UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA TEHNIKE STUDIJE

MASTER STUDIJ: ARHITEKTURA I GRAEVINA
Predmet: ODRIVO GRAENJE
1. UVOD
1.1 Odrivo graenje
Zgrade i kompleksi zgrada svojim lociranjem, izgradnjom, svojom funkcijom i procesima koji se
odvijaju u njima predstavljaju danas najvee potroae energije a samim tim i najvee zagaivae
prirode.Svojim razvojem ovjeanstvo neminovno utie i na promjenu ivotne sredine ali je potrebno,
kao i u ostalim aktivnostima, tako i u graevinrastvu zadovoljiti potrebe ovjeka ne naruavajui pri
tome ivotnu sredinu.To se izmeu ostalog postie "odrivom gradnjom" , principima odrivog
projektovanja ili odrive ili ekoloke arhitekure koji podrazmijevaju potovanje sljedeih principa:
upotreba graevinskih materijala koji nisu tetni za okolinu;
postizanje energetske efikasnosti objekata i
upravljanje otpadom graevinskih materijala, tokom proizvodnje i ugradnje.
"Odrivo graenje " je relativno nov koncept ija je svrha integrisanje ciljeva odrivog razvoja u
graevinarstvu. Najee se posmatra u odnosu na "okolinu odrivost" graevinskih objekata, opreme i
ostalih resursa i odnosi se na izbalansiran ekonomski, ekoloki i drutveni pristup.
Zadnjih godina Evropska komisija (EC European Commission) promovira razvoj Evrope baziran na
inovacijama, kao sredstvo jaanja kompetitivnosti svoje ekonomije na meunarodnom tritu. Evropska
komisija je sa tim ciljem pokrenula i inicijativu vodeeg trita (LMI Lead Market Initiative), kako bi
sprovela tu strategiju razvoja zasnovanu na inovacijama. U svojim komunikacijskim dokumentima EC je
predloila da odriva gradnja kao jedno od vodeih trita treba prije svega adresirati : zakonodavstvo
standardizaciju, klasificiranje, certificiranje i javne nabavke.
Inicijativa vodeeg trita u oblasti odrive gradnje je izmeu ostalog prepoznala potrebu intenzivne
promocije i aktualizacije ukljuivanja principa i praksi odrive gradnje u novim i postojeim objektima,
to bi trebalo rezultirati poboljanjem generalnog kvaliteta urbaniziranog okruenja.
Vanost onih performansi objekata koje utiu na odrivost u irem smislu je prepoznata jer oko 40%
ukupne potronje energije u Evropi se odnosi na sektor graevinarstva i prouzrokuje oko 1/3 emisija
CO2. Vie od 50% svih materijala koji se dobijaju podzemnom eksploatacijom mineralnih sirovina i 25%
od ukupne koliine iskoritene drvne mase se upotrebljava za proizvodnju graevinskih materijala i ostale
potrebe graevinarstva. U ovoj oblasti se takoe koristi 16% od ukupne koritene koliine vode u svijetu,
Prema izvjetaju EU Generalni direktorat za okoli (DG Environment), graevinarstvo proizvodi 450
miliona tona otpada godinje to predstavlja oko jedne etvrtine ukupno stvorene koliine otpada u
Evropi. Prakse koje se primjenjuju u graditeljstvu utiu i na kljune aspekte drutvenog ivota kao to su
dostupnost usluga, komfor, zdravlje, zatita i sigurnost, odnosno na ukupan kvalitet ivota graana.
Na meunarodnom i evropskom nivou, i na nivoima pojedinanih drava postoji veliki broj metodologija
za procjenu odrivosti objekata, od kojih su najznaajnije: LEED (Leadership in Energy and
Environmental Design Predvodnitvo u energetskom Iiokolinom projektiranju), BREEAM (Building
Research Establishment Environmental Assessment Method Metoda okoline procjene kroz istraivanje
objekata), SBTOOL, DGNB (German certificate for sustainable buildings Njemaki certifikat za
odrive objekte), ili LEnSE (Label for Environmental, Social, and Economic buildings Oznaka za
okolino, drutveno i ekonomski prihvatljive objekte).
Ove metodologije uzimaju u obzir faktore kao to su energija (radna energija, emisije CO2), potronja
resursa, kvalitet ambijenta u objektu (kvalitet zraka, osvjetljenje, buka), pitanja vezana za zdravstvo i
komfor, kvalitet usluga, trokovi ivotnog vijeka (LCC Life Cycle Costs), transport (u vezi s lokacijom
objekta), i materijali (okoline implikacije izbora odreenih vrsta materijala, mogunost njihovog
recikliranja). Meutim, iako ove metodologije na odreeni nain uzimaju u obzir odrivost objekata, jo
uvijek postoje nerijeena pitanja koja onemoguuju provoenje kompletnog i pouzdanog vrednovanja
objekata u zgradarstvu koje bi bilo zajedniko za cijelu Evropu. [1]
Zakljueno je da su glavne barijere i nedostaci, koje oteavaju primjenu metodologija za vrednovanje
drivosti objekata sledei :
na nivou Evrope ne postoji jedinstveno razumijevanje koncepta odrive gradnje;
nije zavrena izrada zajednikih evropskih standarda za odrivu gradnju;
nisu rijeena pitanja pristupanosti, ponderiranja, i varijabli kao to su vrsta objekta, ciljni
korisnici i klima;
1|P a g e

ne postoji evropska klasifikacija koja bi bila jasno uoljiva, razumljiva, i utriva;

nema potrebne transparentnosti, slobodnog i otvorenog ukljuivanja u proces definiranja
metodologija;
najvei broj postojeih metodologija su zakonom zatieni vlasniki modeli.
Hrvatska je usklaivanje s EU - Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19.
maja 2010. o energetskoj uinkovitosti zgrada ugradila u svoje zakonodavstvo kroz Zakon o gradnji
(Narodne novine br. 153/13) lanak 8. Temeljni zahtjevi za graevinu tj. stavove :
6.gospodarenje energijom i ouvanje topline
7.odriva uporaba prirodnih izvora.
U lanku 14.stoji :Graevine i njihove instalacije za grijanje, hlaenje, osvjetljenje i provjetravanje
moraju biti projektirane i izgraene tako da koliina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj
razini,uzimajui u obzir korisnike i klimatske uvjete smjetaja graevine. Graevine takoer moraju biti
energetski uinkovite, tako da koriste to je mogue manje energije tijekom graenja i razgradnje.
U lanku 15.stoji: Graevine moraju biti projektirane, izgraene i uklonjene tako da je uporaba
prirodnih izvora odriva, a posebno moraju zajamiti sljedee:
1. ponovnu uporabu ili mogunost reciklae graevine, njezinih materijala i dijelova nakon uklanjanja
2. trajnost graevine
3. uporabu okoliu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u graevinama. [2]
U zakonodavstvu Federacije BiH ova materija je regulisana kantonalnim zakonima o prostornom
ureenju i graenju kroz lan o bitnim osobinama graevina tj. u stavovima o utedi energije i toplotne
zatite i otpornosti na vanjske uticaje i zatite od djelovanja na okolicu.Federalno ministarstvo prostornog
ureenja je donijelo uredbe i pravilnike iz ove oblasti od kojih su za projektovanje najvaniji :
Pravilnik o tehnikim svojstvima za prozore i vrata (Slubene novine FBiH, br. 6/09);
Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili iji je sadraj
nepoznat; (Slubene novine FBiH, br. 9/05)
Pravilnik o tehnikim svojstvima sistema ventilacije, djelimine klimatizacije i klimatizacije u
graevinama ("Slubene novine FBiH", br. 49/09)
Pravilnik o tehnikim svojstvima sistema grijanja i hlaenja graevina ("Slubene novine FBiH,
br. 49/09)
Pravilnik o tehnikim zahtjevima za toplotnu zatitu objekata i racionalnu upotrebu energije
("Slubene novine FBiH", br. 49/09)
Pravilnik o energetskom certificiranju objekata ("Slubene novine Federacije BiH", br. 50/10
prilozi )
Uredba o tehnikim karakteristikama koje objekti moraju ispuniti u smislu sigurnosti i naina
koritenja i odravanja objekata (Slubene novine FBiH, br. 29/07, 51/08 );
Koncept odrive gradnje se zasniva na pet eko principa:
1. Pametno projektovanje (oblik zgrade, lokacija, orjentacija, konstrukcija, izolacija,);
2. Upotreba ekolokih materijala ( lakoobnovljivi materijali, reciklirani, dugotrajni, materijali
koji nisu tetni za ivotnu sredinu,..);
3. Energetska efikasnost (upotreba manje koliine energije za obaljanje iste koliine posla);
4. Racionalna potronja vode (sakupljanje kinice) i
5. Zdrava ivotna sredina (paljiv izbor materijala koji nisu tetni po zdravlje ljudi)

Koristei ovih pet (5) eko principa drutvena zajednica postie koristi:
finansijska uteda sa smanjenjem rauna za grejanje, hlaenje i elekrtrinu energiju
komfornije i kvalitetnije stanovanje
dui vijek zgrade
odgovoran odnos prema ivotnom okruenju, smanjenje emisije tetnih gasova, smanjenje
uticaja na klimatske promene.

2|P a g e

1.2 Odrivost i ekoloka ravnotea

Odnos ovjeka prema okolini prije industrijske i tehnoloke revolucije i njenog daljeg prosperiteta bio je
usmjeren prilagoavanju ovjeka prirodi i ivotu u harmoniji sa njom. Sa pojavom industrijskog razvoja,
sa nemilosrdnim iscrpljivanjem prirodnih resursa kao i neodgovarajueg naina gradnje objekata,
narueno je i zagaeno prirodno okruenje u tolikom obimu da se dovodi u pitanje ak i opstanak
ovjeka na Zemlji.
Nain ivota dananjeg drutva nije odriv jer se resursi koriste neracionalno, neekoloki i necjelovito.
Kratkoroni ciljevi za ostvarivanje velikih zarada ine ogromnu tetu sadanjim, a posebno buduim
generacijama koje vrlo vjerojatno nee moi zadovoljiti svoje potrebe pomou skupih fosilnih goriva.
Vrijeme jeftine i lahko dostupne fosilne energije je prolo a svjetske ekonomije su jo uvijek vezane za
neobnovljive energente.Ti resursi su ogranieni i potrebno ih je neprestano stvarati i obnavljati. Odrivost
se najlake moe objasniti umarskim pravilom da se smije posjei onoliko stabala koliko se novih
sadnica zasadi. Ovaj princip je primjenjiv i na sve ostale resurse koje dananje drutvo troi nemilice.
Klimatske promjene su jedan od najveih problema koji pogaaju planet. Manifestiraju se velikim
prirodnim nepogodama kao to su podizanje morske razine, suama, poplavama, estim i snanim
olujama , promjenama morskih struja,naglim temperaturnim promjenama isl . Te drastine promjene
klimatskih uvjeta i unitavanje bioraznolikosti izravno ugroavaju osnovne ljudske djelatnosti kao to su
poljoprivreda i stanovanje te utjeu na zdravlje ljudi i kvalitetu ivota. Uz cestovni promet, proizvodnju i
transformaciju energije i industrijsku poljoprivredu, graevinski sektor zauzima visoko mjesto na ljestvici
djelatnosti koje proizvode znaajne emisije CO2 koji odlazi u atmosferu i potie efekt staklenika.
Primjenom modela iz prirode moe se stvoriti uravnoteena, odriva i zdrava lokalna zajednica u kojoj je
ovjek dostojanstveno bie sa zadovoljenim potrebama. [4]
1.3 Graevinski otpad
Od ukupne koliine otpada koji se neadekvatno zbrinjava na odlagalitima u Evropi graevinski otpad
zauzima 12 % ukupnog volumena Procjenjena godinja koliina nezbrinutog graevinskog otpada (za
razdoblje od 2006. do 2015. godine) u Hrvatskoj iznosi 260.000 tona. Iako su razvrstavanje, ovlateno
prikupljanje i reciklaa obavezni (do 2020. godine 70 %), u praksi je potpuno drugaije. U najboljem
sluaju mijeani graevinski otpad i otpad od ruenja se zatrpava.Za BIH ne postoje ovako precizni
podaci ali je situacija sigurno znatno gora.Na regionalnom odlagalitu u Bua Potoku kod Sarajeva
dnevno se dovozi 500 tona otpada.
Najrairenija praksa kod nas je spaljivanje i odlaganje na divljim deponijama . Ostaci od sagorijevanja
su opasni otpad zbog nemogunosti odstranjivanja oneienja npr. policiklinih aromatskih
ugljikovodika (PAH), dioksina i otrovnog kroma (VI). Na deponijama je redovno prisutan i opasni
mineralni otpad: azbest i azbestni cement i tzv. VOC hlapljivi organski spojevi (formaldehid, etil acetat,
toulen, ksilen).
1.4 Problematika konvencionalnog graevinarstva
Postojee stambene i javne zgrade u ex.Jugolsaviji pa samim tim i u BiH su izgraene uglavnom od 50tih do 70-tih godina prolog vijeka i nemaju zadovoljavajuu toplinsku zatitu pa se na grijanje i hlaenje
troe prekomjerne koliine energije. Dananji propisi vezani za energetsku uinkovitost u zgradarstvu
usklaeni sa Europskim direktivama imaju znatno stroa ogranienja zbog ega zgrade izgraene nakon
80-tih godina u skladu sa ovim pravilima troe znatno manje energije po jedinici stambenog prostora
(kWh/m2). Pored navedenog, konvencionalni naini gradnje jo uvijek uvelike ovise o znaajnim
koliinama energije koja se troi za industrijsku proizvodnju materijala, prijevoz i ugradnju graevinskih
materijala i u razgradnji samih objekata. Porijeklo te energije su neobnovljivi izvori energije tj. fosilna
goriva pa je stoga graevinski sektor i dalje odgovoran za znatne emisije staklenikih plinova i ovisnost o
nafti i plinu. Pri odabiru materijala za gradnju ne vodi se dovoljno rauna o uticaju tih materijala na
okoli i korisnike. Konvencionalni materijali koji koji su ugraeni u zgradama dokazano su tetni za
zdravlje (npr. PVC, azbest, mineralna vuna), a isto tako zagauju okoli pri proizvodnji i zbrinjavanju.
Graevinska industrija mjesto za ivot vidi iskljuivo kao nekretninu, a ne kao dom,te je s toga njihov
primarni cilj da se sa to manje uloenih sredstava postigne to via cijena na tritu nekretnina pri emu
se zanemaruje osnovna potreba za ugodnim ivotnim prostorom. Nepotivanje estetskih mjerila i
nefunkcionalnost rezultiraju naruavanjem kvalitete ivljenja za ta je najvei krivac konvencionalno
graditeljstvo. Pri tome se pojavljuje i niz poremeaja koji se pripisuju umjetnim materijalima: poremeaji
respiratornog sistema, iritacija koe i oiju, slabljenje imuniteta, glavobolje i utjecaj na nervni sistem.

3|P a g e

1.5 Ekoloki otisak

Ekoloki otisak je kvantitativna mjera koja daje podatke o tome koliko ljudske aktivnosti unitavaju
planetu. Proraun ekolokog otiska uzima u obzir u kojoj mjeri odreeni prostor moe podrati ljudsku
proizvodnju, potronju i odlaganje otpada. To znai da kada mjerimo otisak svog graevinskog projekta,
mjerimo parametre svih aktivnosti koji dovode do koritenja dobara. Tu se misli na Zemljine resurse ; tlo,
povrinu potrebnu za proizvodnju energije, povrinu potrebnu za razvoj infrastrukture, porijeklo
materijala i njihovu ekoloku cijenu, te koliko je naom aktivnou proizvedeno C02. Mjerenjem
ekolokog otiska dobijaju se podaci koji nam daju pravu sliku o stvarnim trokovima naeg projekta. [5]
1.6 Permakultura
Permakultura je skup znanja i alata za dizajniranje uravnoteenih i odrivih ljudskih zajednica. Tri
osnovna naela permakulturnog djelovanja su; briga za ljude, briga za okoli i pravedna raspodjela
dobara.
Principi permakulture su cjeloviti i primjenjuju se na mnoge aspekte ivota i podruja poput ekonomije,
proizvodnje hrane, energetike, graditeljstva, gospodarenja otpadom i dr. Permakultura oponaa krune
prirodne procese u kojima se otpad smatra izvorom energije, koriste se lokalni resursi, zagaenje svodi na
minimum, a energetskom efikasnou i koritenjem obnovljivih izvora energije se smanjuje ili izbjegava
upotreba fosilnih goriva. [6]
Referentna literatura:
[1] Project received funding from the European Communitys Seventh Framework Programme under
Grant Agreement No. 244130 (OPEN HOUSE
[2] Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost : http://www.fzoeu.hr/
[3] Matko iak i Daniel Rodik :Zeleni alati-gradimo slamom",Vukomeri 2013
[4] Bruno Motik : Tehnologije za odrivi svijet-prirunik za odrivo graditeljstvo i gospodarenje otpadnim
vodama,Blatua ,srpanj 2009
[5] Marijana Lesar : Odrivost u praksi , Kneja2008;
[6] Centar za urbani i teritorijalni razvoj : http://www.cuter.hr/integrirani-odr%C5%BEivi-i-pametni-razvoj

4|P a g e