SAOBRAAJNI FAKULTET TRAVNIK

U TRAVNIKU

ANALIZA SAOBRAAJNE SIGNALIZACIJE NA

RASKRIJU CESTA M17 I IGMANSKE U
HADIIMA
SEMINARSKI RAD

Predmet: Planiranje saobraaja

Mentor:

Student:

Travnik, septembar 2016.

SADRAJ

Strana

1. UVOD.....................................................................................................................................3
2. OPIS POSTOJEEG STANJA...........................................................................................4
2.1.Vizualni prikaz raskrija (skica)....................................................................................5
3. ANALIZA POSTOJEEG STANJA SIGNALIZACIJE..................................................6
3.1. Tablini prikaz brojanja saobraaja............................................................................6
3.2. Slikoviti prilozi trenutnog stanja na raskriju..........................................................10
3.3. Tlocrt raskrija s planom i poloajem postojee horizontalne i vertikalne............11
4. OPIS SAOBRAAJNOG PROBLEMA...........................................................................12
5. PRIJEDLOG RJEENJA..................................................................................................13
LITERATURA........................................................................................................................15

1. UVOD
Po definiciji, planiranje je proces u kome se definiu odgovarajue aktivnosti u budunosti
koje dovode do odabranih ciljeva. Planiranje u vidu formalnog ili neformalnog postupka
sprovodi se ne samo u okviru namjene povrina, ekonomskog razvoja saobraaja u okviru
drutveno politikih zajednica, ve i u okviru privrednih organizacija, porodice pa ak svake
individue posebno.
Planiranjem elimo da predloimo potrebne mjere da bi sauvali one elemente kojima smo
zadovoljni ili da promijenimo elemente kojima u sadanjem stanju nismo zadovoljni. Ukoliko
se realizuju planom predviene aktivnosti na odravanju ili promjeni postojeeg stanja, doi
e do novog stanja koje e u buduem vremenskom presjeku postati postojee stanje.
Planiranje i realizacija formiraju ciklini dijalektiki proces, oni realno egzistiraju paralelno
dok se realizuje prethodni plan, planira se za dui vremnski pariod.
U prvom poglavlju seminarskog rada opisano je postojee stanje predmetnog raskrija, kao i
dat vizualni prikaz raskrija. U drugom poglavlju biti e analizirano stanje postojee
signalizacije, tablini prikaz brojanja saobraaja, grafiki prilozi trenutnog stanja i tlocrt
predmetnog raskrija. U treem poglavlju detalji opis saobraajnog problema i u etvrtom
poglavlju prijedlog novog rjeenja raskrija.

2. OPIS POSTOJEEG STANJA

Raskrije cesta M17 i Igmanske u Hadiima je klasino ,,T'' raskrije, ono ima svoje
saobraajne probleme koji ugroavaju sigurnost saobraaja. Na slici 1 prikazano je raskrije iz
ptiije perspektive.

Slika 1. Predmetno raskrije iz ptiije perspektive

Predmetno raskrije se nalazi neposredno u blizini nekoliko stanbenih objekata, kao i uslunih
objekata. Glavno optereenje raskrija je cesta M17. Kolovozni zastor raskrija je veim
dijelom oteen, gdje su samo neka od oteenja krpljena i obnovljena. Na slici 2 prikazano je
raskrije gledano iz pravca Sarajevo u pravu Mostar.

Slika 2. Raskrije gledano iz pravca Sarajevo

2.1.Vizualni prikaz raskrija (skica)
Vizualni prikaz raskrija prikazan na slici 3, nam prikazuje skicu predmetnog raskrija bez
saobraajne signalizacije.

Slika 3. Skica raskrija

3. ANALIZA POSTOJEEG STANJA SIGNALIZACIJE

Saobraaja na predmetnom raskriju je regulisan horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.
U ovom poglavlju seminarskog rada biti e prikazano postojea saobraajna signalizacija, te
prikazati protok vozila u odreenom vremenskom periodu.

3.1. Tablini prikaz brojanja saobraaja

Analiza postojeeg stanja raskrsnice izvrena je metodom brojanja saobraaja. Osnovni cilj
ove analize je utvrivanje postojeeg stanja na saobraajnoj mrei. Obzirom da se varijacije
saobraaja dogaaju tokom jednog sata, analize kapaciteta, kao i druge vrste analiza
fokusiraju se na saobraaj u vrnom satu tokom vremena od 15-minutnih intervala. U tabeli 1
prikazan je protok vozila za smjer Sarajevo - Mostar.

Zapre.koa

Putni. autom.

Komb. vozilo

Laka

Teka

Teka sa prik.

Autovozovi

31

Vrijeme

15:00-15:15

Teretna vozila

Auto-busi

Motocikli

Bicikli

Tabela 1. Broj protoka vozila za smjer Sarajevo - Mostar

SNIMANJE SAOBRAAJA

15:16-15:30

37

15:31-15:45

45

15:46-16:00

39

16:01-16:15

41

16:16-16:30

38

16:31-16:45

38

39

308

23

16:46-17:00
UKUPNO:

/
4

/
2

Grafiki prikaz protoka vozila za smjer Sarajevo - Mostar dati su na slici 4. Ovim grafikim
prikazom jasno se definie razlika protoka izmeu pojedinih kategorija vozila.

50
45
40
35 Putniki automobil

Kombi vozilo

Laka teretna vozila

Autobusi

Motocikli

30
25
20

15 Teka teretna vozila sa prikolicom

10
5
0

Bicikli

Slika 4. Grafiki prikaz protoka vozila za smjer Sarajevo Mostar

U tabeli 2 prikazan je protok vozila za smjer Mostar Sarajevo.

Teretna vozila

Au

Ko

Pu

Za

Bi

Tabela 2. Broj protoka vozila za smjer Mostar - Sarajevo

SNIMANJE SAOBRAAJA

tni. autom.

mb.vozilo

Laka

Teka

tobusi

pre.kola

Autovozovi

otocikli

28

15:16-15:30

31

15:31-15:45

36

15:46-16:00

42

16:01-16:15

46

16:16-16:30

41

16:31-16:45

36

16:46-17:00

32

UKUPNO:

292

24

Teka sa prik.

cikli
15:00-15:15

Vrijeme

Grafiki prikaz protoka vozila za smjer Mostar Sarajevo dat je na slici 5. Ovim grafikim
prikazom jasno se definie razlika protoka izmeu pojedinih kategorija vozila.
50
45
40
35
30
Putniki automobil
25

Kombi vozilo

Teka teretna vozila sa prikolicom

Autobusi

20
15
10
5
Motocikli
0

Bicikli

Slika 5. Grafiki prikaz protoka vozila za smjer Mostar Sarajevo

U tabeli 3 prikazan je protok vozila za smjer Sarajevo - Hadii.

Teretna vozila

Au

Ko

Pu

Za

Bi

Tabela 3. Broj protoka vozila za smjer Sarajevo Hadii

SNIMANJE SAOBRAAJA

tni. autom.

mb.vozilo

Laka

Teka

tobusi

pre.kola

Autovozovi

otocikli

31

15:16-15:30

33

15:31-15:45

35

15:46-16:00

42

16:01-16:15

39

16:16-16:30

41

16:31-16:45

36

16:46-17:00

32

UKUPNO:

289

13

Teka sa prik.

cikli
15:00-15:15

Vrijeme

Grafiki prikaz protoka vozila za smjer Sarajevo - Hadii dat je na slici 6. Ovim grafikim
prikazom jasno se definie razlika protoka izmeu pojedinih kategorija vozila.

45
40
35
30
Putniki automobil
25

Kombi vozilo

Teka teretna vozila sa prikolicom

Autobusi

20
15
10
5
Motocikli
0

Bicikli

Slika 6. Grafiki prikaz protoka vozila za smjer Sarajevo Hadii

U tabeli 4 prikazan je protok vozila za smjer Hadii Sarajevo.
Tabela 4. Broj protoka vozila za smjer Hadii - Sarajevo
9

Motocikli

Zapre.kola

Putni. autom.

Komb.vozilo

Laka

Teka

15:00-15:15

32

15:16-15:30

30

15:31-15:45

29

15:46-16:00

32

16:01-16:15

35

16:16-16:30

41

16:31-16:45

37

16:46-17:00

37

UKUPNO:

273

22

Autovozovi

Teka sa prik.

Vrijeme

Teretna vozila

Autobusi

Bicikli

SNIMANJE SAOBRAAJA

Grafiki prikaz protoka vozila za smjer Hadii Sarajevo dati su na slici 7. Ovim grafikim
prikazom jasno se definie razlika protoka izmeu pojedinih kategorija vozila.
45
40
35
30
Putniki
automobil
25
20
15
10
5
Motocikli
0

Kombi vozilo

Teka teretna vozila sa prikolicom

Autobusi

Bicikli

Slika 7. Grafiki prikaz protoka vozila za smjer Hadii Sarajevo

3.2. Slikoviti prilozi trenutnog stanja na raskriju

10

Trenutno stanje raskrija biti e prikazano slikovitim prilozima koji su napravljeni na

predmetnom raskriju. Na slici 8 prikazano je raskrije gledano iz pravca Hadii.

Slika 8. Predmetno raskrije iz pravca Hadii

Na slici 9 prikazano je raskrije gledano iz pravca Mosta.

Slika 9. Predmetno raskrije iz pravca Mostar

3.3. Tlocrt raskrija s planom i poloajem postojee horizontalne i vertikalne

signalizacije

11

Predmetno raskrije je regulisano horizontalnom i vertikalnom saobraajnom signalizacijom.

Na slici 10 prikazano je raskrije s planom i poloajem saobraajne signalizacije.

Slika 10. Skica raskrija sa saobraajnom signalizacijom

4. OPIS SAOBRAAJNOG PROBLEMA

Obzirom da se najkompleksnije varijacije saobraaja dogaaju tokom jednog vrnog
sata,saobraaj u vrnom satu je kritina veliina za operativne analize. Analize kapaciteta,kao
i druge vrste analiza fokusiraju se na saobraaj u vrnom satu tokom vremena od 15-minutnih
intervala. Odnos izmeu saobraaja u toku jednog sata i ekvivalentnog maksimalnog protoka
definie se kao faktor vrnog sata FVRS.
Saobraajni problem ove raskrsnice su i svjetlosne signalizacije, odnosno, semafori. Glavna
saobraajnica magistralni put M17 ima vei protok vozila, dok ulijevanja i izlijevanja imaju
manji protok vozila. Dakle, kada nemamo vozila na ulijevanju i izlijevanju dolazi do gubitka
protoka vozila glavnom saobraajnicom i ekanja su duga.
Takoer gornji sloj, odnosno, zavrni ili habajui sloj saobraajnice zbog velikog tereta koji
proe preko ove raskrsnice, jako je uniten jer dolo je do stvaranja valova na raskrsnici. U

12

sliaju da vozilo naie veom brzinom po mokrom kolovozu automatski bi moglo doi do
prevrtanja vozila.

5. PRIJEDLOG RJEENJA
Prema opisu rezultata analize postojeeg stanja gore navedene raskrsnice uoili smo neke
probleme u toku saobraaja koje bi trebalo rijeiti. Krenut e mo od najbitnije injenice da
semaforizacija tj.trajanje crvenog svjetla i zelenog nije usklaeno prema trenutnom stanju
odvijanja saobraaja na ovoj raskrsnici.
ekanje automobila na crvenom svjetlu je preveliko, ime dolazi do velikog nepotrebnog
gomilanja i stvaranja velikih kolona, a sa druge strane trajanje zelenog svjetla je veoma
kratko, ako uzmemo u obzir da ovom raskrsnicom prolazi veliki broj motornih vozila. Uzet
e mo za primjer da u pravcu Sarajevo-Mostar i Mostar-Sarajevo trajanje crvenog svjetla je
preko 30 sekundi, a trajanje zelenog svjetla je 42 sekunde. Tu jasno moemo primjetiti i
zakljuiti da ovaj dio problema moemo rijeiti putanjem veeg protoka vozila tj.zeleno
13

svjetlo na semaforu produiti za 10 sekundi, a ovih 10 sekundi oduzeti od trajanja crvenog

svjetla, pa bi trajanje crvenog svjetla bilo max 20 sekundi, a trajanje zelenog svjetla oko 50
sekundi to bi znatno umanjilo veliki zastoj na ovoj raskrsnici.
Drugi dio problema ove raskrsnice su oznake na kolovozu koje su veim dijelom oteene
tj.izbrisane i dolazi do pogrenog prestrojavanja vozila, pa bi za ovaj dio problema bilo
rjeenje da ovlatena lica koja odravaju ovu raskrsnicu, pod hitno izau na teren i nacrtaju
nove oznake. Takoe da za postavljanje novih oznaka uzmu u obzir da ovom raskrsnicom
prolazi veliki broj vozila, kako osobnih tako i teretnih, pa da boje budu kvalitetnije i da im
vijek trajanja bude malo dui od onih boja koje se koriste na nekim dionicama puta iji je
dnevni broj vozila znatno manji za razliku od ove raskrsnice.
Za gornji sloj saobraajnice koji je uniten zbog ogromnog tereta koji prolazi ovom
raskrsnicom predstavlja problem odvijanja saobraaja pa bi taj problem bio rijeen sanacijom
saobraajnice, odnosno izmjenom gornjeg (habajueg) sloja kolovoza. Ovaj ve postojei
zavrni ili habajui dio treba da se u potpunosti skine i da se postavi drugi zavrni sloj. Istina
da je to velika novana investicija ali i sami znamo da je vijek trajanja habajueg ili zavrnog
dijela poprilino kratak.

6. ZAKLJUAK
Planiranje rekonstrukcije predmetnog raskrija vrena je na osnovu analize postojeeg stanja
protoka vozila, kao i analize horizontalne i vertikalne signalizacije. Izlaskom na teren uoeni
su svi saobraajni problemi koje smo prethodno naveli u opisu saobraajnog problema. Svi
saobraajni problemi pogoravaju sigurnost saobraaja, pa dati prijedlog rijeenja je jedan od
optimalnih rijeenja ovog raskrija.
Posebna panja posveena je rjeavanju problema koji je zapravo postojao na raskrsnici jer mi
kao ininjeri svakodnevno emo se susretati u ivotu sa ovakvim vrstama problema. U ovom
zadatku rjeavanja postojeeg problema greke u donoenju konanih odluka nisu dopustive i
prema tome ukoliko se ve radi na tome to treba da se radi maksimalno oprezno jer kako smo
ve rekli jedna greka moe dovesti do poremeaja odvijanja saobraaja.

14

Takoer, trebalo bi se poraditi na obnavljanju kolovozne povrine, tj. habajueg sloja koji je u
izuzetno loem stanju.

LITERATURA
[1] Kulovi, M.: Uvod u saobraajno inenjerstvo, Saobraajni fakultet Travnik 2011.
[2] Legac, I. : Raskrija javnih cesta, cestovne prometnice II. , Sveuilite u Zagrebu
fakultet prometnih znanosti
[3] Alispahi, S.: Predavanja iz predmeta ''Planiranje saobraaja'', Internacionalni Univerzitet
Travnik u Travniku, 2015/2016 god.

15