RIZIK varijacija prosjeno oekivane vrijednosti koja se pojavljuje sluajno (28. str.

.) NESIGURNOST je uzrokovana, prvo, grekama u prognoziranju jedog ili vie imbenika koji su znaajni u odreivanju budue vrijednosti varijable ili drugo, potpunim odsutstvom prognoze. (28.str.) OEKIVANA VRIJEDNOST ALTERNATIVNE MOGUNOSTI predstavlja prosjeno oekivanu vrijednost koju e alternativna mogunost imati u duem periodu. (28.str.) OEKIVANE NOVANE VRIJEDNOSTI nepovoljni efekti x vjerojatnost njihova pojavljivanja (31. str.) METODOM PROCJENJIVANJA NIZA VRIJEDNOSTI oekivana vrijednost investicije, te novanih primitaka ili izdataka procjenjuje se kao optimistina vrijednost, odnosno kao mala mogunost da bude bolje, te kao pesimistina vrijednost, odnosno kao mala mogunost da bude gore. (33. str.) TRI PODRUJA VELIINE MAKSIMALNOG GUBITKA: (34. str.) 1. PODRUJE PRIHVATLJIVOSTI GUBITKA ono podruje u kojem je logina upotreba oekivanih novanih primitaka i izdataka kriterij za donoenje financijske odluke. 2. PODRUJE NEPRIHVATLJIVOSTI GUBITAKA ono podruje u kojem je najgori mogui gubitak tako velik da za poduzee nikakao nije logino da preuzme takvu vrstu financ. rizika bez obzira koliko je mala vjerojatnost njegova pojavljivanja. 3. PODRUJE GRANINE PRIHVATLJIVOSTI GUBITKA kada mogui gubitak nije tako velik da bi alternativna mogunost bila potpuno iskljuena. FINANCIJSKI ULAGAI (47.str.) VJEROVNICI odobravaju poduzeu razne kredite, oekujui u odreenim rokovima povrat kreditnog iznosa uveanog za kamate. Obveze pema vjerovnicima (desna strana bilance pasiva): (48.str.) - obveze prema dobavljaima - obveze na osnovi izdanih mjenica i ekova - akumulirane obveze - krediti - obveznice VLASNICI (investitori) (47.str.) u poduzee su trajno uloili svoj kapital, motivirani ostvarenjem profita u budunosti, - angairaju novana sredstava u obliku trajnog kapitala, a vjerovnici na razliite rokove (49.str.)

1961. G. U TRAVNJU odrana godinja skuptina dioniara kad je prisustvovalo najvie ljudi. Na skuptini American Telephone and Telegraph Company AT&T dolo je oko 20 100 dioniara. (58.str.) KOLIKO JE POTREBNO POSJEDOVATI DIONICA DA BI SE IZABRAO JEDAN DIREKTOR? (59. str.) Ukupan broj dionica ---------------------------------- + 1 = broj potrebnih dionica ukupan br. diektora + 1 FINANCIJSKI IZVETAJI trebali bi pruiti relevantne informacije menadmentu, vjerovnicima, vlasnicima, dravnim institucijama. Kvalitativna obiljeja: (72.str.) - razumljivost - vanost - pouzdanost - usporedivost FINANCIJSKI MENADMENT (74. str.) glavna zadaa je spreavanje insolventnosti i osiguranje dovoljno novanih sredstava za podmirivanje dospjelih obveza poduzea. FRIZIRANJE (window dressing) primjena razliitih raunovodstvenih metoda i postupaka kako bi godinji financijski izvjetaj poduzea (njegov izgled) djelovao to privlanije. (76.str.) FIKTIVNI DOBITAK (77.str.) prividni pozitivni poslovni rezultat prouzrokovan precjenjivanjem stavaka aktive ili potcjenjivanjem stavaka pasive fikt. aktiva / pasiva AKCIZA (fusnota 35, 78. str.) pojedinani, odnosno specijalni oblik poreza kojim se oporezuje promet samo jednog proizvoda ili pak grupe istovrsnih proizvoda (nafta i naftni derivati, duhan i duhanske preraevine, aklkoholna pia, eer, kava i sl.) PRELEVMAN (fusnota 36, 78. str.) posebna taksa koja se uvodi kako bi se izjednaile cijene uvozne s cijenama domae robe. FINANCIJSKU IMOVINU (80.str.) ine sve bilanne i izvanbilanne stavke navedene u bilanci, iskazane u novcu ili ugovorenim pravima da se primi novac ili druga unoviva imovina. PRIMARNI FINANCIJSKI INSTRUMENTI: (81.str.) - financ. imovina novac, ek, mjenica,.... - financ. obveze ek, mjenica, obveze za novane kredite,.... - vlasniki instrumenti obine i preferencijalne dionice

U SEKNDARNE FINANC. INSTRUMENTE, koji se raunovodstveno iskazuju kao izvnbilanne stavke, spadaju: garancije i akreditivi, swap, financ. Izvedenice i sl. (81.str.) LIKVIDACIJSKA VRIJEDNOST ona vrijednost koju vlasnik moe postii u sluaju prisilne prodaje imovine, i kao takva predstavlja suprotnost stvarnoj ekonomskoj vrijednosti (intrinsic value) imovine koja se eli postii. Znatno je nia od stvarnih nabavnih cijena. (85.str.) VRSTA VALUTA (fusnota 44 str. 86.) valuta koju ljudi ele posjedovati i u kojoj se rado naznauju meunarodne transakcije valutna ili devizna klauzula. Najvrom valutom prvo se smatrala britanska funta, zatim ameriki dolar, vicarski franak pa njemaka marka. SPECIJALNA PRAVA VUENJA (SDR) (86.str.) sloena valutna koarica koja se sastoji od 5 konvertibilnih valuta (am. dolar, njemaka marka, japanski jen, engleska funta, francuski franak). BUDUI OEKIVANI GOD. DOBITAK PODUZEA (fusnota 45. str. 86.) mogue je utvrditi tako: 1. da se uzme u obzir prosjek ostvarenog dobitka u posljednjih 2-3 god. 2. da se procjeni dobitak koji e se ostvariti u tekuoj godini 3. da se na osnovi dosadanjeg poslovnih rezultata procjeni iznos dobitka koji se oekuje u budunosti PATENT (89.str.) vlasniku donosi iskljuivo pravo na proizvodnju i prodaju ili na neku kontrolu u primjeni pojedinih inovacija ili otkria u odreenom razdoblju. TANTIJEMI (89.str.) stalni ili privremeni prihodi koji se stjeu na osnovi prava na reproduciranje (postoci od ostvarenog bruto prihoda, istog dobitka i sl.). FRANIZA (90.str.) sporazum kojim njezin davalac odobrava primaocu franize iskljuivo pravo na prodaju odreenih proizvoda ili usluga unutar oznaenog zemljopisnog podruja. Za uzvrat, primalac franize mora udovoljavati odreenim standardima koje zahtijeva davalac franize, te mora kupovati robu samo od davaoca dozvole (McDonald`s, Benetton...). GOODWILL (90.str.) razlika izmeu vrijednosti gospodarskog subjekta kao cjeline i zbroja vrijednosti onih njegovih djelova koji se mogu identificirati. OBVEZE (90.str.) potraivanja nad imovinom koja su proizala iz financiranja potreba za tim oblikom kapitala. POSLOVI CIKLUS (91.str.) razdoblje od trenutka nabave robe pa do konane naplate.

AKREDITIV (fusnota 49 91.str.) nalog kojim banka na zahtjev svog komitenta, na teret njegova potraivanja ili kredita koji komitent ima kod nje, ovlauje svoju korenspodentnu banku da za njen raun isplati osobi oznaenoj na nalogu odreenu svotu novca u cijelosti, djelomino ili u obrocima, pod uvjetom da joj ta osoba u odreenom roku preda odreene dokumente (dokumentarni akreditiv) ili bez tog uvjeta (osobni akreditiv). NOSTRO AKREDITIV na akreditiv, ako se akreditivom plaa uvoz robe to je i sluaj onda kada domaa banka (banka kupca, uvoznika) otvori akreditiv u korist stranog komitenta (prodavaoca, izvoznika). LORO AKREDITIV njihov akreditiv, ako se akred. naplauje izvozna roba. Otvara ga domaa ovlatena banka prema nalogu strane banke na zahtijev njenog komitenta (kupca, inozemnog uvoznika) u korist naeg komitenta (prodavaoca, domaeg izvoznika). VLASTITI, VLASNIKI KAPITAL ILI GLAVNICA NETO IMOVINA (92.str.) viak imovine nad obvezama ili dugovanjima, tj. vlasnikov dio ili njegovo pravo potraivanja nad neto imovinom poduzea. (osnova ili stup iste imovine poduzea). TRANZISTORNA AKTIVA/ TRANZISTORNA PASIVA (93.str.) novani primici i izdaci tekue poslovne godine koji se odnose na iduu poslovnu godinu. ANTICIPATIVNA AKTIVA/ANTICIPATIVNA PASIVA (94.str.) novani primici i izdaci budue poslovne godine koji se odnose na tekuu poslovnu godinu. ANTICIPATIVNE POZICIJE (94.str.) predstavljaju unaprijed iskazana potraivanja ili obveze u bilanci kao posljedica iskazanih prihoda i rashoda u raunu dobitka ili gubitka, ija naplata, tj. isplata nije jo dospjela u toku obraunskog razdoblja na koje se odnosi. POREZNA BILANCA (94.str.) predstavlja, na osnovi pozitivnih zakonskih propisa, na posebnom obrascu ispravljeni iskazani financ. rezultat iz rauna dobitka ili gubika pomou pribrojnih i odbitnih stavaka, u svrhu utvrivanja osnovice za oporezivanje poreznog obveznika. KONTA STANJA (fusnota 51 str. 95.) predstavljaju konta na kojima se evidentiraju pojedini oblici imovine, tj. obveza prema izvorima imovine. Svojim saldom izraavaju stanje imovine ili obveza prema izvorima sredstava koje se unosi u bilancu. KONTA USPJEHA predstavljaju konta na kojima se evidentiraju pojedini oblici prihoda i rashoda i koji svojim prometom izraavaju one iznose to se unose u raun dobitka i gubitka. KONANI DOBITAK (101.str.) odreen obraunavanjem i diskontiranjem svih financ. efekata tijekom perioda efektuiranja investiranog iznosa, tj. njihovo svoenje na sadanju vrijednost. UTVRDITI FINANC. EFIKASNOST znai u raunsku vezu dovesti diskontirane financijske efekte s investiranim iznosom.

Dvije metode kojima se korektno mjeri financijska efikasnost investicijskih mogunosti: 1. metoda neto sadanje vrijednosti 2. metoda interne stope profitabilnosti METODA NETO SADANJE VRIJEDNOSTI (102.str.) polazi od prorauna iste sadanje vrijednosti ulaganja. Tu vrijednost ini razlika izmeu zbroja diskontiranih istih novanih tokova u svim godinama efektuiranja i iznosa poetnog ulaganja. METODA INTERNE STOPE PROFITABILNOSTI (102.str.) trai onu diskontnu stopu koja neto novane tokove u cijelom vijeku efektuiranja nekog ulaganja svodi na vrijednost inicijalnog investicijskog izdatka. Ta se stopa izraunava postupkom sukcesivnih iteracija pri emu se postupno pribliava traenoj diskontnoj stopi uz koju je ista sadanja vrijednost jednaka nuli. METODA PERIODA POVRATA ULAGANJA (102.str.) utvruje razdoblje, najee broj godina, potrbno da se investitoru vrate sredstava koja je uloio. SADANJA VRIJEDNOST FIKSNE IMOVINE (83. str.) na dan sastavljanja bilance pokazuje koji je dio originalne nabavne vrijednosti imovine u meuvremenu prenesen na proizvode i usluge kao proizvodni troak, te kakva je preostala vrijednost fiksne imovine. METODE PROCJENE ZALIHA: (83./84.str.) METODA PROSJENE NABAVNE CIJENE vrednuju se sirovine, materijali i proizvodi tako da se utroene koliine obraunavaju i knjie po ukupnim prosjenim nabavnim cijenama po kojima su ukupne koliine bile zaprimljene, a ukupne koliine u zavrnoj zalihi po ukupnim prosjenim cijenama po kojima su bile zaprimljene, radi se o dinaminoj metoda procjene zaliha. METODA FIFO podrazumijeva vrednovanje zaliha primjenom cijena prema kronolokom redoslijedu prispijea sirovina, materijala i proizvoda. Prve potroene koliine sirovina i materijala obraunavaju se i knjie po prvim, tj. tadanjim nabavnim cijenama, sve dok se ta koliina ne potroi, a koliine u zavrnoj zalihi po prvim cijenama po kojima su bile zaprimljene. METODA HIFO vrednuju se sirovine, materijali i proizvodi tako da se prve potroene koliine obraunavaju i knjie prema najviim cijenama po kojima su bile zaprimljene, a koliine u zavrnim zalihama, prema prvim niim cijenama po kojima su bile zaprimljene. METODA LIFO utroene koliine zaliha obraunavaju se i knjie po posljednjim ulaznim cijenama, a koliine u zavrnoj zalihi, po prvim ulaznim cijenama. OPERATIVNE AKTIVNOSTI (110. str.) odnose se na promet dobara i usluga, tj. na naplatu izlaznih i na isplatu ulaznih rauna. INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI (110. str.) odnose se na davanje ili primanje kredita, na kupnju ili prodaju vrijednosnica, te na kupnju ili prodaju produktivne trajne movine.

CASH FLOW (fusnota 55 str. 110.) pojam koji potjee iz SAD-a i prevodi se kao kontinuirano kolanje novca. Kod pokazatelja se pod pojmom CASH podrazumijeva samo dio toka priljeva koji ostaje u poduzeu nakon oduzimanja odljeva, te koji je raspoloiv za isplatu dividendi, financiranje investicija i podmirenje obveza. FINANCIJSKE AKTIVNOSTI (111. str.) obuhvaaju razne transakcije povezane s obvezama ili s kapitalom poduzea. U taj se dio izvjetaja ukljuuju novani primici od prodaje obveznica ili dionica poduzea. FINANCIJSKI PROTOKOL (115. str.) interpretira se kroz potrebe za ulaganjima u tekuu imovinu i pridruujue potrebe za ulaganjem u fiksnu imovinu. BILANCA (120. str.) kao kratki sustavni pregled financ. poloaja poduzea, sumira njegovu imovinu i ukazuje na izvore financiranja, sve na jedan odreeni dan. POKAZATELJ (121. str.) predstavlja mjerilo (instrument mjerenja koliine neke kvalitete, primjerice profitabilnosti) i mjeru (koliina kvalitete, primjerice profitabilnost kapitala od 5%) ekonomskih pojava i procesa izraenu u obliku relativnog broja. INDEKS (123. str.) odnos izmeu dviju veliina koji pokazuje njihovu relativnu promjenu u odreenom periodu. BAZNI INDEKS veliina prvog perioda uzima se kao bazna za sve idue periode. LANANI INDEKS veliina svakog prethodnog perioda uzima se za bazu veliine narednog perioda. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI (124. str.) odraavaju odnose povrata investiranog iznosa u poslovnu aktivnost poduzea. LIKVIDNOST (125. str.) platena sposobnost poduzea. LIKVIDNOST IMOVINE kontinuirano pretvaranje imovine iz jednog oblika u drugi, tj. kontinuirano cirkuliranje novanih u nenovana sredstva ili materijalnih sredstva u novana sredstva - PREKOMJERNA LIKVIDNOST nastaje kad imovina ima bri obrtaj od planiranog pa nastaju poveani rashodi to negativno djeluje na profitabilnost poslovanja. - OPTIMALNA LIKVIDNOST uspostavljena je onda kad doe do skladne cirkulacije imovine s ukupnim planiranim poslovnim aktivnostima poduzea. - NEZADOVOLJAVAJUA LIKVIDNOST javlja se kad se koeficijent obrtaja imovine smanji na razinu niu od planirane, tj. kad se poremeti navedena skladna cirkulacija. - NELIKVIDNOST kada imovina ne cirkulira, npr. kod vrlo slabe naplate potraivanja, kod obustave proizvodnje i pruanja usluga, uslijed slabe prodaje proizvoda, robe i usluga.

LIKVIDNOST PODUZEA SOLVENTNOST (126. str.) sposobnost poduzea da raspoloivim novanim sredstvima u ugovorenim rokovima podmiruje svoje dospjele obveze. - PREKOMJERNA SOLVENTNOST kada poduzeu nakon plaanja dospjelih obveza ostaju i znatni vikovi neiskoritenih novanih sredstava, a to se kao i prekomjerna likvidnost moe negativno odraziti na profitabilnost poslovanja poduzea. - OPTIMALNA SOLVENTNOST poduzee raspolae s dovoljno novanih sredstava za podmirenje dospjelih tekuih obveza i jo mu ostanu sredstva kao rezerva za neoekivane obveze. - NEZADOVOLJAVAJUA SOLVENTNOST kada su raspoloiva novana sredstva poduzea jednaka njegovim dospjelim obvezama, nema sigurnosne rezerve pa moe zapasti u insolventnost. - INSOLVENTNOST privremeni zastoj u plaanjima, poduzee i dalje posluje, ili se pak izraava kao trajna i akutna obustava plaanja, mora provesti reorganizaciju, sanaciju ili likvidaciju. POKAZATELJI LIKVIDNOSTI: (127. str.) POKAZATELJ TEKUE LIKVIDNOSTI pokazatelj likvidnosti najvieg stupnja odnos tekue imovine i tekuih obveza. Vei koeficijent = vea vjerojatnost da e poduzee u rokovima dospijea podmirivati svoje obveze. Standardno pravilo = 2:1. POKAZATELJ UBRZANE LIKVIDNOSTI iz tekue imovine izuzima zalihe, a ostale pokazatelje dovodi u odnos sa kratkoronim obvezama. Tu ulazi samo najlikvidnija imovina (novac u banci i blagajni, potraivanja, financ. imovina) u odnosu na ukupne kratkorone obveze. Standardna pravila nalau odnos 1:1. KOEFICIJENT PROSJENOG OBRTA ZALIHA u prolome razdoblju = KOEFICIJENT LIKVIDNOSTI ZALIHA utvruje se dijeljenjem trokova prodanih proizvoda ili usluga s prosjekom zaliha. PROSJENI PERIOD NAPLATE POTRAIVANJA kao koeficijent likvidnosti utvruje prosjean broj dana potreban da se naplati neko potraivanje. Prosjena potraivanja podijele se s godinjom kreditnom prodajom i sve se pomnoi s ukupnim brojem dana u godini. KAPITALIZACIJA (136. str.) svako poveanje vlastitog kapitala poduzea. PREKOMJERNA KAPITALIZACIJA (136. str.) iskazivanje dugoronnih obveza uveanih za ukupni vlastiti kapital za vie nego je stvarna vrijednost imovine.

POKAZATELJI POLUGE pokazatelji financijske strukture. Glavni pokazatelji poluge: a) koeficijent obveza i b) koeficijent obveza i vlastitog kapitala dioniara. POKAZATELJI AKTIVNOSTI (138. str.) govore kojom efikasnou poduzee koristi svoju imovinu. POKAZATELJ STUPNJA FINANCIJSKOG RIZIKA (142. str.) kao oblik financ. Poluge, predstavlja koeficijent pokria fiksnih trokova s osnove kamata, a izraen je odnosom izmeu poslovnog dobitka i dobitka prije oporezivanja. Ukazuje na intezitet financ. Optereenja, tj. na napregnutost financijske strukture poduzea. AMORTIZACIJA obnavljanje i ouvanje nabavne vrijednosti angairane fiksne imovine i to iz tekuih novanih primitaka. POSLOVNA POLUGA (149. str.) koeficijent elastinosti financijskog rezultata u odnosu na promjene obujma poslovne aktivnosti poduzea. Izraunava se kao odnos izmeu marginalnog dobitka, tj. kontribucijske mare koja predstavlja razliku izmeu ukupnog prihoda i ukupnih varijabilnih trokova, te - poslovnog dobitka. ANALIZOM POSLOVNE POLUGE (150. str.) utvruju se osnovne veze izmeu varijabilnih i fiksnih trokova. PRIJELOMNE TOKE = TOKE POKRIA (151. str.) odnos novanih primitaka i izdataka prema donjoj granici profitabilnosti. Na prijelomnoj toki poduzee se nalazi kada je prestalo ostvarivati dobitak, ali ne ostvaruje ni gubitak. ANALITIKA MJERILA objanjavanje prolog poslovanja i upoznavanje menadmenta s uspjenou poslovanja. REBALANS (156. str.) - korekcija ostalih financijskih procjena u skladu s odgovarajuim omjerima trokova ili u skladu s financijskim potrebama za prilagoeni volumen prodaje. PROFITABILNOST POSLOVANJA (170. str.) produkt je neto poslovne mare i koeficijenta obrta ukupne imovine. GRAFIKON PROFITABILNOSTI (178. str.) poslovni dobitak jednak je nuli u toki pokria novanih primitaka i izdataka.

DONJA GRANICA PROFITABILNOSTI (178. str.)

fiksni trokovi varijab. trokovi 1 prihod od prodaje

MARGINALNI DOBITAK (180. str.) kljuni pokazatelj u (prezentiranom) raunu dobitka ili gubitka, kao doprinos koji ostvareni prihod ini pokriu fiksnih trokova i ostvarenju poslovnog dobitka. Stopa marginalnog dobitka = 1- varijabilni trokovi : prihodi od prodaje. TOKA POKRIA ILI DONJA GRANICA PROFITABILNOSTI (180. str.) Fiksni troak : stopa marginalnog dobitka Razina obujma prodaje na kojoj su prihodi jednaki trokovima. VERTIKALNA INTEGRACIJA (195. str.) postupno, korak po korak, usvajanje procesa proizvodnje proizvoda ili pruanja usluga (tvornica automobila koja sama proizvodi sve dijelove). FINANCIJSKI PLAN omoguava vjerovniku da provjeri realitet ostvarenja planirane poslovne aktivnosti poduzea i da pouzdanije procijeni profitabilnost svog ulaganja, ne oslanjajui se prvie na neodreene ili nezasnovane nade i procjene dunika. PROJEKTNO FINANCIRANJE (fusnota 66 str. 198.) financiranje velikih kapitalnih projekata. Oekivani novani tok projekta za investitora predstavlja dodatnu garanciju za njegova financijska ulaganja. Najee se takvo financ. oslanja na garanciju neke tree strane. PLANIRANA BILANACA (204. str.) sasavlja se na samom kraju. Obuhvaa procijenjena novana salda koja rezultiraju iz svih planiranih poslovnih aktivnosti sumarni financ. izvjetaj. RABAT (fusnota 68 str. 210) popust od utvrene prodajne cijene koji trgovini (kupcu) odorava dobavlja za pokrie trokova trgovine i ostvarivanje pozitivnog financ. rezultata u trgovini. Rabat je i poseban popust koji dobavlja daje trgovini s obzirom na ostvareni promet, vrijeme kupovine i sl. (super-rabat, koliinski rabat, sezonski rabat). PLAN TROKOVA NABAVE (211. str.) prikazuje potrebnu nabavu i dugove u formi obveza prema isporuiocima sirovina i materijala. KAPITALNI IZDATAK (fusnota 69 str. 218.) izdatak koji ne donosi prihod u tekuem razdoblju, a ukljuen je u nabavnu vrijednost sredstava. Takvi izdaci se kapitaliziraju.

TEKUI IZDATAK (fusnota 69 str. 218.) izdatak koji donosi korist u tekuem razdoblju. To je rashod kojim se terete prihodi. PROVIZIJA ZA KREDITNO ODOBRENJE (fusnota 70 str. 223.) iznos koji se plaa kreditoru zato to garantira da e duniku staviti na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava i to kad mu i kako mu budu potrebna. TENDER = POZIV NA (231. str.) - predstavlja pisane i na drugi nain dokumentirane uvjete za sudjelovanje na licitaciji ili na natjeaju za dobivanje odreenog posla, tj. pisane i tehniki razraene uvjete za dobivanje odreenog posla na osnovi izravne pogodbe. GRUPACIJSKI PROSJECI (240. str.) ukupna imovina i pojedini njeni udijeli mogu se priblino odrediti pomou grupacijskih prosjeka FLEKSIBILNOST (253. str.) sposobnost poduzea da, kad ima potrebe, osigura odgovarajua novana sredstva, te da ih vrati vjerovniku u ugovorenom roku, tj. im ta potreba prestane. EKSPANZIJA vei obujam prodaje, koji zahtijeva viu razinu zaliha i vea potraivanja, to se odraava na poveanje salda novanih sredstava. FAKTORING dio poslovnih aktivnosti specijalizirane financijske investicije koja se naziva faktorom i koja u domeni kupovine potraivanja od poduzea posluje uz odreeni diskont. - OTVORENI FAKTORING faktor daje do znanja duniku da skuplja naplatu u korist svog klijenta - TAJNI FAKTORING povjerljivo diskontiranje rauna omoguuje klijentu da prikrije injenicu kako je angairao faktora. PRIVREMENI RAUN vrsta svatarskog rauna na koji se privremeno polau uplate dok su u tranzitu izmeu dvije institucije ili kad postoji sumnja u njihovo pravo odredite. KNJIGA RAUNA PRODAJE tj. IZLAZNIH RAUNA. Vjerovnikova evidencija potraivanja na temelju ispostavljenih rauna. KNJIGA PROFORMA RAUNA (PREDRAUNA) izdaje dobavlja prije isporuke proizvoda, robe, usluga kupcu sa informacijom o cijeni i dr. VLASTITA MJENICA obveza izdavaoca mjenice trasanta da e na zahtijev korisnika ili na njegovu naredbu drugom imaocu mjenice tono odreenog datuma sam isplatiti sumu novca utvrenu mjenicom. Nema trasata, pa se i ne akceptira. TRASIRANA ILI VUENA MJENICA pisana naredba kojom trasant nalae trasatu da remitentu ili po njegovoj naredbi drugom imaocu mjenice, u odreenom trenutku isplati naznaeni iznos.

10

Trast akceptira mjenicu stavljanjem potpisa na lice mjenice, u donji desni kut ispod potpisa trasanta. S lijeve strane popreno potpis trasata moe biti na bilo kojem dijelu lica mjenice, s tim da uz potpis bude oznaka akceptirano/prihvaam ili priznajem. AVALISTE prazan prostor za potpis. Avalist se obvezuje da e na prvi poziv remitenta isplati mjeninu sumu ako to ne uini trasant. Aglosaksonsko pravo ne priznaje AVAL ve GARANCIJU. Mjenica se moe prenositi putem indosamenta, potpisom indosanta na poleini vrijednosnog papira ili na dodatnom listu mehaniki povezanim s vrijednosnim papirom ALON. DISKONTIRANJE MJENICE imalac mjenice koji XXXXXX na naplatu u bliskoj busdunosti moe mjenicu indosirati ili unoviti kod banke i prepustiti banci da mjenicu podnese izdavaocu na dan dospjea. Banka vlasniku mjenice nee platiti punu vrijednost nego e ponueni iznos smanjiti za diskont (cijena zarade) koji se obraunava na vrijednost mjenice po dospijeu, a ne na nominalnu vrijednost. AVALNI KREDIT kreditni posao u kojem, za sluaj da dunik u ugovorenm roku i na ugovoren nain XXXX ne ispuni svoju obvezu, banka garantira da e na prvi poziv i bez sudskog spora tu obvezu podmiriti. Garanciju banka daje u obliku garantnog pisma, a ne u mjeninoj formi kao kod akceptnog kredita. BANKOVNI AKCEPT prihvat kojim mjenica vue na banku akceptanta umjesto na dunika. Kristi se iskljuivo za vanjsku trgovinu. Ako banka izvri plaanje, onda tereti i raun kupca AKCEPTNI KREDIT. ASIGNACIJA pravni posao kojim dunik ovlauje svog dunika da on svoj dug ne isplati njemu nego svom vjerovniku. CESIJA prijenos potraivanja dosadanjeg vjrovnika na novog vjerovnika, a da pritom potraivanje i dunik ostaju isti. KREDITNE KONDICIJE definiraje namjene kredita i kamtne stope, period povrata, XXXXXX osiguranja povrata kredita i sl. TRGOVAKI KREDIT prebacuje teret pribavljanja novanih sredstava s poduzea koje koristi trgovaki kredit na poduzee koje takav kredit moe pruiti. VALUTIRANJE na raunu za isporuenu robu ispie se kasniji datum od stvarne isporuke (sezonsko poslovanje) 60 ili 90 dana. VALUTA oznaka za dan dospijea potraivanja na uplatu, oznaka za dan dospijea obveze plaanja. DEKURZIVNE KAMATE kada se kamata na kredit plaa po dospijeu kredita ili u utvrenim vremenskim razmacima.

11

ANTICIPATIVNE KAMATE kad vjerovnik od dunika trai da kamatu plati na somom poetku, tj. kad pone koristiti kredit (diskontirani kredit). KORESPONDENTNE BANKE u drugim zemljama pruaju za inozemnu banku sve uobiajene bankovne usluge na svome domaem tritu, a to za njih na stranom tritu ine druge banke koje se nalaze u meunarodnoj bankarskoj mrei. SWIFT komunikacijski sustav kojim se obavljaju meusobna plaanja u vasnitvu po XXXX po mnogih banak sa sjeditem u Bruxellesu. KRATKORONA KREDITNA LINIJA kreditni aranman izmeu banke i dunika koji esto treba kreditna sredstva. KREDITNA LINIJA maksimalan okvirni kreditni iznos koji je banka u bilo koje vrijeme tijekom nekog perioda spremna dati svom komitenetu u obliku kredita (obino na godinu dana). KONTOKORENTNI KREDIT kratkoroni kredit banke odobren na principima tekueg rauna do ugovorom utvrenog iznosa i do odreenog roka. Banka dozvoljava korisniku ovog kredita da izdaje naloge za plaanja do odreenog iznosa preko raspoloivog pokria (crveni saldo). A CONTO (NA RAUN) taj izraz upotrebljava se i u knjigovodstvu prilikom knjienja poslovnih promjena kao oznaka da treba izvriti knjienje na odreeni knjigovodstveni raun. FORFAITNI UGOVOR otkup potraivanja. Sav rizik naplate prenosi se na forfetera/faktora, banku ili na financijsku instituciju koja je otkupila potraivanje uz iskljuenje prava novog vlasnika na regres prema prodavaocu, za sluaj da potraivanje nije naplativo. FORFAIT po svojoj pravnoj osnovi predstavlja ugovor o prodaji koji iskljuuje odgovornost prodavaoca za naplativost, dok za istinitost potraivanja uvijek odgovara prodavalac-forfaitist. Potraivanja koja su predmet forfaitiranja prenose se cesijom. FAKTORING kredit koji se moe obnavljati ili produivati i tako alterirati u kredit na neodreeno vrijeme. Koriteni iznos kredita moe se automatski smanjiti ili poveati u skladu s obujmom prodaje, potrebama dunika i u skladu s kreditnim mogunostima faktora. Koritenjem usluga faktora poduzee smanjuje trokove sumnjivih i spornih potraivanja, te zamjnjuje fiksne i varijabilne trokove funkcioniranja XXXX kreditne i naplative slube s varijabilnim trokom u obliku faktorove provizije. POTROAKI KREDIT prodaja na malo. Trgovci svoju robu prodaju krajnjim potroaima. Otplauje se iz novanih primitaka potroaa, a ne iz prihoda iz osnovne prodaje robe.

12

ADMINISTRATIVNA ZABRANA zabrana koja se stavlja na osobna ili druga primanja zaposlenika radi izvrenja obveze vjerovniku. Obustava se vri prilikom obrauna tih primanja. INTERKALARNE KAMATE kamate koje investitor plaa na angairani dio dugoronog kredita i to od dana poetka koritenja dugoronog kredita do dana stavljanja kredita u otplatu. Obraun tih kamata radi se krajem svakog polugodita. Interkalarna kamatna stopa jednaka je ugovorenoj kamtnoj stopi za dugoroni kredit. Za iznos interkalarnih kamata poveava se dugoroni kredit. AMORTIZACIJSKI PLAN plan amortizacije fiksne imovine, kredita ili vrijednosnih papira. Iznos anuiteta dobiva se da se iznos duga pomnoi s anuitetskim faktorom (vrijednosti anuitetskog faktora dane su u V-im kamatnim tablicama). REFINANCIRANJE otpalta postojeih obveza novim povoljnim obvezama. FINANCIJSKO TRITE veliki broj razliitih i meusobno povezanih specijaliziranih XXXX trita koja se mogu podijeliti na: trite novca, trite deviza i trite kapitala. HAZARD temelji se na izboru koji je posve sluajan. PEKULACIJA odnosi se na izbor koji ima neko utemeljenje u razumu i argumentaciji. SVJETSKO FINANCIJSKO TRITE brojna vea ili manja internacionalna trita novca i novanog kapitala. Ukupna ponuda i potranja novanog kapitala. Radi naprekidno 24h svakog radnog dana s izuzetkom nekih prazninih dana u pojedinim zemljama kad su trita u tim zemljama zatvorena. Prvo se otvara trite u Novom Zelandu, pa u Tokiju, u Hong Kongu, pa u Singapuru. Zatim se otvaraju financijski centri u Europi, od kojih su najznaajniji Frankfurt i London. S otvaranjem Londonskog dolazi do zatvaranja trita na Dalekom istoku. Zaim se otvaraju trita u Americi prvo u New Yorku, pa u San Franciscu, istovremeno kad se zatvaraju trita u Europi. Trite u San Franciscu zatvara se kad su trita na Dalekom istoku ve otvorena. GLAVNI SVJETSKI FINANCIJSKI CENTRI: SAD New York, San Francisco, Chicago, Boston, Philadelphija EUROPA London, Frankfurt, Pariz, Zrich DALEKI ISTOK Tokio, Hong Kong, Singapur

13

Na tradicionalnom financijskom tritu internacionalnog karaktera domai financijski investitori mogu kupovati strane vrijednosne papire ili ulagati u strane vrijednosne institucije i banke. Isto tako domae banke mogu davati kredite strancima. Eurotrite formirano je na podlozi EURODOLARA dolari koje su njihovi vlasnici deponirali u bankama izvan SAD-a. INTERNACIONALNI DOLARI dolari kojima raspolau nerezidenti SAD-a a deponirani su u bankama u SAD-u. EUROVALUTA valuta koja se dri u depozitu neke od banaka izvan zemlje porijekla. IBOR meubankarska oznaka kamatne stope (interbank offered rate). Kad joj se doda poetno slovo naziva odgovarajueg financ. centra dobije se potpuna meubankarska oznaka za kamatnu stopu dotinog centra. LIBOR za London FIBOR za Frankfurt To je kamtna stopa koju te banke obraunavaju svojim dunicima iz redova banaka prvoklasnog kredibiliteta. To je najnia referentna kamtna stopa koja slui i kao standard. PRVORAZREDNA STOPA primjenjuje se u SAD-u kao najnia kamatna stopa koju komercijalne banke odobravaju prvoklasnim dunicima na kratkorone kredite. Obino takve transakcije karakterizira nizak rizik neplaanja, nizak kreditni rizik. OFFSHORE FINANCIJSKI CENTRI neke vee financ. institucije i multinacionalne korporacije koriste te centre za financiranje tzv. offshore investicijskih fondova i za obavljanje financijskih transakcija iji se domicil, zbog visokih poreznih obveza premjeta iz velkih financijskih centara u porezne oaze. Veina ih se nalazi na malim tropskim otocima Aruba, Bahamas, Barbador, Bermude, Malta,... Cilj izbjegavanje plaanja poreza. TRITE NOVCA trite bankovnih likvidnih rezervi i kratkoronih vrijednosnih papira s rokom dospijea do godine dana, a cilj mu je osiguranje tekueg plaanja njihovih komitenta. REPOS ILI SPORAZUMI O REOTKUPU katkoroni krediti koje uzima vlada pri emu kao instument osiguranja povrata kredita izdaje svoje vrijednosnice uz obvezu njegova otkupa po dospijeu duga uveanog za kamate. CERTIFIKATI O DEPOZITU vrijednosni papiri putem kojih depozitna banka potvruje da je primila u depozit odreeni iznos zajedno s kamatama po isteku oroenja-platiti donosiocu certifikata. BANKOVNI AKCEPT mjenca koju je komitent banke po prethodnom dogovoru s bankom vukao na banku, a ona je mjenicu u svojstvu dunika potpisala akceptirala.

14

Predstavlja obvezu banke koja imaocu takve mjenice obeava sigurnost isplate mjenine svote na dan njezina dospijea. Mjenica se umjesto na dunika vue na banku akceptanata. KOMERCIJALNI PAPIRI predstavljaju dunike vrijednosne papire koje izdaju banke i korporacije dobroga boniteta radi pribavljanja kratkoronih novanih sredstava. Prodaju se na diskont, izravno, tj. neposredno ili putem brokera. DEVIZNI TEAJ cijena jedne valute izraena brojem jedinica druge valute. APRECIRA ameriki dolar aprecira ako broj jedinica npr. Njemake marke potrebnih za kupovinu jednog amerikog dolara raste, a ako pada, tada dolar DEPRECIRA. DIREKTNA KOTACIJA teajevi se daju u broju jedinica nacionalne valute za sto jedinica strane valute. INDIREKTNA KOTACIJA primjenjuje se u Engleskoj. Izraava koliko jedinica strane valute vrijedi jedna engleska funta. VRUI NOVAC kapital, tj- novac koji odlazi na svako mjesto, da bi uz odreenu razinu rizika pronaao najviu stopu zarade. TERMINSKU PREMIJU ima deviza ako je terminski teaj neke devize vii od promptnog. TERMINSKI DISKONT ako je terminski teaj manji od promptnog. PROMPTNA TRANSAKCIJA DEVIZA transakcija u kojoj se ugovor izvrava odmah ili najkasnije u roku 2 radna dana. TERMINSKO TRITE kupoprodaja deviza s rokom isporuke preko navedena 2 radna dana. TERMINSKI TEAJ dogovara se danas za devize koje e biti isporuene za 30, 90 ili 180 dana. DEVIZNI SWAP trgovina valutama na meunarodnom planu koja se najee ugovara u uvjetima razmjene tvrdih i mekih valuta. Takvom trgovinom banke, uvoznici i investitori eliminiraju devizni rizik, tj. gubitak koji moe nastati zbog negativnih kolebanja deviznih teajeva neke valute. SEC formirana 1933.g. u SAD-u. Zakonska institucija koja ostvaruje javnu kontrolu prometa vrijednosnih papira i regulira njihovu registraciju. BROKERI agenti koji izvravaju naloge za drugoga i za to primaju proviziju. Prvu proviziju dobivaju kad investitori putem njih kupuju dionice koje su im preporuili, a

15

drugu kad investitori na njima poinju gubiti i odlue ih prodati. Brokeri uvijek gledaju kroz ruiaste naoale. DILERI posluju u svoje ime i za svoj raun. Moraju posjedovati dravnu dozvolu za obavljanje transakcija vrijednosnim papirima. MALE EMISIJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA tj. godinje emisije, iji je ukupni iznos manji od zakonom propisanog, ne podlijeu propisima. Prema SEC-u = emisija manja od 1 500 000 USA $. INVESTICIJSKI BANKARI osobe odgovorne za posredovanje, tj. za pronalaenje investitora za kupovinu vrijednosnih papira. esto ih nazivaju potpisnicima i osiguravateljima. Predstavljaju primarno trite vrijednosnih papira. POKRETA investicijsko bankarska institucija koja prva postigne dogovor s emitentom. PROSPEKT javni poziv na upis i/ili na kupnju vrijednosnih papira. Koji mora sadravati sve informacije neophodne da potencijalni investitor moe stvoriti realnu sliku o imovini i obvezama, gubitku ili dobitku, financ. poloaju i o perspektivama izdavatelja, te o pravima sadranim u vrijednosnim papairima na koje se prospekte odnosi. PELIMINARNI PROSPEKT iji je rub uokviren crvenom bojom, pa se jo naziva i dimljena haringa, predstavlja poseban oblik prospekta koji sadri samo ogranienu koliinu podataka, ukljuujui i broj dionica koje e se izdati, a slui za testiranje reakcija trita na predloenu novu emisiju vrijednosnica. Ne sadri indikacije o cijeni. PRIJAVNI OBRAZAC dio prospekta za novu emisiju vrijednosnica kojeg potencijalni investitor ispunjava i vraa emitentu. RASPON zarada investicijskih bankara, ostvaruju je prodajom vrijednosnih papira po neto vioj cijeni nego to su ih platili emitentu. PONUDA NA TENDERU mehanizam za otkrivanje najpovoljnije prodajne cijene vrijednosnih papira. BEST EFFORTS METODA prodajni posrednik. Angairanje investicijskog bankara na komisionoj osnovi. Bankar na preuzima rizik emisije ali prihvaa da upotrijebi sve svoje iskustvo, znanje i sposobnosti u distribuciji vrijednosnih papira. MARGIN postotak vlastitih sredstava koje, pri zatvaranju financ. konkurencije o kupovini vrijed. papira, kupac mora sam osigurati. BURZA VRIJEDNOSNIH PAPIRA za razliku od drutva za poslovanje vrijednosnim papirima, na smije se baviti trgovinom vrijednosnih papira niti smije davati savjete o trgovini vrijednosnim papirima i o investiranju u vrijednosne papire.

16

NEW YORK STOCK EXCHANGE NYSE WALL STREET Osnvana 17.svibnja 1792.g. Zgrada se nalazi na Wall Street-u 11 na Manhattnu. Popularno se naziva i VELIKA PLOA zbog ogromne ploe na kojoj se istiu cijene. Burza posjeduje vlastitu zgradu, a cjelokupno poslovanje odvija se na parketu ta zgrade. Postoji 1366 lanova NYSE kojima se burza obraa kao MJESTIMA: Od 1366 lanova NYSE: - komisioni brokeri 700 mjesta - brokeri na parketu 225 mjesta - trgovci na parketu 41 mjesto - specijalisti 400 mjesta Zbog visokih godinjih cijena mjesta, tijekom godine dolazi do promjene lanstva burze. Npr. 1987. g. najvia cijena za mjesto iznosila je 1,15 milijuna dolara. SPECIJALIZIRANE ULOGE LANOVA BURZE: - brokeri koji rade za proviziju - brokeri na parketu - trgovci na parketu - specijalisti - dileri koji trguju rasporenim lotovima - brokeri koji trguju blokovima BROKERI KOJI RADE ZA PROVIZIJU kupuju i prodaju vrijednosne papire komitentima brokerskih kua, komuniciraju telefonski s brokerskim kuama, primaju naloge za transakcije od brokerskih kua, tj. od njihovih brokera, tj.od izvrioca naloga koji su u izravnom kontaktu s komitentima i alju im potvrene poruke. BUY (SELL) 100 IBM 136 5/8 = slobodna kupovina (prodaja) 100 dionica IBM po cijeni 136 5/8 $. Nalog koji alje brokerska kua na burzu ako eli da njezin broker kupi (proda) dionice po tekuoj kotaciji i po najpovoljnijoj cijeni u tom trenutku. Taj nalog bit e izvren u nekoliko limita i potvren ovako: BOUGHT (SOLD) 100 IBM 136 5/8 LIMITIRANI NALOG LIMIT ORDER ako brokerska kua odreuje maksimalnu cijenu iznad koje njezin broker na burzi ne smije kupiti dionicu. U sluaju da se tijekom dana cijene dionica ne spusti do zadanog limita, nalog se automatski gasi. Npr. BUY 100 IBM 136 1/8 DAY LIMIT samo taj dan kupovine 100 dionica po nominalnoj cijeni od 136 1/8. Limitirani nalog moe se izdati i da opoziva na due od 1 dana. Npr. BUY 100 IBM 136 1/8 GTO da opoziva. Brokerska kua moe odrediti i minimalnu cijenu ispod koje njezin broker na burzi ne smije prodati dionicu. U sluaju da se tijekom dana cijena dionice na digne do odreenog limita, nalog se automatski gasi.

17

Npr. SELL 100 IBM 136 DAY LIMIT samo taj dan prodaja 100 dionica IBM po nominalnoj cijeni od 136 $. Kod prodajnih naloga namjera prodavaa moe biti da svoje dionice preda po nominalnoj cijeni koju eli postii. Npr. SELL 100 IBM 136 3/8 STOP prodaja 100 dionica IBM tek kada cijene tih dionica padnu ispod iznosa 136 3/8 $ Ili npr. SELL 100 IBM 136 3/8 STOP 136 1/8 LIMIT prodaja 100 dionica IBM tek kada cijene tih dionica padnu ispod iznosa od 138 3/8 ali ne ispod iznosa 138 1/8 $. NYSE zahtjeva da sva MJESTA budu u vlasnitvu pojedinaca i ne dozvoljava institucijama poput brokerskih kua i banaka, da posjeduju mjesta jer su brokerske kue i banke njezini najvei komitenti. Npr. MLPFS (Merrill Lynch, Pierce, Fenner&Smth) velika brokerska kua koja moe utjecati na dionice s nekoliko XXXXXXX mjesta. Kako bi pojedincu omoguila da kupi MJESTO, MLPFS odobrava dugorone kredite. Pojedini komisioni brokeri mogu ostvariti i vienamjenske dolarske komisione prihode samo ako ih MLPFS odobre. BROKERI NA PARKETU nazivaju se i two-dollar brokers, jer su nekad radili za proviziju koja je iznosila 2 dolara po nalogu. Oni rade za proviziju i djeluju kao ispomo COMMISSION BROKERS-a u sluaju da su oni preoptereeni poslom ili sprijeeni. TRGOVCI NA PARKETU nazivaju se i REGISRIRANIM TRGOVCIMA. Oni trguju prije svega za svoju korist. Oni su pekulanti koji trae povoljne prilike za profitabilnu kupovinu ili prodaju dionica. Posjeduju svoja vlastita mjesta, djeluju u vlastitu korist, oni ne trguju za komisioni postotak, nego najee kupuju i prodaju iste dionice u istom danu u namjeri da zarade u uvjetima malih pomaka u cijeni (DNEVNO TRGUJU!!!). SPECIJALISTI predstavljaju centar trgovinske aktivnosti na NYSE. Djeluju u trgovakm dijelu burze gdje stvaraju trite za jednu ili za vie dionica koji im je dodijelila NYSE. Stvaraju monopolna trita za jednu ili vie dionica. Mogu djelovati kao BROKER i kao DILERI. Zarauju vie od bilo koje druge kategorije lanova NYSE, postavljaju trine cijene za njima dodijeljene vrijednosne papire, pomau postizanju ispravnog, korektnog i trajnog trita. Svi specijalisti moraju imati i adekavatan kapital kako bi kupili najmanje 4000 dionica za koje su specijalizirani. DILERI KOJI TRGUJU RASPORENIM LOTOVIMA DIONICA prodaju ili kupuju dionice od brokera koji rade za proviziju, u koliinama manjim od 100 komada jer jedino XXXx na puni lot ili na priblini lot moe na parketu kotirati. Diler svoj dobitak ostvaruje na razlici izmeu cijene po kojoj dionice kupi od klijenta i preda brokeru. DIFERENCIJAL RASPORENOG LOTA kod kupnje ili prodaje ispod standardnih koliina skuplje je od kupnje ili prodaje u veim koliinama. Ta razlika u cijeni naziva se diferencijal rasporenog lota.

18

BROKERI KOJI TRGUJU BLOKOVIMA razvili su se zbog mnogobrojnih kupaca koji vrijednosne papire kupuju u blokovima. BLOK transakcija s velikom koliinom vrijednosnih papira koja ukljuuje minimalno 10 000 dionica. MONITOR TERMINALA prikazuju se slijedei podaci: - BID PRICE cijena koju nude kupci - ASK PRICE cijena koju nude prodavai - LAST PRICE cijena po kojoj je izvrena zadnja trgovina - TURNOVER ukupan promet dionica toga dana - P/E RATIO odnos cijene i dobitka po dionici RING ILI JAMA (PIT) sredinje mjesto trgovanja na burzi. Omoguuje trgovcima da vide jedni druge i monitore po dvorani. Trgovanje se odvija: METODOM OTVORENOG IZVIKIVANJA UZ SIGNALIZIRANJE RUKAMA po sustavu dvostruke aukcije. Takav sustav podrazumijeva da kupci i prodavaoci usporedno obznanjuju cijene koje nude XXXX, a zakljuna cijena se formira susretnom licitacijom koja suava poetni raspon cijena. TRGOVAC U RINGU MORA PRIOPITI TRI STVARI: 1. eli li kupiti ili prodati 2. cijenu koju nudi 3. broj komada dionica kojima eli trgovati Trgovci koji ele kupiti izvikuju svoj BID RICE, a trgovci koji ele prodati dionice izvikuju svoj ASK PRICE. RASPON razlika izmeu ponuene i zahtijevane cijene. MARA zarada koju dileri mogu ostvariti odreenom trgovinom. Kad eli PRODATI kupac prvo izvikuje koliinu pa onda cijenu, a kad eli KUPITI prvo cijenu pa koliinu. DLAN RUKE SIGNALIZIRANJE: - dlan okrenut prema trgovcu = eli kupiti dionice - dlan okrenut od njega = eli prodati dionice SIGNALI PRSTIMA ukazuju na cijenu i broj dionica. Drei ruku u vodoravnom poloaju trgovac prstima pokazuje cijenu koju nudi ili trai. U okomitom poloaju = oznaava broj dionica koji eli kupiti ili prodati.

19

Svi zainteresirani trgovci znaju cijenu vrijednosnog papira s kojim se trenutno trguje. Izvikuje se, tj. prstima pokazuje koliina u lotovima te iznos dijela cijene koja se nalazi iza cijelog broja i koji se iskazuje razlomkom. KAIPRST PREMA GORE BROJ 1 KAIPRST U VODORAVNOM POLOAJU = BROJ 6 KAIPRST I SREDNJI PRST PODIGNUT PREMA GORE = BROJ 2 KAIPRST I SREDNJI PRST U VODORAVNOM POLOAJU BROJ 7 OBRAUNSKA ILI KLIRINKA BLAGAJNA OBRAUNSKI ZAVOD ustanova udruenja brokersko-dilerskih tvrtki stvorena za razraunavanje, tj. prebijanje financ. dugovanja ili potraivanja slijedom trgovanja na burzama izmeu njenih lanova. lanstvo u obraunskim zavodima je uobiajeno ogranieno na lanove burze, premda veina lanova nisu ujedno i lanovi obraunskog zavoda. Oni koji nisu, moraju cjelokupno svoje trgovanje obraunati preko lanova obraunskog zavoda. RAZLIITI IZVJETAJI I/ILI TEAJNICE u tim oblicima se u sredstvima javnog priopenja objavljuje burzovno kretanje dionica koje na burzi kotiraju. 1.IZVJETAJI O KRETANJU CIJENA O KOTACIJI DIONICA NA BURZI Obuhvaeni su ovi podaci: HIGH-LOW ili HI-LO - najvia i najnia cijena plaena za dionice u posljednja 52 tjedna (ili u tekuoj godini) - brojevi pokazuju poene i izraavaju dolarske iznose - poeni se dijele na , , 1/8, 1/16 i 1/32 - kotacije na NYSE esto se izraavaju u veliini poena 1/8 to predstavlja iznos od 0,125$ STOCK naziv dionice ili ime poduzea preferencijalne dionice oznaavaju se s pf oznaka za VARANT je wt cjepanje dionica oznaava se s S DIVIDEND ILI DV oznaava koliku je dividendu po dionici dobio dioniar ako nije oznaen nikakav iznos znai da poduzee u posljednjoj godini nije isplatilo dividendu YIELD ILI YED % postotak XXXXX dionice ili odnos izmeu deklarirane dividende i zakljune cijene dionice PRICE/EARNINGS RATIO ILI P/E odnos izmeu trine cijene obine dionice (PPS) i ostvarenog neto dobitka po obinim dionicama (EPS)

20

SIS 100S ILI VOLS. 100S obavijest o prodajnoj koliini dionica tog dana, koja se mnoi sa 100 transakcije s dionicama ispod 100kom (odd lot) ne evidentiraju se u burzovnim izvjetajima HIGH-LOW ILI HI-LO najvii i najnii teaj devize tog dana CLOSE ILI CLOSE QUOTE zakljuna cijena dionice tog dana CHANGE, XXXXX PREV. CLOSE ILI NEXT CHG razlika izmeu najvieg i najnieg teaja dionice tog dana iskazuje se kao plus ili minus neto promjena

2.IZVJETAJ O VODEEM DNEVNOM POSTOTKU PROMJENA DIONICA - posebno prikazuje dionice na NYSE koje su tog dana postigle najvii UPS i najnii DOWNS postotak promjene cijene. 3.IZVJETAJ O OBUJMU DNEVNIH TRANSAKCIJA DIONICAMA (NYSE VOLUME) - grafikon koji u okviru tekue godine, po pojedinim XXXXXx prikazuje dnevni obujam transakcija, u milijun komada dionica. 4.IZVJETAJ O OBUJMU TRANSAKCIJA DIONICA IZ SATA U SAT - u komadima iskazan ukupan obujam transakcija dionicama na burci svakoih ola sata i to od otvaranja u 9:30 do zatvaranja u 16:00 sati toga dana i prethodnog dana, te prosjek prethodnog tjedna. - njavea ivost burze, tj. najvei broj transakcija obavlja se u prvih pola sata nakon otvaranja burze. Najvei broj transakcija je od 12:00 do 14:00. najvea ivost je ponovno pola sata prije zatvaranja burze. IZVJETAJ O PREGLEDU STANJA TRGOVANJA (Market Diary NYSE, AMEX,XXXX) - obavljaju se na kraju radnog dana, nakon zatvaranja burze - oblici tog izvjetaja su dosta razliiti - u svakom od njih se nastoji u 6 stupaca koji oznaavaju promatrani dan i prethodnih pet dana burze, prikazati.... xxXXXX, a na kraju dolaze oznake CLOSING TICK I CLOSING ARMS-TRIN. TICK vrlo precizna burzovna mjera kojom se mjeri kretanje zadnje cijene dionica kod zatvaranja burze. POZITIVAN TICK znai da su cijene krajem dana rasle NEGATIVAN TICK znai da su cijene krajem dana padale MINIMALNA MJERA FLUKTURACIJE ODREENE VELIINE U IZNOSU 1/32

21

TRIN mjera trine snage - trin ispod jedan (1) ukazuje da se novac seli u dionice, tj. da se dionice kupuju pozitivan znak - trin vei od jedan (1) ukazuje na negativan pojam pri prodaji dionica i na odlazak novca s tog trita 6.IZVJETAJ O KOLIINSKI NAJPRODAVANIJIM VRIJEDN. NA TR. DIONICA - iskazuje nazive dionica kojima se tog dana najvie trgovalo, obujam trgovine, prodajnu cijenu kod zatvaranja burze te iznos promjene u odnosu na cijenu postignutu prethodnog dana. 7.IZVJETAJI KOJI SE ODNOSE NA ODREENE SLOENE INDEXE, TJ. PROSJEKE DIONICA DOW JONES INDEX AVERAGE - vagana aritmetika sredina cijena dionica uzorka poduzea koji kotiraju na NYSE - objavljuje se dnevno - specifini pokazatelj gospodarskih aktivnosti DOW JONES EQUITY INDEX (DJEI) primjenjuje se za mjerenje vrijednosti dionica i pokriva vie od 700 dionica iskazuje se u odnosu na baznu godinu 30.06.1982. uzet je kao 100 baza DOW JONES WORLD INDEX (DJWI) prvi meunarodni bazni indexkoji zapravo funkcionira kao domai, samo to pokriva vie razliitih trita u nekoliko zemalja kao bazni datum uzima se 12.12.1991., a baza mu je 100. S&P 500 INDEX pokazatelj tvrtke Standard&Poors temelji se na podacima o cijenama 400 industrijskih, 40 financijskih, 20 prijevoznih i 40 korporacija komunalne opskrbe NASDAQ COMPOSITE INDEX pokazatelj organizacije koja kontrolira vei dio amerikog trita dionica na OTC tritu

NAJZNAAJNIJE SVJETSKE BURZE Londonska, Frankfurtska, Parika i Tokijska imaju svoje kljune indexe kojima iskazuju kretanje vrijednosti dionica. FT-SE FOOTSIE INDEX FT-SE 100 bazna godina 1984 100 - obuhvaa dionice 100 velikih britanskih korporacija to kotiaju na Londonskoj burzi INDEX DAX bazna godina je 1987 100, Frankfurtska burza INADEX CAC 40 bazna godina 1987 100, burza u Parizu

22

INDEX NIKKEI DOW JONES AVERAGE na burzi u Tokiju, predstavlja prosjek od 225 dionica u prvoj selekciji tokijskog trita. OTC TRITE TRITE PREKO ALTERA- - TREE TRITE KAPITALA - OTC trita mnogo su vanija ka trita obveznica nego kao trita dionica - Konkurencijski dogovorene ponudbene i prodajne cijene odreene su s otprilike 500 OTC stvaraoca trita NASDAQ kompjuterizirana telekomunikacijska mrea koja slui OTC tritu. Ona osigurava trenutne ponudbene i prodajne cijene za tisue vrijednosnih papira koji su pohranjeni u glavnom kompjuteru. NQB National QXXXXX objavljuje cijene preko 8000 vrijednosnih papira na svojim dnevnim ruiastim listovima. Vrijednosti svih nekoliko tisua dionica koje kotiraju u NASDAQ-u ne objavljuju se u dnevnom financ. tisku. ETVRTO TRITE KAPITALA - na njemu se provodi direktan smijer tgovine investitor investitor trgovac. Povezano je s kompjutorskom mreom izmeu blok trgovaca. - sudionici tog trita zaobilaze uobiajene dilerske aktivnosti. Trgovci koji djeluju na etvrtom tritu kapitala nastoje postii bolju cijenu kroz izravne aranmane, te mnogo bolje izvrenje i ele ostati anonimnima.. ISTINET zatiena oznaka za Institucional Networks Corporation i predstavlja dio Renter-a. On je najvei od nekoliko konkurenata u amortizaciji svjestskog trita vrijednosnim papirima. INVESTICIJSKI FOND oblik okrupnjavanja pojedinanih, obino malih uloga, u jedan veliki iznos. PORTFELJNI MENADMENT usluge tog menadmenta prua investicijski fond. Pod kojim se podrazumijeva proces profesionalnog upravljanja vrijednosnim papirima, tj. financ. imovinom pojedinaca ili drugih poduzea na principu diverzifikacije. DIVRZIFIKACIJA proces kombiniranja vrijednosnica u portfelju s ciljem reduciranja ukupnog rizika, a bez rtvovanja prinosa. Divezifikacjom se moe ostvariti maksimalna profitabilnost i likvidnost ulaganja uz zadani stupanj rizika, tj. minimalni rizik uz zadanu profitabilnost i likvidnost portfelja koji predstavlja skup razliitih vrijednosnih papira koje posjeduju pojedinci ili poduzee. OTVORENI ILI ZAJEDNIKI, TJ. UZAJAMNI FOND drutvo bez pravne osobnosti kojemu je prednost poslovanja prikupljanje novanih sredstava i to izdavanjem i javnom prodajom dokumenata o udjelima u fondu. Nema ogranienja u udjelu.

23

ZATVORENI FOND dioniko drutvo kojemu je predmet poslovanja prikupljanje novaanih sredstava izdavanjem i javnom prodajom dionica. Broj udjela u fondu je fiksan, tj. udjel dionica je fiksan. OBVEZNICE jedan od naina prikupljanja novaanih sredstava, tj. kreditiranja emitenta. Obveznica se sastoji od 2 dijela: 1. PLAT OBVEZNICE 2. TALON OBVEZNICE anuitetske i kamatne kupone na osnovi kojih se naplauje potraivnje. Uobiajeno je da obveznice glase na donosioca. REGISTRIRANE OBVEZNCE glase na vlasnikovo ime. Kamate i glavnice se naplauju putem ekova koje poduzee indosira na vlasnika i alje mu ih putem pote. Inicijativu za naplatu kamate i glavnice ima poduzee emitent, a kod kuponskih obveznika vlasnik obveznice. PREPAKIRATI OBVEZNICU ako se iz obveznice izdvoji kamata (glavnicom se moe trgovati kao s posebnim oblikom obveznica bez kupona, a kuponima kao vrijednosnicom koja sadi samo kamate) zbog mogunosti zamjene obveznica u dionice one predstavljaju HIBRIDNE VRIJEDNOSNE PAPIRE I NAZIVAJU SE KONVERTIBILIJAMA. HRIBIDNI VRIJEDNOSN PAPIRI imaju karakteristike kreditnih instrumenata, kao to su obveznice i karakteristike vlasnikih instrumenata kao to su preferencijalne dionice. Ako cijene dionica rastu vlasnici se mogu odluiti na konverziju obveznica u dionice. PISMENA PUNOMO VARANT daje vlasniku obveznice ili preferencijalne dionice pravo da kupi obine dionice poduzea po ugovorenim cijenama. RANGIRANJE OBVEZNICA OBVEZNICE VRHUNSKE KVALITETE: AAA (Aaa) obveznice najbolje financ. kkvalitete, stupanj financ. rizika je najmanji, kamate su pokrivene do stabilne granice, povrat kapitala je osiguran AA (Aa) obveznice visoke kvalitete, klasificirane su jedan stupanj nie od najboljih, tip high grade. A srednje visoke financ. kvalitete. OBVEZNICE SREDNJE KVALITETE: BBB (Baa) srednje kvalitete, s vremenom im moe opasti stupanj sigurnosti, nemaju karakter apsolutno sigurnog ulaganja. OBVEZNICE PEKULATIVNE KVALITETE:

24

BB (Ba) problematinog karaktera, budunost im se ne moe smatrati apsolutno sigurnom. B ne predstavljaju poeljno ulaganje. OBVEZNICE SLABE KVALITETE: CCC (Caa) niske financ. kvalitete. CC (Ca) visokoproblematine obveznice. C najnie financ. kvalitete. OBVEZNICE SUMNJIVE I NEPOUZDANE KVALITETE: DDD sumnjive kvalitete i nenaplative. DD ili D nepouzdane kvalitete i nenaplative. OZNAKE ZA POJEDINE RANGOVE: 1 ili + - oznauje da obveznica pripada u gornji dio ranga 2 sredinji dio ranga 3 ili - donji dio ranga JUNK OBVEZNICE OBVEZNICE S NISKIM RANGOM obeavaju visok prinos ali nose i visoki stupanj rizika. BID ILI ASK CIJENE prikazuju poene. Minimalna mjera fluktuacije iskazuje se kao 1/32 (TICK). EUROOBVEZNICE oveznice denominirane u razliitim konvertibilnim valutama i ponuene na prodaju na tritima kapitala u zemlji koja nije zemlja valute u kojoj je emisija izvrena. YUNKEE OBVEZNICE obveznice stranih tvrtki kojima se trguje u SAD-u, a glase na amerike dolare. BULLDOG OBVEZNICE obveznice nominirane u britanskim funtama kojima se trguje u Londonu, a emitirale su i tvrtke iz drugih zemalja. SAMURAI OBVEZNICE Japan REMBRANDTS Nizozemska Euroobveznice uglavnom glase na donosioca i dijele se na: - STANDARDNE nose fiksne kamate i periodine isplate kamata

25

KONVERTIBILNE mogue ih je zamjeniti za druge oblike aktive ili za dionice korporcija dunika.

SLOENI INDEXI putem kojih se iskazuje kretanje cijena i dugoronih obveznica. LEHMAN BROTHERS INDEX ukazuje na kretanje cijena i prinosa amerikih dugoronih dravnih obveznica. DOW JONES 20 BOND INDEX pokriva prosjene cijene i prinose 10 obveznica izdavatelja u komunalnom i 10 obveznica izdavatelja u industrijskom sektoru. SALMAN MORTGAGE BOOKED INDEX izraava prosjeke odreenih tipova obveznica koje su vezane uz ili proizlaze iz hipoteka na nekretnine. THE BOND BUYER MUNICIPAL INDEX pokriva municipalne obveznice rangirane od AA do A kvalitete. Municipalne obveznice izdaju lokalne vlasti radi stjecanja sredtava za realizaciju projekta od lokalne vanosti. (prihodi imaju povlaten poloaj kod plaanja poreza). MERRIEE LYNCH CORPORATE INDEX kretanje obveznica iji su izdavatelji korporacije. AUTORIZIRANE OBVEZNICE obveznice koje je poduzee odluilo prodati EMITIRANE OBV. poduzee ih je prodalo NEEMITIRANE OBV. nisu putene u prodaju TREZORSKE OBV. obveznice od kojih je poduzee koje ih je emitiralo ponovno dolo u posjed (otkupilo ih je ili su mu besplatno ustupljene). GLAVNE OBVEZNICE nalaze se u prometu. Dobiju se da se od emitiranih oduzmu trezorske. POTPUNO PLAENE naplata izvrena u potpunosti. AL PARI jednak ili ima jednaku vrijednost (po nominalnoj vrijednosti) - kod poslovanja vrijednosnim papirima znai da e se isti papiri kupovati ili prodavati po nominalnoj vrijednosti. - u deviznom poslovanju jedinica nacionalne valute jedne zemlje razmjenjuje se za nacionalnu valutu druge zemlje u odnosu 1:1 SUPER PARI ako se emisija obveznica obavi uz odreenu premiju. SUB PARI ako se emisija obveznica obavi uz odreeni diskont. BIK investitor koji oekuje porast cijene odreene vrijednosnice (ili trita). Bikov e kupovati vrijednosnice sada, oekujui da e ih poslije skuplje prodati. Bikovi koji gube ivce nazivaju se pretrenirani bikovi XXX.

26

MEDVJED investitor koji smatra da e cijena neke vrijednosnice ili itavog trita padati. Prodaje vrijednosnice kako bi ih poslije mogao kupiti po nioj cijeni. Trite medvjeda obiljeava trajni pad cijena. FUNDAMENTALNA ILI TEMELJNA ANALIZA vrijednosnih papira analiza utjecaja mikro i makro ekonomskih imbenika na poslovanje korporacije radi predvianja buduih ekonomsko-financijskih efekata. TEHNIKA ILI ANALIZA PONUD I POTRANJE prouavanje internih trinih informacija, tj. prouavanje onih statistikih informacija koje prua trite. PLIMNE PROMJENE vee promjene. VALNA TEORIJA teorija koja se eto koristi u tehnikim analizama. Zasniva se na shvaanju da se trita ire i smanjuju po utvrenim pravilima. Autor te teorije je R.N. Elliott. Zasniva se na FIBONACCIJEVIM brojevima pa se naziva i Elliott-ovi valni principi. Trite se kree u unaprijed u nizu od 5 valova nakon ega slijedi reakcija koja se zbiva u 3 vala. Po zavretku tih 8 valova zapoinje novi ciklus. FIBONACCIJEVI BROJEVI temelje se na prirodnim XXXX. Njihov niz je: 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144, 233, 377, 610, 987,... Svaki je broj zbroj dvaju brojeva koji mu prethode. REKURENTAN OBRAZAC iskazan u obliku glava i ramena prikazuje trine cijene vrijednosnika u nekome razdoblju. Glava i ramena javljaju se kad cijene rastu (lijeva ruka), zatim se kratko stabiliziraju prije ponovnog porasta (lijev rame i glava). Kada vrijednosti vrijednosnih papira dosegnu desno rame tada ih treba prodavati. REZERVE formiraju se iz ostavrenog neto dobitka poduzea i predstavljaju stvarnu imovinu poduzea koja je trajno vezana za poslobnu aktivnost poduzea. ZADRANI NETO DOBITAK dio neto dobitka koji ostaje nakon odbitka iznosa koji se izdvaja za dividende i za rezerve poduzea. SUSTAV DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA PRIHODA oporezivanje prihoda ostvarenog na osnovi primljenih prinosa od dividendi, te prihoda ostvarenih od kapitalnih dobitaka, koji esto imaju blai porezni tretman. DIONICE vrijednosni papiri o uloenim novanim sredstvima u dioniki kapital korporacije bez unaprijed odreenog roka dospjea. OBINE REDOVNE pravi vlasniki vrijednosni papir na osnovi kojih se ostvaruju sva naela dioniarstva. Ne mogu se konvertirati ni opozvati. PREFERENCIJALNE, PRIORITETNE, PREDNOSNE omoguuju svojim vlasnicima odreene prednosti u odnosu na vlasnike redovnih dionica.

27

1. isplate poveane dividende, a u sluaju da ne budu isplaene, pravo na njihovo kumuliranje 2. pravo prvenstva prilikom raspodjele likvidacijske mase dionikog poduzea i sl. RAZLIKA DIONICA = OBVEZNICA - obveznice se zasnivaju na tipinom kreditnom odnosu izmeu emitenta i investitora - dionice predstavljaju vlasniki, tj. korporacijski vrijednosni papir koji njihovnim vlasnicima ili donositeljima osigurava pravo udjela u idealnom djelu vlasnike glavnice, te na udio u ostvarenom neto dobitku poduzea Dionica se sastoji od 2 dijela: 1. plat dionice 2. kuponski arak INTERNO EMITIRANJE DIVIDENDE DIONICE ako se ostvarene dividende ele ponovno reinvestirati u poduzee. CJEPANJE DIONICA postupak proporcionalnog smanjenja nominalne vrijednosti dionica na nain da se njihovim vlasnicima u zamjenu za stare (glavne) dionice, daje proporcionalno vei broj novih obinih dionica. Svaka emisija dividendnih dionica, ako je vea od 25% postojeih dionica (negativno utjee na njihovu trinu vrijednost), tretira se kao cjepanje dionica. Dionice prve emisije dionice serije A - obine dionice s pravom glasa. BLUE CHIPS DIONICE prvorazredne dionice. JOHN LAW DIONICE dionice najloije vrijednosti, BANKROT DIONICE. Knjigovodstvena vrijednost dionica odreena je njihovom nominalnom vrijednou. FIKTIVNI KAPITAL KORPORACIJE razlika, ako je nominalna vrijednost dionice vea od njene stvarne trine vrijednosti. FINANCIJSKE IZVEDENICE, TJ. FINANC. DERIVATI opi izraz za vrijednosne papire koji su izvedeni iz drugih vrijednosnih papira, tj. kojima je vrijednost odreena drugim vrijednosnim papirom. Najee se povezuju s tritem imovine pa se nazivaju i DERIVATIMA IMOVINE. Mogu se grupirati kao: - TRMINSKI DERIVATI rokivni ugovori, terminski i swap ugovori - OPCIJSKI DERIVATI tradicionalne opcije, opcije na swap-ove i ugovore o smanjenju rizika kretanja kamatnih stopa interst rate cap poveanje kamtne stope interest floor rate smanjenje kamtne stope interest rate collar vezana kamtna stopa

28

interest rate cap-a istovremena kupovina interest rate floor-a istovremena prodaja EGZOTINI DREIVATI sloenije karakteristike plaanja. Nejee se javljaju u obliku opcija: BARRIER OPTION opcija koja poinje egzistirati ili se gasi kada stekne odreeni uvijet BINARY OPTION ALL OR NOTHING OPTION opcija kod koje se isplata obavlja jedino u sluaju nastanka osiguranog sluaja MULTIFACTOR (RAINBOW) OPTION opcija koja se zasniva na razliitim indeksima ili na vodeim vrijednosnicama

Najznaajniji predstavnici financijskih izvedenica su: - FUTURESI - OPCIJE - VARANTI, KONVERTIBILIJE I PRAVA FUTURESI ILI ROKOVNI UGOVORI RONICE standardizirani sporazumi, tj. ugovori izmeu kupaca i prodavaoca, te burze, tj. obraunskog zavoda, o kupnji ili prodaji neega u budunosti po cijeni ugovorenoj u sadanjosti. TERMINSKI UGOVORI nestandardizirani ugovori izmeu kupaca i prodavaoca o kupoprodajnoj aktivnosti na odreeni datum u budunosti po cijeni ugovorenoj u sadanjosti. DUGA POZICIJA kad se jedna ugovorena strana obvee da e prihvatiti dugu poziciju, obvezala se da e navedeni ugovor kupiti na odreeni datum po odreenoj cijeni. KRATKA POZICIJA prihvaa je druga starna obveza da e taj ugovor prodati na isti datum i po cijeni odreenoj ugovorom. HEDGING poslovno financ. strategija koja se radi izbjegavanja ili smanjivanja rizika, tj. gubitka jednog poslovnog poduhvata provodi poduzimanjem drugog poslovnog poduhvata. HEDGER u financ. terminologiji predstavlja osobu koja koristi ivicu kao metodu zatite protiv komercijalnih rizika. TRGOVCI PEKULANTI: - DNEVNI TRGOVCI eliminiraju svoje pozicije svakog dana prije zavretka trgovanja da im slijedei dan ne donese nepovoljna prilika - SKALPERI specijaliziraju za dranje odreenih pozicija u kraim razdobljima u cilju ostvarenja dobitka na osnovi malih razlika u cijeni - POZICIJSKI TRGOVCI odreene pozicije dre nekoliko dana ili tjedana u nadi da e ostvariti znaajan dobitak

29

OPCIJE opcijski ugovori su pismeni ugovori kojima se izdavalc-sastavlja opcije, tj. njihov prodavalac obvezuje da e u budunosti osigurati izvrenje prava iz opcije, tj. pravo na kupovinu i/ili prodaju vrijednosnih papira uz odreenu premiju. Ugovor na opciju kupnje dionica uvijek glasi na 100 dionica. Datum dospijea ili isteka opcijskog ugovora uvijek istjee subotom, nakon treeg petka u mjesecu. Na taj dan pred zatvarnje burze i razina fluktuacije cijena dionica vrlo je visoka. CALL OPCIJA kad opcija osigurava pravo na kupnju PUT OPCIJA kad osigurava pravo na prodaju AMERIKE OPCIJE mogu se iskoristiti, prodati ili pustiti da propadnu sve do datuma njihova dospjea EUROPSKE OPCIJE omoguuju ta ista prava, ali samo na datum njihova dospjea OPCIJA U NOVCU kad je zakljuna cijena CALL OPCIJE manja od trine cijene dionice na koju opcija glasi ili je zakljuna cijena PUT OPCIJE vea od trine cijene dionice na koju opcija glasi. OPCIJA IZVAN NOVCA kad je zakljuna cijena CALL OPCIJE vea od trine cijene dionice ili je zakljuna cijena PUT OPCIJE nia od trine cijene dionice na koju se opcijski ugovor odnosi. OPCIJSKI UGOVOR: - KUPAC moe ostvariti pravo iz opcije - VLASNIK (mirujui) koji je prodao svoje pravo uz premiju RAZLIKE FUTURES OPCIJA - opcija daje kupcu pravo ali ne i obvezu. Prodavalac opcije preuzima obvezu da djeluje - kod Futures ugovora i kupac i prodavaoc obvezni su da djeluju - kod Futuresa prodavaoc ne plaa naknadu za prihvaanje obveze - kod opcije kupac izdavatelju plaa premiju opcije VARANTI: - ODVOJIVI zaseban vrijednosni papir, posjeduje svoju trinu vrijednost - NEODVOJIVI ne moe imati trinu vrijednost, osim ako je sastavni dio obveznica i preferencijalnih dionica. VARANTI su pismene punomoi kao neodvojivi dijelovi obveznica i preferencijalnih dionica, tj. smostalan odvojivi vrijednosni papir koji svojim vlasnicima omoguuje pravo kupnje odreenog broja dodatnih novoemitiranih obinih dionica po unaprijed utvrenoj fiksnoj izvrnoj cijeni do datuma istjecanja varanta. KONVERTIBILIJE vrijednosni papiri koji se mogu zamijeniti za druge vrijednosne papire istog izdavaoca pod unaprijed utvrenim uvjetima i u odreenom vremenu. Konvertibilnost preferencijalnih dionica i svih vrsta obveznica obavlja se u pravilu po unaprijed utvrenoj fiksnoj cijeni konverzije u obine dionice. Fiksna cijena konverzije u

30

trenutku emisije, vea je od mjere trine vrijednosti (15-20%), a ta razlika naziva se PREMIJOM KONVERZIJE. Do konverzije e doi kad trina cijena obinih dionica bude iznad cijene konverzije, pri emu vlasnik konverzijskih vrijednosnih papira ostvaruje dobitak. PRAVA samostalni vrijednosni papiri koji njihovim vlasnicima, obinim dioniarima, do datuma istjecanja prava, omoguuju pravo prikupljanje odreenog broja dodatnih novoemitiranih obinih dionica uz privilegiranu upisnu cijenu, kako bi osigurali svoj udio u vlasnikoj glavnici korporacije. VRIJEDNOST prava odreena je razlikom trine cijene dionica i privilegirane upisne cijene po kojoj se mogu kupiti emitirane obine dionice. GLODAI IMOVINE ASSET STRIPPER osobe koje kupuju poduzee kako bi ostvarile profit ljutenjem njegove imovine komadi po komadi, te njihovom prodajom. To rezultira zatvaranjem radnih mjesta i otkazima radnicima. RESTRUKTURIRANJE reorganizacija financijske strukture i strukture kapitala poduzea. Ponekad je to eufemizam za reprogramiranje. FUZIJA spajanje. Moe biti u obliku: - KONSOLIDACIJE spajanje npr. Dvaju poduzea u sasvim novu poslovnu jedinicu (a+b=c). - FUZIJA U UEM SMISLU pripajanje jednog poduzea drugom poduzeu (a+b=a ili b). REZIDUALNA ILI SPAENA VRIJEDNOST, TJ. OSTATAK VRIJEDNOSTI neto novani iznos koji bi se dobio prodajom imovine, po odbitku oekivanih prodajnih trokova, nakon to imovina prestane davati ekonomske efekte. EKONOMSKO RAZDOBLJE planirani broj godina u kojem e poduzee davati pozitivne ekonomske efekte. DISKONTNA STOPA STOPA KAPITALIZACIJE matematiki izraz stupnja rizika koji poduzee predstavlja za investitora ili kupca. Odreuje je sam investitor. KOEFICIJENT BETA specifino mjerilo kolebljivosti amerikih dionica u odnosu na baznu veliinu Standard&Poorov index 500 dionica. Bete koeficijente za velike korporacije u SAD-u radi tvrtka Value Line. Koef. Beta odreen je umnokom standardne devijacjije stope prinosa na konkretne dionice i korelacije izmu stope prinosa na konkretne dionice i oekivane stope prinosa na tritu. Koeficijent 1,0 = ima poduzee ija stopa profitabilnosti varira upravo onoliko koliko ta stopa varira i na itavom tritu. REKAPITALIZACIJA dioniari dobrovoljnim odricanjem striktnog zakonskog prava, nastoje poboljati ekonom.-financ. stanje poduzea.

31

PROLOGNAT ILI OBNOVA OBVEZA jedan od najizravnijih naina rjeavanja sizuacije koja proizlazi iz dospijea glavnice u uvijetima kada dunik nema novanih sredstava, direktno pregovaranje s vjerovnikom u smislu da prolongira, tj. produi rok dospijea ili da prvobitne obveze dunika obnovi novom obvezom. REPROGRAMIRANJE izrada novog plana otplate duga, tj. formalno odgaanje dospijelih i nedospijelih obveza utvrivanjem novih rokova dospjea. Novi odnosi utvruju se sporazumom izmeu kreditora i dunika. Reprogramiranje dugova, tj. pomicanje dospijelih i nedospijelih obveza u DESNO, moe ponekad imati sline efekte kao razmjetanje lealjki na brodu TITANIC. BILATERALNA KOMPENZACIJA nastaje kad se uzajamno kompenziraju dvije obveze iste vrste. MULTILATERALNA KOMPENZACIJA kad se provodi uzajamno kompenziranje vue obveza iste vrste. ASIGNACIJA upuivanje novog dunika (asignata) na izmirenje obveza dosadanjeg dunika (asignantu) prema njegovom povjeriocu (asignatoru). REORGANIZACIJA s ciljem da se rijei problem trajne insolventnosti poduzea, da se izvri njegova rehabilitacija. Provodi se ako je vrijednost poduzea koja proizlazi iz njegovog tekueg poslovanja vea od likvidacijske vrijednosti. PRISILNO PORAVNANJE zasniva se najee na smanjenom iznosu trabina od vjerovnika za dogovoreni, tj. za utvreni postotak u skladu s ekonomskim poloajem dunika. POSTNUMERANDO UPLATA/ISPLATA izvravaju se na kraju svakog razdoblja. PRENUMERANDO UPLATA/ISPLATA na poetku svakog razdoblja. JEDNOSTAVNE KAMATE raunaju se od iste, nepromijenjene glavnice za cijelo vrijeme trajanja ugovora, a razdoblje za koje se kamate raunaju obino je krae od godine dana. IZRAUNAVANJE KAMATA NA DANE 3 METODE: - NJEMAKA godina 360 dana, svaki mjesec 30 dana - FRANCUSKA godina 360 dana, dani u mjesecu prema kalendaru - ENGLESKA godina 365 dana (prijestupna 366), dani u mjesecu prema kalendaru SLOENE KAMATE kad je glavnica koritena na vrijeme due od godine dana. Takve kamate se po zavretku odreenog perioda ili termina pribroje glavnici, pa se u iduem razdoblju raunaju kamate na nove uveane glavnice.

32

SPECIFINE RENTE: ZAJEDNIKA RENTA isplate se vre doivotno dvjema osobama (obino muu i eni) sve dok obje ne umru. TONTINSKA RENTA prema tal. bankaru Lorenzu Tontiju. Zajednika renta kod koje se isplate poveavaju sa smanjenjem njenih korisnika, npr. Ako mu umre ena dobiva vee redovite iznose. ODGOENA RENTA redovite isplate ne zapoinju prije isteka odreenog ugovorenog razdoblja. TRAJNA RENTA kod koje se isplate nastavljaju zauvijek dok ima ivih korisnika. S.E.&O. (lat. Salvo errore et omissione), uz pridravanje pogreke osoba koja je izvrila obraun kamate nastoji se tom oznakom ograditi od eventualne pogreke za tonost brojaka u obraunu. NOMINALNA KAMTNA STOPA stopa zamjene izmeu novane jedinice danas i novane jedinice u neko budue razdoblje. P = sadanji novani iznos n = broj perioda i = kamatna stopa k = kamtni iznos S = konana vrijednost glavnice S = P (1+i)n
1 P=S 1 + i
n

R = (P) (i)

P=

R i

FINANCIRANJE TRAJNE TEKUE IMOVINE sve potrebe poduzea za fisklanom imovinom, i/ili brojnom tekuom imovinom, poeljno financ. trajnim kapitalom vlasnika i /ili dugoronim kreditima. DISKONTIRANJE MJENICE uzimanje mjeninog kredita, a ne prodaju, jer u situaciji kada postoji pravo regresa, obino nisu zadovoljeni uvijeti da se diskontiranje smatra prodajom. LIKVIDNOST platena sposobnost poduzea. Banka postie likvidnost usklaivanjem odnosa izmeu svojih plasmana i dugovanja prema opsegu i roku, te formiranjem odgovarajuih likvidnih rezervi.

33

KREDITNA SPOSOBNOST DUNIKA njegovo objektivno svojstvo, financ. sposobnost kao subjektivno svojstvo njegova menadmenta. PROCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTI OBUHVAA karakteristike dunka kapacitet dunika kapital dunika uvijete poslovanja dunika osiguranje povrata novanih sredstava 4 METODE KRATKORONOG BANKOVNOG KREDITIRANJA PODUZEA - kratkorona kreditna linija credit line ili stand-by credit - kontokorentni kredit credit on current account - pojedinani kreditn separate loonXXXXXX - obnavljajui kredit KOMERCIJALNI PAPIRI slini su kreditima koji nemaju posebnog osiguranja. Njihovo je plaanje po donosiocu. Obino dospijevaju roku godine dana. LEASING financiranje pomou ucjena ili pokriveni dug. OFFSHORE FINANC. TRITE, EKSTERNO, EURO ne ini dio domaih, tj. nacionalnih financ. sustava, iako izmeu tog eksternog, tj. internacionalnog ili nacionalnog financ. trita postoji veza. Ta veza se zasniva na odnosu kamatnih stopa u gotovo svakom segmentu financ. poslova. VRUI NOVAC kapital, tj. novac koji odlazi na svako mjesto, da bi uz odreenu razinu rizika pronaao najveu stopu zarade. SINDIKAT kad investicijski bankar na sebe preuzme rizik XXXX emisije, tj. kad taj bankar otkupi emisiju vrijednosnih papira to se naziva potpisivanje ili osiguranje, on obino formira sindikat investicijskih bankara za distribuciju vrijednosnih papira. PORTOFELJ skup razliitih vrijednosnih papira koje posjeduje pojedinac ili poduzee. HIPOTEKARNE OBVEZNICE obveznice sa klauzulom dodatnog osiguranja. ZADUNICE neosigurane obveznice, ne optereuje se imovina hipotekom, a to daje mogunost da emitent u budunosti lake pribavlja dodatna novana sredstva. PARTICIPATIVNE OBVEZNICE imaju niu kamatnu stopu od obveznika s fiksnom kamtnom stopm. PREMA SUSTAVU AMORTIZACIJE OBVEZNICE DIJELIMO NA OBVEZNICE S: - viekratnim sustavom isplate - jednokratnim sustavom isplate - kombiniranim sustavom isplate

34

OBVEZNICE S OPCIJAMA: - konvertibilne obveznice - obveznice s punomoi - obveznice s opozivom IZVJETAJI O KREDITIRANJU KOOPERACIJSKIH OBVEZNICA prezentiraju se u obliku tablice. Naznauje se naziv burze, zatim se donosi naznaka da se radi o korporaciji obveznicama, te dnevni obujam trgovine. LBO metoda kooperacijskog restrukturiranja uz pomo neke financ. institucije (menaderski otkup upotrebom poluge LBO). Bez institucije menaderski otkup MBO - otkupom od radnika EBO BONUS EMISIJA PREDSTAVLJA: - internu emisiju dividendnih dionica - cijepanje ili dijeljenje dionica - emisiju bonuskih dionica TREZORSKE DIONICE dionice koje je poduzee emitent otkupilo ili su mu besplatno dodijeljenje. OPCIJSKI DERIVAT OBUHVAA: - tradicionalne opcije - opcije na swap-ove i ugovore o smanjenju rizika kretanja kamatnih stopa - smanjenje kamatnih stopa i vezanih kamatnih stopa KAMATNA PREMIJA umnoak koeficijent beta s razlikom izmeu oekivane stope profitabilnosti na tritu prosjene vrijednosne papire i stope profitabilnosti na ulaganja bez rizika. METODA PREMIJE RELATIVNOG RIZIKA izrauje se tradicionalna analiza financ. poslovanja poduzea i usporeuje sa slinim poduzeima i njihovim vrijednosnim papirima koji se nude na tritu. OBVEZNICE BEZ KUPONA ILI S NULTIM KUPONOM ne nose kamatnu stopu, ve se prilikom njihove prodaje minimalna vrijednost koja je naznaena na obveznici diskontira za iznos trine kamatne stope (prepakirane obveznice). BORDEO (NOTE) pria uvid u detaljan opis imovine u javnom skladitu. METODA VREDNOVANJA KAPITALNE IMOVINE = CAPM uzima u obzir budue novane tokove, kao i cash flow analiza, te rizik koji se odnosi na ostvarivost novanih tokova.

35

OBVEZNICE PREMA VRSTI OSIGURANJA: - OSIGURANE: 1. obveznice uz zalog opreme 2. hipotekarne obveznice (obveznice s dodatnom klauzulom osiguranja) 3. obveznice s dodatnom garancijom ili XXXjamstvom ( osigurane garancijom dionica, obveznica, opreme za rad) - NEOSIGURANE: 1. zadunice OBVEZNICE PREMA KARAKTERU NAKNADE: - OBVEZNICE S FIKSNOM KAMATNOM STOPOM 3% iznad stope inflacije - OBVEZNICE S VARIJABILNOM KAMTNOM STOPOM: 1. dohodovne obv. isplata kamata ovisi o financ. rezultatu dunika i o volji menadmenta poduzea da predloi njihovu isplatu 2. participativne obv. imaju niu kamatnu stopu od obveznica s fiksnom kamatnom stopom, ali u inflatornim uvjetima ta stopa korigira prema utvrenom postotku udijela u financ. rezultatu 3. obv. s flukturirajuom kamatnom stopom 4. obv. bez kupona s XXXx kuponom OBVEZNICE PREMA NAINU PODMIRENJA OBVEZA: - OBVEZNICE PREMA SUSTAVU AMORTIZACIJE: 1. obv. s viestrukim sustavom isplate (taloni predstavljaju anuitetske kupone) 2. obv. s jednokratnim sustavom isplate (taloni predstavljaju kamatne kupone) 3. obv. s kombiniranim sustavom isplate 1. 2. 3. 4. OBVEZNICE S OPCIJAMA: konvertibilne obv. i hibridni vrijednosni papiri obv. s punomoi varanti obv. s opozivom obv. otkupljene na zahtjev vlasnika OBVEZNICE BEZ ODREENOG DATUMA DOSPIJEA neprekidne obv.

PREMIJA OBVEZNICA ako se emisija obveznica obavi uz odreenu premiju super pari, u raunovodstvenim pozicijama stvara se pozicija premije na obveznicu kao korektivna stavka pozicije na kojoj je iskazana nominalna vrijednost obveznice. (sub pari uz diskont). IZVJETAJ O NOVANOM TIJEKU izvjetaj o promjenama u financ. poloaju poduzea. Svojim korisnicima trebao bi: 1. ukazati na sposobnost poduzea da generira pozitivne tokove novca 2. ukazati na sposobnost poduzea da ispuni svoje financ. obveze i isplati dividende 3. upozoriti na budue potreba poduzea za vanjskim financiranjem 4. razluiti neto prihode i neto novane tokove operativnih aktivnosti 5. istaknuti uinke novanih i nenovanih investicija i financija djelatnosti poduzea

36

IZVJETAJ O KRETANJU EUROOBVEZNICA prezentira se u obliku tablice pri emu se u zaglavlju tablice naznauje da tablica prikazuje trgovanje obveznicama. Navode se: - valuta izdavanja i izdavatelj obveznice - dan, mjesec i godina dospjea obveznice - cijena - postignuta cijena u odnosu na dan ranije i tekui prinos obveznice KAPITALIZACIJA ISPLATA postupak za pronalaenje sadanje vrijednosti beskonanog broja isplata formula putem koje se izraunava sadanja vrijednost trajne rente, tj. niz plaanja u konstantnim novanim iznosima u redovnim vremenskim intervalima. PREKOMJERNA KAPITALIZACIJA iskazivanje dugoronih obveza uveanih za ukupni vlastiti kapital za vie nego je stvarna vrijednost imovine (npr. kad su goodwill i poslovna reputacija poduzea precijenjeni, izraeni previsokom vrijednou). FINANCIJSKI POKAZATELJI: - pokazatelj poluge = pokazatelj financ. strukture - pokazatelj aktivnosti - pokazatelj profitabilnosti FINANC. STRUKTURA odnos izmeu obveza i vlastitog kapitala ili odnos izmeu kratkoronih i dugoronih obveza i vlastitog kapitala. KAPITALNA STRUKTURA odnos izmeu dogoronih obveza i vlastitog kapitala. BRUTO MARA odnos imeu prihoda ostvarenih od prodaje i umanjenih za trokove prodanih proizvoda, roba i usluga s jedne strane i prihoda od prodaje s druge strane. NETO POSLOVNA MARA odnos izmeu poslovnog dobitka i prihoda od podaje i XXX profitabilnost prodaje prije oporezivanja i isplate kamatnih trokova. NETO MARA OD PRODAJE odnos izmeu neto dobitka i prihoda od prodaje. KOEFICIJENT PROFITABILNOSTI STOPA PRINOSA VLASTITOG KAPITALA odnos izmeu neto dobitka i ukupnog vlastitog kapitala dioniara, tj. njegove vrijednosti po zavrnom raunu. DEVIZNI POSLOVI S OBZIROM NA VREMENSKU SUPSTANCU: - PROMPTNA TRANSAKCIJA ugovor se izvrava odmah, tj. najkasnije u roku od 2 radna dana. - TREMINSKA TRAN. kupoprodaja deviza s rokom isporuke preko naredna dva dana

37

HIPOTEKARNE OBVEZNICE RAZLIKUJU SE: 1. prema vrsti imovine koja se koristi kao hipoteka 2. prema starosti emisije hipotekarskih obveznica 3. prema mogunosti emisije novih hipotekarnih obveznica METODE PRI ODREIVANJU DISKONTNE STOPE ZA PODUZEA KOJA SU NA PRODAJU: 1. METODA PREMIJE RELATIVNOG RIZIKA izrauje se tradicionalna analiza financ. poslovanja poduzea i usporeuje sa slinim poduzeima i njihovim vrijednosnim papirima koji se nude na tritu. Trite nas opskrbljuje s relevantnom diskontnom stopom kad jednom odredimo jedno ili vie usporednih poduzea. 2. METODA VREDNOVANJA KAPITALNE IMOVINE CAPM uzima u obzir budue novane tokove, kao i cash flow analiza te rizik koji se odnosi na ostvarivost neto novanih tokova. OBVEZNICE SA ZATVORENOM HIPOTEKOM uobiajena hipoteka izuzima svaki naredni dug koji bi imao garanciju na osnovi te iste imovine. PRVE HIPOTEKARNE OBVEZNICE imaju prioritet podmirenja iz novanih primitaka od prodaje zaloene imovine. IZVJETAJI O KRETANJU CIJENA I PRINOSA DUGORONIH OBVEZNICA - iskazuju se putem tablica, na kojima se na odreeni dan prezentira 5 sloenih indeksa od kojih svaki pokriva jedan segment trita obveznica. To su: Lehman Brothers, Down Jones 20 Bond, Salman MortgXXX, Bond Buyer Municipal i Merrill Lynch Corporate. - Svi ti indeksi poredani su u tablici jedan ispod drugog, npr.: Lehman Bros (index), 5019,33 (fri), 7.93% (fri yield), 5024,86..........XXXXX IZVJETAJ O EMITIRANIM DRAVNIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA: 1. DIO: obveznice i trezorski zapisi (gouverment bands&notes), rate/maturity mo/yr/band trader/bid/asked/change/ask yield. 2. DIO:blagajniki zapisi (tresury bills) maturity/days to maturity/bid/asked/bid/asked/change/ask yield Primjer: XXXXX VRIJEDNOSNI PAPIRI isprava ili elektronilki zapis o odreenim pravima koja se bez tog papira ili zapisa ne mogu ostvariti ni prenositi. FINANCIRANJE EMISIJOM VRIJEDNOSNIH PAPIRA MOE SE ODVIJATI U 2 OBLIKA: 1. isti kreditni odnos povrat u unaprijed utvrenim rokovima emisija obveznica 2. trajan financijski odnos emisija dionica

38

IZNOS KOMFORNE KAMATE: a) UZ POLUGODINJU KAPITALIZACIJU ik = e6 / 12 ln (1+10 / 100 ) 1 100 ik = 4,881% i = 10% b) UZ MJESENU KAPITALIZACIJU ik = e1 / 12 ln (1+10 / 100 ) - 1 100 ik = 0,797% i =10% FONDOVI DIONICA: 1. fondovi maksimalnog rasta ili fondovi agresivnog rasta bave se ulaganjem u kompanije s visokim rastom kapitala i visokim rizikom ulaganja (2 milijuna dolara vrijednosti portfelja). 2. fondovi ulaganja u male kompanije ulaganje u kompanije malog kapitalnog rasta i rizika ulaganja 3. fondovi rasta 4. fondovi rasta i dohotka 5. fondovi dionica i dohotka 6. fondovi dohotka 7. ujednaeni ili hibridni fondovi 8. fondovi s posebnim rastom imovine 9. meunarodni fondovi 10. fondovi za ulaganja u plemenite metale 11. specijalni fondovi 12. indeksni fondovi FONDOVI OBVEZNICA: 1. korporacijski visokoprinosni fondovi JUNK BOND FUNDS 2. korporacijski visokokvaliteteni fondovi 3. korporacijski opi fondovi 4. meunarodni fond svjtskih organizacija i kratkoronog dohodovnog prinosa 5. trezorski fondovi vlade 6. opi fondovi vladinih obveznica 7. hipotekarni vladini fondovi s prilagoenom kamatnom stopom 8. uzajamni fondovi dravnih vrijednosti i vrijednosti lokalnih ili gradskih vlasti 9. hipotekarni vladini fondovi 10. fondovi konvertibilnih obveznica IZVJETAJ O KOTACIJI ZAJEDNIKOG FONDA XXXXXX 39

AMORTIZACIJSKI PLAN plan amortizacije fiksne imovine, kredita ili vrijednosnih papira. Elementi za izradu plana otplate kredita: - iznos kredita - rok otplate - kamatna stopa - oblik anuiteta - oblik ukamaivanja - iznos anuiteta (iznos duga x anuitetski faktor) AUTOMOBIL financ. planiranje. 1. mjesto redovito odranje pogonskog mehanizma 2. mjesto odreeni cilj neto dobitak 3. mjesto gorivo novana sredstva BRIJANICA financijski plan. Procjenjuje se da e mu trbati 6mj. za pridobivanje klijentele. Tek nakon 6mj. novani primici prekorauju izdatke. TKO SPAVA, TKO JE BUDAN: NOVI ZELAND TOKIJO HONG KONG SINGAPUR FRANKFURT LONDON NEW YORK SANDUI: Offshore trita offshore poduzea otvaraju se otvaranjem tako da se zakupi potanski sandui. Cilj je odljev bruto dobiti u ta poduzea izbjegavanje poreza. TANE (BULLET) glavnica koja se otplauje u jednom obroku, na kraju razdoblja. Tijekom trajanja obveze dunik plaa samo kamatu. REPROGRAMIRANJE DUGOVA, tj. pomicanje dospjelih i nedospjelih obveza u desno (razmjetaj lealjki na Titanicu). JUNK OBVEZNICE s niskim rangom. BLUE CHIPS DIONICE prvorazredne. JOHN LOW DIONICE najloije vrijednosti.

40

41