Rendgenska

anatomija
kraljenice

80
www.perpetuum-lab.com.hr
 Cervikalna kraljenica

Cervikalna kraljenica sastoji se od

7 kraljeaka. C kraljeci imaju mali iroki ali
niski korpus. Neuralni kanal je irok i ovalano
oblikovan. C3 C7 kraljeci imaju kratki bifidno
oblikovani spinozni nastavak. C1, C2 i C7 su
atipini.

C7 kraljeak

Naziva se i prominentnim kraljekom

Ima iroke tranzversalne nastavke i dugi
spinozni nastavak koji se moe lako palpirati.

81
www.perpetuum-lab.com.hr
Cervikalna kraljenica

1 - C3
2 - C5
3 - C7
4 - transverzalni nastavak C4
5 - sninozni nastavak C6

Na A-P snimci cervikalne kraljenice Na postraninoj snimci prikazuje

prikazuju se korpusi, transverzalni i se svih 7 C kraljeaka. Na ovoj
spinalni nastavci C3-C7 kraljeka. snimci vidi se samo gornji dio
C7 kraljeka.

Postranina snimka
Dobro se prikazuju intervertebralni prostori. Artikularni nastavci prikazuju se
posteriorno od korpusa kraljeaka iznad spinalnog kanala. Spinozni nastavak moe bit i
podijeljen.

82
www.perpetuum-lab.com.hr
 Na snimci C kraljenice u maksimalnoj
ekstenziji najbolje se moe pratiti granica korpusa
kraljeaka.

Linija spoja lamina je radioloki termin za tanku bijelu liniju koja se vidi na bazi
svakog spinoznog nastavka a tvori ju spoj lamina. Spinalna modina koja se na snimci nevidi
prolazi u prostoru izmeu posteriornog ruba korpusa i linije spoja lamine.

1- C3
2- C5
3- C7
4- Trup C4
5- Transverzalni nastavak C4
6- Gornji artikularni nastavak C6
7- Donji artikularni nastavak C5
8- Mjesto spoja lamina na C1

Na snimci C kraljenice u maksimalnoj fleksiji analizira se stanje ligamentarnog aparata.

Transverzalni nastavci superponiraju se sa korpusima kraljeaka i tvore pojaani denzitet.

83
www.perpetuum-lab.com.hr
Kosa snimka korist i se za analizu neuralnih
otvora. Prikazuju se i pedikli ipsilateralne
strane kao i artikulacije.

1- Korpus
2- Pedikul
3- Transverzalni nastavak
4- Artikularna ploha
5- Lamina
6- Spinozni nastavak
7- Transverzalni otvor

Aksijalni CT presjek C3
Na skenu je prikazana kotana potpora
spinalnoj modini. Ispred korpusa
kraljeka nalazi se hipofarinks.

84
www.perpetuum-lab.com.hr
1- Korpus C3
2- Korpus C5
3- Korpus C7
4- Intervertebralni disk

Na ovom sagitalnom MR presjeku

prikazani su odnosi C kraljenice i spinalne
modine. Dobro su prikazani intervertebralni
diskovi. Korteks kosti je crn tako da granica
kraljeka ima izgled crne linije. Modina kosti
je svjetla.

Atlas (C1)

Atlas je prvi C kraljeak.

Oblikovan je poput prstena i ima prednji
i stranji luk. Oba luka imaju tuberkule i
mase lateralis kojin tvore rudimentalni
transverzalni nastavak. Na svakom
transverzalnom nastavku nalazi se otvor
kroz koji prolaze vertebralne arterije.
Za razliku od drugih cervikalnih kraljeaka
atlas nema korpus i spinozni nastavak.
Artikulira sa lubanjom preko atlantookcipitalnog zgloba. U ovom zglobu odvija se fleksija i
ekstenzija glave.

C1 kraljeak oblikovan je poput prstena

koji okruuje dens C2 kraljeka i spinalnu
modinu. Kranijalno artikulira sa
okcipitalnom kosti a kaudalno sa
artikularnim plohama C2. Na P-A snimci
lateralne granice prstena vide se iznad
lateralnih granica C2. Dens je centralno
smjeten.

85
www.perpetuum-lab.com.hr
1- Prednji luk
2- Stranji luk

Na postraninoj snimci prikazuju se

prednji i stranji luk.
Prednji luk je u kontaktu sa densom
Razmak izmeu prednjeg luka i densa
ne prelazi 3 mm.

Na submandibularno j snimci prikazuje

se odnos densa i anteriornog luka C1.
Posteriorni luk superponira se sa
okcipitalnom kosti i ostalim dijelom
C kraljenice te se na snimci ne vidi.

1- Prednji luk
2- Stranji luk

86
www.perpetuum-lab.com.hr
 Ukoliko su ligament i intaktni na snimci
u maksimalnoj ekstenziji nema pomaka
densa u odnosu na anteriorni prsten C1.
Ukoliko su ligament i intaktni na
snimci u maksimalnoj fleksji nema
pomaka densa u odnosu na anteriorni
prsten C1. Razmak ne smije biti vei
od 3 mm.

1- Masa lateralis
2- Transverzalni nastavak

Snimka kroz otvorena usta koristi se za

analizu densa i artikulacije C1-2. Masa
lateralis prstena C1 prikazuje se lateralno.
Prednji i stranji luki teko je odrediti.

Gornje artikularna ploha mase lateralis artikuliraju kranijalno sa okcipitalnim kondilima .

Donje artikularna ploha mase lateralis artikuliraju kaudalno sa artikularnim plohama C2.

87
www.perpetuum-lab.com.hr
Korteks kosti daje slab signal i na MR
mjerenju je crn. Slabi signal dobiva se
od modine iz prednjeg i stranjeg luka.
Modina je okruena tankim crnim
prstenom korteks.

Axis (C2)

Aksis je drugi C kraljeak. Na transverzalnim

nastavcima aksisa nalaze se otvori kroz koje prolaze
vertebralne arterije. Ima kotanu ekstenziju dens,
koja prolazi kroz prsten C1 kraljeka. Dens prijei
horizontalni po mak glave u odnosu na C kraljenicu
C2 artikilira sa C1 atlantoaksijalnim zglobom u
kojem se odvija rotacija glave.

1- dens
2- korpus

Dens je kranijalni nastavak

korpusa C2 kraljeka. Ulazi u prsten
C1 i ligamantima je povezan sa prednjim
arkusom. Na P-A snimci dens se nalazi
centralno izmeu masa lateralis C1.

Lateralna granica C2 poravnata

je kranijalno sa lateralno m granico m C1
i kaudalno sa lateralnom granicom C3
Spinozni nastavak superponira se iznad
korpusa kraljeka.

88
www.perpetuum-lab.com.hr
 Dens se prikazuje i na postranino j
snimci kraniograma. Uspravno je postavljen
i do 3 mm udaljen od prednjeg luka C1 s
kojim je povezan ligament ima. Ligament i se
na snimci ne vide.

1- Korpus C2
2- Dens
3- Spinozni nastavak

Dens se nalazi u prstenu C1.

Anteriorni rub densa nalazi se do 3 mm
od anteriornog luka C1. Dens funkcionira
kao korpus C1. Korpus i spinozni nastava
C2 su najvei od svih C kraljeaka.

Snimka u maksimalno j ekstenziji je od Snimka u maksimalno j fleksiji je od

koristi za analizu odnosa densa i prenjeg koristi za analizu povrede ligamenata
luka C1. koji povezuju dens i prednji luk C1.

89
www.perpetuum-lab.com.hr
1- Korpus C2
2- Spinozni nastavak
3- Dens

Na snimci kroz otvorena usta

dens se projecira u sredini prstena C1.
Gornje artikularne plohe C2 artikuliraju
sa donjim artikularnim plohama C1.
Art ikulacio na hrskavica je
radiolucentna i na snimci se ne vidi.
Spinozni nastavak najee je
rascjepljen bifidan i prikazuje se
kao dva denziteta iznad korpusa C2.

1- Dens
2- Korpus C2

Na sagitalnom MR presjeku vidi se

odnos C2 i spinalne modine te C1 i
farinksa.

Torakalna kraljenica
Postoji 12 Th kraljeaka od kojih
svaki art ikulira sa paro m rebara.
Kraljeak se sastoji od korpusa i arkusa koji
okruuje i titi spinalnu modinu.
Obostrano na arkusima nalaze se pedunkli i
lamine koje se spajaju i tvore spinozni nastavak.
Lateralno iz lamina izlaze transverzalni nastavci.

1- Th1
2- Th3

Cervikotorakalni prijelaz uvijek

se vidi na P-A snimci C kraljenice.
Posteriorna rebra artikuliraju sa korpusima

90
www.perpetuum-lab.com.hr
i transverzalnim nastavcima Th kraljeaka.

Cerviko-torakalni prijelaz uvijek se vidi

i na kospj snimci C kraljenice.
Posteriorna rebra artikuliraju sa korpusima
i transverzalnim nastavcima Th kraljeaka.

Na dobro eksponirano j preglednoj Zbog superpozicije sa ramenima na

snimci plua mogu se prikazati korpusi
svih Th kraljeaka. Mogu se prikazati
pedikli i spinozni nastavci svih kraljeaka
Transverzalni nastavci proteu se lateralno
i aretikuliraju s rebrima.
postraninoj snimci teko je prikazati
gornje Th kraljeke. Korpusi Th
kraljeaka poredani su u laganom
kifotinom poloaju.

Postranina snimka
Tranzversalni nastavci superponiraju se na korpuse. Rebra prekrivaju pedikle i
djelomino spinozni nastavak. Radiolucentno podruje izmeu korpusa predstavlja
intervertebralni disk. Na postraninoj snimci Th kraljenica ima lagano kifotini oblik.
Konture kraljeaka su podjednake. Radiolucentno podruje meu korpusima odgovara
intervertebralnom disku.

91
www.perpetuum-lab.com.hr
Korpusi Th kraljeaka osificirani su ve pri
roenju te se mogu vidjeti na P-A snimci
plua.
U novoroene djece Th korpusi
imaju pravokutni izgled ali za razliku
od odraslih mogu izgledati
nepravilnim poglavito na prednjoj
strani.

1- T12
2- Pedikl Th6
3- Spinalni nastavak Th7
4- Transverzalni nastavak Th7
5- Intervertebralni disk

Na a-p snimci Th kraljenice na

svakom kraljeku vide se dva pedikla i
spinozni nastavak. Pedikli imaju okrugli
oblik i nalaze se ispod gornje pokrovne
plohe. Spinozni nastavci imaju izgled
okomite kosti koja se superponira nad
srednjim dijelom korpusa.

U donjih Th kraljeaka spinozni nastavci

se superponiraju nad intravertebralnim diskovima.
Rebra straga artikuliraju sa transverzalnim
nastavcima. Intervertebralni diskovi graeni
su od hrskavice i na snimci izgledaju kao
radiolucentno podruje. Spinalna modina i
spinalni ivci se ne vide.

92
www.perpetuum-lab.com.hr
1- Th6 i Th7
2- Pedikl Th10
3- Gornji artikularni nastavak Th11
4- Donji artikularni mnastavak Th10
5- Intervertebralni disk

Na postranino j snimci, uslijed

superpozicije ramenog obrua, gornji Th
kraljeci se ne prikazuju. Korpusi imaju
oblik pravokutnika koji se prema kaudalno
poveavaju. Pedikli se superponiraju.
Donji artikularni nastavak gornjeg Th
kraljeka artikulira sa gornjim artikularnim
nastavkom donjeg kraljeka. Intervertebralni
disk kao i spinalna modina i spinalni ivci
se ne razabiru.

Cerviko-torakalni prelaz

1- Korpus
2- Pedikl
3- Transverzalni nastavak
4- Artikulacija s I. Rebrom
5- Lamina
6- Spinozni nastavak

Artikulacija sa rebrom karakterizira

Th kraljeke. Korpus kraljeka, lamina
i spinozni nastavak tvore kotani kanal
koji titi lenu modinu.

93
www.perpetuum-lab.com.hr
 Torakalna kraljenica

1. Korpus kraljeka
2. Transverzalni nastavak
3. Spinozni nastavak

CT je optimalna metoda za analizu

kraljenice. U kotannom prozoru
analiziraju se traumatske promjene.

1- Korpus kraljeka
2- Transverzalni nastavak
3- Spinozni nastavak

Na MR mjerenjima korteks kosti ima

tamni crni signal. Modina kosti je
svjetlija. Ovom pretragom neprikazuju
se fini kotani detalji.
MR daje izvanredne podatke o
patolokim promjenama kotanoj
modini te spinalnoj modine i
korjena spinalnih ivaca.

94
www.perpetuum-lab.com.hr
1. Th 4
2. Th 12

Na koronarnoj snimci prikazuju se

intravertebralni disci. I na ovoj snimci
modina kosti je svjetla a korteks kosti
taman.

Lumbalna kraljenica
Lumbalna kraljenica sastoji se iz pet kraljeaka. Normalno postoji konveksna
zakrivljenost.

Korpusi su veliki oblikovani

poput bubrega. Medularni kanal je
trokutast. Za razliku od C kraljenice u
transverzalnim nastavcima nema otvore.
Za razliku od Th kraljeaka na
transverzalnim nastavcima ne nalaze
se zglobne plohe za rebra. Spinalna
modina zavrava u visini L2 kraljeka,
dok subarahnoidalni prostor zavrava
u visini S2 segmenta.

1. L1
2. L5
3. Pedikl L4
4. Transverzalni nastavak L3
5. Spinozni nastavak L3
6. Intervertebralni disk L1-L2

95
www.perpetuum-lab.com.hr
 Postoji 5 L kraljeaka koji se na nativnoj snimci razlikuju od Th nedostatkom rebara.
Svaki kraljeak ima dva pedikla, dva transverzalna nastavka, spinozni nastavak, dvije gornje
artikularne plohe i dvije donje artikularne plohe. Na A-P snimci artikularne nastavke teko je
diferencirati. Izmeu kraljeaka nalazi se neopacificirana hrskavica - intervertebralni disk.

1. L1
2. L5

Korpusi kraljeka osificiraju pri

roenju a nastavci tijekom djetinjstva.

1. L3
2. Intervertebralni disk L1-L2
3. Pedikl L4
4. Transverzalni nastavak L5
5. Spinozni nastavak L4

Transverzalni nastavci
L kraljeaka vei su od onih na
Th kraljecima. Korpusi kraljeaka
imaju izgled pravokutnika. Meu
njima nalazi se radiolucentno
podruje - intervertebralni disk.
Svaki kraljeak ima dva pedikla koj
lie okrugloj kosti. Spinozni nastavak
nastaje spajanjem lamina i prikazuje
se kao okomito medijalno smjeteno
pojaeno zasjenjenje intenziteta kosti.

96
www.perpetuum-lab.com.hr
1. L2
2. Pedikl L3
3. Intervertebralni disk L2-L3
4. Gornji artikularni nastavak L5
5. Donji artikularni nastavak L4
6. Neuralni otvor za L3

Korpusi L kraljeaka kao i

intraveretbralni diskovi najbolje se
prikazuju na postraninoj snimci. Na
postraninoj snimci pedikli se superponiraju.
Superiorne artikulacijski nastavci donjeg
kraljeka su anteriorno od inferiornih
artikulacijskih nastavaka gornjih kraljeka.
Korda spinalis zavrava u visini L2 kraljeka,
meutim ivci se nastavljaju kaudalnije i
prolaze kroz neuralne otvore.

1. L2
2. Intervertebralni disk L2-L3
3. Transverzalni nastavak L4
4. Lamina L4
5. Gornji artikularni nastavak L5
6. Pedikl L5
7. Donji artikularni nastavak L5

Kosa snimka L kraljenice koristi

se za analizu lamina i malih zglobova. U
ovoj projekciji vidi se poznata slika
kotskog psa.
- Oi psa su pedikli.
- Nos je transverzalni nastavak
- Ui su gornji artikularni nastavci
- Prednje noge su donji artikularni nastavci
- Ovratnik kojeg nosi pas ukazuje na
intraartikularnu frakturu.

97
www.perpetuum-lab.com.hr
1.Korpus kraljeka
2.Lamina
3.Spimnozni nastavak

- Korpusi L kraljeka iri su od Th.

- Ukoliko se skeniranje izvodi radi
analize L kraljeaka zbog fizioloke
lordoze gentri treba nagnuti.
- Lamine tvore kotani prsten oko
spinalnog kanala.
- Lamine se straga spajaju u spinozni
nastavak.
- Lamine tvore kotani prsten oko
spinalnog kanala.
- Lamine se straga spajaju u spinozni nastavak.

1.Korpus kraljeka
2.Lamina
3.Spimnozni nastavak
4.Pedikl

Na ovom skenu pedikli se

proteu posteriorno od korpusa i
tvore lateralni zid medularnog kanala.

Na aksialnom MR mjerenju
L kraljenice signal uglavnom emitira
modina korpusa i lamine kraljeka
koja ine krov medularnog kanala.
Lamine se sastaju tvorei spinozni
nastavak.

98
www.perpetuum-lab.com.hr
1. L1
2. L5

Posteriorna koronarna slika

pokazuje korpuse L kraljeaka koji su
prikazani signalom modine oko koje
se vidi tanki tamni prsten korteksa. Na
MR slici vide se intervertebralni diskovi.

Spinalna modina

Spinalna modina je duga cilindrina neuralna struktura

koja zapoima u foramenu magnumu iz medule oblongate.
U odraslih osoba duine je 42-45 cm.

Inferoprno zavrava medularnim konusom koji je u

odraslih lokaliziran u visini L1.2 vertebralnog diska. U podruju
C i L-S dijelu, uslijed izlazita cervikalnog i lumbosakralnog
pleksusa, lagano je izduena.

Unutranja struktura spinalne

modine siva supstabca, oblikovana
je poput slova H. Siva supstanca
okruena je bijelom supstancom.

Poput mozga spinalna modina okruena je sa tri meninge:

99
www.perpetuum-lab.com.hr
 1. Dura mater
2. Pia mater
3. Arahnoidea

Dura mater je jaka, vanjska membrana koja zatvara spinalnu modinu i caudu equinu te
korjene spinalnih ivaca.

Pia mater je vaskularni omota koji je usko povezan sa modinom. Na krajnejm dijelu
spinalne korde pija mater se nastavlja u koskcigis tvorei filum terminale.

Arahnoidea je nepromoiva membrana koja se nalazi izmeu pie idure mater.

Cerebrospinalna tekuina cirkulira u subarahnoisalnom prostoru koji se nalazi izmeu
arahnoidee i pie mater

31 par spinalnih ivaca izlaze iz spinalne korde. Spinalni ivci spajaju sa kordom sa
dorzalnim ili senzornim putem i ventralnim ili motornim putem.

Na konvencionalnim radiogramima ne vide

se spinalna modina, spinalni ivci i meninge.
Spinalna modina zatiena je sa svih strana
kotanim strukturama. S lateralne strane lei
izmeu korpusa i laminarnog spoja u spinozni
nastavak. Pedikli i lamine tite lenu modinu
lateralno i dorzalno.

100
www.perpetuum-lab.com.hr
Na CT presjeku modina ima okrugli
Izgled. Denziteta je mekog tkiva.
Okruena je niim denzitetom likvor.
Zatiena je kotanim dijelom koji
formira spinalni kanal.
Sa prednje strane zatiena je
korpusom kraljeka. Sa lateralne
strane zatiena je pediklima.
Sa dorzalne strane zatiena je
laminama i spinoznim nastavkom.

Sagitalni MR presjeci su od neobine vanosti

u analizi spinalne modine. Spinalna modina
predstavlja nastavak modanog debla.
Modina ima svjetliji signal od
cerebrospinalne tekuine. Kotana zatita vidi
se sa prednje i stranje strane.

101
www.perpetuum-lab.com.hr
 Rendgenska
anatomija plua

102
www.perpetuum-lab.com.hr
 Plua, pleura i bronhi

Veliki interlobij - postranina snimka

U postraninoj projekciji veliki

interlobij s lijeve i desne strane se
uglavnom superponiraju. Moe se
vidjeti kao tanka kosa linija koja ide
od anteroinferiorno prema
posterosuperiorno. Smjer interlobija
prikazan je na slici.
Desni veliki interlobij dijeli
DGR od gornjeg segmenta DDR te
DSR od bazalnih segmenata DDR.
Lijevi veliki interlobij dijeli LGR od
LDR.

CT plua VIII

Veliki interlobij je graen od

duplikature pleure koja je tako tanka
da se ne vidi na CT skenovima. Poto
krvne ile neprolaze kroz interlobij,
na CT skenovima interlobi u plunom
parenhimu ima izgled podruja koje je
relativo bez krvnih ila.

103
www.perpetuum-lab.com.hr
CT plua IX

Relativni nedostatak krvnih

ila omoguava demarkaciju velikog
interlobija. Veliki interlobij (kosi
interlobij) posteriorno je smjeten u
gornjem dijelu toraksa. Kako se skenovi
sputaju u donji dio toraksa sve vie ide
anteriorno.

Plua Mali interlobij

Na PA snimci plua mali interlobij

moe se prikazati kao tanka crta koja ide
horizontalno iz desnog hilusa prema desnoj
lateralnoj strani toraksa. Poloaj interlobija
oznaen je na slici. Mali interlobi ini
dupikatura pleure koju je esto na rtg snimci
teko vidjeti. Dijeli DGR od DDR.

104
www.perpetuum-lab.com.hr
Mali interlobij - postranina snimka

Na postraninoj snimci mali interlobij

(horizontalna fisura) uvijek se neprikazuje.
Ukoliko se prikazuje, vidi se kao tanka crta
koja izlazii iz srednjeg prednjeg dijela plua
i ide do velikog interlobija. Na postraninoj
snimci dijeli DGR od DSR.

Mali interlobij - CT plua V

Na aksijalnom CT skenu mali

interlobij vidi se kao podruje plumog
parenhima bez vaskularizacije. Mali
interlobij dijeli DGR od DSR. Mali
interlobij sastaje se sa velikim
interlobijem koji je takoer vidljiv kao
avaskularno podruje plunog parenhima.
Veliki interlobije je na aksijalnom
CT skenu tangencijalnije zahvaen tako da
se imponira tanjim.

105
www.perpetuum-lab.com.hr
 Plua Lobus vene azigos

- Lobus azigos
- Fisura azigos
- Vena azigos

1% populacije u desnom plunom

vrku ima lobus azigos. Vena azigos
je tijekom razvoja lateralno zahvaena
plunim parenhimom koji se nalazi
izmeu vene i medijastinuma.

Fisura azigos predstavlja pleuralni

nabor koji dijeli GDR od lobusa
azugosa. Vena azigos omotana je
pleuralnim naborom fisure azigos.

Plua Lijevi Gornji Reanj

Lei anteriorno od velike fisure.

Predstavlja anteriorni i superiorni dio
lijevog plunog krila. Neto je manji od
LDR. Na prednjoj strani nalazi se srano
udubljenje koje je uzrokovano protruzijom
srca u lijevo prsite. Prednji donji dio LGR
ini lingula koja je analogna desnom
srednjem plunom renju.
LGR sastoji se od 4 bronhopulmonalna
segmenata:

- apikoposteriorni segment
- anteriorni segment
- gornji lingularni segment
- donji lingularni segment

Apikalni i posterorni segment opskrbljeni su zajednikim bronhom koji se dijeli distalno.

106
www.perpetuum-lab.com.hr
 U PA projekciji prostire se od apeksa
do oita. Lingula LGR analogna je desnom
srednjem renju i granii sa srcem. Veliki dio
LGR superponira se nad lijevim donjim
renjem. Iz tog razloga postranina projekcija
je neophodna za tonu lokalizaciju procesa.
U AP projekciji prednja donja granica LGR
projecira se ispod kupole oita. U ovoj
projekciji velika fisura se ne vidi.

Postranina snimka

Na postraninoj snimci LGR

superponira se iznad desnog srednjeg
i desnog gornjeg renja. Ukoliko se
velika fisura ne vidi, a to je esto,
nemogue je odrediti tona granica
renja. Priblina lokalizacija LGR
vidljiva je na ovoj snimci.

Lordotika snimka
Lordotika snimka koristi se za
evaluaciju plunog vrka koji je prekriven
klavikulom. Pri ovom snimanju kosa
centralna zraka prati duu osovinu LGR.
Korisna je za diferencijaciju sjena u plunom
vrku. Ovom projekcijom moe se utvrditi da
li sjena vidljiva na PA snimci odgovara
patolokoj promjeni ili superpoziciji normalne
strukture. Kao i na PA snimci i na ovoj snimci LGR
djelomino se superponira nad LDR i njihova tona granica nemoe se sa sigurnou odrediti.

107
www.perpetuum-lab.com.hr
CT plua I

Na ovom skenu LGR obuhvaa vei

dio prikazanog lijevog plunog krila. Velika
fisura nalazi se izrazito posteriorno. LGR
granii sa gotovo itavim lukom aorte.

CT plua II

Pluno tkivo koje se nalazi anteriorno

od velike fisure lijevo odgovara LGR. Fisura
koja je tanki nabor pleure nije tangencijalno
pogoena aksijalnom zrakom te se vidi. Krvne
ile neprolaze kroz fisuru. Ovaj znak moe
posluiti za procjenu njenog poloaja.

CT plua III

Pluno tkivo kaoja se nalazi lijevo

anteriorno od velike fisure odgovara LGR.
Poloaj velike fisure moe se priblino
odrediti manjkom krvnih ila u tom podruju.
LGR nalazi se anteriorno od pulmonalne
arterije, a retrosternalno granii sa DGR.
Plua se odjeljena pleuralnim naborom i
vezivnim tkivom.

108
www.perpetuum-lab.com.hr
CT plua IV

to se nivo skeniranja sve vie sputa

velika fisura, koja se priblino moe odrediti
manjkom krvnih ila, sve vie prelazi
anteriorno. Bronh za LGR prikazuje se kao
okruglo lucentno podruje uz hilus.

CT plua V

Velika fisura sve vie se pomie

anteriorno. U ovoj visini vidi se dijeljenje
glavnog bronha za LGR.

CT plua VI

Na ovom skenu LGR predstavlja

lingula koja omata srce. Bronh za LGR
polazi iz glavnog bronha anteriorno.

109
www.perpetuum-lab.com.hr
CT plua VII

Dio LGR koji se poput usana nalazi

oko srca odgovara linguli koja je analogna
DSR.

CT plua VIII

Dio LGR koji se na ovom skenu

nalazi anteriorno i poput ogrtaa obavija
srce odgovara linguli. To je dio plua koji
na PA snimci definira granicu srca.

Plua Lijevi Donji Reanj

LDR nalazi se posteriorno od velike

fisure. LDR predstavlja inferiorni i posteriorni
dio lijevog plunog krila i neto je vei od LGR.

Sastoji se od 5. bronhopulmonalnih segmenata:

- superiorni
- anteriomedijalni bazalni

110
www.perpetuum-lab.com.hr
- lateralni bazalni
- posteriorni bazalni
Segmenti su opskrbljeni sa 4 bronhijalne grane.

Na PA snimci plua LDR se superponira

preko donjeg dijela LGR. Dio nedijalnog dijela
LDR superponira se iznad srca. Rtg zrake
tangencijalno prolaze kroz kosi interlobij, koji
dijeli LDR od LGR, te ga se u ovoj projekciji
ne vidi. Vano je imati na umu da se superiorni
segment LDR nalazi iznad srednjeg dijela
plunog krila, tako da patoloka promjena u
srednjem dijelu plunog krila moe biti u LDR.
Za tonu detekciju potrebna je postranina
snimka. U PA projekciji posteriorni segment
LDR projecira se ispod kupole oita i teko ga
je vidjeti.

Postranina snimka

Na postraninoj projekciji LDR

superponira se iznad DDR. Velika fisura
koja dijeli LGR od LDR teko se diferencira.
Priblini poloaj LDR oznaen je na snimci.

CT plua I

Apikoposteriorni segment LDR dosie

u gornju polovinu toraksa. U tom dijelu LDR
zauzima samo mali diuo lijevog hemitoraksa.
Nalazi se posteriorno od velike fisure ija se
lokalizacija odreuje prema manjku
vaskularizacije.

111
www.perpetuum-lab.com.hr
CT plua II

Kako se aksijalni skenovi sputaju

LDR postaje vei. Smjeten je posteriorno
od velike fisure.

CT plua III

Kako se skenovi u toraksu sputaju

tako i velika fisura ide sve anteriornije. LDR,
koji je smjeten posteriorno od velike fisure,
postaje sve vei.

CT plua IV

U ovoj visini LGR, koji se nalazi

anteriorno od velike fisure, jo uvijek je
vei od LDR. LDR granii sa descendentnom
aortom.

112
www.perpetuum-lab.com.hr
CT plua V

Velika fisura se ne vidi, meutim,

njezin priblini poloaj moe se odrediti.
Bronh za superiorni segment prikazan je
u poprenom presijeku i ima izgled
okruglog lucentnog podruja.

CT plua VI

Gornji segment LDR nalazi se

visoko u gornjem dijelu toraksa. U toj
visini on je malen. Kako se velika fisura
pomie anteriorno on postaje sve vei.
Bronh za gornji reanj nalazi se
posteriornije od glavnog lijevog bronha.

CT plua VII

Na ovom CT skenu pluno tkivo

posteriorno od velike fisure predstavlja
LDR.

113
www.perpetuum-lab.com.hr
CT plua VIII

Bronh za donje segmente LDR

prikazani su kao male okrugle strukture
ispunjene zrakom.

Plua Desni Gornji Reanj

DGR nalazi se iznad male (horizontalne)

i anteriorno od velike fisure. Predstavlja
gornji prednji dio desnog plunog krila.

Dijeli se u tri bronhopulmonalna segmenta:

1. apikalni segment
2. posteriorni segment
3. anteriorni segment

114
www.perpetuum-lab.com.hr
 Poloaj DGR u PA projekciji
prikazan je na ovoj slici. Protee se od
vrka plua do male fisure. U PA
projekciji njegov donji dio superponira
se iznad gornjeg dijela DDR.

Postranina snimka

Poloaj DGR u postraninoj

projekciji prikazan je na ovoj slici.
Na postraninoj projekciji DGR
superponira se preko LGR. Prema
kaudalno ogranien je malim
interlobijem, a prema straga velikim
interlobijem. Interlobiji se uvijek
ne prikazuju.

Lordotika snimka

Apeks DGR neprekriven klavikulom

moe se prikazati lordotikom snimkom.
Na ovoj snimci neprikazuju se mali i veliki
interlobij tako da se nemoe odrediti tona
granica renja.

115
www.perpetuum-lab.com.hr
CT plua I

Za analizu plunog parenhima

najoptimalniji je pluni prozor. Za
analizu medijastinuma koriste se drugi
prozori. U ovoj visini DGR zauzima
gotovo cijeli pluni parenhim. Velik
interlobi nalazi se posteriorno.

CT plua II

Pluni parenhim anteriorno

od velikog interlobija odgovara DGR.
Mada se velika fisura nemoe razabrati,
njen poloaj moeno odrediti manjkom
krvnih ila. DGR definira lateralnu
desnu granicu medijastinuma.

CT plua III

Na ovom skenu vidi se ogranak

glavnog bronha za DGR.

116
www.perpetuum-lab.com.hr
CT plua IV

Na ovom skenu DGR ide

anteriorno od medijastinum i
retrosternalno se sastaje sa LGR.
Kako se skenovi sputaju veliki
interlobij pomie se vie anteriorno.

Plua Desni Srednji Reanj

DSR je mali, poput klina

oblikovani, reanj. Nalazi se ispod
malog interlobija te povie i anteriorno
od velikog interlobija. Analogan je
linguli s lijeve strane.

Sastoji se od dva bronhopulmonalna

segmenta:
1.medijalni segment
2.lateralni segment

117
www.perpetuum-lab.com.hr
 Poloaj DSR u AP projekciji
vidljiv je na slici. DSR prilee uz srce
i oznaava njegovu desnu granicu.
U AP projekciji superponira se nad
DDR. Od DGR odvojen je malim
interlobijem koja se ponekad vidi kao
tanka linija. Od DDR dijeli ga velika
fisura koja se ne vidi na AP snimci.

Postranina snimka

Poloaj DSR u postraninoj

projekciji vidljiv je na slici. DSR
smjeten je anteriorno i superponira se
na lingulu s lijeve strane. Njegova tona
lokalizacija moe se odrediti samo ako
se vide veliki i mali interlobij.

118
www.perpetuum-lab.com.hr
CT plua VI

Ovaj aksijalni sken napravljen

je ispod malog interlobija. Anteriorno
smjeteno pluno tkivo odgovara DSR

CT plua VII

Pluno tkivo koje se nalazi

anteriorno od velikog interlobija i
desno od srca odgovara DSR.
DSR definira desnu granicu srca.
Bronh za DSR ima izgled zrakom
ispunjene duguljaste strukture.

CT plua VIII

Anteriorno od velikog interlobija

i ispod malog interlobija nalazi se DSR.
Pluno tkivo koje prilee srcu pomae u
definiranju njegovu desnu granicu.

119
www.perpetuum-lab.com.hr
 Plua Desni Donji Reanj

DDR smjedten je poteriorno

od velikog interlobija. Zauzima
inferiorni i posteriorni dio desnog
plunog krila.

Sastoji se od pet bronhopulmonalnih

segmenta:
1. superiorni
2. medijalni bazalni
3. lateralni bazalni
4. anteriorni bazalni
5. posteriorni bazalni

Plua - Kostofrenini kut

F.c. sinus je prostor izmeu dva

lista parijetalne pleure. Plua su
presvuena visceralnom plurom. Ovisno
o dubini respiracije uvlae se u F.c. sinus.
U normalnim uvjetima F.c. sinus je otar
kut. Tupi kut govori u prilog patolokih
promjena pleuralnog prostora (nakupljanje
tekuine, krvi, tumor ili oiljak).

120
www.perpetuum-lab.com.hr
Postranina snimka
1- L oit
2- D oit

Na postraninoj snimci F.c, sinus

naziva se i posteriorni kostofrenini
recesus. On predstavlja posteriorno
mjesto hvatanja pleure za oit. To je
najdublji dio pleuralnog prostora.

Na PA snimci posteriorni
kostofrenini ugao nalazi se duboko
ispod kupole oita. Ima izgled otrog kuta.
Tupi kut ukazuje na patologiju pleuralnog
prostora. Na postraninoj snimci posteriorni
kostofrenini kutevi se superponiraju.

Novoroene

Kostofrenini kut nastaje refleksijo m

pleure pri hvatanju na oit i dijelom plua
koji protrudira u tu inserciju. Otro je ocrtan
i ima izgled otrog kuta.

121
www.perpetuum-lab.com.hr
Novoroene postranina snimka

Na postranino j snimci
novoroeneta vide se predni i
stranji kostofrenini uglo vi
koji imaju izgled otrog kuta.

Traheja i bronhi

Traheja se prikazuje kao

okomita traka intenziteta zraka
smjetena medijalno u gornjem
dijelu toraka. Inferiorno zavrava
na karini koja se dijeli u dva glavna
bronha. Stijenka traheje vidi se kao
sjena omeena sa obje strane zrakom
i debljine je do 4 mm. Lukom aorte
moe biti lagano potisnuta u desno.

122
www.perpetuum-lab.com.hr
Postranina snimka

U postraninoj projekciji vidi se

kao okomiti stup u gornjem medijastinumu.
Zavrava karinom koja se dijeli na glavne
bronhe za desno i lijevo pluno krilo.
U pravilu na postraninoj snimci vidi se
desni glavni bronh kao okrugla zrana
sjena u sredini plua.

Postranina snimka - novoroene

Traheja je prikazana kao okomita

lucentna traka u gornjem dijelu plua.
U sredini plua zavrava karinom.

Lordotika snimka

U lordotiko m poloaju traheja

se nalazi u medijalnoj liniji. Zbog
kosog poloaja bolesnika traheja i
medijastinum imaju nepravilni izgled.

123
www.perpetuum-lab.com.hr
Traheja CT toraksa I

Na ovom skenu traheja se vidi kao

ovalna struktura ispunjena zrakom
smjetena lijevo tik uz meijalnu liniju.
Anteriorno i lateralno granii sa
velikim krvnim ilama. Posteriorno se
nalazi jednjak i Th kraljenica.

CT toraksa II

Traheja je okrugla ispunjena

zrakom (crna na CT skenu).
Anteriorno granii sa velikim krvnim
ilama, a posteriorno sa jednjakom.

CT toraksa III

Na ovom skenu traheja ostaje

u medijalnoj liniji. Nalazi se posteriorno
od velikih krvnih ila i anteriorno o
Th kraljenice.

124
www.perpetuum-lab.com.hr
Traheja CT plua I

U gornjem ijelu toraksa traheja

se nalazi u medijalnoj liniji. Ima oblik
obrnutog slova U koji je uzrokovan
anteriornom hrskavinom potporom.
Posteriorno se nalaze samo miii tako
da ima ravnu granicu. Ispunjena je
zrakom tako da je na CT skenovima
crna.

Traheja MR aksijalni toraksa I

Kao i na CT skenovima zrak

je na MR crn. Traheja je crna, zrakom
ispunjena struktura koja je smjetena
u medijalnoj liniji anteriorno od Th
kraljenice. Smjetena je desno od
jednjaka.

MR aksijalni toraksa II

U visini arkusa aorte traheja

je u medijalno j liniji, mada moe
arkusom aorte biti lagano potisnuta
u desno. Oblikovana je poput
obrnutog slova U to je uzrokovano
potporom hrskavice koja se nalazi sa
anteriuorne strane traheje.

125
www.perpetuum-lab.com.hr
MR koronarni toraksa II

Traheja je okomita, zrakom ispunjena

(crna), struktura koja se nalazi u medijalonoj
liniji. Smjetena je desno od luka aorte koji je
potiskuje lagano u desno.

Traheja - Carina - PA snimka

Karina je bifurkacija traheje
koja se dijeli u dva glavna bronha.
Najee je smjetena u visini
korpusa Th VI ili VII kraljeka.
Karina je latinski naziv za hrbat
to dolazi od nabora sluznice na
bifurkaciji.
Kut karine odgovara kutu koijeg
tvore dva glavna bronha i obino
iznosi 60- 70. Kut vei od 90
suspektan je na patploki proces
ispod karine.
Najei uzrok su:
- uveanje lijevog atrija,
- limfoaenopatija ispod karine
- tumorozne mase u medijastinumu.

126
www.perpetuum-lab.com.hr
 Bronhi
PA snimka

1- Desni glavni bronh

2- Lijevi glavni bronh

Desni glavni dug je 1-2 cm.

Zapoima na carini a zavrava
dijeljenjem bronha za DGR. iri je
i okomitije postavljen od lijevog
glavnog bronha, tako da strana
tijela ee ulaze u desni glavni
bronh.
Lijevi glavni bronh neto je dui.
Mjeri do 4 cm. Zapoima na carini
a zavrava dijeljenjem grana za LGR.
Lijeva pulmonalna arterija prolazi
preko lijevog glavnog bronha.

Postranina snimka

Na postraninoj snimci lijevi

glavni bronh esto se vidi kao okrugla
zrana sjena u srednjem dijelu toraksa
tik ispod zavretka traheje. Lijevi
glavni bronh nalazi se iznad lijevog
atrija. Vaan je znak za odreivanje
lokalizacije lijeve i desne pulmonalne
arterije. Anteriorno nalazi se desna
pulmonalna arterija a superiorno lijeva
pulmonalna arterija. esto se iznad
lijevog glavnog bronha vidi mala
okrugla zrana sjena koja odgovara bronhu za DGR.

127
www.perpetuum-lab.com.hr
CT toraksa V

1. Desni glavni bronh.

Desni glavni bronh je odmah
iza gornje uplje vene i anteriorno od
Th kraljenice. On je kratak i u ovoj
visini se dijeli u bronh za DGR.

2. Lijevi glavni bronh

Lijevi glavni bronh je iza
ascendentne aorte i ispred descendentne
aorte. Dui je od desnog glavnog bronha
Lijeva pulmonalna arterija luno prelazi
preko lijevog glavnog bronha.

CT toraksa VI

Lijevi glavni bronh, koji je dui od

desnog, ima kosi silazni tijek. Zavrava
dijeljenjem u bronh za LGR.

CT plua III
1. Desni glavni bronh
2. Lijevi glavni bronh

Desni glavni bronh dug je 1-2 cm

i zavrava djeljenjem za bronh za DGR.
Nakon toga naziva se intermedijalnim
bronhom. Ima okomitiji tijek i ire
polazite tako da strano tijelo ee
ulazi u njega. Lijevi glavni bronh je dui
i ima kosi smjer prema kaudalno.

128
www.perpetuum-lab.com.hr
CT plua IV

Lijevi glavni broh nastavlja se

lijevo od medijalne linije i zavrava
dijeljenjem u bronh za LGR.

Bronh za Desni Gornji Reanj - CT plua III

Posteriorno od gornje uplje vene

i inferiorno od utoka vene azigos u gornju
uplju venu desni glavni bronh daje granu
za DGR. Na ovom skenu dobro je vidljiv
ogranak za anteriorni segment DGR.

Bronh za Lijevi Gornji Reanj - CT plua V

Bronhi za LGR izlazi iz glavnog

bronha anteriorno. U toj visini izlazi i
grana za gornje segmente LDR koja ide
posteriorno.

129
www.perpetuum-lab.com.hr
Bronh za Desni Srednji Reanj - CT plua VII

U visini srca bronh se dijeli

anteriorno dajui bronh za DSR. Na
ovom skenu vide se i bazilarne
bronhalne grane.

Bronh za Lijevi Donji Reanj - CT plua VI

Bronhi za superiorni segment

LDR dijele se posteriorno. Na ovom
skenu vidi se i ostatak bronha ua LGR
koji se dijeli anteriorno.

130
www.perpetuum-lab.com.hr
Bronh za Desni Donji Reanj - CT plua VI

Bronhi za superiorni segment

DDR dijele se posteriorno. Ogranci
za bazalne segmente DDR nalaze se
inferiornije i ne vide se na ovom skenu.

Bronhijalni ogranci CT plua

Uz medijalnu liniju obsotrano

vide se bronhi za bazalne segmente
donjih renjeva. Poto su ovi bronhi
okomiti na aksijalnu liniju prikazuju
se kao mali kruii intenziteta zraka.
Bronhi za bazalne segmente donjih
renjeva vide se kao male okrugle
tvorbe ispunjene zrakom.

131
www.perpetuum-lab.com.hr
 Randgenska
anatomija srca i
velikih krvnih
ila

132
www.perpetuum-lab.com.hr
 Rendgenska anatomija srca

PA - snimka
1- Gornja uplja vena
2- Desni atrij
3- Desni ventrikl
4- Pulmonalni konus
6- Lijevi ventrikl
7- Lijeva aurikula
8- Donja uplja vena
9- Luk aorte
10- Aortalna valvula
11- Mitralna valvula

Postranina snimka

3. Desni ventrikl
4. Izlazite pulmonalke
5. Lijevi atrij
6. Lijevi ventrikl
8. Donja uplja vena
10. Aortalna valvula
11. Mitralna valvula

Desna kosa snimka Lijeva kosa snimka

133
www.perpetuum-lab.com.hr
 Desni atrij
Desni atrij sastoji se iz glavne upljine i aurikule. upljina ima glatki posteriornu
povrinu. Na anteriornoj povrini nalaze se muskularni nabori. Od lijevog atrija odvojen je
septimom na kojem se nalazi fosa ovalis. Tijekom intrauterinog ivota fosa ovalis je otvorena.
Desni atrij nalazi se anteriorno od lijevog atrija i lateralno od lijevog ventrikula.
Na PA snimci ini desnu granicu srca.

PA snimka
Na PA snimci desni atrij ini
desnu konturu srca. Prema kranijalno
nastavlja se u gornju uplju venu, a
prema kaudalno u donju uplju venu.
Medijalni dio desnog atrija
superponira se sa sjenom ostalog
srca i medijastinuma te se ne moe
odrediti.

134
www.perpetuum-lab.com.hr
Postranina snimka

Na postraninoj snimci desni

atrij ne uestvuje u oblikovanju granice
srca. U ovoj projekciji superponira se
sa drugim sranim komorama. Poloaj
mu se odreuje indirektno po tamnijoj
sjeni. Gornja i donja uplja vena utlaze
u desni atrij.

CT toraksa desni atrij

Gornja uplja vena dovodi krv

u desni atrij. Lateralna granica desnog
atrija odreuje desnu granicu srca.
Nalazi se anteriorno od lijevog atrija.
Lijevo granii sa ascendentnom aortom.

Donji dio desnog atrija odreuje

desnu konturu srca. U toj visini nalazi se
trikuspidalna valvula koja povezije desni
atrij sa desnim ventrikulom. Valvula ima
isti denzitet kao i okolno tkivo te se na
skenu ne vidi.

135
www.perpetuum-lab.com.hr
 Na ovom MR najbolje se vidi
kako desni atri odreuje desnu granicu
srca. Desni atri lei na oitu. Gornja
uplja vena utjee u desni atrij.

Desni ventrikul

Desni ventrikl tvori 2/3 anteriorne povrine srca. iri se prema oitu.
Na gornjem infudibularnom dijelu nalazi se mjesto polazita pulmonalnog trunkusa.
Stjenka mu je svega 1/3 debljine stijenke lijevog ventrikula. Od lijevog ventrikula odvojen je
interventrikularnim septumom. Desni ventrikul ima dva otvora. Kroz jedan prima krv iz
desnog atrija - atrioventrikularno ue na kojem se nalazi trikuspidalna valvula. Krv iz desnog
ventrikula izlazi u pulmonalni trunkus kroz pulmonalno ue na kojem se nalazi pulmonalna
valvula.

PA snimka

Desni ventrikl lei prema

naprijed i u PA projekciji ne utjee
na stvaranje sjene srca. Uslijed
superpozicije sa okolnim strukturama
njegov poloaj moe se odredit i
indirektno tamnijim denzitetom.

136
www.perpetuum-lab.com.hr
Postranina snimka

Na postraninoj snimci anteriorni

zid desnog ventrikla odreuje donju
anteriornu granicu srane sjene.

CT toraksa desni ventrikul

Septum izmeu desnog i

lijevog ventrikla vidi se kao siva
linija manjeg denziteta od
kontrastne krvi u ventriklima.

MR toraksa - aksijalni - desni ventrikl

Desni ventrikl odjeljen je

od lijevog debelim septumom
koji se na MR dobro vidi. MR
ukazuje i na trabekularnu grau
stijenke desnog ventrikla te
odnos sa ostalim sranim
komorama.

137
www.perpetuum-lab.com.hr
 Lijevi atrij

Sastoji se od primarne upljine i aurikule. Posteriorno je od desnog atrija i ini gornju

posteriornu granicu srca. Lei nasuprot V i VII Th kraljeka. U njega ulaze 4 pulmonalne
vene po dvije sa svake strane. Na venoznim ulazima nema valvula.
Lijevi atrij komunicira sa lijevim ventrikulom kroz atrioventrikularno ue na kojem se nalazi
mitralna valvula.

PA snimka

Lijevi atrij nalazi se medijalno

i posteriorno. Uslijed superpozicija
okolnih struktura jasno se ne vidi.
Nalazi se tono ispod karine tako
da njegovo uveanje iri kut karine.

Postranina snimka

Na postraninoj snimci posteriorni

zid lijevog atrija ocrtava gornju stranju
konturu sjene srca. Lociran je tono na
mjestu gdje zavrava traheja. esto se vidi
sjena pulmonalne vene koja ulazi u lijevi
atrij.

138
www.perpetuum-lab.com.hr
CT toraksa - lijevi atrij
U zdravih osoba lijevi atrij
je najposternija srana komora. On
prima oksigeniranu krv preko
plunih vena. Nalazi se anteriorno
od Th kraljenice. Njegov
posteriorni zid odreuje gornju
posteriornu granicu sjene srca na
postraninoj snimci. Desni atrij i
ascendentna aorta nalaze se
anteriorno od lijevog atrija.
Lijevi atrij prima krv iz plunih
vena. Najposteriornija je srana
komora koja se nalazi anteriorno
od Th kraljenice, descendentne
aorte i jednjaka.

MR najbolje prikazuje
posteriornu lokaciju lijevog atrija
koji prima krv iz pulmonalnih vena
i prosljeuje je u lijeve ventrikl
kroz mitralnu valvulu. Tanki zid
dijeli lijevi od anteriorno smjetenog
desnog atrija.

MR toraksa koronarni presjek - lijevi atrij

Lijevi atrij prima krv

iz pulmonalnih vena. Na ovom
skenu jasno se vidi poloaj
lijevog atrija ispod karine.
Kod uveanja lijevog atrija
dolazi do irenja kuta karine.

139
www.perpetuum-lab.com.hr
 Lijevi ventrikul
Lijevi ventrikl tvori gotovo cijelu lijevu granicu srca. Koninog je oblika.
Miina stijenka tri puta mu je deblja od stijenke desnog ventrikla. Apeks konusa odgovara
apeksu srca. Na bazi konusa nalaze se atrioventrikularno i aortalno ue.
Aortalno ue lei anteriornije i desno od atriventrikularnog ua. Na aortalnom uu nalaze
se aortalni zalisci. Na atroventrikularnom uu nalaze se mitralni zalisci.

PA snimka

Na P-A snimci plua lijevi

ventrikul ini donju lijevu granicu
srca. Granica srca jasno je vidljiva.
Vei dio ventrikla superponira se
iznad desnog ventrikla i drugih
struktura medijastinuma.

Postranina snimka

Na postraninoj snimci
posteriorni zid lijevog ventrikla
ini donju posteriornu granicu
srane sjene. esto se superponira
nad sjenom donje uplje vene koja
utjee u desni atrij.

140
www.perpetuum-lab.com.hr
CT toraksa lijevi ventrikul

U ovoj visini lijevi ventrikl

prima krv kroz mitralnu valvulu iz
lijevog atrija. Njegov anterolateralni
zid odreuje lijevu granicu srca.
Posterolateralni zid odreuje
posteriornu donju granicu. Na ovom
skenu krv u ventrikulu koja je obojana
kontrastnim sredstvom neto je svjetlija
od denziteta miia sranog zida, dok
je septum neto tamniji.

Na MR mjerenjima srane
komore jasno se prikazuju. Tekua
krv daje crni signal. Miii imaju
sivi signal. Perikardijalna mast je
bijela. Za razliku od desnog ventrikla,
miini zid lijevog ventrikla znatno je
deblji. To je posljediva veeg tlaka
potrebnog za potiskivanje krvi u
arterijalni bazen.

141
www.perpetuum-lab.com.hr
 Rendgenska anatomija torakalne aorte
Torakalna aorta
1. Ascendentna aorta
2. Luk aorte
3. Descendentna aorta

Ascendentna aorta izlazi iz lijevog ventrikla na mjestu aortalne valvule. Desna i lijeva
koronarna arterija ko je opskrbljuju mi i srca izla ze iz aortalne baze. U visini sternalnog ugla
aorta zavija u lijevo i tvori arkus aorte. Iz tog dijela aorte izlazi barhiocefaliki trunkus, lijeva
zajednika karotidna arterija i lijeva arterija subklavija. Descendentna aorta zapoima ispod
mjesta po lazita lijeve arterije subklavije. Ide kroz stranji medijast inum s lijeve strane
kraljenice. Daje bronhijalne interkostalne i ezo fagealne ogranke. Kroz aortalni hijatus na
oitu pfro lazi u abdo men..

1- Luk aorte
2- Descendentna aorta

Na PA snimci ascendentna aorta

superponira se sa sjenom medijastinuma
i Th kraljenicom te se obino ne vidi.
Aortalni luk vidi se lijevo od medijalne
linije u visini Th4 kraljeka kao
mekotkivna sjena. U nekih bolesnika
moe lagano potiskivati traheju u desno.
Lijeva granica descendentne aorte vidi
se lijevo od medijalne linije. Prati se do
oita. Desna granica prekrivena je
medijastinumom i kraljenicom te se
obino ne vidi. S godinama aorta postaje
tortuozna i moe sadravati vapno.

1- Ascendentna aorta
2- Luk aorte
3- Descendentna aorta

Uslijed superpozicije okolnih

struktura itava Th aorta na postraninoj
snimci nemora biti vidljiva. Djelovi aorte
vide se kada se superponiraju sa tkivima
razliitih denziteta (plua). Od anteriorne
prednje granice srca prema gore projecira
se ascendentna aorta. U visini Th 4
kraljeka arkus aorte zavija posteriorno.
Descendentna aorta je posteriorno.
Moe lagano prekrivati Th kraljenicu.
Kroz aortalni hijatus prolazi u abdomen.

142
www.perpetuum-lab.com.hr
CT torakalne aorte
1- Ascendentna aorta
2- Descendentna aorta

Na ovom skenu ascendentna

aorta je anteriorno od lijevog glavnog
bronha. Desno granii sa gornjom
upljom venom. Descendentna aorta
nalazi se posteriorno uz Th kraljenicu.
Zbog datog kontrastnog sredstva aorta
se dobro prikazuje.

Ovaj sken napravljen je u

visini kupola oita. U ovoj visini
aorta prolazi kroz aortalni otvor
na oitu u abdomen. Na ovom
skenu vidi se da aorta prolazi
iznad tankih diafragmalnih krura
koji se nalaze izmeu aorte i
jednjaka. Ostale strukture koje
prolaze kroz aortalni hijatus su
toliko male da se ne vide.

MR toraksa - aksijalni - Torakalna aorta

1- Ascendentna aorta
2- Descendentna aorta

Mjerenje je napravljeno u
visini lijeve pulmonalne arterije.
U ovoj visini ascendentna aorta
desno granii sa gornjom upljom
venom i lijevo sa glavnom
pulmonalnom arterijom.
Descendentna aorta je posteriorno.
Lei lijevo od Th kraljenice i
posteriorno od jednjaka i lijeve
pulmonalne arterije.

143
www.perpetuum-lab.com.hr
MR toraksa -koronarni - Torakalna aorta

Na koronarnim presjecima
descendentna aorta je posteriorno.
Kroz toraks prolazi lijevo od Th
kraljenice. Ovaj MR koronarni
presjek napravljen je kroz sredinu
tijela. Arkus aorte nalazi se lijevo
od traheje i superiorno od lijevog
glavnog bronha i lijeve pulmonalne
arterije. Na ovoj snimci vidi se i dio
abdominalne aorte.

Koronarni rez kroz sredinu

plua. Ascendentna aorta izlazi iz
lijevog ventrikla kroz aortalnu
valvulu. Lei izmeu gornje uplje
vene desno i pulmonalne arterije
lijevo. Katkada se mogu vidjeti
polazita koronarnih arterija.

144
www.perpetuum-lab.com.hr
Angiografija torakalna aorte

1- Ascendentna aorta
2- Arkus aorte
3- Descendentna aorta

Kako bi se izbjegla superpozicija

struktura bolesnik se nalazi u
laganom kosom poloaju.
Kontrastom su obojene:

- lijeva koronarna arterija

- trunkus brahiocefalikus
- lijeva zajednika karotidna
arterija
- lijeva arterija subklavija

Koronarne arterije
Koronarografija

Selektivna je angiografska
metoda koja se izvodi uvoenjem
katetera u lijevu i desnu koronarnu
arteriju.

Indikacija:
- otkrivanje stenoze ili okluzije
koronarnih arterija (pektoralna
angine i infarkt miokarda).

145
www.perpetuum-lab.com.hr
 Brahiocefaliki trunkus
Prva je od velikih grana luka aorte. Polazi iza srednjeg dijela manubrijuma
sternuma. Normalno je dug 4-5 cm. Ide desno od naprijed prema natrag. U visini
sternoklavikularnog zgloba dijeli se na desnu arteriju subklaviju i desnu zajedniku karotidnu
arteriju.

Angiografija arkusa aorte

Prva velika grana luka

aorte. Jasno je prikazano dijeljenje
brahiocefalike arterije na desnu
arteriju subklaviju i desnu zajedniku
karotidnu arteriju.

Desna zajednika karotidna arterije

Grana je brahiocefalikog trunkusa iz kojeg izlazi iza desnog sternoklavikularnog
zgloba. Ide od sternoklavikularnog zgloba do gornje granice tiroidne hrskavice. U toj visini
dijeli se na vanjsku i unutranju karotidnu arteriju.

Koronarni MR toraksa

Vidi se kako izlazi iz

brahiocefalikog trunkusa i
ide u desni dio vrata. Lijeva
subklavija jedna se nazire.

146
www.perpetuum-lab.com.hr
 Desna zajednika karotidna arterija

Angiografija luka aorte

Izlazi iz brahiocefalikog trunkusa

i krvlju opskrbljuje desni dio vrata i glavu.

Desna arterija subklavija

Angiografija luka aorte

Grana je brahiocefalikog
trunkusa koja opskrbljuje desnu ruku.

147
www.perpetuum-lab.com.hr
Lijeva zajednika karotidna arterija

Druga je velika grana luka aorte. Izlazi neto iza i lijevo od brahiocefalikog trunkusa.
U lijevi dio vrata ulazi iza lijevog sternoklavikularnog zgloba i ide do gornje granice tiroidne
hrskavice. U toj visini dijeli se na unutranju i vanjsku karotidnu arteriju.

CT toraksa

Druga je velika grana luka

aorte. Krvlju opskrbljava lijevi dio
vrata i glave. Nalazi se izmeu
brahiocefalike arterije i lijeve
arterije subklavije. Obino je
lijevo od medijalne linije.

Koronarni MR toraksa

Na ovom presjeku ne vidi

se izlaz lijeve karotidne arterije
iz arkusa aorte. Arterija prolazi
kroz lijevi dio vrata.

148
www.perpetuum-lab.com.hr
Lijeva arterija subklavija

Polazi iz arkusa aorte posteriorno od lijeve zajednike karotidne arterije. Ide prema
gore i posteriorno. Naputa vrat iza lijevog sternoklavikularnog zgloba. Prema odnosu sa m.
skalenusom dijeli se u tri segmenta:

1.Prvi segment je dio od polazita do medijalne strane skalenusa u tom dijelu

polazite je vertebralne arterije, tireocervikalnog trunkusa i unutranje torakalne arterije,

2.Drugi segment lei iza m. skalenusa i daje samo kostocervikalni trunkus,

3.Trei segment je dio od lateralnog ruba m. skalenusa anteriora do lateralnog ruba

prvog rebra. Taj dio arterije obino nema ogranaka.

Na lateralnoj granici prvog rebra lijeva arterija subklavija postaje arterija aksilaris..

Lijeva arterija subklavija CT toraksa

Lijeva arterija subklavija

opskrbljuje krvlju lijevi gornji
ekstremitet. Zadnja je velika grana
luka aorte. Nalazi se posteriorno od
lijeve zajednike karotidne arterije.
Okruena je pluima. S medijalne
strane nalazi se jednjak.

149
www.perpetuum-lab.com.hr
Lijeva arterija subklavija aksijalni MR toraksa

Lijeva arterija subklavija lei

lijevo od medijalne linije. Medijalno
granii sa jednjakom a lateralno sa
plunim tkivom. Signal je crn.

Trunkus pulmonalne arterije

Pulmonalni trunkus izlazi iz desnog ventrikla na mjestu pulmonalne valvule.

Nalazi se anteriorno i lijevo od aorte. Zavrava anteriorno od lijevog glavnog bronha dijelei
se u desnu i lijevu plunu arteriju.

Gornja uplja vena CT toraksa

Pulmonalni trunkus nalazi

se neto anteriornije i lijevo od
ascendentne aorte.Iz lijevog ventrikla
izlazi na mjestu pulmonalne valvule.
Ide prema gore i straga gdje se dijeli
na lijevu i desnu pulmonalnu arteriju.
Lijeva pulmonalna arterija je superiornija
od desne. Na ovom skenu vidi se
pulmonalni trunkus i desna pulmonalna
arterija.

150
www.perpetuum-lab.com.hr
Gornja uplja vena aksijalni MR toraksa

Pulmonalni trunkus izlazi iz

desnog ventrikla na mjestu pulmonalne
valvule. Nalazi se anteriorno i lijevo od
ascendentne aorte. U ovoj visini iz
pulmonalnog trunkusa izlazi lijeva
pulmonalna arterija. Kao i sve druge ile
i pulmonalna arterija ima crni signal.

Gornja uplja vena koronarni MR toraksa

Na ovoj slici vidi se kako se

pulmonalni trunkus poima dijeliti
na lijevu i desnu pulmonalnu arteriju.
Nalazi se lijevo od ascendentne aorte.

151
www.perpetuum-lab.com.hr
Gornja uplja vena koronarna MR angiografija

Glavna pulmonalna arterija

smjetena je lijevo od ascendentne
aorte. Izlazi iz desnog ventrikla. Na
ovoj slici vidi se tono na mjestu
dijeljenja u desnu i lijevu plunu
arteriju.

Lijeva pulmonalna arterija

Izlazi iz pulmonalnog trunkusa anteriorno od lijevog glavnog bronha i ispod luka

aorte. Ide preko lijevog glavnog bronha. Preko korjena lijevog plunog krila dijeli se u
segmentalne arterije. Segmentalne arterije slijede bronhe.

Najvea je ila lijevog hilusa.

Vodi neoksegeniranu krv iz srca u
lijevo pluno krilo. Ide iz pulmonalnog
trunkusa preko lijevog glavnog bronha.
Dijeli se u lobarne i segmentalne grane.
U 95% bolesnika lijevi hilus vei je od
desnog.

152
www.perpetuum-lab.com.hr
Postranina snimka

Na postraninoj snimci nije

jasno prikazana. Najlake je locirati
prema lijevom glavnom bronhu (mala
okrugla lucentna sjena u centru plua
na bazi traheje).
Lijeva pulmonalna arterija prije nego
li ue u plua prolazi preko lijevog
glavnog bronha.

Lijeva pulmonalna arterija

Lijeva pulmonalna arterija je

mekotkivna sjena koja ide preko lijevog
glavnog bronha. To je najvea ila lijevog
hilusa koji je u pravilu vei od desnog.

Lijeva pulmonalna arterija CT toraksa

Lijeva pluna arterija grana je

pulmonalnog trunkusa i ide preko
lijevog glavnog bronha. Postavljena je
vie od desne plune arterije tako da se
prikazuje na viim skenovima.

153
www.perpetuum-lab.com.hr
Lijeva pulmonalna arterija aksijalni MR toraksa

Grana je pulmonalnog trunkusa

i prolazi preko lijevog glavnog bronha.
Poto je via poloena od desne plume
arterije vidimo je na viim snimkama.

Lijeva pulmonalna arterija koronarni MR toraksa

Na koronarnom presjeku vidi se

iznad lijevog glavnog bronha. Izmeu
luka aorte i lijeve plune arterije vidi se
mali svjetli signal.

Lijeva pulmonalna arterija selektivna angiografija

U arteriju se dolazi preko

vene, desnog atrija, desnog ventrikula
i pulmonalnog trunkusa. Lijeva pluna
arterija locirana je iznad lijevog glavnog
bronha. Pretraga se radi u bolesnika sa
plunom embolijom.

154
www.perpetuum-lab.com.hr
Desna pulmonalna arterija

Izlazi iz pulmonalnog trunkusa koji se dijeli anteriorno od lijevog glavnog bronha.

Ima horizontalni smjer i ostaje anteriorno od glavnog i intermedijalnog bronha.
U hilusu desnog plunog krila dijeli se u lobarne arterije.

Desna pluna arterija vodi

neoksigeniranu krv iz desnog ventrikla
u desno pluno krilo. Najvea je krvna
ila desnog hilusa. Dijeli se u lobarne
i segmentalne arterije. Nalazi se u
srednjoj treini plunog krila. Nie je
smjetena od lijeve.

Postranina snimka

Na postraninoj snimci moe

se vidjeti anteriorno od lijevog glavnog
bronha (mala lucentna zona u centru
plua). Ima izgled ovalne mekotkivne
sjene duine 2-3 cm. Njezine granice ne
moraju se uvijek vidjeti. Desna
pulmonalna arterija anteriorno je od
lijevog bronha.

155
www.perpetuum-lab.com.hr
Desna pulmonalna arterija

Desna pluna arterija je mekotkivna

sjena u desnom hilusu. Dijeli se u lobarne i
segmentalne arterije. Desni hilus u pravilu
je manji od lijevog.

Desna pulmonalna arterija CT toraksa

Grana je pulmonalnog
trunkusa. Ima horizontalni smjer.
Prolazi anteriorno od kraljenice i
intermedijalnog bronha. Nalazi se
posteriorno od ascendentne aorte
i gornje uplje vene.

Desna pulmonalna arterija aksijalni MR toraksa

Desna pluna arterija koja

izlazi iz pulmonalnog trunkusa ima
transverzalni smjer u desno. Prolazi
anteriorno od lijevog glavnog bronha
i desnog intermedijalnog bronha.
Nalazi se posteriorno od aorte i donje
uplje vene.

156
www.perpetuum-lab.com.hr
Desna pulmonalna arterija koronarni MR toraksa

Desna pluna arterija ima

transverzalni smjer koji se jasno
vidi na koronarnim presjecima.
U veini sluajeva vidljiv je cijeli
tijek arterije.

Desna pulmonalna arterija selektivna angiografija

I ova pretraga pokazuje

horizontalni tijek desne pulmonalne
arterije.

157
www.perpetuum-lab.com.hr
 Brahiocefalike vene

Desna Brahiocefalika vena

Poima lijevo od sternoklaviklularnog zgloba spajanjem lijeve unutranje jugularne
vene i lijeve vene subklavije. Uz to prima internu torakalnu venu, vertebralnu venu i donju
tiroidnu venu s lijeve strane. U nju se ulijeva lijevi limfatiki torakalni duktus.
Brahiocefalika vena ide prema dole i desno, anteriorno od velikih grana luka aorte i
posteriorno od manubrijuma sternuma. Spaja se iza desnog sternalnog ruba i hrskavice prvog
rebra sa desnom brahiocefalikom venom u gornju uplju venu.
Usmjerena je prema dolje posteriorno od manubrijuma i lateralno od brahiocefalike arterije.
Zajedno sa lijevom brahiocefalikom venom posteriorno od desne sternalne granice i
hrskavice prvog rebra tvori gornju uplju venu.

Desna brahiocefalika vena CT toraksa

Desna brahiocefalika
vena dovodi krv iz desnog gornjeg
ekstremiteta i vrata u gornju uplju
venu.

Lijeva brahiocefalika vena

Zapoima ispod desnog sternoklavikularnog zgloba spajanjem desne unutranje

jugularne vene i desne vene subklavije. Uz to prima internu torakalnu venu, vertebralnu
venu i donju tiroidnu venu. U nju se ulijeva desni limfatiki duktus.

158
www.perpetuum-lab.com.hr
Lijeva brahiocefalika vena CT toraksa

Lijeva brahiocefalika
vena nalazi se odmah iza sternuma
i anteriorno od grane luka aorte.
Lijeva brahiocefalika vena spaja
se sa desnom u gornju uplju venu.

Gornja uplja vena

Gornja uplja vena nastaje spajanjem desne i lijeve brahiocefalike vene ispod
hrskavice prvog rebra desno. Prolazi ispod ascendentne aorte u desno. Vena azigos, nakon to
proe preko desnog plua drenira se u superiorni dio gornje uplje vene.
Zavrava u gornji dio desnog atrija.

Na PA snimci desna granica

gornje upje vene daje mekotkivnu
sjenu uz desnu granici Th kraljenice.
Medijalna granica ne moe se
izdiferencirati iz medijastinalnih
mekotkivnih sjena.

159
www.perpetuum-lab.com.hr
Postranina snimka

Na profilnoj snimci vidi se

kao vertikalna mekotkivna sjena koja
je smjetena anteriorno od traheje. U
desni atri ulazi tik iznad karine.

Uslijed superpozicije plunog tkiva

anteriorna sjena gornje uplje vene
ne mora se dobro vidjeti.

Gornja uplja vena CT toraksa IV

Gornja uplja vena nastaje

spajanjem dviju brahiocefalikih
vena. Vodi venoznu krv iz gornjeg
dijela tijela u desni atrij. Na ovom
skenu uz gornju uplju venu vidljiva
je i lijeva brahiocefalika vena.
Desna lateralna granica gornje upllje
vene ini gornju desnu lateralnu granicu
medijastinuma.

Gornja uplja vena CT toraksa V

U srce dolazi desno uz

medijalnu liniju. Lateralna granica
ini desnu granicu medijastinuma.
U visini karine ona je anteriorno
od desnog glavnog bronha.

160
www.perpetuum-lab.com.hr
Gornja uplja vena koronarni MR toraksa

Gornja uplja vena zapoima

na mjestu spajanja brahiocefalikih
vena i zavrava u desnom atriju.
Desni zid medijastinuma tvori
lateralna granica donje uplje vene.
Unutar vene vide se artefakti protoka.
Njena medijalna granica granii sa
ascendentnom aortom.

161
www.perpetuum-lab.com.hr