Temeljne tr i ne strukture: 1 Savr ena konkurencija 2 Nesavr ena (nepotpuna) konkurencija 2.1 Vrste nesavr ene konkurencije 2.1.

1 Monopol 2.1.2 Duopol 2.1.3 Oligopol 2.1.4 Monopolisti ka konkurencija 2.2 Nesavr ena konkurencija na strani potra nje 2.3 Izvori nesavr ene konkurencije Savr ena konkurencija Savr eno konkurentno tr i te je ono koje se sastoji od velikog broja nezavisnih malih podze a od kojih nijedno nije u mogu nosti utjecati na tr i ne cijene. Na takvom tr i tu postoji apsolutna sloboda ulaska drugih poduze a. Faktori proizvodnje su savr eno pokretljivi. Postoji savr ena informiranost o onom to se doga a na tr i tu. Sva poduze a nude homogeni proizvod. Od navedenih obilje ja samo prva dva ine takvo tr i te realnim dok ga tre e i etvrto ine teorijskim modelom jer nema ni savr ene mobilnosti proizvodnih faktora niti apsolutne informiranosti. U navedenim uvjetima poduze a su price-takeri uzimaju i tr i ne cijene kao dane. Potra nja poduze a je uslijed toga savr eno elasti na. Krivulja potra nje poduze a jednaka je krivulji prosje nog prihoda odnosno krivulji grani nog prihoda': (D = AR = MR = P). Poduze e na tr i tu savr ene konkurencije rukovodi se na elom maksimalizacije profita. Ono e izabrati onaj obim proizvodnje kod kojeg je ukupni profit najve i a grani ni profit jednak 0. To e se ostvariti u presjeci tu krivulje grani nog odnosno prosje nog prihoda i grani nog tro ka. Kako je grani ni prihod jednak cijeni to e se dogoditi kada je P = MC. Zbog visokih profita u privrednu granu ulaze i druga poduze a uslijed ega se pove ava ponuda pa cijene padaju. Pad tr i nih cijena uzrokovat e i pad grani nog prihoda odnosno profita. Nesavr ena (nepotpuna) konkurencija Tr i te nepotpune konkurencije je ono gdje: 1. postoji mogu nost odre ivanja cijena od strane kako ponude tako i potra nje. Pretpostavka te mogu nosti je ograni eni broj privrednih subjekata. 2. Privredni subjekti na tr i tu nesavr ene konkurencije su price makeri. U svojoj poslovnoj politici se rukovode odre ivanjem cijena i koli ina. 3. Postoji ve a ili manja ograni enost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu. 4. Za razliku od savr eno konkurentnih poduze a ija je krivulja potra nje horizontalna krivulja potra nje poduze a u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba. Vrste nesavr ene konkurencije Monopol Oblik nesavr ene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduze e. Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstituta. Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma ote an ili onemogu en. Duopol Oblik nesavr ene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduze a. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma ote an. Proizvodi duopolista mogu biti homogeni, ali i diferencirani. Oligopol Oblik nesavr ene konkurencije u kojoj nekoliko poduze a sudjeluje u cjelokupnoj ponudi. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima ote an. Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani. Tipi no oligopolno tr i te je tr i te automobila. Monopolisti ka konkurencija Oblik nesavr ene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduze a razli ite veli ine. Proizvodi su me usobno diferencirani po nekom svom obilje ju to takvom poduze u daje prednost pred konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo tr i te je relativno lagan jer nema zna ajnijih prepreka Obzirom na navedena obilje ja monopolisti ka konkurencija je najbli a savr enoj konkurenciji. Primjer ovakvog tr i ta je trgovina na malo. Nesavr ena konkurencija na strani potra nje Monopson: takvo tr i no stanje gdje je samo jedan kupac na strani potra nje.

Duopson: takvo tr i no stanje u kojoj na strani potra nje sudjeluju samo dva kupca. Oligopson: takvo tr i no stanje gdje na strani potra nje sudjeluje vi e kupaca. Razlika izme u monopola ponude i potra nje je u tom to monopoli ponude ele nametnuti cijenu vi u od ravnote ne dok monopoli potra nje ele ostvariti cijenu ni u od ravnote ne. Izvori nesavr ene konkurencije Tro kovni uvjeti