Professional Documents
Culture Documents
Mala Škola Budžeta
Mala Škola Budžeta
decembar 2007.
BUDET
Saa Smiljani
Muris Buli
Vesna Milas
Takoer, elimo se zahvaliti g-ici Naidi Trki, savjetnici za budete PKF-ovog projekta
Jaanje upravljanja javnim finansijama u BiH
ija je podrka i pomo u izradi ove broure bila od izuzetne vanosti.
SADRAJ
Uvodna rije
O budetu
Prilog
1. Izvodi iz Poslovnika o radu Skuptine Unsko-sanskog kantona
2. Programsko budetiranje
3. Uloga Parlamenta u budetskom procesu
Koritena literatura
UVODNA RIJE
Potovani,
Pred Vama je Budet, broura koju su Centri civilnih inicijativa (u nastavku CCI)
kreirali u svrhu informisanja i edukacije, namjenjena je prvenstveno graanima,
odnosno onima koji direktno ili indirektno uestvuju u izradi budeta u Federacije Bosne
i Hercegovine.
Kroz implementaciju projekta Graani i kantonalni parlamenti uvidjeli smo da u
veem broju sluajeva graani ne poznaju proces budetiranja niti naine na koje se
pojedinci, organizacije ili institucije mogu ukljuiti u procesu njegovog donoenja.
Razlog za takvu poziciju i ponaanje graana je u nedovoljno izgraenom osjeaju
vlasnitva nad budetskim sredstvima i nedostatku kompetencije.
Svaka pria o odgovornom troenju budetskog novca svoj poetak i kraj ima u
pravilnom shvatanju na koji se nain pravi i na koji nain se raspolae sredstvima
Budeta. Graani ak ne poznaju koje se njihove potrebe finansiraju sa nivoa opine,
koje sa kantona, koje sa entiteta, a koje sa nivoa drave. Samim tim nije im poznato
gdje trebaju uputiti zahtjeve za rjeavanje svojih potreba.
Pored sloene strukture vlasti BiH, slijedei razlog vezan za nepoznavanje
procesa budetiranja su promjene nadlenosti nivoa vlasti koje neminovno vode ka
promjenama naina finansiranja potreba.
Iz navedenih razloga esto se dogaa da budetski korisnici ne konkuriu za
dodjelu sredstava na vrijeme ili na kvalitetan nain.
Svojim informativno-edukativnim karakterom, o pojmu i karakteristikama budeta,
te opisom razliitih naina graanskog uea broura e biti od koristi svima koji
pokau interes i elju za ukljuenje u proces budetiranja.
S obzirom da je predstavljeno vie univerzalnih modela koji opisuju graansku
participaciju u procesu odluivanja, broura moe biti koritena na svim nivoima vlasti u
F BiH.
Broura takoer nudi odgovore na mnoga Vaa pitanja i probleme, kao to je
nain poveanja uea graana u procesu planiranja i kreiranja budeta ili kvalitetnija i
efikasnija komunikacija graana i predstavnika vlasti.
Prouavajui ovu brouru primjetit ete naa nastojanja da unaprijedimo
postojee mehanizme ukljuenja graana, a stimuliemo upotrebu dobrih rjeenja i
praksi koja vode u demokratiniji sistem kreiranja budeta.
Ovim elimo da u Bosni i Hercegovini to vei broj graana bude ukljuen u
procese budetiranja, odnosno donoenja odluka od znaaja za zajednicu.
S potovanjem,
Centri civilnih inicijativa
O BUDETU
Budet (eng. budget) novani predraun (plan) prihoda i rashoda odreene zajednice,
drave, ue politiko-teritorijalne jedinice, ustanove, organizacije, za odreeno godinje
razdoblje (budetska godina).
Rije budet potie od srednjovjekovne francuske rijei bougette to je deminutiv rijei
bouge koja znai kona torba, odnosno vreica. U engleskoj parlamentarnoj terminologiji ta je
rije oznaavala konu torbu u kojoj je ministar finansija u parlament donosio prijedlog o
prihodima i izdacima drave za idue razdoblje zato se i koristi kao naziv za plan prihoda i
rashoda u odreenom vremenskom razdoblju.
Budet kao dokument predstavlja plan (procjenu) prihoda i primitaka i utvrenog iznosa
rashoda i izdataka za razdoblje od jedne fiskalne godine, koje odobrava Parlament zakonodavno tijelo. Odnosi se na fiskalnu godinu, razdoblje od 1. januara do 31. decembra, i
vai samo za godinu za koju je doneen.
Svi javni prihodi i primici, ukljuujui i vlastite prihode korisnika budeta moraju biti
rasporeeni u budetu i iskazani po izvorima iz kojih potiu, a svi rashodi i izdaci moraju biti
utvreni u budetu i uravnoteeni s prihodima i primicima.
Iako je jedno od naelnih principa budeta ravnotea (tj. izbjegavanje suficita, dakle
vika prihoda nad rashodima, i deficita, dakle manjka prihoda nad rashodima), u stvarnosti se
esto desi da u toku godine budet postane neuravnoteen.
U sluaju suficita, viak sredstava se rasporeuje za smanjenje obaveza, za otplate
glavnice ili poveanje likvidnosti. U sluaju deficita, manjak se finansira se zaduivanjem u
zemlji ili inostranstvu ili smanjivanjem likvidnosti.
Ako se zbog vanrednih prilika i potreba u toku fiskalne godine doe do hitnih i
neoekivanih izdataka ili prihoda, mogue je ponovo uspostaviti ravnoteu snienjem
predvienih izdataka ili pronalaenjem novih prihoda, tj. rebalansiranjem budeta.
U pravnoj teoriji nema jedinstvenog stava da li je Budet zakon ili ne.
Budet je jedan od znaajnijih instrumenata preraspodjele nacionalnog dohotka, moe
se koristiti kao instrument finansijske i ekonomske politike ali i za ostvarivanje neke druge
politike (socijalne, zdravstvene, razvojne).
Veza budet politika se ogleda kroz tri aspekta:
a) Budet je najvaniji instrument politika Vlade,
b) Implementacija politikih ciljeva ograniena je dostupnou budetskih sredstava,
c) Budet zahtjeva donoenje politike odluke o najbitnijim prioritetima i odgovarajue
usmjeravanje sredstava u rjeavanje istih.
Osnovni principi budeta su: javnost, ravnotea, specifikacija (prihodi se prikazuju po
izvorima, a rashodi prema korisnicima), jedinstvo (u jednom dokumentu), potpunost, tanost i
prethodno odobravanje (nema prikupljanja i troenja do Odluke Parlamenta o usvajanju budeta
ili Odluke o privremenom finansiranju).
Transparentnost donoenja i troenja javnih budeta je osnova dobre uprave u dravi.
Bez javnih informacija o budetiranju gotovo je nemogue obezbijediti uee institucija
civilnog drutva, ali i graana u debatama oko donoenja budeta. Sa druge strane, odsustvo
transparentnosti direktno onemoguava proces nadgledanja troenja novca to otvara
mogunost pojave korupcije.
1
2
- planirani broj radnih mjesta i strukturu zaposlenih (za budetsku godinu i naredne dvije)
za koje se trae budetska sredstva u skladu sa smjernicama, zakonima i podzakonskim
aktima,
- obrazloenje finansijskog plana i predvienih potreba kako bi ministarstvo finansija
moglo izvriti pregled i analizu svih prijedloga budetskih korisnika,
- plan razvojnih programa po godinama svakog budetskog korisnika, a koji su utvreni
Dokumentom o srednjeronom planu razvoja, posebnim zakonima ili drugim propisima,
- plan nabavke stalne imovine koji obuhvata stalnu imovinu potrebnu za rad budetskog
korisnika,
- zakonske propise koji omoguavaju njegovu provedbu.
Informacije o programima budetskih korisnika, koje korisnici dostavljaju
Ministarstvu finansija u okviru Tabela pregleda prioriteta budetskih korisnika u maju, a koje se
revidiraju nakon to Skuptina usvoji ogranienje (plafon) potronje za budetskog korisnika,
sadre:
- strateki cilj budetskog korisnika i najvie odgovorno lice za budetskog korisnika,
- naziv programa i nadleni rukovodioc,
- opis programa (strateki i programski ciljevi) i aktivnosti koje se odnose na program,
- pravno uporite,
- potrebna sredstva za provoenje progama,
- potreban broj radnika za provoenje programa i
- procjenu rezultata, u smislu izlaznih elemenata (outputa), krajnjih rezultata (efekata) i
mjere efikasnosti.
Budetski zahtjevi
Nakon to korisnici dostave svoje Tabele pregleda prioriteta, Ministarstvo finansija
proslijeuje druge Budetske instrukcije korisnicima, koje se odnose na zahtjeve za dodjelu
sredstava iz budeta i rokove za podnoenje zahtjeva za dodjelu sredstava i ogranienja u
pogledu potronje.
Instrukcije sadre osnovni sadraj DOB-a i indikativnu gornju granicu rashoda za
narednu fiskalnu godinu za svakog budetskog korisnika, izvedenu iz DOB-a. Vlada uredbom
regulie koji prihodi su vlastiti prihodi i nain i rokove raspodjele.
Uz procjene prihoda i zahtjeve za odobrenje rashoda budetski korisnici podnose
odgovarajue analize ili obrazloenja. Kod kapitalnih projekata, u prvoj godini zahtjev mora
sadravati ukupni iznos izdataka projekta, fazni plan upravljanja projektom i procjene trokova
za svaku narednu godinu.
Nacrt Budeta
Ministarstvo finansija e razmotrit zahtjeve za budetskim sredstvima, predloiti
potrebne promjene budetskim korisnicima i izraditi nacrt Budeta te dostaviti vladi do
01. oktobra tekue godine.
Nacrt budeta obavezno sadri:
- detaljan prikaz svih javnih prihoda i izdataka budeta,
- prijedlog upotrebe budetskog suficita, odnosno izvore za finansiranje budetskog
deficita,
- funkcionalnu klasifikaciju izdataka budetskih korisnika u skladu sa metodologijom koju
propisuje ministar finansija,
- prihode i izdatke svakog budetskog korisnika u skladu sa prihodima i izdacima (po
kategorijama, potkategorijama i stavkama) klasifikacije raunskog plana.
U nacrtu budeta utvrditi e se i visina tekue rezerve koja ne smije prelaziti 3%
budetskih prihoda bez primitaka.
11
Prijedlog Budeta
Nakon razmatranja od strane Vlade, premijer podnosi prijedlog Budeta za slijedeu
fiskalnu godinu Parlamentu na usvajanje do 01. novembra tekue godine.
Prilikom usvajanja prijedloga Budeta raspravlja se samo o tom dokumentu i o
amandmanima (komisije, poslanici, klubovi).
Prijedlozi ovlatenih predlagaa o poveanju budetskih izdataka obavezno moraju
sadravati i mjere za poveanje prihoda ili smanjenje predvienih rashoda za isti iznos.
U dosadanjoj praksi vlasti su vrlo esto usvajale zakone i potpisivale ugovore koji su
stvarali nove budetske obaveze a da prethodno nisu bila osigurana novana sredstva.
Budet
Nakon usvajanja u Parlamentu (sa prihvaenim amandmanima), najkasnije do 31.12.
tekue godine, budet se objavljuje u slubenom listu, nakon ega se i primjenjuje.
Primjena Budeta se provodi strogo u skladu sa Zakonom o izvrenju budeta i
Zakonom o trezorskom poslovanju.
Privremeno finansiranje
Ako Parlament ne usvoji Budet prije poetka fiskalne godine, finansiranje se obavlja
privremeno, a najdue za period 01.01. 31.03. (I kvartal).
Parlament donosi odluku o privremenom finansiranju.
Sredstva sa kojima se raspolae po odluci ne smiju prei Budeta iz protekle godine.
Nastavljanje viegodinjih projekata, nabavka roba i usluga, odnosno nastavljanje
isplate sredstava za ove svrhe, doputeno je u skladu sa uslovima privremenog finansiranja, s
tim da je viegodinje finansiranje ili ovlatenje za budue obaveze odobreno u prethodnim
budetima.
Budet se mora usvojiti najkasnije 31. marta tekue godine.
Ukoliko se Budet ne usvoji do 31. marta, nee se realizovati rashodi u bilo koju
svrhu osim otplate zajmova, sve dok se budet ne usvoji.
Zakon o budetu Federacije BiH za predstavnike vlasti odgovorne u sluajevima
neusvajanja budeta nije predvidio sankcije u bilo kom obliku.
12
Rebalans Budeta
Ukoliko se u toku budetske godine zbog nastanka novih obaveza za budet ili promjena
privrednih kretanja poveaju rashodi i/ili izdaci, odnosno smanje prihodi i/ili primici budeta,
vlada moe, na prijedlog Ministarstva finansija, donijeti odluku o obustavljanju izvravanja
pojedinih rashoda i/ili izdataka u trajanju do 45 dana.
Mjerama privremenog obustavljanja izvravanja, vlada moe:
- zaustaviti preuzimanje obaveza i/ili,
- predloiti produenje ugovorenih rokova plaanja i/ili,
- zaustaviti preraspodjelu budetskih sredstava, potrebno radi preuzimanja obaveza.
Ako se za vrijeme provoenja mjera privremene obustave izvravanja budeta budet
ne moe uravnoteiti, vlada mora predloiti Parlamentu izmjene i dopune budeta, najkasnije u
roku od 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvravanja budeta.
Pored toga, ako prihodi porastu ministarstvo finansija moe takoer odluiti da zapone
sa postupcima izmjena i dopuna budeta.
Svaka izmjena i dopuna budeta vri se po istom postupku koji se primjenjuje kod
usvajanja budeta, to znai da budetski korisnici imaju pravo na preraspodjelu budetskih
sredstava.
Budetsko raunovodstvo
Budetsko raunovodstvo se zasniva na raunovodstvenim naelima: tanosti, istinitosti,
pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i pojedinanom iskazivanju poslovnih dogaaja,
te na meunarodnim raunovodstvenim standardima za javni sektor.
Informisanje javnosti
Objavljivanje u slubenim glasilima DOB-a, Budeta, Zakona o izvravanju budeta, kao
i svake izmjene i dopune budeta, zatim svakog koritenja tekue rezerve, kao i odluka o dugu,
jamstvima i zajmovima, u roku deset dana od dana njihovog donoenja je zakonska obaveza.
Tromjeseni, polugodinji i godinji izvjetaji o izvrenju budeta objavljuju se u slubenim
glasilima, u roku od deset dana od dana njihovog podnoenja, u skladu sa zakonom.
Zakon predvia i da se svi dokumenti navedeni prethodno, kao i mjeseni izvjetaj o izvrenju
budeta, objavljuju na slubenoj stranici Ministarstva finansija.
13
14
Rok
februar
februar
mart
01.05.
31.05.
juni
maj - juni
juni
30.06.
01.07.
01.08.
01.08.
01.08.
30.09.
20.09.
01.10.
01.10.
01.11.
01.10.
01.11.
01.11.
01.11.
31.12.
01.11.
31.12.
31.12.
31.03.
Rok
15 dana od
dana
njihovog
donoenja
31.03.
30 dana od
zavretka
izvjetajnog
razdoblja
60 dana od
zavretka
izvjetajnog
razdoblja
30 dana
nakon isteka
svakog
tromjeseja
tromjeseno
polugodinje
polugodinje
30 dana po
zavretku
obraunskog
perioda
28.02.
15.04.
15. 05.
30.06.
15
4. korak:
Dokument okvirnog
5. korak:
budeta
Poetna sektorska
ogranienja
2. korak:
Iskaz o srednjoronoj
makroekonomskoj i fiskalnoj
prognozi
Feb
Instrukcije za budetske korisnike br. 1
Pregled budeta i budetski kalendar
16
7. korak:
Rasprave budetskih
korisnika sa
Ministarstvom
finansija/Vladom
8. korak:
Konana budetska
ogranienja i
dokumentacija
programskog budeta
6. Korak:
Zahtjevi
budetskih
korisnika
3. korak:
Pregled prioriteta
budetskih korisnika
1. korak:
Instrukcije za pregled
budeta i budetski
kalendar
Juli
Instrukcije za budetske korisnike br. 2
Poetna budetska ogranienja i instrukcije za
izradu zahtjeva budetskih korisnika
10. korak
Usvajanje
budeta
na Parlamentu
9. korak:
Godinji budet i
pratea
dokumentacija
Okt
Instrukcije za budetske korisnike br. 3
Konana budetska ogranienja i instrukcije za izradu
dokumentacije programskog budeta/
planova potronje
Upuivanje zahtjeva
U periodu pripreme DOB-a je mogue upuivanje zahtjeva za finansiranje i
sufinansiranje nadlenim ministarstvima i Vladi od strane interesnih grupa, organizacija i
graana.
Takoer i u periodu pripreme nacrta budeta, kada svi budetski korisnici dostavljaju
zahtjeve, je mogue dostaviti zahtjev za finansiranje i sufinansiranje ministarstvu finansija od
strane interesnih grupa, organizacija i graana.
Zahtjevi moraju biti detaljno obrazloeni sa konkretnim primjedbama i prijedlozima te
utvrenim prioritetnim potrebama.
Javna rasprava
Javna rasprava koja zakonom nije dovoljno odreena, u praksi egzistira kao jedan od
znaajnih institucionalnih oblika uea graana u drutvenom ivotu. Javne rasprave svakom
pojedincu pruaju mogunost da razmatra svako drutveno pitanje i da ga kritiki preispituje u
cilju pronalaenja adekvatnih rjeenja. Dok se zborovi graana organizuju za ui krug graana
koji ive na uem lokalitetu, o javnoj raspravi moe biti govora samo onda kada je u njoj
angaovana najira javnost, irok krug graana.
Javne rasprave o budetu organizuju i odravaju ministarstva finansija, i kroz njih se
dolazi do podataka, miljenja struke i alternativnih stavova u vezi sa predloenim. Ministarstva
finansija kroz javnu raspravu imaju obavezu da obrazloe postojeu regulativu, DOB i
predloeni budet.
17
U praksi redovno obim i irina javne rasprave ovisi o raspoloivom vremenu nakon
usvojenog nacrta odnosno zakonskog roka donoenja budeta.
Nakon usvajanja nacrta budeta, Vlada upuuje nacrt u javnu raspravu koju organizuje
ministarstvo finansija, a u njoj uestvuju budetski korisnici i svi zainteresovani, to je
mogunost za predstavljanje zahtjeva interesnih grupa, organizacija i graana.
Iniciranje amandmana
Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga Budeta i Zakona podnosi se u obliku
amandmana, a pravo predlaganja amandmana ima svaki poslanik u Skuptini, svaki klub
naroda, svaki klub poslanika, radna tijela Skuptine i Vlada.
Proslijeivanjem zahtjeva prema ministrima, poslanicima, klubovima i radnim tijelima
Skuptine, ukoliko su kvalitetno obrazloene potrebe, postoji mogunost njihovog
amandmanskog djelovanja.
Graanska inicijativa
O graanskoj inicijativi govorimo kada graani sami pokreu raspravu o odreenom
pitanju, koje zahtjeva hitno rjeavanje, traei od zakonodavnog tijela da raspravlja o tom
pitanju i da donese odluku u to kraem roku. Pokretanje graanskih inicijativa nije vremenski
definisano, kao u prethodno navedenim modelima, te se mogu pokrenuti tokom cijele godine.
Npr. U veini Skuptina je Poslovnicima regulisano da udruenja graana neposredno ili
putem poslanika pokrenu inicijativu, podnesu prijedlog i miljenja za rjeavanje pojedinih pitanja
iz nadlenosti Skuptine, Skuptina je duna da o tim inicijativama, prijedlozima i miljenjima
zauzme stav i da o svom stavu na odgovarajui nain obavijesti udruenje graana koji su
pokrenuli inicijativu, odnosno dali prijedlog ili miljenje.
18
Naziv prijedloga:
Opis prijedloga
(analiza situacije, vrsta i broj
korisnika, zakonska regulativa,
tj. da li je predloena potronja
predviena zakonom, itd.)
Oekivane finansijske
implikacije:
2008.
2009.
2010.
naredne
godine
_________
KM
_________
KM
_________
KM
_________ KM
Planirani nain
finansiranja:
(budetska sredstva,
naplata usluga, kredit,
donacije ili kombinacija
istih)
2008.
2009.
2010.
________
KM
________
KM
________
KM
Oekivani direktni
izlazni rezultati
Oekivani krajnji
rezultati (efekti)
Troak po jedinici
izlaznog rezultata)
Mjesto i datum
19
20
21
PRILOZI
1. IZVODI IZ POSLOVNIKA O RADU SKUPTINE UNSKO-SANSKOG KANTONA
1.1. Donoenje budeta Kantona i usvajanje izvjetaja o izvrenju budeta (Osnovne odredbe o
postupku za donoenje drugih akata Skuptine)
lan 144.
(1) Nacrt, odnosno Prijedlog kantonalnog budeta, Zakona o izvrenju budeta i izvjetaj o izvrenju
budeta utvruje Vlada i dostavlja ih predsjedavajuem Skuptine, sa obrazloenjem i potrebnom
dokumentacijom.
lan 145.
(1) U postupku za donoenje akta iz prethodnog stava shodno se primjenjuju odredbe Zakona o
proraunima/budetima Federacije Bosne i Hercegovine, Zakona o budetu Unsko-sanskog kantona,
kao i ovog Poslovnika, ukljuujui rokove propisane ovim zakonima.
1.2. Javna diskusija o nacrtu zakona, drugog propisa ili opeg akta
lan 119.
(1) Kada Skuptina ocijeni da se zakon u izradi bavi pitanjima koja su posebnog znaajna za graane,
preduzea, ustanove i druge organizacije i zajednice, te da je potrebno izvriti ire konsultacije,
Skuptina zakljukom odluuje da se o nacrtu zakona ili pojedinim pitanjima iz tog nacrta otvori javna
rasprava.
(2) Skuptina moe donijeti odluku iz prethodnog stava na inicijativu predlagaa zakona, klubova
poslanika ili Vlade ukoliko ona nije predlaga zakona.
lan 120.
(1) Zakljuak o otvaranju javne rasprave sadri odredbe o subjektima koji e organizovati i provesti
raspravu, obimu rasprave, kao i nainu financiranja i roku za njeno provoenje.
(2) O rezultatima javne rasprave Skuptini se podnosi izvjetaj koji sadri primjedbe, prijedloge i
miljenja.
lan 121.
(1) Predlaga zakona duan je da prilikom izrade prijedloga zakona uzme u obzir primjedbe, prijedloge
i miljenja sadrana u izvjetaju o javnoj raspravi, kao i da obrazloi razloge zbog kojih nije pojedine
primjedbe, prijedloge ili miljenja uvrstio u prijedlog zakona.
(2) Izuzetno, ako je radno tijelo koje podnosi izvjetaj o rezultatima javne rasprave istovremeno i
predlaga zakona, moe zajedno sa izvjetajem dostaviti prijedlog zakona, a Skuptina e na istoj
sjednici razmatrati izvjetaj i prijedlog zakona.
lan 122.
(1) Odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na javnu raspravu o nacrtu zakona, shodno se
primjenjuju i na javnu raspravu o nacrtima drugih propisa ili opih akata Skuptine.
22
2. PROGRAMSKO BUDETIRANJE
Osnovne karakteristike
Fokus planiranja i pripreme budeta na osnovu uinka je na efikasnosti i pruanju odgovora na
pitanja kao to su:
(1) ime se neka radna jedinica bavi,
(2) koliko se este bavi time i
(3) koliko to kota.
Najjednostavniji nain pripreme budeta na osnovu uinaka je ako se polazi od programa
jedinice, koji se mjere kroz vrijeme i u poreenju sa drugim jedinicama. Prednosti ovog pristupa
su da rezultira informacijama koje mogu biti vrlo korisne u svrhe analize/donoenja zakona i
donosiocima odluka i da povezuje trokove sa ciljevima programa, potrebama drutva i
politikama Vlade. Osim toga, informacije koje su sadrane u ovakvim budetima su predoene
na opteprihvaen nain podjele po ekonomskim kategorijama, a trokovi pripreme su izmeu
skupog ali korektnog budetiranja po nultom osnovu i manje zahtjevne ali i manje efektivne
metode inkrementalnog budetiranja. Meutim, prikupljanje informacija o uinku i poreenje
istih iziskuje dosta vremena, i, da bi bilo maksimalno efektno, objektivnu i nezavisnu evaluaciju
(kontrolu).
Programski zasnovano budetiranje ima tri koraka:
1. Planiranje
2. Programiranje
3. Budetiranje
23
4. korak
Dokument okvirnog budeta
2. korak
Iskaz o srednjoronoj
makroekonomskoj i fiskalnoj
prognozi
1. korak
Instrukcije za pregled
budeta i budetski
kalendar
Feb
Mar
5. korak
Poetne gornje granice rashoda
budetskih korisnika
3. korak
Pregled prioriteta
budetskih korisnika
Apr
7. korak
Rasprave budetskih korisnika
sa Ministarstvom
finansija/Vladom
Maj
6. Korak
Zahtjevi
budetskih
korisnika
Jun
Jul
Avg
10. korak
Usvajanje budeta
na Parlamentu
9. Godinji budet i
pratea dokumentacija
Sep
Okt
Nov
Dec
Decembar
Januar
Feb
Instrukcije za budetske
korisnike br. 1
Pregled budeta i budetski
kalendar
8. korak
Konane gornje granice rashodai
dokumentacija programskog
budeta
Juli
Instrukcije za budetske korisnike br. 2
Poetne gornje granice rashoda i instrukcije za
izradu zahtjeva budetskih korisnika
Okt
Instrukcije za budetske korisnike br. 3
Konane gornje granice rashodai instrukcije za izradu
dokumentacije programskog budeta
Po tom modelu, svaki godinji budet se izrauje u obliku rolling trogodinjeg plana budeta, sa procjenom
tekueg budeta iz prve godine kao polaznom takom za budet narednih godina (uz izmjene i dopune u smislu
ekonomskih prilagodbi i vladinih odluka iz oblasti politika). Pristup prikazan moe vrlo jednostavno da se primjeni na
svakom nivou vlasti u BiH.
24
Prvi korak:
Neke zemlje su uvele Komisije za budet ili Budetske kabinete, koji se sastoje od ministara ministarstava koji su
najvei potroai, koji predstavljaju potkomisije Vlade i koji su zadueni za upravljanje budetskim procesom i za
donoenje odluka.
5
Mnogi opi ciljevi politika i sektorske strategije e se utvrditi u Iskazu o makroekonomskoj i fiskalnoj prognozi i
Srednjoronoj razvojnoj strategiji, s tim da oba dokumenta odobrava Vlada/Vijee ministara.
6
Poetni prijedlozi koje odobrava Vlada/Vijee ministara su preciznije postavljeni i ocijenjeni (ukljuujui detaljno
obrazloenje i iskaz o uinku) u zahtjevima budetskih korisnika, u kasnijoj fazi budetskog procesa.
25
Peti korak:
26
27
28
29
Koritena literatura
Knjige i publikacije:
DFID-ov program Jaanje upravljanja javnim finansijama u BiH, projekt Ured za
meunarodni razvoj Velike Britanije (UK Department for International
Development)
BiH Vijee ministara Srednjorona razvojna strategija (2004), Sarajevo
Utjecaj uvoenja programskog budetiranja na transparentnost i odgovornost
javnog sektora u BiH, mr. Naida Trki
Legislativa:
Web-stranice:
Vlada F BiH (www.fbihvlada.gov.ba)
OHR (www.ohr.int)
a) Naa reformska agenda Agenda reformi dogovorena izmeu Vlade BiH i
meunarodne zajednice (July, 2002)
b) Ope informacije o OHR-u
OSCE (www.oscebih.org)
a) Uputstvo o budetu i finansijama za opine u BiH
b) Izvjetaj o ueu graana i o njihovom utjecaju na opinske budete za
2007. godinu u BiH
30