NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja temeljni dokument koji odreuje

sve bitne sastavnice odgojno-obrazovnoga sustava od predkolske razine pa do zavretka
srednjokolskoga odgoja i obrazovanja.
Temeljno obiljeje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma je prelazak na kompetencijski sustav i
uenika postignua (ishode uenja) za razliku od (do)sadanjega usmjerenoga na sadraj.
S Nacionalnim se okvirnim kurikulumom postie usklaivanje svih razina odgoja i obrazovanja
koje prethode visokokolskoj razini (koja je svoj sustav promijenila uvoenjem bolonjskog
procesa).
Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja osnovne sastavnice predkolskoga, opega
obveznoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, ukljuujui odgoj i obrazovanje za
djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je
dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava: vrijednosti, ciljevi,
naela, sadraj i opi ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih
postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma. Pomak u
kurikulumskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znai zaokret u
pristupu i nainu programiranja odgoja i obrazovanja.
Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje.
Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije. To su:
1. komunikacija na materinskomu jeziku odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralako usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja,
stavova i injenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih
situacija.
2. komunikacija na stranim jezicima odnosi se na osposobljenost za razumijevanje,
usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica
na stranomu jeziku u nizu razliitih kulturnih i drutvenih situacija. Znaajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.
3. matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji
matematika se kompetencija odnosi na osposobljenost uenika za razvijanje i
primjenu matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliitih svakodnevnih
situacija; prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i
metodologije kojima se objanjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i
zakljuivanja na temelju injenica; tehnoloka kompetencija shvaena je kao
osposobljenost za primjenu prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor na
ljudske potrebe i elje.
Osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, takoer, ukljuuju razumijevanje
promjena uzrokovanih ljudskom djelatnou te odgovornost
pojedinca kao graanina.
4. digitalna kompetencija odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku upotrebu
informacijsko-komunikacijske tehnologije
5. uiti kako uiti obuhvaa osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju,
organiziranje vlastitoga uenja
1

6. socijalna i graanska kompetencija obuhvaa osposobljenost za meuljudsku i

meukulturnu suradnju.
7. inicijativnost i poduzetnost odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u
djelovanje
8. kulturna svijest i izraavanje odnosi se na svijest o vanosti stvaralakoga izraavanja
ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, ukljuujui glazbu, ples, kazalinu,
knjievnu i vizualnu umjetnost. Takoer, ukljuuje poznavanje i svijest o lokalnoj,
nacionalnoj i europskoj kulturnoj batini i njihovu mjestu u svijetu.
TEMELJNE SU SASTAVNICE NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA:
drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti
ciljevi koji izraavaju oekivana uenika postignua tijekom odgoja i obrazovanja
odgovarajui na pitanja: koja znanja svaki uenik treba usvojiti te koje vjetine,
sposobnosti i stavove treba razviti
naela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti
metode, sredstva i oblici rada
odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj
ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua i kole.
Vrijednosti kojima Nacionalni okvirni kurikulum daje osobitu pozornost jesu: znanje,
solidarnost, identitet te odgovornost.
Odgoj i obrazovanje trebaju buditi, poticati i razvijati osobni identitet istodobno ga povezujui s
potivanjem razliitosti.
Odgoj i obrazovanje potiu aktivno sudjelovanje djece i mladih u
drutvenomu ivotu i promiu njihovu odgovornost prema opemu drutvenomu dobru,
prirodi i radu te prema sebi samima i drugima. Odgovorno djelovanje i odgovorno
ponaanje pretpostavlja smislen i savjestan odnos izmeu osobne slobode i osobne
odgovornosti.
Odgojno-obrazovni ciljevi su:

osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni,

tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i
sklonostima
razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine
Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga
identiteta, sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima,
ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za ivljenje u
multikulturnom svijetu, za potivanje razliitosti i snoljivost te za aktivno i odgovorno
sudjelovanje u demokratskomu razvoju drutva
osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija,
osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih
2

tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignua

poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u uenika
osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.
Naela, koja ine vrijednosna uporita za izradbu i ostvarenje nacionalnoga kurikuluma:
- visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve osiguravanje materijalnih, tehnikih,
informacijsko-tehnologijskih, higijenskih i drugih uvjeta za ostvarenje najviih obrazovnih
standarda, kao i visokih strunih standarda nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti
- jednakost obrazovnih mogunosti za sve svako dijete i svaki uenik ima pravo na svoj
najvii obrazovni razvoj; jednakost obrazovnih mogunosti temelji se na drutvenoj
pravednosti; obrazovanje i kolovanje ne moe biti povlastica manjine niti se moe
umanjiti prema razlikama etnikima, spolnima, rodnima ili drugim drutveno
uvjetovanima
- obveznost opeg obrazovanja stjecanje temeljnih kompetencija pravo je i obveza
svakoga ovjeka, daje svakome temeljna znanja za ivot i osnova je za daljnje uenje;
obveznost opega obrazovanja pravno je propisana obveza ukljuenosti djeteta u
obrazovanje i pohaanja obrazovanja do odreene odgojno-obrazovne razine
- horizontalna i vertikalna prohodnost osiguravanje mogunosti uenicima da tijekom
obrazovanja promijene vrstu kole (horizontalna prohodnost) te mogunost daljnjega
obrazovanja i stjecanja vie razine obrazovanja (vertikalna prohodnost)
- ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav uvaavanje odgojno-obrazovnih
potreba svakoga djeteta, uenika i odrasle osobe, napose onih koji su izloeni
marginalizaciji i iskljuenosti
- znanstvena utemeljenost cjeloviti se sustav odgoja i obrazovanja mijenja, poboljava
i unaprjeuje u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama
- potivanje ljudskih prava i prava djece istinsko potivanje svakoga djeteta i svakoga
ovjeka; ljudsko dostojanstvo
- kompetentnost i profesionalna etika odgojno-obrazovna djelatnost podrazumijeva
visoku strunost svih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i njihovu visoku
odgovornost
- demokratinost pluralizam, donoenje odluka na demokratski nain; ukljuenost svih
bitnih dionika u stvaranju odgojno-obrazovne politike i njezino provoenje
- samostalnost kole stupanj slobode i neovisnosti kole u osmiljavanju aktivnosti,
programa te projekata za uenike, roditelje, uitelje i ostale kolske djelatnike kao dio
kolskoga kurikuluma i stvaranja identiteta kole; sloboda izbora sadraja, primjene
metoda i organizacije odgojno-obrazovnog rada u ostvarivanju nacionalnoga
kurikuluma
- pedagoki i kolski pluralizam stupanj slobode i neovisnosti u stvaranju razliitosti u
pedagokomu i kolskomu radu
3

- europska dimenzija obrazovanja osposobljavanje za suivot u europskomu kontekstu

- interkulturalizam razumijevanje i prihvaanje kulturalnih razlika kako bi se smanjili
neravnopravnost i predrasude prema pripadnicima drugih kultura.
Nacionalni okvirni kurikulum promie odgoj i obrazovanje usmjeren na dijete/uenika. Oni
podrazumijevaju:
- prilagoivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada
pojedinanim potrebama i sposobnostima uenika, kako bi se osigurao odgojnoobrazovni
uspjeh svakoga pojedinca
- odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koji e poticajno
djelovati na razvoj svih podruja djetetove/uenikove osobnosti
- planiranje i pripremu kolskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima uenika,
pripremajui razliite sadraje, razliitu organizaciju i tempo nastave
- prihvaanje razliitih stilova uenja djeteta/uenika, kao i razvojnih razlika izmeu
djeaka i djevojica te izmeu pojedinih uenika openito
- uvoenje primjerenih oblika i metoda pouavanja i uenja koji e omoguiti aktivno,
samostalno uenje i praktinu primjenu nauenoga
- uporabu razliitih relevantnih izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiu
sudjelovanje, promatranje, samostalno istraivanje, eksperimentiranje, otkrivanje,
zakljuivanje, znatielju te uenje kako uiti
- stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i kolskoga ozraja koje e
poticati zanimanje i motivaciju djeteta/uenika za uenje te e im pruiti osjeaj
sigurnosti i meusobnoga potivanja
- prepoznavanje i praenje darovite/tih djece/uenika i djece/uenika s tekoama u
uenju i ponaanju
- pruanje pomoi djeci/uenicima s tekoama i senzibiliziranje ostale djece i uenika
za njihove potrebe, pruanje pomoi i suradnju.
Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija trai promjene metoda i oblika rada.
Predlau se otvoreni didaktiko-metodiki sustavi koji uenicima, ali i uiteljima i
nastavnicima, pruaju mogunosti izbora sadraja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje
programskih ciljeva. Radi se o interaktivnim sustavima, odnosno sustavima koji su otvoreni
dijalogu, izboru i odluivanju te omoguuju samostalno uenje i uenje na temelju
suodluivanja. Svoju punu potvrdu nalaze ove metode, oblici i naini rada: istraivaka
nastava, nastava temeljena na uenikovom iskustvu, projektna nastava, multimedijska
nastava, individualizirani pristup ueniku, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje
programskih sadraja prema naelima meupredmetne povezanosti, problemsko uenje,
uenje u parovima, uenje u skupinama i slino. Prednost se daje socijalnomu
konstruktivizmu u kojemu uenik, uz podrku uitelja i nastavnika, sam istrauje i konstruira
svoje znanje.

Odgojno-obrazovne razine
Odgojno-obrazovne razine jesu: predkolski odgoj i obrazovanje, osnovnokolsko ope
obvezno obrazovanje i srednjokolsko ope obvezno obrazovanje.
Nacionalnim se okvirnim kurikulumom, uz osmogodinje ope obrazovanje, propisuje i zajednika
opeobrazovna jezgra u srednjim strukovnim i umjetnikim kolama te zajednika jezgra za sve
gimnazije.
Opeobrazovna jezgra u srednjim strukovnim i umjetnikim kolama predstavlja minimalno
ope obrazovanje koje je kola duna osigurati uenicima. Obvezni minimum
opeobrazovnih sadraja za stjecanje temeljnih kompetencija u tim kolama iznosi 60%
strukovnoga, odnosno umjetnikoga kurikuluma u prvomu razredu i 40% strukovnoga,
odnosno umjetnikoga kurikuluma u drugomu razredu. U zavrnim razredima trogodinjih i
etverogodinjih strukovnih kola udio opeobrazovnih sadraja u strukovnomu kurikulumu
ovisi o strukturi kompetencija definiranih strukovnom kvalifikacijom.
Odgojno-obrazovni ciklusi
Odgojno-obrazovni ciklusi jesu odgojno-obrazovna razvojna razdoblja uenika koja ine
jednu cjelinu. Obuhvaaju nekoliko godina kolovanja tijekom odreene odgojnoobrazovne
razine te imaju zajednike odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno oekivanja to
sve uenik treba postii u odreenomu razvojnomu ciklusu. Odgojno-obrazovni ciklusi
temelje se na razvojnim fazama uenika.
Nacionalni okvirni kurikulum odreuje etiri odgojno-obrazovna ciklusa za stjecanje
temeljnih kompetencija. Oni su redom:
1. Prvi ciklus koji ine I., II., III. i IV. razred osnovne kole.
2. Drugi ciklus koji ine V. i VI. razred osnovne kole.
3. Trei ciklus koji ine VII. i VIII. razred osnovne kole.
4. etvrti ciklus odnosi se na I. i II. razred srednjih strukovnih i umjetnikih kola, dok u
gimnazijama obuhvaa sva etiri razreda. Treba imati na umu da se u srednjim strukovnim i
umjetnikim kolama opeobrazovni sadraji mogu pouavati i u zavrnim razredima,
ovisno o profilu i potrebama kole, odnosno uenika.
etvrti se ciklus ujedno odnosi i na stjecanje najnie razine strukovne kvalifikacije, to znai
da uenik moe stei prvu kvalifikaciju u dobi od 16 godina.
etverogodinji opeobrazovni
kurikulumi ili strukovni kurikulumi init e dva ciklusa (shematski: 2 + 2).
Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja kurikulumsku strukturu jednaku u osnovnoj i
srednjoj koli. On se sastoji od jezgrovnoga, diferenciranoga ili razlikovnoga i kolskoga
kurikuluma.
Strukovno obrazovanje
Jezgrovni dio strukovnoga kurikuluma obuhvaa ukupnost njegova opeobrazovnoga i
obveznoga strukovnoga dijela. Opeobrazovni dio u dvogodinjemu e obrazovnom
ciklusu biti minimalan, a razmjerno sloenosti kvalifikacije bit e povean i produbljen.
Diferencirani dio strukovnoga kurikuluma ini skup izbornih opeobrazovnih i strukovnih
nastavnih predmeta koji se uenicima nude na nacionalnoj i/ili kolskoj razini. Bitno je voditi
rauna da je optereenje uenika strukovnih kola diferenciranim kurikulumom jednako za
sve uenike. Diferencirani dio za sve je uenike obvezan, ocjenjuje se brojanom ocjenom i
5

unosi u kolsku svjedodbu.

kolski kurikulum (Rosandi) se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula i
drugih odgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i/ili dopunske nastave, projekata kole,
razrednoga odjela ili, skupine uenika, realizaciju ekskurzija, izleta, izvannastavnih i
izvankolskih aktivnosti. Programi kolskoga kurikuluma nisu obvezni.
Dodatna nastava kao dio kolskoga kurikuluma moe se organizirati za uenike koji
namjeravaju nastaviti obrazovanje na razini visokokolskoga obrazovanja, pa e tijekom
dodatne nastave obavljati pripreme za dravnu maturu. kolski kurikulum se odnosi i na
stjecanje odreenih kompetencija u vidu fakultativnoga predmeta. Fakultativni predmet
moe biti svaki nastavni predmet koji programski ini produbljeniji i proireniji sadraj od dijela
koji se nalazi u jezgrovnomu i diferenciranomu kurikulumu. kolski kurikulum moe biti
poseban kurikulum za darovitoga uenika. On moe biti odreena aktivnost koja proizlazi iz
profila kole (primjerice, voenje vjebenike tvrtke). Uenikovo postignue tijekom
sudjelovanja u kolskom kurikulumu moe se vrjednovati opisnom ili brojanom ocjenom, ali i
ne mora. Ocjena iz kolskog kurikuluma izvan je uenikoga standarda i moe se upisati u
dodatak svjedodbi.
kolski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvankolskih programa i aktivnosti
koje e kola programski napraviti i uskladiti vodei rauna o sklonostima i razvojnim
mogunostima uenika te o mogunostima kole.
Uenik srednje strukovne kole zavrava srednjokolsko obrazovanje obranom zavrnoga
rada. Izradba zavrnoga rada dio je uenikoga optereenja koje ulazi u jezgrovni i
diferencirani kurikulum.
U srednjoj strukovnoj koli uenicima se osigurava prohodnost k visokokolskoj razini
pristupanjem polaganju ispita dravne mature. Ispit dravne mature polae se na
nacionalnoj razini prema Pravilniku o polaganju dravne mature, a zavrni se rad izrauje u
koli prema Pravilniku o izradbi i obrani zavrnoga rada.
Priprema uenika srednje kole za polaganje ispita dravne mature, koji pohaaju strukovne
kurikulume u najmanje etverogodinjem trajanju, provodi se neprekidno kroz jezgrovni
kurikulum. Diferencirani i kolski kurikulum omoguuju svakomu ueniku stjecanje irih, dubljih
i specifinih znanja i razvoj sposobnosti prema njegovim razvojnim mogunostima te
osobnim sklonostima.
Izborni i fakultativni (neobvezni) predmeti
Zbog usklaivanja obrazovnoga standarda za sve uenike osnovne kole, potrebno je
ujednaiti i optereenje uenika. Stoga se predvia uvoenje alternativnoga izbornog
predmeta koji omoguuje stjecanje temeljnih etiko-moralnih kompetencija i osnovnoga
znanja o religiji za one uenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk.
Dok je izborni predmet obvezni nastavni predmet koji ulazi u obrazovni standard uenika,
fakultativni nastavni predmet je onaj predmet koji uenik izabire iz ponude nastavnih
predmeta/modula u kolskom kurikulumu i nije obvezan. Za razliku od izbornoga, fakultativni
predmet ne treba imati alternativni nastavni predmet, nego predstavlja jedinstvenu
ponudu.
Fakultativni nastavni predmeti mogu biti, primjerice, Profesionalna orijentacija i vlastita
budunost, Informacijsko-komunikacijska tehnologija, Graanski odgoj i obrazovanje,
6

Kultura govora i sluanja, Govornitvo, Medijska kultura, Hrvatska tradicijska kultura,

Arhitektura, Okoli i kulturna batina, Dramski odgoj, Prevencija ovisnosti, Domainstvo, Runi
rad, klasini i strani jezici te mnogi drugi koje kola moe programski izraditi te ih ponuditi
uenicima, vodei rauna o njihovim potrebama, o opeobrazovnim vrijednostima i
ciljevima te temeljnim kompetencijama. kole mogu samostalno kreirati i druge nastavne
predmete, module, projekte i aktivnosti.
MEUPREDMETNE TEME
Planiranje i ostvarivanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose
meusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta u skladnu
cjelinu. Njima se razvijaju razliite temeljne kompetencije uenika. Meupredmetne su teme obvezne
u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojnoobrazovne djelatnosti u koli obvezni su ih
ostvarivati. Zato je vano voditi rauna o njima tijekom kurikulumskoga programiranja u
jezgrovnome i diferenciranome dijelu.
kole imaju mogunost razraivati predloene meupredmetne teme i osmisliti naine na
koje e ih ostvariti. Meupredmetne teme kole mogu ostvariti na vie naina. Uinkovitost
razvoja meupredmetnih kompetencija uenika vea je kada se, osim ugradbe u pojedine
predmete, ostvaruju zajednikim projektima ili modulima. U Nacionalnomu okvirnomu
kurikulumu navodi se opis njihove svrhe i vanosti za ostvarivanje ciljeva nacionalnoga
kurikuluma te njihovi opi ciljevi.
Nacionalni okvirni kurikulum predvia da se u osnovnim i srednjim kolama ostvaruju ove
meupredmetne teme ili interdisciplinarni sadraji i/ili moduli:
Osobni i socijalni razvoj
Zdravlje, sigurnost i zatita okolia
Uiti kako uiti
Poduzetnitvo
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
Graanski odgoj i obrazovanje.
Nacionalni okvirni kurikulum ukljuuje ova odgojno-obrazovna podruja:
jezino-komunikacijsko podruje
matematiko podruje
prirodoslovno podruje
tehniko i informatiko podruje
drutveno-humanistiko podruje
umjetniko podruje
tjelesno i zdravstveno podruje.
U okviru jezino-komunikacijskoga podruja pouavaju se i ue hrvatski kao materinski jezik,
hrvatski kao drugi jezik, hrvatski kao strani jezik, jezici nacionalnih manjina, moderni strani
jezici, klasini strani jezici, hrvatski znakovni jezik i ostali jezici osoba s posebnim potrebama.
Pouavanje i uenje matematike ukljuuje stjecanje znanja, vjetina i sposobnosti
raunanja, procjenjivanja te logikoga i prostornoga miljenja.
Prirodoslovlje se osniva na spoznajama temeljnih prirodnih znanosti: fizike, kemije, biologije,
geografije, geologije.
Kako bi postali uspjeni pojedinci, prilagodljivi brzim promjenama u drutvu, znanosti i tehnologiji,
uenici trebaju stei znanja o tehnici i informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te razviti vjetine
i sposobnosti njene uporabe u razliitim okolnostima te razvijati svijest o njezinim
7

mogunostima, ogranienjima, prednostima i nedostacima.

U drutveno-humanistikomu podruju uenici se upoznaju sa sadrajima koji pridonose
razumijevanju uvjeta ivota i rada u prolosti i sadanjosti kako bi se osposobili za ivot i rad u
budunosti. Ue o ljudima, odnosima meu njima, odnosu ljudi prema svijetu koji ih okruuje,
o kulturnomu razvoju ovjeka i drutva.
Umjetniko odgojno-obrazovno podruje ine Vizualne umjetnosti i dizajn, Glazbena kultura
i umjetnost, Filmska i medijska kultura i umjetnost, Dramska kultura i umjetnost te Umjetnost
pokreta i plesa.
Svrha tjelesnoga i zdravstvenoga podruja jest usvajanje znanja, stjecanje vjetina i navika
te razvijanje pozitivnog stava prema tjelesnoj aktivnosti i zdravomu nainu ivljenja kako bi
se omoguilo dosizanje najboljih tjelesnih i duevnih potencijala pojedinca.
Stjecanje temeljnih kompetencija trebalo bi obuhvaati podruja hrvatskoga jezika i
knjievnosti, matematike, stranih jezika, informatike i tehnologije, podruja biologije, kemije,
fizike, povijesti, vjeronauka/etike, geografije, tjelesnoga i zdravstvenoga podruja te
umjetnikih podruja kao to su likovna umjetnost, glazbena umjetnost i druge.
Strukovni dio strukovnoga kurikuluma sadri obvezni i izborni dio te dio odreen kolskim
kurikulumom. Strukovni dio strukovnoga kurikuluma u jezgrovnomu dijelu donosi se na
nacionalnoj razini s obzirom na sloenost kvalifikacije.
Oekivana odgojno-obrazovna postignua uenika nakon zavretka strukovnoga
obrazovanja, a sukladno razini steene kvalifikacije jesu:
razvijene komunikacijske kompetencije
razvijene matematike kompetencije
razvijene prirodoznanstvene i drutveno-humanistike kompetencije
razvijene informatiko-komunikacijske kompetencije
razvijena tehniko-tehnologijska kompetencija
razvijene stvaralake sposobnosti i kritiko miljenje
razvijena svijest prema osobnomu zdravlju i zdravlju svoje okoline
razvijene socijalne kompetencije
razvijena ekoloka svijest
poznavanje, potivanje i provoenje ljudskih prava
razvijene poduzetnike kompetencije
osposobljenost za samoorganizirano uenje.
Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja meupredmetne teme koje su dio jezgrovnoga,
diferenciranoga ili razlikovnoga i kolskoga kurikuluma. kola ih moe programski oblikovati
prema vlastitim potrebama i mogunostima u module ili integrirane nastavne predmete,
potujui sposobnosti i sklonosti uenika. Potrebno je odrediti meupredmetne sadraje koji
e biti integrirani u sve nastavne predmete (primjerice, odgoj i obrazovanje za zdravlje,
odgoj i obrazovanje za ljudska prava, odgoj i obrazovanje za meukulturno razumijevanje,
odgoj i obrazovanje za poduzetnitvo, preventivne programe i drugo). U tom smislu veoma
je vano vrijednosno odreenje kolskoga kurikuluma i oivotvorenje odgojne uloge kole.
Radi uinkovitijega osiguravanja horizontalne, ali i vertikalne prohodnosti potrebno je i
opeobrazovnomu i strukovnomu dijelu strukovnoga kurikuluma pridruiti tzv. kreditne
bodove (ECVET European Credits for Vocational Education and Training) kojima se
izraava opseg steenih kompetencija, odnosno optereenje uenika. Kreditni bodovi
pridruuju se nastavnomu predmetu, modulu i kvalifikaciji, a u odgojno-obrazovnom
procesu uenika ukljuuju, meu ostalima, i uenikov samostalni i domai rad.
8

Iako meu talentiranom i darovitom djecom i uenicima postoje znatne razlike, opisuje ih se
kao one koji imaju vee spoznajne mogunosti, razvijenu sposobnost brega razumijevanja
sloenih ideja i pojmova, ue bre i s dubljim razumijevanjem od svojih vrnjaka, pokazuju
veliku znatielju za odreeno podruje, stvaralake mogunosti, domiljatost i sposobnost
stvaranja velikoga broja ideja te sposobnost sagledavanja s razliitih motrita. Talentirana i
darovita djeca uenici mogu imati tekoe koje ometaju prepoznavanje postojanja talenta
ili darovitosti i razvoj mogunosti. Tekoe mogu biti na motorikom, osjetilnom,
emocionalnom planu, odnosno u uenju i ponaanju. Nestalna su u radu, ne zavravaju
zadatke, u neprestanu su nemiru i slino. Doimaju se prosjenima i ispodprosjenima, postiu
ishode ispod svojih mogunosti. Ova djeca i uenici zahtijevaju posebno dijagnostiko
ispitivanje i paljivo osmiljenu potporu.
Nain organizacije odgojno-obrazovnoga rada i programa za darovite uenike
Razlikovnost (diferencijacija) se odnosi na prilagodbu sadraja uenja (ubrzanje, saimanje,
mijenjanje, reorganiziranje, prilagodljiv tempo rada, koritenje naprednijim i sloenijim
materijalima, konceptima i sl.); procesa uenja (intelektualno zahtjevniji problemski zadatci,
pitanja otvorenoga tipa koja pokreu viu misaonu razinu istraivanje, otkrivanje novoga,
preispitivanje poznatoga, samostalno uenje te upute koje potiu ostvarenje viih razina
miljenja), proizvode uenja (npr. plakat, seminarski rad, predavanje drugim uenicima,
problemski zadatci za druge uenike, mentorstvo darovitih uenika drugim uenicima) te
okruje uenja (koje omoguuje slobodnu komunikaciju, potie neovisnost, stvaralatvo,
inovativnost i slino).
Uenici s tekoama koji su ukljueni u razredne odjele osnovnih i srednjih kola dobivaju
cjelovitu i pojedincu primjerenu potporu koju izvodi sama odgojno-obrazovna ustanova ili/i
u suradnji sa slubama potpore na razini lokalne i podrune zajednice. Struna sluba
matine odgojno-obrazovne ustanove uz odgajatelja/uitelja te drugih strunjaka, prema
potrebi, izrauje individualizirani program i prati i usklauje provoenje.
Kada se procjenjuju mogunosti pripreme uenika za svijet rada i ukljuenje u strukovno
obrazovanje, u planiranje individualiziranoga kurikuluma ukljuuje se i uenik, roditelj, te
predstavnik ustanove za zapoljavanje i mogui poslodavac.
kolsko ocjenjivanje treba sadravati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu svih uenikovih
postignua i zalaganja: prosudbu vrijednosti uenikova usmenoga i pisanoga odgovora;
procjenu uenikovih sposobnosti i mogunosti za ulaganje napora; procjenu o uenikovu
koritenju vlastitih mogunosti i procjenu uenikova zalaganja i rada na satu. U vrjednovanju
se posebno treba posvetiti pozornost praenju razvoja motorikih sposobnosti i sazrijevanju u
emocionalnomu podruju.
Ocjenjivanje ponaanja usmjereno je procjenjivanju uenikova odnosa prema drugim osobama,
prema okoliu i prema njegovu pridravanju pravila. Predmetom praenja i ocjenjivanja bit e i
meupredmetne teme: poduzetnitvo, uiti kako uiti, osobni i socijalni razvoj, primjena
informacijsko-komunikacijske tehnologije, zatita okolia, sigurnost i zdravlje, odgoj i obrazovanje
za graanstvo te kompetencije koje se stjeu sudjelovanjem u razliitim samostalnim, razrednim i
kolskim projektima.

kolske ocjene, bez obzira kako su iskazane, slue raspoznavanju (dijagnozi), predvianju
(prognozi) i poticanju (motivaciji). Formativnim ispitivanjem valja osigurati dodatni poticaj
uenju i odrediti kakvou i koliinu znanja i drugih ishoda uenja, nadzirati i usmjeravati
uenikovo napredovanje, zavrno ocijeniti i vrjednovati uinkovitost samog procesa i
strategija uenja.
Ljestvica kolskih ocjena izrie se brojkama i rijeima. Svakoj brojci pridruuje se jedna ili dvije
rijei koje poblie opisuju znaenje brojke. Smisao pridruivanja pojedine ocjene kakvu
rezultatu ili uenikovoj aktivnosti jest usklaenost s opisima pridruenima brojci (dovoljno 2,
dobro 3, vrlo dobro 4, izvrsno 5).
S dokimolokoga i pedagokoga stajalita potrebno je, i korisno, uiteljima i uenicima
prirediti popise kompetencija za osobnu samoprocjenu i praenje.
Stoga, oni uenici koje su struna povjerenstva prepoznala kao uenike s tekoama i
tekoama u uenju, ne mogu biti ocijenjeni negativnom ocjenom, neovisno u kojoj su
godini obveznoga kolovanja. Njima se trebaju prilagoavati nastavni zadatci i aktivnosti
kako bi se to vie poticao njihov razvoj i napredak, odnosno kako bi se potpuno uklonio bilo
kakav lo utjecaj na njihov razvoj (stigmatiziranje, isticanje potekoa, a zanemarivanje
napretka i tomu slino).
Vanjsko vrjednovanje dravna matura i nacionalni ispiti
DRAVNA MATURA znai standardizirano mjerenje i vrjednovanje znanja i sposobnosti uenik
nakon zavretka etverogodinjega srednjokolskoga obrazovanja. Za uenike gimnazijskih
programa ona je i zavrni ispit na kraju obrazovanja, a uenici etverogodinjih strukovnih
kola polau ispite dravne mature ako nastavljaju obrazovanje na visokim uilitima ili
veleuilitima. Provodi ju Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja prema
Pravilniku o polaganju dravne mature. Uspjenost na dravnoj maturi najobjektivniji je nain
prikazivanja uenikih postignua i uenicima i roditeljima, osnivau kola te obrazovnoj politici.
Kao oblik praenja uinkovitosti odgojno-obrazovnoga sustava u osnovnoj i srednjoj koli,
primjenjivat e se sustavna provedba nacionalnih ispita iz svih odgojno-obrazovnih
podruja, odnosno svih predmeta u svim razredima.
Samovrjednovanje je proces trajnoga praenja, analiziranja i procjenjivanja rada odgojnoobrazovne
ustanove i svih imbenika koji ju takvom sainjavaju, a provode ga kole.
Samovrjednovanje polazi od zamisli da svi koji sudjeluju u odgojno-obrazovnomu radu u
predkolskim ustanovama i kolama najbolje poznaju prilike u njima, da su najpozvaniji za
pronalaenje jakih strana svojih ustanova i moguih nedostataka, ali takoer pretpostavlja
da zajednikim djelovanjem mogu utvrditi, a potom i ostvariti, ciljeve bitne za unaprjeenje
kvalitete odgojno-obrazovnoga rada. U proces samovrjednovanja potrebno je, osim
djelatnika predkolskih i kolskih ustanova, ukljuiti i uenike, roditelje, predstavnike lokalne
zajednice, strune slube i druge jer e njihovo miljenje pridonijeti stvaranju potpune slike o
tim ustanovama i omoguiti njihov bolji razvoj.

10

ZA NASTAVNIKE:
1.Osobni i socijalni razvoj
Opis meupredmetne teme
Svrha je pouavanja osobnoga i socijalnoga razvoja osposobiti uenike da prepoznaju i
kritiki procjenjuju vlastite i drutvene vrijednosti kao bitne initelje koji utjeu na njihovo
vlastito miljenje i djelovanje, da razviju odgovornost za vlastito ponaanje i ivot, pozitivan
odnos prema drugima i konstruktivno sudjeluju u drutvenomu ivotu. Odgoj i obrazovanje
za osobni i socijalni razvoj omoguuje uenicima izgraivanje komunikacijskih,
organizacijskih i socijalnih vjetina i sposobnosti, jaanje samopotovanja, stjecanje vjetina
suradnje u meukulturnim situacijama i izgraivanje zrelih stavova o drugima i sebi. Takoer
im omoguuje razvoj sposobnosti potrebnih za izraavanje i zadovoljavanje njihovih vlastitih
potreba i sklonosti, procjenu vlastitih sposobnosti, donoenje odluka i suradnju s drugima.
Ciljevi meupredmetne teme
Uenici e:
razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet
razviti organizacijske sposobnosti za donoenje odluka, postavljanje ciljeva, rjeavanje
problema, planiranje i voenje
stei vjetine razvijanja dobrih odnosa s vrnjacima, razumijevanja poloaja i miljenja
drugih uenik radi ire prihvaenosti u drutvu
razviti suradniko uenje prihvaajui uzajamnu komunikaciju, rjeavanje problema
raspravom, razgovorom i dijalogom
razviti sposobnost uvianja posljedica svojih i tuih stavova i postupaka
prihvaati pravila suradnikih odnosa u skupini, solidarnosti, uljudnoga ponaanja,
uzajamnoga pomaganja i prihvaanja razliitosti
odgovorno izvravati preuzete zadatke
razviti sposobnost javnoga nastupanja i govorenja pred drugima (u skupini, razredu,
skupovima i sl.).
2.Zdravlje, sigurnost i zatita okolia
Opis meupredmetne teme
Meupredmetno temom Zdravlje, sigurnost i zatita okolia u svim se odgojno-obrazovnim
podrujima promie i osigurava razvoj pozitivna i odgovorna odnosa uenika prema
svojemu zdravlju i sigurnosti, zdravlju i sigurnosti drugih te zatiti okolia i odrivu razvoju.
Podrazumijevaju se svi vidovi zdravlja: tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje.
Uenike se potie na trajno usvajanje zdrava ivotnoga stila zdrave i uravnoteene
prehrane, pravilnih higijenskih navika, stalne i primjerene tjelesne aktivnosti te odgovorna
odnosa prema sebi, drugima, izgradnji partnerskih odnosa, spolnosti, prenosivim bolestima i
dr.
Odgoj i obrazovanje za sigurnost uenicima pomae osvijestiti i procijeniti rizike i mogue
opasnosti te posljedice rizinoga ponaanja u razliitim podrujima njihova ivota: u
prometu, pri upravljanju novcem, pri rukovanju razliitim alatima, opremom i tvarima, kako u
svakodnevnomu radu, tako u odnosima s drugim ljudima i slino. Osposobljava ih se za
donoenje odgovornih i osvijetenih odluka i poduzimanje primjerenih sigurnosnih i zatitnih
radnja u raznolikim poznatim i nepoznatim situacijama.
Odgojem i obrazovanjem za zatitu okolia i odrivi razvoj uenici otkrivaju i uspostavljaju
viestruke i raznolike odnose izmeu prirodnih, drutvenih, gospodarskih i kulturnih dimenzija
11

okolia. Razvijaju razumijevanje za sloenost problema to ih u odnosu na okoli donose

promijenjeni uvjeti ivota te drutveni, gospodarski i tehnoloki razvoj. Uenici izgrauju
pozitivan sustav vrijednosti u odnosu na potrebu ouvanja kvalitete okolia te racionalno
koritenje prirodnih izvora. Osobito usvajaju vrijednosti kao to su obzirnost, umjerenost,
tedljivost, solidarnost i potovanje samih sebe i drugih ljudi, prirode, okolia te njihovih izvora
i zaliha za sadanje i budue narataje, bioloke i kulturne raznolikosti te planeta Zemlje u
cijelosti.
Ciljevi meupredmetne teme
Uenici e:
usvojiti zdrav nain ivota i razumjeti kako prehrana, tjelesna aktivnost i odluke o
vlastitom ponaanju i odnosima s drugim ljudima utjeu na tjelesno, mentalno,
emocionalno i socijalno zdravlje
donositi osvijetene i odgovorne odluke i razumjeti posljedice svojega izbora
razviti samopotovanje i samopouzdanje te razviti i odrati pozitivne, potovanjem
ispunjene odnose s razliitim ljudima u raznolikim situacijama, ukljuujui posao, dom i
iru zajednicu
stei znanje i razumijevanje sigurnosnih i zatitnih mjera i radnja u razliitim situacijama
te razviti vjetine sigurnoga ponaanja i postupanja
biti osposobljeni za prepoznavanje, procjenu i upravljanje rizicima i opasnostima u
razliitim situacijama
pravovremeno, pribrano i osvijeteno postupati u razliitim kriznim situacijama,
pruajui pomo sebi i drugima te znajui kome se i kako obratiti za strunu pomo
razviti odgovoran odnos prema ouvanju kvalitete okolia i njegovih izvora i zaliha,
zasnovan na razumijevanju utjecaja razliitih imbenika na promjene u okoliu ili
njegovo unitavanje.
3.Uiti kako uiti
Opis meupredmetne teme
Svrha je razvoja kompetencije uiti kako uiti osposobiti uenike za uinkovitu organizaciju i
upravljanje vlastitim uenjem te razviti pozitivan stav prema uenju. Kompetencija uiti kako
uiti osnova je za cjeloivotno uenje i znaajna za daljnji obrazovni i profesionalni razvoj
uenika. Ona ukljuuje ove elemente: osposobljenost za organiziranje i praenje usvajanja,
obrade i vrjednovanja novoga znanja, vjetina, sposobnosti i stavova te njihove primjene u
razliitim situacijama. Ona takoer ukljuuje znanje o strategijama i metodama uenja,
osposobljavanje uenika za procjenjivanje i odabiranje strategija i metoda uenja koje mu
najbolje odgovaraju, osposobljavanje uenika za preuzimanje odgovornosti za vlastito
uenje te donoenje odluka o vlastitomu obrazovnom putu.
Ciljevi meupredmetne teme
Uenici e:
razlikovati injenice od miljenja
znati postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja, traiti, procijeniti pouzdanost i
sluiti se informacijama iz razliitih izvora (rjenici, atlasi, enciklopedije, internet i ostali
mediji)
stei vjetine suradnje s drugima, znati raspravljati o temama i problemima s drugima i
doi do zajednikih rjeenja
stei znanja i vjetine planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim uenjem, posebice
vremenom posveenom uenju
znati odabrati odreene tehnike i strategije uenja te procijeniti jesu li one dobre za
12

uenike
razviti pozitivan stav prema stjecanju novog znanja i prema uenju openito
biti osposobljeni za primjenu steenoga znanja i vjetina u razliitim situacijama
preuzeti odgovornost za vlastito uenje i uspjeh postignut uenjem.
4.Poduzetnitvo
Opis meupredmetne teme
Osnovni cilj razvoja poduzetnike kompetencije uenika jest razvoj osobina linosti te
znanja, vjetina, sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje pojedinca kao uspjene
poduzetne osobe. Poduzetnika kompetencija ukljuuje razvoj uenika kao poduzimljivih,
kreativnih i samostalnih osoba spremnih na prihvaanje promjena i preuzimanje rizika, kao
pojedinaca s razvijenim socijalnim i komunikacijskim sposobnostima i temeljnim znanjima iz
podruja gospodarstva i voenja poslova, te podruja obrta. U osnovi razvoja
poduzetnike kompetencije, kao meupredmetne teme koja se razvija u svim predmetima,
jest razvoj poduzetne osobe osposobljene za uoavanje prilika u kojima svoje ideje mogu
pretvoriti u djelatnost ili pothvat u razliitim situacijama: obrazovanju, radu i ivotu openito.
Ciljevi meupredmetne teme
Uenici e:
biti osposobljeni za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih ciljeva
znati planirati svoj rad i ostvarivati planove
razviti inicijativnost, ustrajnost u aktivnostima, posebno u uenju
biti osposobljeni za prilagoavanje novim situacijama, idejama i tehnologijama
razviti stvaralaki pristup prema izazovima i promjenama, stresovima i sukobima te
natjecanju
razviti vjetine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja te kritikoga odnosa prema
vlastitomu uspjehu, odnosno neuspjehu
razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet
upoznati radni ivot i zanimanja u neposrednoj okolini i drutvu
stei temeljna znanja u podruju gospodarstva i voenja poslova
osvijestiti vanost i mogunosti samozapoljavanja.
5.Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
Opis meupredmetne teme
Informacijska i komunikacijska tehnologija ima mogunosti najsuvremenijega dostupnoga
nastavnoga pomagala i sredstva u svim odgojno-obrazovnim podrujima. Mogunostima
multimedijskih prikaza i pristupa raunalnim mreama, osobito internetu, omoguuje
trenutani pristup golemu i brzo rastuemu broju informacija iz cijeloga svijeta omoguujui
ujedno i njihovo pretraivanje. Uz to, pridonosi razvoju uenikih sposobnosti samostalnoga
uenja i suradnje s drugima te njihovih komunikacijskih sposobnosti. Pridonosi razvoju
pozitivnog odnosa prema uenju, unaprjeenju naina na koji uenici prikazuju svoj rad te
njihovim pristupima rjeavanju problema i istraivanju. Isto tako uinkovita i racionalna
primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u razliitim situacijama daje bitan
doprinos razumijevanju temeljnih koncepata u podruju tehnike i informatike.
Stoga je odgovarajui pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji nuno omoguiti
svim uenicima. Oni se tom tehnologijom trebaju sluiti u svim predmetima i tako dobiti
mogunost za istraivanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i ire, kako bi stekli vjetine
razmjene ideja i podjele rada sa suradnicima te pristupa strunim sadrajima razliitim
nainima.
13

Ciljevi meupredmetne teme

Uenici e:
biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor informacija potrebnih za odreene situacije
te vrjednovati odgovarajue izvore informacija
biti osposobljeni prikazati informacije na jasan, logian, saet i precizan nain
razlono i uinkovito rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za:
o traenje i prikupljanje podataka te njihovu pohranu, pretraivanje, obradbu i
organizaciju
o analizu i sintezu strukturiranih informacija
o istraivanje, modeliranje i simuliranje razliitih procesa i pojava u prirodi i
drutvu
o rjeavanje problema u razliitim situacijama
o stvaranje i prikazivanje vlastitih ideja i materijala
o uinkovito samostalno uenje sluei se raunalom kao medijem
o komunikaciju i suradnju s drugima
razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u drutvu i njezinim
posljedicama
razviti kritian i misaoni stav o pitanjima vezanima za valjanost i pouzdanost dostupnih
informacija te o pravnim i etikim naelima interaktivnoga koritenja tehnologijama
informacijskoga drutva.
6.Graanski odgoj i obrazovanje
Opis meupredmetne teme
Suvremene demokracije trebaju radne, obavijetene i odgovorne graane, odnosno
dravljane. Svrha je pouavanja meupredmetne teme Graanski odgoj i obrazovanje
pridonijeti osposobljenosti uenika za aktivno i uinkovito obavljanje graanske uloge.
Meu znaajnije elemente ove meupredmetne teme ubrajaju se znanja, vjetine,
sposobnosti i stavovi koji razvijaju demokratsku svijest uenika i potiu ih na aktivno i
uinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u koli, lokalnoj zajednici i drutvu,
pridonose razvoju vlastitoga identiteta, boljemu upoznavanju i potovanju drugih te
senzibiliziraju i osvjeuju uenike za rjeavanje globalnih problema na naelima
demokracije, posebice pravednosti i mirotvorstva.
Boljim upoznavanjem sebe i svoje uloge u razvoju drutva te prihvaanjem razliitosti drugih,
uenici razvijaju samostalnost, osobni integritet te pozitivan odnos s drugim uenicima i
okolinom. Objedinjujuim temama graanskoga odgoja i obrazovanja unaprijedit e se
suradnja kole, obitelji, lokalne zajednice i drutva.
Ciljevi meupredmetne teme
Uenici e:
stei znanja i razviti svijest o vanosti demokratskih naela, institucija i procesa u
vlastitomu drutvu, Europi i na globalnoj razini
razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralako i uinkovito sudjelovanje u ivotu kole i
neposredne zajednice u kojoj ive
razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralako i uinkovito sudjelovanje u
drutvenomu ivotu kao odrasli graani
razviti svijest o pravima, dunostima i odgovornostima pojedinca, jednakopravnosti u
drutvu, potovanju zakona, snoljivosti prema drugim narodima, kulturama i religijama
te razliitosti miljenja
14

 biti osposobljeni za kritiko prosuivanje drutvenih pojava

biti osposobljeni za uporabu i procjenu razliitih izvora informiranja pri donoenju
odluka i prihvaanju obveza.
kolske ocjene
Ono ime je ocjenjiva zadovoljan opisuje se rijeju/ocjenom dobro. To znai da je
ocjenjiva zadovoljan uenikovim postignuem, tj. da je uenik napravio ono to se
oekivalo, odnosno uglavnom sve to je opisano u obrazovnomu standardu za nastavni
predmet, modul ili odreenu kompetenciju (socijalnu, uiti kako uiti i/ili drugu).
Tek ako kakav uenikov rad, odnosno ispitni rezultat nadmauje oekivanja to se opisuje
rijeima/ocjenom vrlo dobro, to bi trebalo znaiti da je ispitiva zadovoljan iznad svojih
oekivanja, odnosno da uenikovo postignue zahtijeva isticanje kvalitete rada i uloena
napora. Takvi uenici na kraju polugodita ili kolske godine mogu dobiti i posebna pismena
priznanja od razrednika ili kolskih ravnatelja.
Ako se koji uenici posebno istaknu originalnou i kvalitetom svojega rada, uloenim
naporom i ime slinim to se istie u odnosu na ostale, to oznaavamo rijeima/ocjenom
izvrsno ili odlino. Takvih obino nema mnogo pa, prema tome, ni tu rije/ocjenu ne bi
trebalo odveesto dodjeljivati za postignute rezultate, odnosno ne bi ju se trebalo dijeliti
veliku broju uenik jer se uz takvo pretjerivanje gubi smisao istinskoga znaenja te ocjene.
Rije dovoljan dodjeljuje se uz ocjenu 2, a to znai da se procjenjuje da uenik moe i treba
postii vie, odnosno da se od njega oekuje bolji uspjeh i, k tomu, dodatni napor. To
takoer znai da je uenik dostigao postignue toliko da zadovoljava minimum to je svim
uenicima poznat kao polazite za ocjenjivanje ili je to, pak, nekim uenicima najvie
(maksimum) to mogu dosegnuti. U strukovnim kolama taj minimum treba biti opisan
kompetencijama koje uenik treba postii odnosno kvalitetom radova (proizvoda) koje
uenik treba napraviti.
Zbog novih uloga koje e kolske ocjene imati u pedagokomu voenju nastavnoga
procesa tijekom obveznoga kolovanja, treba izbjegavati preesto dodjeljivanje najviih
ocjena jer se gubi pedagoki i dokimoloki smisao i uloga kolskih ocjena.
Pri izradi predmetnih kurikuluma, modula ili definiranja odreenih kompetencija vano je
iskazati oekivana postignua uenika s jasnim odrednicama na ljestvici kolskih ocjena.
Primjena takve metodologije izrade predmetnih kurikuluma bit e od pomoi uenicima i
roditeljima/skrbnicima. Na taj e nain uenici moi imati jasan uvid u svoja postignua,
moi e planirati svoj ueniki angaman stalnom provjerom osobnoga napredovanja.
Roditelji/skrbnici e takoer imati stalna saznanja o oekivanjima kole i vrijednostima svake
ocjene.

15