mievima pri emu je jedna grupa dobijala leucin a druga je bila kontrolna. Preporuke koje se
mogu nai govore o unosu preko 100 grama leucina dnevno kada su u pitanju sportiste,
preciznije ide 2 grama na kilogram tjelesne mase sportiste a najbolji izvor je sirutka. Glutamin sa
druge strane igra bitnu ulogu u metabolizmu miia kao i u imunom sistemu. Obzirom da se
glutamin proizvodi iskljuivo u miinom tkivu tu nastaje poveznica izmeu imunog sistema i
miia, naime on potpomae replikaciju elija imunog sistema. Glutamin se iscrpljuje u stresnim
situacijama kao to su naporni treninzi te pada snaga ali i imuni sistem. Ovo je potveno u
mnogim sluajevima kada sportisti nakon maratona obolijevaju od banalnih infekcija. Bitnost
glutamina je u tome to on slui kao energetska zakrpa zbog svoje sposobnosti konverzije u
glukozu. Zbog toga se daje glutamin kao antistresni faktor ali i kao preventiva od oboljenja. (13)
4.0.

Zakljuak: Zakoni i budunost

U skladu s oekivanjima potroaa, raste potranja za hranom koja ima navedenu

nutricionistiku i zdravstvenu deklaraciju. Ovo trite nudi atraktivne mogunosti zarade za
industriju i trgovinu. Pitanje je da li takva hrana ima zdravstvene uinke i da li opa populacija ili
odreene grupe zaista imaju korist od upotrebe takve hrane. Posebna regulacija je potrebna da bi
se definisali uvjeti validacije, komunikacija i efekata takve potranje. Unutranje trite EU
trenutno je regulisano fragmentisanim setom regulacija. Drave lanice imaju razliite
nacionalne regulacije koje se razlikuju.iz ovih razloga, Evropska komisija pokuava da stvori i
pone s primjenom zajednike regulative. Ovaj lanak razmatra glavne odnose zdravstvenih
oekivanja potroaa, javnog zdrastva, i industrijskih i komercijalnih interesa. U kontrastu prema
pristupu baziranom na proizvodu u drugim kulturama (Japan, Sj. Amerika), Evropa je odabrala
pristup zasnovan na nauci. Evropa je osnovala FUFOSE program (Functional Food Science in
Europe) koordinisanu od strane ILSI (International Life Science Institute). Razmatraju se osnove
prave funkcionalne hrane-kako identifiicrati korisne interakcije izmeu hrane i specifinih
tjelesnih funkcija i kako razumjeti mehanizme da bi se postavile hipoteze koje bi vodile
testiranjima na volonterima. Metodologija bazirana na biolokim markerima je razvijena, Evropa
je zatim osnovala PASSCLAIM program (Process for the assessment of scientific support for
claims on foods) iji je cilj identifikacija veze funkcionalnih efekata (normalne ili pojaane
funkcije) i zdravstvenog benefita ili smanjenog rizika od bolesti. Odabrani aspekti ovog 10ogodinjeg programa ilustriraju naunu bazu za Evropsku regulaciju prehrambenih zahtjeva i
takozvanih zdrvastvenih zahtjeva. Evropski parlament preferira jednostvanu proceduru putem
obavijesti, odbacujui profiliranje hrane na dobru i lou. Ovakvi politiki pritisci su posljedica

zahtjeva malih kompanija koje nemaju novane mogunosti finansiranja istraivanja. Ne postoji
dogovor kako odrediti nutricioni profil hrane. (14)
5.0.
123-

4-

567-

Literatura
Sekuli
D,
Prehrana-osnovni
pojmovi(2007.);
[online]
preuzeto
sa
http://www.kifst.unist.hr/~dado/index_files/P1.pdf dana 06.02.2015.
Medvedec V, to je to funkcionalna hrana(2011.); [online] preuzeto sa
http://hic.hr/zdrava-hrana62.htm dana 06.02.2015.
Jasic M, Bioloki aktivni sastojci hrane, dodaci prehrani, funkcionalna hrana i
fortifikacija hrane(2010.); [online] preuzeto sa http://bs.scribd.com/doc/211483057/MJasic-Uvid-u-aktivne-bioloski-aktivne-komponente-hrane#scribd dana 06.02.2015.
Naglic
V,
DODACI
PREHRANI
ZA
VRHUNSKE
SPORTAE
I
REKREATIVCE(2009.);
[online]
preuzeto
sa
http://vtsbj.hr/images/uploads/Prehrana_i_sport.pdf dana 06.02.2015.
Demir
M,
Prehrana
sportaa(2009.):
[online]
preuzeto
sa
http://vtsbj.hr/images/uploads/Prehrana_i_sport.pdf dana 06.02.2015.
Andjelkovic
J,
ishrana
sportiste(2010.);
[online]
preuzeto
sa
http://www.trcanje.rs/ishrana/ishrana-sportiste dana 06.02.2015.
R. J. Maughan, The sports drink as a functional food: formulations for successful
performance(1998.);
[online]
preuzeto
sa
http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?
fromPage=online&aid=794632&fileId=S0029665198000081 dana 06.02.2015.

8- Brouns F et al. Functional foods and food supplements for athletes: from myths to benefit
claims substantiation through the study of selected biomarkers(2002.); [online] preuzeto
sa http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12495460 dana 06.02.2015.
9- Ometli
M,
L-karnitin(2008.);
[online]
http://www.scribd.com/doc/205664528/Prehrana-i-Sport#scribd

preuzeto
dana 06.02.2015.

sa

10- Novakova N et al., Effect of L-carnitine supplementation on the body carnitine pool,
skeletal muscle energy metabolism and physical performance in male vegetarians(2015.);
[online] preuzeto sa http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25612929 dana 06.02.2015.
11- Kulier
I,
Kofein
i
sportai(2009.);
[online]
preuzeto
sa
http://vtsbj.hr/images/uploads/Prehrana_i_sport.pdf dana 06.02.2015.
12- Mart N1, Mena P, Cnovas JA, Micol V, Saura D., Vitamin C and the role of citrus juices
as functional
food
(2009.);
[online]
preuzeto
sa
http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19445318 dana 06.02.2015.
13- Kulier I, Ubrzavanje oporavka suplementima(2009.); [online] preuzeto sa
http://www.fitness.com.hr/prehrana/dodaci-prehrani/Ubrzavanje-oporavkasuplementima.aspx dana 06.02.2015.
14- Laplace JP, Health and nutrition claims made on food: what future(2006.); [online]
preuzeto sa http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17650751 dana 06.02.2015.