Obitelj temeljna drutvena zajednica

INTERES ZNANSTVENIKA ZA OBITELJ

- po. 20.st.
- trajnog karaktera temeljna ljudska zajednica koja predstavlja
sliku u malom svih proturjeja kroz koja prolazi drutvo
- predmet istraivanja mnogih znanstvenih disciplina filozofija,
etnologija, antropologija, sociologija, psihologija, pedagogija,
medicina, pravo
- ovisno o podruju kojim se bave, znanstvenici ju odreuju (npr.
kao bioloku ili statistiku jedinicu, sustav, drutvenu grupu ili
instituciju ljudske zajednice i sl.) i definiraju (npr. sa stajalita
prava sociologije, psihologije )

UNIVERZALNA ZAJEDNICA ?
- obitelj je univerzalna drutvena zajednica prisutna u gotovo svim
tipovima drutava (Murdock)
- veze partnera su univerzalne, kao to je i univerzalan odreeni
oblik intimnosti, seksualnih i emocionalnih veza
- oblici koje takve veze mogu poprimiti imaju beskonano mnogo
varijanti, mogu se mijenjati, prihvaati ili osporavati (Gittins)

OBITELJ PORODICA
- OBITELJ zajednica roditelja i djece te moguih bliih srodnika
koji zajedno ive ( obitavaju)
- Vezano za prostor i zajedniki ivot
- PORODICA krvnim srodstvom povezane osobe, a pripadaju
razliitim obiteljima
- Temelji se na vezi raanja, odnosno srodstva
- Time je pojam porodice iri od pojma obitelji
- Porodicu ini vie obitelji, to su predci, potomci i ostali srodnici
koji ne moraju ivjeti zajedno ( i najee ne ive)

BRAK-DOMAINSTVO
- BRAK - drutveno potvrena veza (od strane drave/Crkve) meu
partnerima
- KUANSTVO/DOMAINSTVO - svaka zajednica osoba (bez
obzira na srodstvo, obiteljsku povezanost) koje zajedno stanuju i
zajedno troe svoje prihode za podmirenje osnovnih ivotnih
potreba (hrana, stanovanje)

DOM
- centar obiteljskog ivota
1
 - mjesto gdje se odvijaju obiteljski odnosi i formiraju stavovi i
uvjerenja
- ima svoj identitet odreen ljudima koji ive u njemu, odnosima
meu njima, odnosima sa susjedstvom, drutvom u cjelini
- da li je dom dobar ovisi o odnosima izmeu lanova kao i o
strukturi mjesta u kojem se ivi
- ako odnosi nisu dobri, onda je dom samo mjesto gdje ljudi stanuju

OSNOVNE FUNKCIJE OBITELJI

- na temelju analize obitelji u 250 drutava, Murdack navodi 4 osnovne

funkcije:
seksualnu
reproduktivnu
ekonomsku
odgojnu

SLAGANJE ZNANSTVENIKA:
- razlike u odreivanju osnovnih i opih obiljeja obitelji
- slaganje- bioloka i socijalna reprodukcija neposrednog ivota
primarne funkcije
- u tom pogledu, njeno znaenje sve vie raste
- za pedagoka razmatranja vana ODGOJNA uloga obitelji

PEDAGOKO ODREENJE OBITELJI

- danas je teko definirati obitelj zbog njene promjenjivosti u
vremenu i prostoru te zbog razliitih struktura u kojima se javlja
- pristupajui obitelji sa stajalita njene pedagoke uloge
- odgoju zajednicu roditelja (bez obzira radi li se o 1 ili oba) u djece
(bez obzira je li rije o biolokoj ili posvojenoj), a koju obiljeava
zajedniko stanovanje, ekonomska kooperacija lanova ili
zajednika briga (skrb i odgoj) odraslih lanova za djecu

OBITELJ
- bila i ostala primarna zajednica i kojoj se razvija linost djeteta
- ima zadatak osigurati optimalne uvjete za pravilan tjelesni i
psihiki razvitak djeteta te da ga priprema za ivot u drutvenoj
zajednici
- u veini je sluajeva zasnovana na EMOCIJAMA ljubavi i
privrenosti po emu se bitno razlikuje od drugih zajednica

2
KONSTITUIRAJUI DIO OBITELJI
- dijete, a ne brak; iako ga partneri najee sklapaju s namjerom da
osnuju obitelj
- da obitelj nije organski vezana uz brak dokazuju sve uestalije
pojave obitelji u kojima veza meu partnerima nije temeljena na
braku, ali uspjeno nose svoje obiteljske uloge
- obitelj koja nastaje na temeljima braka, ima prevagu nad drugim
oblicima obiteljskog zajednitva- zato to nudi pravnu sigurnost

VEINA LJUDI IMA 2 OBITELJI:

Obitelj orjentacije Obitelj prokreacije
-obitelj u kojoj smo roeni -obitelj u koju mi stvaramo

OBITELJ SE MIJENJA

POVEZANOST OBITELJI I IREG DRUTVENOG OKRUENJA

- obitelj je drutvena zajednica koja nije autonomna u odnosu na
drutveno, politiko i gospodarsko okruenje u kojem djeluje
- pod snanim je djelovanjem politikih sustava u cjelini i mijenja se
zajedno s njim
- predstavlja sliku u malom svih proturjeja kroz koja drutvo
prolazi

- U osnovi preobraaja obitelj lei transformacija drutva, jer

drutveni ivot namee potrebu stvaranja novih obiteljskih odnosa
meu lanovima, ali i novih oblika za njihovu realizaciju

V. Erlich: Jugoslavenska porodica u transformaciji

- vana za prouavanje kontinuiteta procesa promjena u obitelji i
porodici
- nastala izmeu 2 rata socijalna antropolija proveli uitelji
- prikazala odnos izmeu ekonomske strukture i kulturno-politike
tradicije
- prikazala posljednju fazu patrijarhalnog drutva koji je u raspadu
pod naletom svjetske krize i novane ekonomije

- kapitalistika proizvodnja dovodi do krize u porodinim vezama

- tradicionalna porodica i ekonomski razvoj ne mogu zajedno
- poloaj ene se bitno pogorava industrijska proizvodnja treba
muku radnu snagu, ena se potpuno iskljuuje iz drutvenog
ivota

3
 Porodica je vana za pojedinca u svim fazama njezinog razvoja, a
transformacija ne znai rasulo porodice nego njezin obnovljeni ivot
na promijenim odnosima.

UNATO POVREMENIM KRIZAMA

- obitelj je jo uvijek iva i vana u ivotu pojedinca (za 98,2%
graana u Hrvatskoj obitelji je na vrhu rang-liste vrijednosti)
- dokazala se kao zajednica koja je nezamjenjiva sa stajalita
pojedinca, ali i itavog drutva

NAJZNAAJNIJE PROMJENE U OBITELJI

- promjene u strukturi
- promjene u obiteljskim odnosima
- potreba za drutvenoj pomoi

OBITELJ rezultat emocionalnog odabira pojedinca

- prerasla iz drutvene potrebe i nunosti u emocionalnog odabira
pojedinca
- velika oekivanja od partnera, a to ju ini krhkom i podlonu
krizama

OBILJEJA OBITELJSKOG IVOTA

- pluralizam obiteljskih struktura
- individualizam kao ivotna filozofija
odgaanje roditeljstva
preraspodjela uloga u obitelji
- nunost drutvene podrke

PLURALIZAM OBITELJSKIH STRUKTURA

- iako nuklearna obitelj nije univerzalni oblik obitelji, ona je gotovo

sinonim za obitelj
- klasino odreivanje obitelji kao zajednica roditelja i djece
povezanih brakom i krvnom vezom ili usvajanjem danas vie ne
pokriva sve tipove obitelji
- posljedica ekonomske, socijalne i moralnog konteksta zapadnog
drutva

RAZLIITOST OBITELJSKIH STRUKTURA s obzirom na:

- odnos roditelja i djece (bioloka i usvojena djeca)
- brani status roditelja (razvedeni, odvojeni, oenjeni ili neoenjeni
itd.)

4
 - broj roditelja/lanova u obitelji (jedno i dvorodit., 1 ili vie gener.)
- seksualnu orijentaciju partnera

- (1 ameriki autor naveo 74 tipova obitelji)

NEKE STRUKTURALNO RAZLIITE OBITELJI

- bioloki otac i majka i njihovo dijete/djeca
- posvojiteljske obitelji
- samo 1 roditelj bioloki
- rekonstruirane obitelji, tj. novi brak nakon razvoda
- jednoroditeljske obitelji

- slobodne izvanbrane obitelji
- samaka kuanstva
- obitelji mijeanih rasa

OBITELJ U RH
- u usporedbi s drugim europskim zemljama, u HR se obiteljska
struktura relativno sporo mijena pa stoga jo zadrava dosta
tradicijskih obiljeja
- jo uvijek oko 90% djece raa se u braku
naa zemlja ipak prati polako trendove razvijenih zemalja
ivjeti u obitelji s vie nije atraktivno, a brak i obitelj postaju
sve manje poeljni
- smanjuje se broj sklopljenih brakova, raste broj razvoda i roenja
djece izvan braka; rastu brakovi bez djece te broj majki s djecom
- brani parovi s djecom 57%

POSLJEDICE PROMJENA NA ODGOJ

- rezultati znanstvenih istraivanja kontradiktorni
- je li vanija struktura ili kvaliteta odnosa meu lanovima
- do 80-ih godina i u znanosti prevladavao stav da je loe sve to
odstupa od tradicionalnog

OBITELJSKI ODGOJ
-djelovanje cjelokupnog obiteljskog okruenja, kao cjeline meusobno
zavisnih pojava, na razvitak djetetove linosti

RODITELJSKI STIL ODGOJA

Promjene u roditeljskoj ulozi

- roditeljska uloga samo je 1 od uloga, ali najodgovornija i najtea u
ivotnom ciklusu obitelji i pojedinca
5
 - kratkoa vremena za odgojno djelovanje roditelja
- zapoljavanjem oba roditelja izvan kue, o djeci brinu i druge
odrasle osobe (profesionalci)
- roditelj postaje koordinator odgojnih imbenika birajui za djecu
druge odgajatelje
- roditelj postaje odgovoran za odgoj u obitelji kao i za izbor
izvanobiteljskih utjecaja

Od suvremenog se roditelja oekuje da

- poznaje zakonitost i obiljeja djejeg razvoja
- punu pozornost pridaje potrebama i sposobnostima djeteta i da
poznaje naine njihova zadovoljavanja i poticanja
- posjeduje znanja, vjetine i navika potrebno za uspjeno odgojno
djelovanje
- je dobro informiran o postojeim drutvenim resursima
(materijalnim, pravnim, socijalnim, zdravstveno-zatitnim,
odgojno-obrazovnim itd.)
- je u stanju odabrati najbolje za svoje dijete
- surauje s onima koji izvan obitelji skrbe o djetetu

Kompetentan roditelj
- roditelj koji prua kvalitetan obiteljski odgoj, koji zna odabrati za
svoje dijete odgovarajue izvan obiteljsko utjecanje i koji shvaa
vanost i sposoban je za razvijane partnerstva s onima koji izvan
obitelji skrbe o njegovu djetetu, odgajaju ga i obrazuju

RODITELJSTVO
- kvaliteta ovisi o nizu momenata koji ine gustu mreu meuodnosa
i meudjelovanja
- roditeljsko ponaanje ovisi o :
-roditeljskim cijevima i vrijednostima ( opi- zdravlje,
ljubav, srea.. ; specifini- zanimanje..)
-roditeljskim aktivnostima, tj. odgojnim postupcima ---
predstavljaju roditeljsko ponaanje koje je odreeno
odgojnim ciljevima- dio su odgojnog stila
-roditeljskom odgojnom stilu kontekst u kojem se dijete
percipira, interpretira i prihvaa razl. rodit. postupke ( stilovi
se razlikuju s obzirom na STUPANJ TOPLINE I
KONTROLE PREMA DJETETU)

AUTORITARNI ILI RESTRIKTIVNI ODGOJ

- roditelji su hladni i rezervirani u odnosi prema djetetu i
priklanjanju se vrsto kontroli djetetova ponaanja

6
 - glavni odgojni ciljevi: uenje samokontrole i poslunosti
- roditelji se autoriteti koji postavlja zahtjeve i pravila bez potrebe
obrazloenja
- postavljaju granice i pravila, a prekraji se kanjavaju, esto i
fiziki

LAISES FAIRE ILI INDIFERENNI STIL ODGOJA

- malo zahtjeva, malo kontrole, nema topline ni podrke
- emocionalno odbacivanje djece ili nemaju vremena baviti se njima
- dijete nema osjeaj pripadanja
PERMISIVNI IL IPOPUSTILJIVI STIL ODGOJA
- jako prisutan; puno ljubavi i malo kontrole
- popustljivi u odnosu na djeje zahtjeve, nemaju velika oekivanja u
odnosu na svoje dijete i njegova napredovanja, ali pruaju topinu i
podrku

DEMOKRATSKI ILI AUTORITATIVNI STIL ODGOJA

- poeljan
- roditelji se dre pravila, te zahtijevaju visoku razinu postignua, ali
su topli, prihvaaju djecu i imaju s njima dobre odnose
- to su roditelji koji imaju povjerenja u sebe kao roditelja
- glavni odgojni ciljevi: djetetova znatielja, kreativnost, srea,
motivacija i nezavisnost osjeaja
- roditeljska uloga je SAVJETNIKA, a ne KONTROLORSKA
- postavljane granice se objanjavaju

Posljedice:
AUTORITARNI STIL ODGOJA
- nepoeljni i neprihvatljivi oblici ponaanja
- sklona promjenama ponaanja
- povuena, razdraljiva, bojaljiva i bez spontanosti
- postiu lo kolski uspjeh i slabiju psihosocijalnu prilagodbu
- imaju lou sliku o sebi, osjeaj manje vrijesnoti
- sklona razliitim vrstama ovisnosti
- u sluaju prisile tj. kanjavanja djeca su poniena, nezadovoljna,
povuena, nepovjerljiva, agresivna, niskog samopouzdanja i slabih
mogunosti funkc. u demokratskom okruenju
- pate emocionalno i drutveno

AUTORITATIVNI STIL ODGOJA

- djeca spontana, slobodna u izraavanju miljenja i emocija pa
djeluju manje posluno nego djeca iz autoritatnih obitelji, uspjena

7
 u koli, visokih soc. kompetencija, samostalna, u dobrim odnosima
s vrnjacima
- dijete prema kojoj se okolina odnosi s potovanjem imat e
razvijeno samopouzdanje, vjeru u vlastitu mogunosti i dobro e se
osjeatii

INDIFERENTNI STIL ODGOJA

- djeca su neprijateljski raspoloena, pruaju otpor disciplini, pa ne
uspijevaju razviti vjetine soc. komp., neuspjeni su u koli,
vrijeme provode bez nadzora pa upravo iz takvih sredina najee
dolaze djeca s razliitim oblicima nepravilnog ponaanja
- povezanost s puenjem i konzumiranjem alkohola i droga i
devijantnim ponaanjem

POPUSTLJIVI STIL ODGOJA

- djeca su nesigurna, ne snalaze se u situacijama gdje su postavljene
granice potie impulzivno i agresivno ponaanje
- roditelji koji ne uspiju definirati i nametnuti jasne granice vee
anse odgoja djece s niskim stupnjem samopotovanja

LJUBAV I POTOVANJE
+
VISOK STUPANJ
RODITELJSKE POTPORE bit dobrog rodit. postupanja
+
RODITELJSKI NAZDOR I
POSTAVLJANJE GRANICA

U prve 3. god
- paljiva, topla, poticajna i neograniavajua briga
- osjetljivost na djeje potrebe, suradnja, prihvaanje, bliskost
djetetova sigurnost
- okolina poticanja za uenje istraivanje i kognitivni razvoj

Od 3. do 6. god
- razvijanje djetetovih socijalnih vjetina- istra. prijateljstva i
suradnje
- motiviranje za postizanje rezultata razvijanje snalaljivosti u
okolini
- potpora i nadzor, jasne granice, toplo ozraje, ljubav i briga

8
Osnovno kolsko razdoblje
- postizanje unutarnje kontrole, uspostavljanje prijateljstva i suradnje
s vrnjacima, razvijanje pozitivne slike o sebi te intelektualni
razvoj
ODGOJ JE PLES!!!

U adolescenciji
- nadzor, komunikacija, ukljuenost u kolsko uenje, iskazivanje
meusobnog potovanja i ljubavi te disciplina

POSTUPCI ODRAVANJA DOBROG RODITELJSVA

- komunikacija i sudjelovanje u zajednikom ivotu
- poznavanje djetetovih kretanja, drutva, vrsta aktivnosti i naina
provoenja slobodnog vremena
- ukljuenost u k. uenje
- iskazivanje meusobnog potovanja i ljubavi
- disciplina
- briga za ukljuivanje u pozitivnu skupinu vrnjaka
- briga za strukturiranost svakodnevnice i za slobodno vrijeme
- izbjegavanje negativno zaaranog kruga
PRKOSNI ADOLESCENT OTRE MJERE

JEDNORODITELJSKE OBITELJI (12%)

Razliite forme obiteljskog ivota

- obitelj s oba roditelja
- obitelj s 1 roditeljem (neke e trajno ostati takve, a neki e se
roditelj ponovno oeniti/udati)

Mnoga djeca roena po.21.st. do punoljetnosti e ivot provesti u

nekoliko tipova obiteljskog ivota.
Broj jedno roditeljskih obitelji u porastu je u svijetu i kod nas.

IZAZOV ZA ZNANOST
Znanost treba odgovoriti na pitanje koje su posljedice ivota u takvim
obiteljima na dijete i odrasle.

INTERES NA ISTRA. NASTUPA

-nakon 2 svjetskog rata kada velik broj obitelji ostaje bez 1 lana/roditelja
odnosno kada dolazi do trenda porasta razvoda braka.

9
 termini (stariji koji stigmatiziraju): neuravnoteena, deficijentna,
kvantitivno deficijentana, nepotpuna obitelj izbjegavati te termine!!

UZROCI NASTANKA:
NESRETNE OKOLNOSTI smrt 1 od roditelja, rastava braka,
naputanje obitelji od strane 1 roditelja, posljedica izvanbrane
veze , ratna stradanja u Hrvatskoj
REZULTAT OSOBNOG OPREDJELJENJA

S OBZIROM NA VRIJEME NASTANKA:

- od samog poetka
- tijekom trajanja veze

- PRIVREMENA jednoroditeljska obitelj ( putovanje, bolest, rad u

2. mjestu..)
- TRAJNA jednoroditeljska obitelj

Utjecaj privremene i trajne odsutnosti 1 roditelja je bitno drugaiji iako

ekonomske i socijalne prilike mogu biti sline.

ZAJEDNIKA OBILJEJA
- nii ivotni standard
- vie problema (materijalni, zdravstveni, stambeni)
- ovisniji o pomoi drutvene zajednice (pristupanost djejih vrtia,
slobodno vrijeme, godinji odmor, stambeno zbrinjavanje)

ZDRASTVENI PROBELMI- meu najistaknutijima

- zbog stresa se smanjuje imunitet
- sklonost bolestima; ranija smrt
- kod razvedenih problemi ovisi o odnosu s partnerom (vrtoglavice,
nesvjestica, pojava voljene osobe u snu)

RAZLIKE S OBZIROM NA SPOL RODITELJA

- odsutnost majke vie pogaa dijete nego odsutnost oca
- odsutnost majke pogubnija to je dijete mlae
- samohrani otac ima vie tekoa u voenju domainstva i brizi oko
odgoja djeteta pa se lake odluuje za novi brak
- oevi lake naputaju obitelj
- sudovi ee majci dodjeljuju djecu

OSTALI IMBENICI

10
 - dob djeteta to je dijete mlae, samohranom roditelju tee
- nuklearne obitelji pa nema pomoi ueg kruga obitelji
- drutvena pomo razni servisi cijenom nedostupni samohranim
roditeljima

STAV OKOLINE
Takve obitelji trebaju podrku i pomo, a ne izolaciju (stabilizacija
linosti poljuljane pod teretom problema).
Drutveni ivot samohranih roditelja pati (gube prijatelje, nemaju
vremena za odravanje drutvenih kontakata, jaa misao o nenormalnosti
situacije)

PSIHIKE REAKCIJE LANOVA OBITELJI

esto su zanemarene, a upravo su one kljune za razum. ponaanja.

PRILAGODBA DJETETA NOVONASTALOJ SITUACIJI

Vana su stajalita obit. klime (nezadovoljan, agresivan ili nervozan
roditelj teko moe pruiti toplinu koja je djecu nuna)
ovisi o:
- uzrocima i nainu na koji se odrasli suoio
- dobi roditelja i djeteta
- utjecaju sredine
- linosti roditelja (karakter, temperament, optimizam, obrazovanje,
vitalnost, zdravlje..)
- odnosima izmeu djeteta i voditelja

MOGUE RODITELJSKE REAKCIJE

- povlaenje u sebe
- izolacija od drutva
- agresivnost prema djetetu
- neprijateljstvo prema okolini
- elja za isticanjem i uspjehom

- istraivanja: djeca iz jedno roditeljskih obitelji imaju nerealna

oekivanja

UZROCI NASTNKA JEDNORODITEJSKIH OBITELJI POVOD ZA

NIZ DRUGIH RAZLIKA
- ugled
- stil ivota
- problemi i sl.

11
RAZVOD BRAKA
- stresan za djecu i roditelje
- prethodi svaa koja se nastavlja i nakon razvoda podjela imovine,
susreti s djetetom, alimentacija, borba za naklonost djeteta..
- djeca ponekad krive sebe ili roditelje
- najtee ako se dijete mora prikloniti jednom od roditelja

UZROCI PORASTA RAZVODA

- liberalizacija zakona
- vea tolerancija drutva
- nekada u braku naglasak na postojanosti, a danas na kvaliteti
- nekada su se brakovi odravali prisilom izvana

SMRT PARTNERA
- okantna i ponekad iznenadna
- situacija manje kompleksna nego kod razvoda (nakon razvoda
dijete izloeno pritiscima, dok nakon smrti roditelj toga nema;
umrli se velia, dok se kod razvoda roditelj omalovaava)
- ugled i materijalna situacija bolji nego kod razvedenih roditelja

IZVANBRANA DJECA
- u najgorem poloaju i u pogledu ugleda i materijalnog stanja
- drugi roditelj najee ne snosi trokove odgoja djeteta

POSLJEDICE IVOTA U JEDNOROSITELJSKOJ OBITELJI

- kvaziznanost i neopravdane tvrdnje
- na kvalitetu ivota u obitelji utjeu meuljudski odnosi, materijalna
situacija, podrka okoline..
- usporeivati dobru jednorodit. i dobro dvorodit. obitelj odnosno
lou jednoroditeljsku i dvoroditeljsku obitelj

MOGUI UZROCI NEGATIVNOG DJELOVANJA

- djeca gube sigurnost i povjerenje u sebe i odrasle
- gube majku i oca kakvi su bili prije razvoda jer se i oni mjenjaju
- nedostaje im trijada odnosa otac-majka-dijete

DESTRUKTIVNI SU ODNOSI IZMEU RODITELJA I DJETETA

- manipuliranje djetetom
- objasniti da je problem u odnosu odraslih, ali ljubav prema djetetu
ostaje
- i dijete moe manipulirati roditeljima

UTJECAJ JEDNORODIT. OBITELJI NA RAZVOJ DJETETA OVISI:

12
 - o odnosima izmeu djeteta i roditelja s kojim dijete ivi (klima u
obitelji)
- o odnosima izmeu djeteta i roditelja koji je odsutan

KONTAKTI S ODSUTNIM RODITELJEM

- stavu roditelja s kojim dijete ivi
- zainteresiranosti odsutnog roditelja
- lanovima novoosnovane obitelji drugog roditelja
- djetetu

Vrsta kontakata ovisi o spolu djeteta.

MAJKE I KERI
- razvedene majke vie sukoba s djevojicama
- stroe, vie ograniavaju slobodu
- nezadovoljne sobom i ivotom
- negativni stavovi prema mukarcima

DOB DJETETA
Rizino ako do jednoroditeljske obitelji doe do 6.g. ivota.
Lake naputanje obitelji u ranoj dobi ukoliko je u obitelji djeak.

RIZINE TAKVE OBITELJI

- vea optereenost roditelja koji mora nositi dvostruku ulogu (i oca
i majke)
- svakodnevno donosi sam odluke
- prekovremeni rad kako bi osigurao egzistenciju
- borba sa stresom
- osjeaj krivnje da se nedovoljno posveuje djetetu

PONOVNA REINTEGRACIJA OBITELJI

- u situacijama kada obitelj naputa roditelj koji je negativno
djelovao (zlostavlja, alkoholiar..)

ZAKLJUAK
Uspjeh odgoja u jednoroditeljskim obiteljima nije odreen njenom
nepotpunou, ve kvalitetom odnosa koji postoje izmeu roditelja i
djece, te o tome koliko obitelj zadovoljava psihike i socijalne potrebe
djeteta.

RODITELJSTVO POSVOJENE DJECE

13
 - obiaj posvajanja djece see u daleku prolost ( Egipat, Kina,
Indija, Grka, Rim)
- Hamurabijev zakonik

CILJ POSVAJANJA
- nekada zadovoljiti potrebe odraslih
- danas najbolji interes djeteta, osigurati brian i stalan dom za
djecu iji bioloki roditelji ne mogu ili ne ele brinuti o njima

DANANJI TRENDOVI
- sve manje djece za posvajanje
- parovi posvajaju djecu drugih rasa (nakon 2.svjetskog rata) kao i
djecu s posebnim potrebama

KARAKTERSTIKE POSVOJITELJA
- danas su to pripadnici svih slojeva, nije vaan brani status,
poveava se broj homoseksualaca koji bi eljeli posvojiti djecu

MOGUNOST OTVORENOG POSVAJANJA

- mogunost dogovaranja biolokih roditelja i posvojitelja oko
postupka posvajanja (jo i za vrijeme trudnoe)

Posvojiteljski par time to je neplodan moe imati niz psihikih problema

kao to su smanjeno samopotovanje, depresija, nekvalitetna brana
komunikacija i smanjena spolna aktivnost.

- za razliku od trudnoe koja traje 9 mjeseci proces posvajanja djece

moe trajati od nekolik mjeseci do nekoliko godina
- dugo vrijeme ekanja moe izazvati tjeskobu kod posvojitelja pa se oni
nee kvalitetno pripremiti za djetetov dolazak
- veina posvojitelja mora proi kroz mnotvo ispitivanja (doivljavaju
neki kao zadiranje u privatnost poveanje tjeskobe)

-posvojenje takoer nosi sa sobom odreenu stigmu u drutvu (vrlo

rijetko potpora, ee se moraju opravdavati)

-stres za posvojitelje prilagoavanje roditeljstvu posvojenje djece,

razgovor djece o njihovom posvojenju, podravanje djetetove elje da
sazna to vie o svojim biolokim roditeljima, pomo djetetu da zadri
dobru sliku o sebi i svojim posvojiteljima

14
DOB DJETETA U VRIJEME POSVOJENJA
- za razliku od novoroenadi koja ulaze u nove obitelji bez ikakve
povijesti i ranijih iskustava, djeca koja su posvojena u starijoj dobi
esto sa sobom donese i probleme
- posvojena djeca su, najee, rezultat stresnih i nezdravih trudnoa
komplikacije pri porodu, problemi u razvoju djeteta

-nema razlika u mentalnom i fizikom razvoju djeteta kod biolokih

roditelja te posvojitelja (ako je dijete posvojeno do 2.g.)
-obveza do 7. g. djetetu objasniti da je posvojeno (teak trenutak koji
izaziva zbunjenost i tjeskobu)
Preporuka:
- malo dijete nije dovoljno zrelo da shvati da ima 2 para roditelja te
nee znati s kime da se poistovjesti. Ono pone gledati 1 roditelje
kao dobre, a druge kao loe loe za izgradnju identiteta
- ako posvojitelji ekaju predugo s razgovorom, dijete moe saznati
o svom porijeklu na drugaiji nain loe

-intelektualnim sazrjevanjem djeca poinju pokazivati interes za svoje

porijeklo pitanja vezana za bioloke roditelje
-objanjenja koja im daju posvojitelji djece nisu tako lako shvatljiva

INTEGRACIJA
- nepredvidiva i puna tekoa
- obitelj se mora prilagoditi novom lanu
- dolazi do poremeaja obiteljske rutine
- oba roditelja moraju pruati potporu djetetu i partneru
- starije dijete dolazi s povijeu koja je puna trauma

USMJERAVANJE NA SLINOST
- djetetove slike dodati slikama obitelji
- slaviti dan dolaska u obitelj
- sve to razvija emocionalne veze izmeu djeteta i obitelji

-roditelji posvojitelja rjee za probleme trae uzroke u vlastitoj obitelji, a

ee u prethodnoj
-tea prilagodba u obiteljima s biolokom djecom, naroito u onim
obiteljima gdje roditelji rade razliku izmeu bioloke i posvojene djece
-mlaa djeca obitelj kao zajednica u kojoj lanovi dijele zajednike
interese
-kolska dob bioloki povezani lanovi

15
-poinju shvaati da biti posvojen znai biti pravo predan ili ostavljen
odnosno da nisu samo dobili ve i izgubili jednu obitelj

OSJEAJ GUBITKA
- zbog nepoznavanja biolokih roditelja normalna pojava
- najvaniji zadatak: ostvariti takvo okruenje gdje e djeca osjeati
POTPORU ZA TRAENJE BIOL. RODIT. , gdje e razvijati
pozitivan stav prema posvojenju i svom podrijetlu

RODITELJSTVO POSVOJENIH ADOLESCENATA

- problemi razvoja identiteta lake je djeci kad su sliniji svojim
roditeljima

-vano je da posvajatelji shvate da je potraga posve normalna pojava kod

njihove djece, a njihova potpora i razumijevanje djetetu su od
neprocjenjive vanosti

- nesklad izmeu djetetovih mogunosti i oekivanja roditelja

- obitelj s posvojenom djecom s posebnim potrebama
vanost realnih oekivanja kod roditelja
zadovoljnije od obitelji s takvom biolokom djecom

OTVORENA POSVAJANJA u RH nema toga; razliita miljenja o

tome

Klju roditeljskog uspjeha u posvajanju:

- dobra priprema
- realna oekivanja
- roditeljske sposobnosti
- odgovarajua podrka

ZLOSTAVLJANJE U OBITELJI

- u obitelji nema vie nasilja nego u drugim drutvenim skupinama

- teko se o njemu saznaje jer se odvija u 4 zida, bez svjedoka
- dugo ignorirano kao problem od strane drutva
- posljednjih godina niz znaajnih akcija

ELEMENTI MOI
- mo odraslih nad djecom
- mo onoga koji zarauje nad onim koji nema prihoda

16
 - mo zdravih nad bolesnima
- mo mukaraca nad enom
- mo fiziki jaeg nad fiziki slabijim

Nejednakosti u moi su neizbjene, ali se premouju osjeajima ljubavi i

privrenosti.

Isplovljavanje moi dolazi do izraaja tamo gdje oekivanja monijega

nisu zadovoljena.
OBLICI:
- verbalno
- izgonom iz kue
- prisiljavanjem na odreene radnje
- tjelesnih napadom

GLAVNE ODREDNICE
- 60-ih tjelesna povreda, zaputanje
- 70-ih psihiko zlostavljanje
- 80-ih seksualno zlostavljanje

NASILJE U OBITELJI JE
-svaki in 1 lana obitelji (ili vie njih) kojim se ugroava tjelesni ili
psihiki integritet ili sloboda drugog lana ili ozbiljno ometa razvitak
linosti.

ZLOSTAVLANJE ponavljanje istih nasilnih radnji kroz due vrijeme

Uzastopno nasilje
bez povoda + ista osoba + due vrijeme

17