Professional Documents
Culture Documents
Osnove CNC Tehnike U Proizvodnom Procesu Obrade Drva PDF
Osnove CNC Tehnike U Proizvodnom Procesu Obrade Drva PDF
1. UVOD
Prvi CNC stroj dizajnirao je John T. Parsons tijekom kasnih 1940-ih god.
Nakon Drugog svjetskog rata Parsons je sudjelovao u izradi lopatica rotora
helikoptera to zahtjeva preciznu obradu sloenih oblika. Ubrzo je utvrdio da se
pomou tadanjeg IBM raunala moe napraviti mnogo vie preciznih kontura, nego
to se moe postii runim proraunima i shemama. Temeljem tih saznanja Air Force
mu je ponudio ugovor da razvije "automatski stroj za rezanje kontura" koji e
proizvoditi velike dijelove komada krila za zrakoplove. Koristei raunalni ita kartica
i precizne kontrole servomotora, nastali stroj je bio ogroman, kompliciran i skup.
Do 1960-ih godina cijena i sloenost automatiziranih strojeva se smanjila do te
mjere da su se mogli koristiti i u drugim industrijskim granama. Ti su strojevi koristili
direktan pogon preko elektromotora za upravljanje alatom i drugim funkcijama. Motor
je bio elektrino navoen pomou itaa trake koji je oitavao papirnatu traku irine
oko 2.5 cm izbuenu s odabranim nizom rupa. Poloaj i slijed rupe itau omoguava
da proizvodi potrebne elektrine impulse za ukljuivanje motora u tono odreenom
trenutku to je u sutini isto kao da i ovjek upravlja strojem. Impulsi su upravljani
jednostavnim raunalom koji nisu imali u tom trenutku sposobnost memorije. Takvi
strojevi se esto nazivaju "NC" ili numeriki upravljani strojevi.
UVOD 4
NC i CNC tehnologija
(Numerical Control Techology and Computerized Numerical Techology)
Moderni CNC sustavi (za razliku od NC sustava) koriste interni mikro procesor
(npr. raunala). Ova raunala sadre memorijske registre za pohranjivanje razliitih
naina upravljanja logikih funkcija. To znai da programer ili raunalni operater
moe promjeniti dio programa na kontrolnoj jedinici koji daju trenutne rezultate.
UVOD 5
Pod pojmom CNC tehnika podrazumijeva se nain na koji CNC stroj radi tj. to je sve
potebno da bi stroj u potpunosti zadovoljavao svoju ulogu u proizvodnom procesu.
Za razumijevanje rada CNC stroja potrebno je znati i neke njegove glavne
karakteristike, neophodne kako bi se shvatio jedan CNC obradni centar.
Sa strane stroja se obino nalazi skladite raznih alata. Kod nekih strojeva
pokretna ruka ponekad zvana alatna poluga premjeta alat sa stroja u skladite,
odabire drugi alat i stavlja ga natrag u radnu glavu stroja. Vrijeme ciklusa potrebnog
za taj postupak je od 2 do 8 sekundi. Taj je nain izmjene alata u dananje vrijeme
rijei. Obino radna glava sama dolazi do spremnika te uzima odgovarajui alat.
Neki strojevi mogu sadravati i do 400 alata u velikim skladitima (spremnicima).
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 7
b)
d)
e) f)
a) c)
Slika 2. Kontrolna jedinica CNC stroja (s HMI Human Machine Interface za taj stroj)
Materijali
Mehanike komponente stroja moraju biti krute i vrste da podre brze
pomine dijelove te da podnesu djelovanje momenta inercije pri promjeni putanje kao
i pri djelovanju alata. Lijevano eljezo ili Mehanit su materijali koji se koriste za izradu
radnih strojeva. Danas se kod veine strojeva koristi toplo-valjani elik i kovani
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 8
Moderna proizvodnja u drvnoj industriji danas je teko zamisliva bez CNC obradnih
centara. Oni su daleko uinkovitiji, ali i popularniji (kakve veze popularnost ima s
efikasnou i isplativou obradnog procesa) od builica i glodalica uglavnom zbog
svoje fleksibilnosti. Njihova glavna prednost je u tome to imaju mogunost da
nekoliko skupina razliitih operacija izvre u slijednom nizu uz samo jedno
uvrivanje obratka u stroj bez mukotrpnih izmjena i podeavanja, tako npr. plono
buenje, eono buenje i glodanje mogu biti uklopljeni u jedan CNC program.
Fleksibilnost je poveana automatskim mijenjanjem alata, minimalnim praznim
hodom, koritenjem rotacijskim pokretima kod dodatnih osi i nizom drugih
mogunosti. CNC obradni centri mogu biti opremljeni s posebnim programom koji
kontrolira brzinu i koliinu odvojene strugotine kao to je sluaj kod obrade drva,
ivotni vijek reznog alata, automatiku u procesu kalibriranja i druga unapreenja u
proizvodnji.
CNC strojevi mogu biti sastavljeni s drugim slino opremljenim strojevima u
fleksibilnu obradnu skupinu. Naravno, takva skupina istovremeno moe proizvesti
mnogo vie nego jedan zaseban stroj. Skupina od 20 ili 30 strojeva naziva se
Fleksibilni obradni sustav. Ovi sustavi mogu proizvesti stotine razliitih dijelova u isto
vrijeme, s malo ljudske intervencije. Neki su dizajnirani za koritenje danju i nou bez
ljudskog nadzora. Takvi sustavi vrlo su rijetki i mogu se rentabilno koristiti u iznimno
velikim industrijskim pogonima, meutim dobro koncipirana rjeenja CNC obradih
centara sa pojedinanom obradnom (obradci se obrauju jedan po jedan) mogu
proizvoditi vie razliitih proizvoda sa gotovo neogranienim brojem razliitih
elemenata uz automatski prihvat u poloaju obrade. Ogranienja svakako postoje u
obliku dimenzijske ogranienosti veliine pojedinih obradaka ili nemogunost
automatske obrade posebno zahtjevnih elemenata proizvoda koje nije mogue
jednostavno uvrstiti bez npr. koritenja robotske ruke.
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 9
Konvencionalna CNC
Karakteristika
tehnologija tehnologija
1. Dizajn
2. CAD
3. CAM
4. Kontrola (u smislu upravljanjem strojnim pokretima)
5. Obrada
2.3.1 Dizajn
Da bi smo poeli s CNC projektiranjem moramo imati plan izrade.
Neka od vanih pitanja na koja moramo odgovoriti su:
- Kojih dimenzija e biti na proizvod?
- Od kakvog materijala e biti izraen?
- Tko je kupac?
- Za to e biti koriten?
Vano je spomenuti ukoliko hoemo na CNC stroju izraditi neki oblik ili konturu na
temelju fotografije ili dizajnerskog crtea, onda taj crte moramo promijenit u
vektorsku sliku pomou raznih programa ili na temelju crtea (skice) pomou CAD
aplikacija izraditi konstrukciju.
Vektorska slika odreena je geometrijski kao linija izmeu 2 toke, a temelj je CAD
aplikacija te se kod nje uveavanjem ili smanjivanjem slike ne gubi rezolucija.
a) 2D CAD
2D CAD se najee upotrebljava za crtanje samo na X i Y osi.
Takve konstrukcije su sastavljene od linija, krugova, krivulja itd. Nema "dubine",
samo je vanjska linija vidljiva tj.obrisi proizvoda.
b) 2.5 CAD
Slian je 2D CAD osim to je crte (konstrukcija) prizmatian to znai da postoji
"dubina". Postoje Z razine, ali samo na posebnim plohama.
c) 3D CAD
3D CAD je na vrhu CAD softverskih paketa. Crtanje se provodi na X,Y i Z ravnini.
Konstrukcije su sastavljene od linija, krugova, krivulja itd., ali mogu ukljuivati stoce,
piramide, kocke itd. Postoji dubina kod konstruiranja te se napravljeni element moe
okretati 360 stupnjeva oko osi. Konstrukcija proizvoda je toan opis onoga to bi
nastalo da se uistinu proizvede.
CAD aplikacije temelj su za mnoge dananje vrlo sloene aplikacije koje se osim za
konstruiranje mogu koristiti i za dizajniranje. Takvim aplikacijama je omogueno
konstruiranje pojedinih proizvoda direktno iz dizajnerskog rjeenja, ali ve utvrena
konstrukcija moe biti podloga za novo dizajnersko rjeenje.
mogue provesti prema broju osi koje program podrava. to je vie osi to program
mora biti sofisticiraniji te pri tome i vie omoguava svojim korisnicima.
Koritenje CAM programa najee se provodi tono odreenim slijedom operacija ili
procesnim koracima:
- Definirati materijal (ukoliko softver omoguuje)
- Definirati veliinu materijala (obratka)
- Definirati koordinate ili putanje obrade
- Definirati alat
- Definirati brzinu i dubinu obrade
- Simulirati obradu.
Nakon to su provedeni svi ispisani koraci slijedi uitavanje programa u CNC stroj.
Primjer:
T08 = alat broj 8
Izmjena alata
Proces izmjene alata odreen je mjeovitim naredbama (miscellaneous function) ili M
kodom kojima se izvravaju izmjene.
Primjer:
N01...T01 (alat u pripremnoj poziciji)
N02...M06 T02 (izmjena alata) (slijedei alat u pripremnoj poziciji)
N03...
N04...M06 T03
M05...
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 15
Primjer:
F20 = brzina pomaka od 20 milimetara u minuti (mm/min)
F.006 = brzina pomaka od 0,006 milimetara po okretaju (mm/okr. eng.
mm/rev)
Ako je funkcija G20 aktivna tada su gore navedene vrijednosti iznosi u inima, a ako
je aktivna naredba G21 tada su navedeni iznosi u milimetrima.
Kod brzog slobodnog pomaka G00, maina putuje maksimalmo moguom brzinom
odreenom u kontrolnoj memoriji (njen stvarni iznos razlikuje se izmeu pojedinih
maina a ovisi o njenoj konstrukciji). U sluaju pomaka u obradi, G01, iznos brzine
pomaka mora biti tono definiran. Iznos brzine pomaka utvruje se na jedan od dva
gore navedena naina u milimetrima po minuti ili u milimetrima po okretaju.
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 16
Primjer:
F20.0 = 20 milimetara/ina u minuti (mm/min, in/min)
F500. = 500 mm pomaka u minuti ili ina u minuti
F50 = 50 mm pomaka u minuti ili ina u minuti
F.006 = brzina pomaka od 6 tisuinki milimetara po okretaju (mm/okr. eng.
mm/rev)
F0.06 = milimetara po milimetru
F.02 = 20 tisuinki milimetara po okretaju (mm/okr. eng. mm/rev)
Primjer:
S2100 (odreuje 2100 okr/min)
Ako se unese naredba S0, tada ona iskljuuje okretanje vretena i postavlja ju u
neutralnu poziciju kako bi se vreteno moglo okretati runo.
Primjer:
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 17
Naredbe u popisu oznaene sa * aktivne su kod startanja stroja ili nakon aktiviranja
reset sklopke.
M-kod
M-kodovi su sastavni dio programakog jezika CNC strojeva pa tako i svakog
programa pojedinano. To su raznovrsne naredbe koje upravljaju radnim
sastavnicama odnosno operacijama stroja. One aktiviraju i deaktiviraju protok
tekuine za hlaenje, rotaciju vretena, smjer te rotacije i druge sline operacije.
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 20
Kod Funkcija
M00 Zaustavljanje programa
M01 Opcijsko zaustavljanje
M02 Zavretak programa bez premotavanja na poetak
M03 Ukljuivanje vrtnje vretena u smjeru kazaljke sata
M04 Ukljuivanje vrtnje vretena u smjeru suprotnom od kazaljke sata
M05 Zaustavljanje rotacije vretena
M06 Izmjena alata
M10 Zakljuavanje rotacije radnog stola
M11 Otkljuavanje rotacije radnog stola
M13 Dvostruka naredba ukljuivanja vrtnje vretena CW i hlaenja
M14 Dvostruka naredba ukljuivanja vrtnje vretena CCW i hlaenja
M16 Izmjena masivnih alata
M19 Orijentacija vretena
M21 Zrcalna slika u smjeru osi x
M22 Zrcalna slika u smjeru osi y
M23 Ponitavanje naredbe zrcaljenja
M30 Zavretak programa s pozicioniranjem na poetak (premotavanje)
M98 Pozivanje podprograma
M99 Povratak u glavni program iz podprograma
Razlika izmeu ova dva naina prikazana je u tablici 3 koja opisuje obradu prikazanu
na slici 2a.
Tablica 3
Za G90 Za G91
P1 G90 X0 Y0 P1 G91 X0 Y0
P2 G90 X0 Y4 P2 G91 X0 Y4
P3 G90 X2 Y4 P3 G91 X2 Y0
P4 G90 X2 Y5 P4 G91 X0 Y1
P5 G90 X4 Y6 P5 G91 X2 Y1
P6 G90 X4 Y7 P6 G91 X0 Y1
P7 G90 X6 Y6 P7 G91 X2 Y-1
P8 G90 X8 Y8 P8 G91 X2 Y2
P9 G90 X8 Y4 P9 G91 X0 Y-4
P10 G90 X5 Y4 P10 G91 X-3 Y0
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 22
Napomena: Tonost oitanja ove vrste podlona su spretnosti operatera koji izvodi
mjerenje te je stoga potrebno imati to u vidu kada se odreuju nadmjere ili ulazne
veliine postavljenog obratka.
Naredbu G92 najbolje je koristiti kod manje sloenih programa sa samo jednom
posebnom nultom tokom. Ako je kontura obratka sloena i zahtjeva kreiranje vie
nultih toaka tada se koriste naredbe G54 do G59 za utvrivanje pojedinih (6
razliitih) nultih toaka. Ako se koriste naredbe G54 do G59 preporuljivo je
izbjegavanje koritenja naredbe G92 zbog mogunosti konflikta.
Oznaka programa
Svakom se programu dodjeljuje broj. Veliko slovo O je rezervirano za identifikaciju
programa odnosno oznaku programa nakon kojeg se obino upisuju etiri brojane
oznake.
Primjer:
O0005 = program 5
O1234 = program 1234
esta pogreka koja se moe pojaviti je unoenje broja 0 umjesto slova O to
rezultira aktiviranjem alarma kod izvoenja.
Komentari
U program se mogu unositi komentari koji e pomoi operateru na stroju da lake i
bre obavlja svoj dio posla. Unoenje komentara na pravilan nain ne utjee ni u kom
smislu na proces obrade ili izvrenje naredbi. Najee se postavljaju nakon broja
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 24
(oznake) programa kako bi se naveo naziv ili oznaka obratka ili unutar programa
kada se eli instruirati/uputiti operater npr. na izvrenje nekog zadatka.
Primjer:
O0001
(RN587932-B)
N9M00
(Promijeni poziciju stezaljki obratka)
Oznaka bloka
Slovo N je rezervirano za oznaavanje i numeriranje programskih sekvenci ili
redova. Tako svaka programska linija ima svoj sekvencijalno rastui broj. Tipino taj
sekvencijalno rastui slijed je razliit od jedan, npr. redak oznake N5 slijedi redak
N10 pa N15 itd. Namjera takvog slijeda je da se omogui naknadno unoenje redaka
unutar programa. I treba napomenuti da takvo numeriranje u blokovima nije nuno da
bi se program izvrio. Programski blokovi biti e izvreni sekvencijalno za vrijeme
automatskog ciklusa stroja ak i ako nije numerirano. Uklanjanje numeracije blokova
esto je i korisno kada su programi pre veliki da stanu u memoriju kontrolera.
Takoer je vrijedno spomenuti da je numeriranje u blokovima posebno korisno kod
naredbi izmjene alata. To omoguuje operateru da restarta izvravanje kod odreene
izmjena alata. Numeriranje u blokovima takoer omoguava lake kretanje unutar
programa i njegovo editiranje poput dodavanja odmaka (offseta) traenja greaka ili
blokova.
Potprogram (subprogram)
Ako se odreeni dio programa moe koristiti vie puta unutar programa tada mu
moemo dodijeliti broj (brojanu oznaku) ime se on vodi u listi kao zaseban program
koji se moe pozvati na izvravanje kada je to potrebno. Takav dio programa se u
praksi naziva subprogram. Subprogrami uvelike pojednostavljuju programiranje i
smanjuju koliinu podataka koje treba staviti u memoriju kontrolera. Subprogram se
poziva iz memorije kontrolera naredbom M98 i slovom P u glavnom programu.
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 25
Primjer:
M98P0012
Naredba M99 odnosi se na kraj subprograma i povratak u glavni blok programa koji
slijedi nakon izvrenja subprograma.
Primjer:
O0012
N0001
...
...
N0126M99
Primjer:
M98P0012L2
Zavretak programa
Razlika izmeu M02 i M30 je ta to se M02 odnosi zavretak programa dok M30
osim zavretka programa istovremeno vraa program na poetak. Obje se naredbe
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 26
nalaze u posljednjem redu glavnog programa. Kod nekih se kontrola naredba M02
ponaa kao M30 zbog prilagodbe sa starim programima.
pojedine faze obrade ukoliko to omoguuje stroj. Ukoliko ne, spremnici alata mogu
se poveati do te mjere da vrijednost alata nerijetko premauje vrijednost stroja.
Optimizacijom automaskog izbora alata kod CNC obradnih centara smanjuje se
vrijeme izmjene alata, a time se skrauje ukupno vrijeme obrade. Izbor
najuinkovitijeg alata ili kombinacije alata za obradu je prilino sloen jer se stalno
poveava broj dostupnih alata i materijala na tritu. Za adekvatan izbor potrebno je
slijediti dijagram toka izbora alata koji je definiran prema pojedinim sastavnicama
obrade (sl. 3).
CNC obradni centri danas su postali ope prihvaeni alat u proizvodnji kako u veliko
serijskoj tako i u malo serijskoj pa ak i u zanatskoj preradi drva. Dijagram na slici 5
prikazuje to je dovelo do takvog sveobuhvatnog koritenja CNC naina proizvodnje.
POVEAVA
TO
REZULTIRA
ODGOVOR
PROIZVOAA
STROJEVA
ODGOVOR
PROIZVOAA
PROGRAMA
Uporaba CNC obradnih centara u zanatskoj preradi drva nije jamstvo brzog i
pouzdanog povrata uloenog novca. Uz sam CNC stroj potrebno je nabaviti i
odgovarajui program za brzo konstruiranje proizvoda s direktnom vezom prema
CNC stroju.
CNC programer
CNC programer je obino najodgovornija osoba kada se u pitanje stavlja uspjeh
numeriko upravljane tehnologije u postrojenjima jer uspjeh ovisi o kvalitetnoj
provedbi CNC operacija. Uspjenost provoenja oitovat e se na proizvodnju kroz
kvalitetu izraenog proizvoda i brzinu njegove izrade.
Od CNC programera zahtjeva se dobro poznavanje radnih alata i njihove
mogunosti, ali i iskustvo u njihovoj efikasnoj primjeni. Oni moraju posjedovati znanja
itanja tehnikih crtea iz kojih je potrebno shvatiti namjeru inenjera koji stoji iza
crtea.
Dobar CNC programer moe biti onaj koji je sposoban predoiti si sve pokrete alata.
CNC obradni centri imaju znaajnu ulogu u dananjoj drvnoj industriji i prema
namjeni u drvno industrijskoj proizvodnji generalno ih moemo podijeli na one za
proizvodnju proizvoda i/ili dijelova proizvoda od ploa i na one za proizvodnju
proizvoda i/ili dijelova proizvoda od masivnog (cjelovitog) drva. S obzirom da je takva
generalna podjela u osnovi ne provediva zbog stalno promjenjivih trendova u dizajnu
i konstrukciji namjetaja koji se moe sastojati od oba navedena materijala pravilnije
bi podjelu bilo izvriti s obzirom na opredjeljenje u proizvodnji.
Tada bi ih mogli podijeliti na univerzalne i specijalizirane CNC strojeve.
Kod takvih strojeva radna glava s spremnikom i do 24 alata moe izvesti horizotalno
(sl. 7) i vertikalno buenje te glodanje s obje strane (sl. 8) na elementu kojeg
obraujemo.
Osim operacija buenja i glodanja obradni centri mogu vriti i operaciju uvijanja
okova kod prozora i vrata (sl. 10)
Slika 10. Obradni centar za buenje rupa i uvijanje okova kod proizvodnje prozora i vrata
Obrada 5-osnom radnom glavom s krunom pilom kao alatom (sl.15), pogodne su za
sve vrste rezanja, ak i na gredama veih dimenzija i veih gustoa. Alate koje
koristimo za obradu mogue je koristiti horizotalno i vertikalno. Obrada zaobljenih
rubova ili profiliranje mogu se izvesti s jednim alatom pod bilo kojim kutem i
poloajem.
Slika 17. 5-osni CNC obradni centar Slika 18. Radna glava
Kontinuirana rotacija okomite osi i mogunost 270 nagiba horizotalne osi daju
izvanrednu osobinu svestranosti kod glave robota (sl. 18). 5-osna robotska glava je
najvaniji dio ovog tipa CNC stroja, barem to se tie preciznosti obrade. Obino je
robotska glava tj. alat sa postoljem spojena s dva ili vie zglobna mjesta te se preko
njih mogu desiti sitna odstupanja u prijenosu pokreta to na koncu rezultira
netonou obrade alata. No da bi ta odstupanja bila minimalna potrebna je izvedba
visoke redukcije za prijenos gibanja.
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 38
Izvedba s jednim zglobnim mjestom bi poveala tonost obrade tj. bila bi manja
mogunost greke kod prijenosa gibanja, no tada bi smanjili mogunosti kretanja
radne glave. Preciznost obrade se moe poveati i samim dimenzijama radne glave.
Velike ( robusne ) radne glave imaju veu tonost obrade, no upravo zbog veliine
hendikepirane su kod obrade manjih obradaka ili kod nekih sloenijih zahvata obrade
npr. ukoliko unutar rupe elimo raditi utor.
Mogu se obraivati:
Elementi od masivnog drva kod stilskog namjetaja
3D komponente kao to su modeli i kalupi (sl. 19)
Zakrivljeni dijelovi za interijerni namjetaj kod brodova i zrakoplova itd.
Slika 19. Obrada elementa nepravilnog Slika 20. Obrada elementa pod kutem
oblika
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 39
Kod 4-osnih CNC strojeva agregati daju dodatnu 5-os pa se veinom kod takvih
strojeva i koriste. CNC obradni centri mogu sadravati vie od jednog agregata.
Kad imamo dva agregata oni su obino u kombinaciji s dva stola primjerice sa stolom
s klijetima. U takvom sluaju dok jedan agragat radi, u drugom se zamjenjuje alat.
Vrijeme predaje obradka sa prvog stola s klijetima na drugi stol se koristi za
zamjenu alata. Oba agregata za obradu omoguavaju koritenje kutnih glava (sl. 23).
Integriranjem ovih CNC obradnih centara u automatizirane obradne linije dobije se:
a) vea produktivnost
b) smanjuje se broj radne snage
c) bolja organizacija proizvodnog toka.
punjenja i/ili pranjenja CNC stroja (sl. 30), no isto tako u nekim situacijama mogu
vriti i operaciju okretanja elemenata koji se obrauju. Roboti su izuzetno efikasni i
kod uvrenja zahtjevnih elemenata proizvoda na radni stol.
U sluaju kad se gotovi elementi isputaju na transporter tada se proizvodni ciklus
sastoji od tri slijedne operacije (sl. 31):
1. Punjenje robotskom rukom
2. Strojna obrada
3. Pranjenje i ienje radnog stola.
Slika 30. Robotska ruka u operaciji punjenja Slika 31. Proizvodni ciklus
CNC stroja
U sluaju kad imamo stroj s dva glavna vretena obrada moe biti istovremena ili
zasebna. Kod istovremene obrade oba vretena obrauju obradak u isto vrijeme,
naravno s odgovarajuim alatom te se nadovezuju u operacijama obrade nekog
proizvoda ili elementa.
Kod zasebne obrade oba vretena obrauju dva razliita ili ista obratka u zasebnim
operacijama. Ukoliko jedno od vretena zavri obradu, moemo mu zadati novu
operaciju obrade, dok drugo vreteno i dalje obrauje svoj obradak. Uglavnom, oba
vretena su nezavisna jedno od drugog u operacijama obrade.
Kod odabira CNC stroja veliku vanost ima njegov radni stol tj. sami radni postor oko
stroja. Ovisno o tipu proizvodnje koju preferiramo tako odabiremo i CNC stroj s
odgovarajuim radnim stolom.
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 45
Slika 36. Aluminjski vie namjenski radni stol Slika 37. Prikaz uvrenja elementa
manjih dimenzija
Slika 38. CNC obradni centar s TVN radnim stolom i usisnim papuama
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 47
Slika 42. Shematski prikaz rada CNC stroja s prizmatinim oblikom radnog stola
Kada obradak zajedno s radnim stolom prilazi radnom alatu tada govorimo o
djelomino pominom obradku. Naravno, obradak je uvren na radni stol kako nebi
dolo do pomicanja obradka dok prilazi alatu.
Slika 49. CNC obrada u otvorenom prostoru Slika 50. CNC obrada u zatvorenom prostoru
CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU 54
Kao to se vidi na slici 49 kod CNC obrade na otvorenom prostoru operater moe biti
fiziki u doticaju sa samim obratkom, no za vrijeme rada stroja mora se udaljiti na
odreenu udaljenost, ovisno o sigurnosnim specifikacijama stroja. Najee se
ispred radnog stola nalazi sigurnosn tepih osjetljiv na dodir koji onemoguava
pribliavanje stroju ili dijelu stroja za vrijeme obrade. Neki strojevi kao takvu vrstu
zatite ne prilaenja stroju koriste lasersku zraku te ukoliko se ona za vrijeme rada
stroja prekine, privremeno se zaustavlja rad stroja. Prednost koritenja tepiha je u
vie zonskoj obradi pri emu je do jednog dijela stroja za vrijeme obrade omoguen
pristup kako bi se mogli uvrstiti obradci.
Kod CNC obrade u zatvorenom prostoru (sl. 50), operater je fiziki odvojen za
vrijeme rada stroja, obino kliznim vratima s velikim prozorom. Time je operateru
zajamena potpuna sigurnost. Zatvoreni prostor bitno smanjuje koliinu praine oko
stroja to je plod boljeg odsisa drvne praine i strugotine te se smanjuje razina buke.
LITERATURA
1. Ivan Irons 2007: Learn CNC Secrets; Quickly Learn the Basic Concepts of CNC,
FistFire Publishing Hobart, WA FistFire LLC, str.1-142
4. http://www.CNCInformation.com
5. http://www.scmgroup.com/fr/
6. http://www.homag-group.com/cms/
7. http://www.cncroutersource.com/cnc-router-systems.html
8. http://www.masterwood.com
9. http://www.weinig.com
10. http//www.holzher.com
11. http//www.insidewoodworking.com/cnc
12. http//www.woodweb.com/
14. katalozi: Masterwood: Teknomat 1000, 2000, 2800, 5000; Project 5, 300, 400,