VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

SREDNJA KOLA ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE-SARAJEVO

MATURSKI RAD

VDSL TEHNOLOGIJE KAO MODEL

PRISTUPNIH VEZA

PROFESOR:

UENIK:

Branka Kretija, dipl.ing.el

Senada Gabelji, IV1A

Sarajevo, Maj 2016. godina

1

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

SREDNJA KOLA ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE-SARAJEVO

MATURSKI RAD
VDSL TEHNOLOGIJE KAO MODEL PRISTUPNIH VEZA

Komisija:
1.______________________________________
2.______________________________________
3.______________________________________

Sarajevo, Maj 2016.g.

2

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

SADRAJ:
1.

UVOD............................................................................................................................- 4 -

2.

KARAKTERISTIKE VDSL-a......................................................................................- 5 -

3.

STANDARDIZACIJA VDSL-a I USLUGE PODRANE VDSL-om.......................- 11 -

4.

PREDNOSTI, NEDOSTACI I PROBLEMI VDSL-a.................................................- 12 -

5.

VDSL2 TEHNOLOGIJA...........................................................................................- 14 -

6.

KARAKTERISTIKE VDSL2.....................................................................................- 15 -

7.

UVOENJE VDSL2 TEHNOLOGIJE.....................................................................- 16 -

9.

ZAKLJUAK..............................................................................................................- 19 -

10. LITERATURA............................................................................................................- 20 -

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

1. UVOD
Tehnologije digitalne pretplatnike linije (engl. digital subscriber line, skr. DSL) su
tehnologije pristupa jezgrenoj mrei pomou fiksnih linija. DSL duguje svoj uspjeh najvie
brzom pristupu Internetu kao i razvoju irokopojasnih komunikacija. Digitalna pretplatnika
linija velike prijenosne brzine (skr. od engl. High Bit-rate DSL, HDSL) je bila prva DSL
tehnologija koja je doivjela uspjeh na tritu, asimetrina digitalna pretplatnika linija (engl.
Asymmetric DSL, skr. ADSL) je doivjela najvei rast na tritu, dok digitalna pretplatnika
linija vrlo velike prijenosne brzine (skr. od engl. Very high data rate DSL, VDSL) nudi
najvee prijenosne brzine od svih DSL-ova. Ve je neko vrijeme sasvim jasno da telekom
operatori diljem svijeta donose odluke (ili e ih donijeti uskoro) o ukljuivanju postojeih
parinih lokalnih petlji u svoje irokopojasne pristupne mree sljedee generacije. S obzirom
da krajnji korisnici postaju sve zahtjevniji u pogledu prijenosnih brzina, ADSL bi mogao,
uprkos novijim verzijama ADSL2 i ADSL2+, iskazati slabe performanse u sloenoj okolini u
kojoj je potreban istovremeni prijenos govorne telefonije, interaktivnog videa i brzih
podatkovnih usluga na vee udaljenosti izmeu krajnjih korisnika i lokalne centrale. U takvim
mrenim scenarijima, gdje operatori radije odabiru kao rjeenje kombinaciju optikih niti i
upredenih parica, VDSL postaje dobar izbor.

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

2. KARAKTERISTIKE VDSL-a
VDSL podrava simetrian i asimetrian prijenos to znai da radi sa razliitim prijenosnim
brzinama u dolaznom i odlaznom smjeru prijenosa signala. Cijena koju VDSL plaa zbog
poveanja brzine u odnosu na ADSL je smanjeni domet prijenosa. Dolazne brzine podrane
VDSL-om viekratnici su brzine od 155,52 Mbit/s: 51,84 Mbit/s, 25,92 Mbit/s i 12,96 Mbit/s.
Odlazne brzine podrane VDSL-om mogue je podijeliti u tri grupe: 1,6 2,3 Mbit/s, 19,2
Mbit/s i brzine koje su jednake dolaznoj. U tablici 1 date su brzine prijenosa signala za
razliite verzije VDSL-a.

Tablica 1. Prijenosne brzine podrane VDSL-om

Signale u smjeru od lokalne centrale prema udaljenim korisnikim lokacijama mogue je
prenositi na vee udaljenosti nego to je to sluaj u prijenosu u suprotnom smjeru, zato to je
tetan uticaj presluavanja jae izraen na strani lokalne centrale nego na lokaciji krajnjeg
korisnika. Tu pojavu uzrokuje injenica da se, promatrajui odlazni smjer prijenosa, sve vie
upredenih parica nalazi u zajednikom kabelu kako se pribliavamo lokalnoj centrali, pri
emu svaka parica u kabelu generira presluavanje na ostalim sistemima u zajednikom
kabelu. Obratno, promatrajui dolazni smjer prijenosa, lokalne petlje se granaju iz jednog
zajednikog kabela, to znai da kabeli koji su blii krajnjim korisnicima sadre manje parica,
te su samim tim presluavanja u njima manja.

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

Kako bi se izbjegle greke u prijenosu nastale zbog presluavanja razdvajaju se odlazni od

dolaznog kanala, te se oni jo odvajaju od tradicionalne fiksne analogne telefonske usluge
(engl. Plain Old Telephone Service, skr. POTS) i uskopojasne digitalne mree integriranih
usluga (engl. Narrowband Integrated Services Digital Network, skr. N-ISDN). Presluavanje
(slika1.) je pojava koja je javlja kod digitalnih pretplatnikih linija i ona uzrokuje da se
primljeni signali pogreno interpretiraju prilikom detekcije simbola u prijemniku, uslijed ega
se poveava vjerovatnoa pogreke bita (engl. bit error ratio, skr.BER).

Slika 1. Presluavanje

Poetne verzije VDSL-a koristile su za razdvajanje kanala tehniku koje se naziva

multipleksiranje po frekvencijski raspodijeljenim kanalima (engl. Frequency division
multiplexing, skr. FDM), dok novije verzije koriste tehniku ponitavanje odjeka (engl. Echo
cancellation, skr. EC). Relativno velika frekvencijska razlika izmeu najnieg podatkovnog
kanala i POTS-kanala omoguava koritenje vrlo jednostavnih i jeftinih POTS-razdjelnika.
Gornja granina frekvencija u pojasu kojeg koristi VDSL iznosi najvie 30 MHz u sistemima
iji je domet prijenosa krai od 300 m, odnosno najvie 10 MHz u sistemima iji domet see
do 1 km.

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

Slika2. Dodjela frekvencijskih kanala u verziji VDSL-a koja odlazni od dolaznog kanala
razdvaja FDM-om (POTS- i N-ISDN-kanali uvijek su od VDSL-kanala razdvojeni na naelu
FDM-a)

Lokalna petlja na kojoj je implementiran VDSL moe imati dvije konfiguracije mrenog
zavretka (engl. network termination, skr. NT): aktivnu (slika 3a) i pasivnu (slika 3b). U
aktivnoj konfiguraciji VDSL-modem i POTS-razdjelnik sastavni su dio NT-a, dok je u
pasivnoj konfiguraciji samo razdjelnik ugraen u NT. Razmotrimo prvo multipleksiranje u
dolaznom smjeru. Pri pasivnoj konfiguraciji NT-a optika mrena jedinica (engl. Optical
network units, skr. ONUs) razailje podatke svakom korisnikom VDSL-modemu s kojim je
povezan. Pri aktivnoj konfiguraciji NT-a svako je korisniko podruje opremljeno tzv.
koncentratorom linija. ONU alje niz podataka prema koncentratoru koristei komutiranje

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

elija ili multipleksiranje po vremenski raspodijeljenim kanalima (engl. time division
multiplexing, skr. TDM). Koristei jedan od tih mehanizama, koncentrator podatke primljene
od ONU-a distribuira krajnjim korisnikim ureajima (npr. personalni raunari, televizori i
dr.).

Slika 3. Mreni zavreci u tehnologiji VDSL: a) aktivni mren zavretak, b) pasivni mreni
zavretak; Ps pasivni POTS - razdjelnik
Ako VDSL-modem na korisnikom podruju sadri u sebi aktivni mreni zavretak, tada je za
multipleksiranje elija ili kanala koje dva ili vie krajnja ureaja alju u jedan zajedniki niz
podataka odgovorna mrea krajnjeg korisnika. VDSL-modem samo transparentno prenosi
nizove podataka u oba smjera. Aktivnu ulogu, dakle, preuzima koncentrator linija, koji moe
biti izveden kao zaseban ureaj ili kao integralni dio VDSL-modema, te moe djelovati kao
8

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

multipleksor ili kao komutator. Jedna od moguih konfiguracija korisnike mree s aktivnim
NT-om podrazumijeva koritenje koncentratora linija koji je zvjezdastom mreom povezan s
krajnjim korisnikim ureajima (slika 3a).
Pored povezivanja krajnjih ureaja s koncentratorom linija poveznicama od take do take
mogue je koristiti i konfiguraciju raspodijeljenog medija pri emu su svi krajni ureaji
povezani s koncentratorom linija pomou sabirnike mree. Ako je NT pasivan (slika 3b),

tada je svakom krajnjem korisnikom ureaju dodijeljen zaseban VDSL-modem. Takav

mreni scenarij, u kojem odlazni kanali krajnjih ureaja moraju zajedniki dijeliti jednu
upredenu paricu koja VDSL modem u ONU povezuje s NT-om, iziskuje uvoenje mehanizma
za upravljanje viestrukim pristupom mediju (engl. multiple access control, skr. MAC) u
mreu pretplatnikog podruja. Iako je mogue koristiti sistem s detekcijom sudara
protokolnih podatkovnih jedinica (engl. Protocol Data Unit, skr. PDU), zahtjev korisnika za
zajamenom prijenosnom brzinom namee koritenje druga dva rjeenja:
-

protokol dodjele dozvola za slanje elija (engl. cell-grant protocol) okviri koji se
alju u dolaznom smjeru, a generirani su u ONU ili prije njega u mrei, sadre
nekoliko bita koji odreenom krajnjem ureaju daju dozvolu (engl. grant) za pristup
mrei. Na osnovu dobijene dozvole krajnji ureaj moe u vremenskom intervalu koji
slijedi neposredno iza prijema okvira poslati jednu eliju u odlaznom smjeru;

viestruki pristup mediju pomou frekvencijskog multipleksiranja (engl. Frequency

division multiple access, skr. FDMA) ta tehnika dijeli odlazni kanal u potkanale i
dodjeljuje po jedan potkanal svakom krajnjem korisnikom ureaju. Koritenjem
FDM-a izbjegnut je viestruki pristup mediju po sluajno dodijeljenim resursima.
FDM omoguava viestruki pristup mediju po fiksno dodijeljenim resursima, to je
njegova glavna prednost. Nadalje, FDM ne zauzima kanal za potrebe slanja
redundantnih bita svojstvenih protokolu dodjele dozvola za slanje elija. Osnovni
nedostatak ove tehnike je ograniavanje prijenosne brzine svih krajnjih ureaja svim
je krajnjim ureajima dodijeljen jednak kapacitet poveznice neovisno o njihovim
trenutnim komunikacijskim potrebama.

Linijsko kodiranje i modulacijske tehnike prilikom definiranja VDSL-standarda razmatraju

etiri linijska koda i modulacijska postupka:

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

CAP u pasivnim konfiguracijama NT-a CAP bi koristio kvadraturnu digitalnu
amplitudnu modulaciju (engl. Quadrature Phase Shift Keying, skr. QPSK) i viestruki
pristup mediju pomou vremenskog multipleksiranja (engl. time division multiplexing
access, skr. TDMA) za slanje podataka u odlaznom smjeru, iako CAP ne iskljuuje
upotrebu FDMA;

DMT u pasivnim konfiguracijama NT-a DMT bi koristio FDMA za slanje

podataka u odlaznom smjeru, iako DMT ne iskljuuje upotrebu TDMA;

DWMT (skr. od engl. Discrete Wavelet Multitone) modulacijski postupak DWMT,

takoer, koristi FDMA za multipleksiranje podataka u odlaznom smjeru, ali
omoguava i upotrebu TDMA;

SLC (skr. od engl. Simple Line Code) u pasivnim konfiguracijama NT-a linijski kod
SLC bi najvjerojatnije koristio TDMA za slanje podataka u odlaznom smjeru, iako je i
upotrebu FDMA mogua.

10

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

11

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

3. STANDARDIZACIJA VDSL-a I USLUGE PODRANE VDSL-om

est vodeih svjetskih telekomunikacijskih standardizacijskih organizacija i foruma provodi
viegodinji proces standardizacije VDSL-a: ITU-T SG15 (VDSL-standard su nazvali
G.vdsl), ANSI T1E1.4, ETSI TM6, DSL Forum, ATM Forum i DAVIC. injenica je da su svi
zajedno objavili uglavnom privremene ili djelomine dokumente, kao to je preporuka ITU-T
G.993.1, objavljena 2001.g., kojom su definirani samo podsloj konvergencije prijenosa (engl.
transmission convergence, skr. TC) i plan koritenja frekvencijskih pojaseva u VDSLu.
Na tritu, takoer, djeluje i VDSL-alijansa (www.vdslalliance.com), koja okuplja
mnogobrojne proizvoae telekomunikacijske opreme i promovira tehnologiju VDSL.
Zahvaljujui velikim prijenosnim brzinama VDSL podrava najvei raspon usluga od svih
DSL-tehnologija: video na zahtjev, telemedicinu, televiziju visoke definicije (engl. High
Definition Television, skr. HDTV), intranetske komunikacije i rad na daljinu, razailjanje
digitalne televizije, interaktivni video, elektroniko poslovanje (engl. electronic commerce),
videoigre, uenje na daljinu (engl. distance learning), videokonferencije, elektroniko
izdavatvo (engl. electronic publishing) i dr. Budui da VDSL podrava i asimetrini i
simetrini prijenos, mogue ga je primijeniti u podruju novih usluga koje nije mogue pokriti
ADSL-om, kao to je npr. povezivanje velikih korporacijskih intraneta s Internetom pomou
VDSL-a, a naroito u situacijama kad korporacijske mree generiraju velike koliine prometa
prema Internetu.
VDSL mora prenositi komprimirani video u stvarnom vremenu. Radi se o usluzi koja nije
prilagoena retransmisijama koritenim u podatkovnim komunikacijama. Kako bi se postigla
vjerovatnoa greke usporediva s onom u prijenosu nekomprimiranog videa, VDSL mora
koristiti ispravljanje greaka u prijemniku (engl. forward error correction, skr. FEC) s
preplitanjem bita kako bi ispravio veinu greaka nastalih uslijed djelovanja impulsnog uma.

12

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

4. PREDNOSTI, NEDOSTACI I PROBLEMI VDSL-a

Prednosti tehnologije VDSL su sasvim jasne: prua najvee prijenosne brzine od svi DSL
tehnologija, u mrenoj arhitekturi od take do take komunikaciji prua zajamenu sigurnost,
i podrava mogunost istovremenog prijenosa POTS-a i VDSL-podataka istom upredenom
paricom. Meutim, VDSL je ipak u fazi definiranja neki preliminarni proizvodi postoje, ali
ne postoje potpune spoznaje o analognim pretplatnikim linijama, njihovom zraenju
elektrine energije u okolinu i njihovoj otpornosti na interferenciju iz okoline, o protokolima
multipleksiranja u odlaznom smjeru i informacijskim potrebama pojedinih usluga, to je sve
zajedno neophodno poznavati kako bi se definirao konani VDSL-standard.
Jedna velika nepoznanica je maksimalni domet kojeg VDSL moe pouzdano podrati pri
nekoj zadanoj prijenosnoj brzini. Razlog tome lei u injenici da su stvarna obiljeja
upredenih parica u frekvencijskom podruju koje koristi VDSL djelomino poznata.
Postojanje kratkih premotenih odvojaka ili nezakljuenih produenja linija u kunim
instalacijama, koja nemaju uticaja na POTS, N-ISDN ili ADSL, mogu imati vrlo tetan uticaj
na VDSL u odreenim mrenim konfiguracijama. Nadalje, svaka nadzemna parica koja
prenosi VDSL-signale predstavlja antenu koja zrai u frekvencijski pojas koriten u
amaterskom radiju i iz njega prima elektromagnetsko zraenje. Balansiranje izmeu niih
razina signala, kako bi se smanjila emisija koja interferira s amaterskim radijskim prijenosom,
i viih razina signala, potrebnih za savladavanje interferencije uzrokovane amaterskim
radijskim prijenosom, mogao bi biti vaan faktor pri odreivanju dometa VDSL-a. Dodatna
dimenzija VDSL-a, koja je jo dosta nejasna, je njegov mehanizam prijenosa usluga viih
slojeva. Jedan nain je da prilikom transfera videa i podatkovnih komunikacija VDSL prenosi
informacije pomou ATM-elija (engl. ATM cells), iako optimalne dolazne i odlazne brzine
nisu utvrene. Ono to je jo tee procijeniti je postojanje potrebe za prijenosom informacija
VDSL-om u formatu razliitom od ATM-elija (npr. tradicionalni E1/T1-okviri) i potrebe za
simetrinim kanalima pri irokopojasnim brzinama (iznad 2 Mbit/s). VDSL nije niti e biti
potpuno neovisan o protokolima viih slojeva, posebno u odlaznom smjeru u kojem
multipleksiranje podataka krajnjih korisnika zahtijeva da je protokol na sloju podatkovne
poveznice definiran.
Jo jedan teak problem vezan uz VDSL je distribucija podataka na korisnikom podruju te
interfejs izmeu PSTN-a i krajnjeg korisnikog ureaja. Posmatrano s aspekta trokova,
13

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

favoriziran je pasivni mreni interfejs, tj. konfiguracija s pasivnim NT-om. Nasuprot tome, s
aspekta upravljanja sistemom, pouzdanosti, ogranienja koja proizlaze iz regulative i
migracijskih aspekata u prednosti je aktivni mreni interfejs, tj. konfiguracija s aktivnim NTom (aktivni NT koriste i ADSL i N-ISDN). Nadalje, VDSL s pasivnim NT-ima moe u
iznimnim situacijama biti skuplji od VDSL-a s aktivnim NT-ima, ali otklanjanje aktivnih
elektronikih komponenti iz korisnike mree (misli se primarno na koncentrator linija) ini
ga u pravilu isplativijim rjeenjem, za kojim vlada vei interes unato svim prednostima koje
sa sobom nosi aktivni NT.

14

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

5. VDSL2 TEHNOLOGIJA
Dana 27. maja 2005. godine objavljena je preporuka ITU-T G.993.2, kojom je definirana
druga verzija tehnologije VDSL (very-high speed DSL), nazvana skraeno VDSL2. VDSL2
je, prije svega, specificiran kako bi podrao prijenos viekanalnoog HDTV-a (eng. High
Definition Television), videa na zahtjev i videokonferencija, te prijenos govora protokolom IP
(VoIP). Dakle, VDSL2 predstavlja dobro rjeenje za triple play usluge (integrirani prijenos
podataka, govora i videa istom pretplatnikom petljom).
Budui da VDSL2 koristi bakrenu icu za prijenos podataka, brzina prijenosa podataka jako
ovisi o udaljenosti korisnika od lokacije operatora, kao i o kvaliteti parice . Ako su petlje
due, maksimalna brzina i najvia upotrebljiva propusnost VDSL2 opada, a iznad odreene
duine njezina efikasnost i dostupnost znaajno opadaju, te se tada koristi ADSL2+
tehnologija. Stoga, brzina koju ugovarate s operatorom esto nije identina onoj koju vaa
parica moe primiti i koja moe biti realizirana. Upravo iz tog razloga, brzine se iskazuju i s
najmanjom tolerantnom brzinom koja se u sklopu ponuenog paketa moe isporuiti. VDSL
podrava simetrian i asimetrian prijenos. Cijena koju VDSL plaa zbog poveanja brzine u
odnosu na ADSL je smanjeni domet prijenosa. Maksimalni prijenosni kapacitet mogu je za
udaljenosti manje od 500 metara od lokacije operatora. Zbog faktora udaljenosti brzine se
iskazuju i s najmanjom tolerantnom brzinom koja se u sklopu ponuenog paketa moe
isporuiti (npr. od 35 Mbit/s / 7 Mbit/s do 50 Mbit/s/10 Mbit/s) [10].

Slika 4. Odnos brzine prijenosa i udaljenosti za ADSL2+, VDSL1 i VDSL2 tehnologiju

15

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

6. KARAKTERISTIKE VDSL2
Tehnologija VDSL2 se uglavnom primjenjuje kod kratkih preplatnikih petlji, pomiui
DSLAM (eng. Digital Subscriber Line Access Multiplexer) vorove blie prema korisniku.
Meutim, usluge poput ADSL/2/2plus, koje dijele istu kabelsku skupinu kao i VDSL2 moe
doi do smanjenja kvalitete prijenosa u silaznoj vezi zbog presluavanja izmeu parica u
VDSL2 sistemima. No, probleme u performansi VDSL2 tehnologije predstavlja i impulsni
um. Zajedno sa velikim degradacijama smanjenja kvalitete signala u odnosu na duinu petlje
ovi problemi predstavljaju veliki izazov u iskoritenju VDSL2 tehnologije. Rjeenja datih
problema predstavljeni su u konceptima vektorizacije i usnopljavanja. U tom sluaju
kontroliramo snagu kako bi postigli dovoljne kvalitete silaznog VDSL2 signala. Kako bi se
postigao jednaki kapacitet uzlazne veze za sve korisnike na istoj udaljenosti koristi se
odreeni algoritam .

16

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

7. UVOENJE VDSL2 TEHNOLOGIJE

Uvoenje VDSL2 e imati veliki uticaj na nain kako su pristupne mree projektirane. Za
implementaciju veine VDSL2, operateri e morati premjestiti DSLAM iz sredinjeg ureda, te
izgraditi distribuiranu mreu s manjim voritima koja su u pravilu manje od 1500 metara
udaljena od krajnjih korisnika. To stavlja stroe zahtjeve u izgradnji vanjskih postrojenja,
nego to je u trenutnoj praksi.
U mnogim sluajevima snaga i razmak takoer moe biti problem jer postojeim ulinim
ormariima nedostaje prostora i esto sadre samo pasivnu opremu. Iako je konani odgovor
FTTH (eng. Fiber to-the-home), to jo uvijek nije ekonomski isplativo rjeenje za postojee
nadzemne bakrene mree. Evropska unija pokuava pronai rjeenje kako pojeftiniti izgradnju
FTTH infrastrukture i tako olaka pristup do korisnika. Naime ak 80% ukupnih trokova
realizacije odnosi se na infrastrukturne radove. No to nije jedini problem za izgradnju FTTH.
Jedan od problema su i beine tehnologije koje svojim inovacijama sve vie okupiraju
panju operatora i korisnika.
Osnovni problem cijele prie je da fiksna mrea zahtijeva nova ulaganja, dok je prihod
operatora jedva primjetan. Iz tog razloga ne postoje sigurne prognoze ta e se dogaati u
budunosti. Iako FTTH nudi dramatino vei bitski protok, u ovome trenutku ne postoji
odgovarajua potranja za njim. Stoga ostaje pitanje je li FTTH odrivo rjeenje. Upravo je to
jedan od razloga zato mnogi operatori nastavljaju sa bakarnim broadband tehnologijama
(meu kojima je i VDSL2).

17

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

Slika 5. Odnos cijena izmeu naina isporuke VDSL2 (odnos FTTN i FTTH)

18

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

8. USPOREDBA DSL-TEHNOLOGIJA
Tablica 2: Prikaz usporedbe najpoznatijih DSL-tehnologija.

Tablica 2. Usporedba DSL-tehnologija

Slika 6. Prikazuje usporedbu spektralnih gustoa snage razliitih DSL-tehnologija. Sasvim je

vidljivo iz slike da je VDSL iznimno zahtjevna tehnologija u pogledu potrebne irine
prijenosnog pojasa.
19

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

20

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

9. ZAKLJUAK
VDSL2 je razvijen i standardiziran u rekordnom vremenu kako bi rjeio nedostatke postojeih
pristupnih tehnologija. Slui kao idealna xDSL tehnologija za eleminiranje krajnjeg uskog
grla, omoguujui tako masovnu isporuku Triple Play usluga. Proirenjem frekvencijskog
pojasa VDSL2 sve do 30 MHz novi primopredajnici podravaju simetrine brzine od 100
Mbit/s jednom upredenom paricom do udaljenosti vee od 350 metara. Pomou tehnika kao
to su vektorizacija i usnopljavanje linija koje mu omoguuju veliki doseg,
VDSL2 sistem moe pruiti vrijednosti brzina slinima ADSL-u na udaljenostima i do 4-5
km. Budui da se standard VDSL2 temelji na preporukama koje vrijede i za tehnologiju
VDSL1 i za tehnologiju ADSL, on je kompatibilan i sa postojeim uslugama, kao i onima
temeljenih na ADSL/2/plus tehnologiji. Kao to je i dokazano fenomen presluavanja i
impulsnog uma imaju vrlo tetan uticaj na kvalitetu bakrene mree. Stoga su daljnje analize
apsolutno neophodne kako bi se ovi problemi doveli na minimum, kao to to ine metode
vektorizacije i usnopljavanja.
No naravno, tu se stvar ne zavrava. S pojavom novijih tehnologija, poveavanjem spektra
frekvencija i brzina prijenosa pojavljuju se novi problemi, ali i oni poput presluavanja imaju
puno vei negativan efekat na mree. Rjeenje tih problema nalazimo u modernijim i
zahtjevnijim metodama upravljanja mrea i itave infrastrukture kao i upotrebom novih,
sloenijih algoritama. Svakodnevne inovacije, i nove tehnologije predstavljaju nove izazove
komunikacijskom drutvu, ali i povlastice koje su u ovim vremenima vie nego dobrodole.

21

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

10. LITERATURA
1. T. Fabeta, Evolucija irokopojasnih pristupnih mrea, Ericsson Nikola Tesla d.d,
Zagreb 2007.
2. John Williams, How Enhanced DSL Technologies Optimize the Last Copper Mile,
JDSU 2013.
3. VDSL2 A feasible Solution for Last Mile, dostupno na www.zte.com.cn
4. Marijo Nieti, Marija Vrdoljak, Lokalne i pristupne mree, Sveuilini studijski
centar za strune studije, studij elektronike i elektroenergetike, Split 2010.
5. George Heliotis, Lowell-Panayotis Dimos, Ioannis Kordoulis, George Agapiou,
Performance and Limitations of VDSL2-based Next Generation Access Networks,
Research & Development Department, Hellenic Telecomunications Organization
(OTE) S.A, Athens, Greece
6. Moving

Copper

Access

into

the

Gigabit

Era,

dostupno

na

http://www.huawei.com/ilink/en/solutions/broader-smarter/morematerialb/HW_278065?Addr
7. Aware (2006), VDSL2 The Ideal Access Technology for Delivering Video Services
8. Rob F.M. van den Brink, The art of Spectral Management Frequency allocations
for VDSL2, TNO, The Neatherlands, Oct. 2009.
9. Dostupno na, http://telekomsvet.blogspot.com/
10. Dostupno na, http://ps-portal.eu/stigao-je-stric-fritz/
11. Dostupno na, http://en.wikipedia.org/wiki/Crosstalk_(electronics)
12. Rahul Garg, Sunita Meena, Hemant Samdani, Patrick Duvant, Impulse Noise
Protection Initiatives in VDSL2 Systems, Conexant System Inc.
13. Rong Zhao, Wolfgang Fischer, Edgar Aker, Pauline Rigby, Broadband Access
Technologies, dostupno na www.ftthcounciil.eu

22

VDSL tehnologije kao model pristupnih veza

14. Per-Erik Eriksson, Bjrn Odenhammar, VDSL2: Next important broadband
technology

MATURSKI RAD
VDSL TEHNOLOGIJE KAO MODEL PRISTUPNIH VEZA

K o me n t a r :

O cj e n a :

23