POSLOVNA ETIKA-ESEJI-parcijala II

1. Objasnite ulogu vodstva u razumijevanju i izvršavanju etičkog odlučivanja u

organizacijama.

Postoji nekoliko uloga lidera a to su:

Visionary- takav lider vodi članove organizacije ka ostvarivanju zajedničke vizije.

Uspostavljanje vizije je ključni zadatak vođe a podređenima je dodijeljena značajna
sloboda u njenom ostvarivanju.

Coach ( razvoj vještina ) je lider koji izaziva članove organizacije da dostignu

specifične i relativno dostupne ciljeve. Ohrabruje ih za obavljanje posla i oni su pod
posebnom supervizijom. Njegov cilj je razvijanje vještina i sposobnosti članova
organizacije.

Affiliative leader- Lider koji podstiče stvaranje socijalne harmonije u organizaciji.

Nastoji da donese osjećaj povezanosti i pripadnosti organizaciji. Ostvarivanje i
zadržavanje dobre komunkacije tima je jedan od najvažnijih ciljeva organizacija.

Democratic lider je osoba koja u proces donošenja odluka uključuje i stavove članova
organizacije. Zalaže se za njihovo aktivno učešće i vrednovanje konsenzusa.

Pacesetter je lider koji očekuje izvrsnost i sposobnost samostalne organizacije posla,

te nameće članovima organizacije da postignu određeni cilj predstavljajući težak
primjer, koji većina neće uspjeti ostvariti.

Commander je uloga lidera i odnosi se na to da on definiše tačne i precizne

smjernice, te očekuje saglasnost članova s tim.

Transformacijsko vodstvo podrazumijeva sposobnost lidera da transformiše članove

organizacije u odane i nesebične pristalice njegovih ciljeva.

(Transactional leadership, which means leadership dedicated to getting the members

of an organization onboard through give-and-take and inclusion.)

2. Uporedite korporativnu etiku i etiku industrije. Koje su sličnosti a koje razlike?

Korporativna kultura je značajan faktor u etičkom odlučivanju. Ako kultura nekog preduzeća
potiče ili nagrađuje neetičko ponašanje, njezini zaposleni mogu djelovati neetično. Neuspjeh
organizacije da prati ili upravlja kulturom može potaknuti upitno ponašanje. Etička pitanja
mogu nastati uslijed sukoba između kulturnih vrijednosti koje percipiraju uprava i oni koji su
zaposleni. Postoji potreba za snažnim korporativnim programima etike koji uključuje: pisani
kodeks ponašanja, zaposlenika za nadgledanje programa, pažnju prilikom delegacije ovlasti,
formalni etički trening, reviziju, praćenje, provođenje i reviziju programskih standarda.
Etička kultura na nivou industrije povezana je s granom industrije, a ta kultura poslovnog
ponašanja i etike slična je u cijelom svijetu (npr. brodogradnja, naftna industrija,
međunarodna trgovina i elektronika).

Opisana je kao uočljiva zajednička vrijednost, pretpostavke i običaji koji utječu na način na
koji organizacije u određenoj djelatnosti obavljaju svoje poslovanje. Na primjer, akademske
institucije širom svijeta dijele određene kulturne aspekte poput slobode obrazovanja, bez
obzira kojoj nacionalnoj kulturi pripadaju.

3. Što se podrazumijeva pod etičkom revizijom korporativne kulture (corporate

culture ethics audit) i kako se provodi.

Etička revizija korporativne kulture široko pokušava izmjeriti koliko su otvorene veze između
etičkih vrijednosti koje su smještene na vrhu i stvarne prakse smještene na dnu. Jedan od
uobičajenih načina mjerenjea jeste pomoću anketa koje se upućuju svim članovima
organizacije. Na pitanja se može odgovoriti sa da/ne ili pomoću numeričke skale sa ocjenama
od 0 do 5 gdje je ocjena 5 dobra a 0 loša. Dobijeni rezultati se upoređuju sa prethodnim
uzorcima iz istog radnog mjesta ili sa rezultatima iz drugih radnih mjesta . Cilj je dobiti
osjećaj i shvatiti koji je položaj ljudi u smislu stavljanja ideala u praksu kompanije.

4. Objasnite kako korporativna kultura utječe na etičko ponašanje zaposlenika

unutar organizacije

- Korporativna kultura je podijeljena između ljudi, ona ne predstavlja regulaciju ili

pravilo koje se nameće sa nekog posebnog mjesta izvan organizacije. Jednom
ugrađena, kultura pripada svima onima koji sudjeluju na radnom mjestu.

- Korporativna kultura pruža smjernice, ona govori prodavaču da li je u redu lagati

kupca, malo iskriviti istinu, ili biti izravan i tačan i igrati „po pravilima“.

Korporativna kultura daje smisao u organizaciji, te govori zaposlenicima zašto su baš u

organizaciji u kojoj jesu.

- U korporativnoj kulturi, menadžment nosi najveći teret. Za razliku od jednostavnih

uredskih pravila (kao što je prijavljivanje troškova putovanja sedam dana nakon
završetka putovanja) koja se manje-više odnosi na sve zaposlenike ravnomjerno, teret
razumijevanja i objavljivanja kulture organizacije pada na lidere organizacije.

- Korporativna kultura je zbir vrijednosti, skup načina viđenja poslovnog svijeta.

- Zbir kulturnih vrijednosti je dinamičan, svi uključeni svakodnevno „guraju“ i potiču

organizacijsku kulturu.

Korporativna kultura vidljiva je na mnogim pitanjima, jedno od njih je i dress code, kao i
higijena.

Dress code
Slučaj Apple: zaposlenici kažu da dolaze veoma ležerno odjeveni na posao, u običnim hlačama,
odjeći u kojoj su prespavali, čak se bosonogi šeću po kancelarijama.Ležerno odijevanje je,
upravo, jedan od važnih aspekata Appleove korporativne kulture.Naprotiv, uvijek postoje
osobe koje, iako su tulumarili cijelu noć, ustaju sat vremena prije odlaska na posao jer ne žele
da ih vide na ulici neistuširane, nenašminkane i loše odjevene i sl.Upravo to čini Apple još
privlačnijom kompanijom jer će se uklopiti obje vrste ljudi, dakle Appleov etički stav ide u
korist individualizma i jako dobro funkcioniše.No, iako se na prvu čini nebitnim to što Apple
dozvoljava uposlenim da na posao dolaze u pidžamama, to za sobom povlači široku raspravu
kako će se takve osobe postaviti prema radu, u odnosu sa kupcima, kolegama na poslu...Ovo
pokazuje kako se vrijednosti koje organizacija odluči poštovati prožimaju kroz cijelu
organizaciju, tj. reflektuju se na sve aspekte.

Higijena

Organizacija može mnogo teže kontrolisati higijenu nego sam način oblačenja uposlenih.Neka
pravila vezana za higijenu i nisu toliko pitanja etike koliko su pitanja sigurnosti.Npr. kuhari
moraju uvijek imati čiste ruke jer su u dodiru s hranom.Ipak postoji set pravila koji se odnose
na higijenu na poslu. Ipak postoje etičke dileme koje se najčešće javljaju zbog želje
organizacije da održi jedinstvenu i prezentativnu radnu snagu, kao način povećanja
privlačnosti potrošača. Sigurno je da bi se poslovanje kod McDonald's-a samnjilo ako bi
zaposlenicima bilo dopušteno pojaviti se na posao kao da su beskućnici, neistuširani, u
pidžamama. S druge strane, međutim, zaposlenici imaju život izvan radnog vremena, a zahtjevi
na radnom mjestu koji se često tiču frizure i brade se očito prelijevaju i na one osobne sate
van posla. Zaključak: Neke kompanije imaju interes za kontrolisanje načina na koji zaposlenici
izgledaju. Stepen kontrole ovisi o etičkom stajalištu koje definira unutarnje vrijednosti i kulturu
kompanije.

5. Objasnite kako nacionalna kultura utječe na etički kodeks ponašanja preduzeća

koja djeluju u određenoj kulturi.

Nacionalna kultura obuhvata industrijsku i organizacijsku kulturu koje zajedno vode

vlastitom ponašanju i pravljenju odluka.

Pretpostavke, vrednosti, norme i stavovi formirani u nacionalnoj kulturi su osnova i najdublji

sloj kultura organizacija koje funkcionišu u njenim okvirima .™Pripadnici jedne nacije usvajaju
pretpostavke, vrednosti, norme i stavove nacionalne kulture još u vrlo ranom detinjstvu, i to
najviše u porodici. Tokom školovanja mladi ljudi uče prihvatanju određenih vrednosti i normi
koje se vezuju za njihovu buduću profesiju . Kada se zaposle, ljudi već nose sa sobom paket
formiranih pretpostavki, vrednosti, normi, stavova koji im sugerišu na koji način da razumeju
svet oko sebe i kako da se u njemu ponašaju. ™Te pretpostavke, vrednosti, stavovi i norme će
biti slične, budući da su se novozaposleni formirali u sličnim uslovima, u okviru jedne
nacionalne zajednice i jednog obrazovnog sistema. ™ Stupajući u međusobne interakcije u
organizaciji u kojoj se zaposle, oni samo pojačavaju postojeće vrednosti i norme, jer kroz te
interakcije oni shvataju da i ostali u organizaciji misle i rade isto ili slično njima. U svakoj
organizaciji se pretpostavke i vrednosti, nacionalne kulture donekle modifikuju, pojačavaju ili
slabe saglasno iskustvu organizacije. ™ Pretpostavke i vrednosti nacionalne kulture određuju
samo najdublji sloj a ne čitav sadržaj organizacionih kultura .™ Sve organizacije, u manjem ili
ve ćem stepenu, dele pretpostavke i vrednosti koje poti ču iz zajedničke nacionalne kulture,
ali se međusobno razlikuju, kako po na činu na koji su ih primenile i modifikovale, tako i po
normama, stavovima, praksama i simbolima koje su na tim pretpostavkama i vrednostima
izgradile.
Nacionalna kultura ima snažan uticaj na organizaciju i menadžment preduzeća koji proističe iz
njene prirode i sadržaja. Nacionalna kultura se ovde razume kao: „mentalno programiranje:
obrazac mišljenja, osećanja i delovanja koje svaka osoba stekne u detinjstvu i zatim primenjuje
kroz čitav život“ (Hofstede, 2001, 25). Nacionalna kultura svojim pretpostavkama i
vrednostima determiniše način na koji članovi organizacija koje pripadaju nacionalnoj kulturi
razumeju samu organizaciju, kao i pogodan način njenih promena. Proces organizacionih
promena podrazumeva seriju aktivnosti, interakcija i odluka koje donosi lider i članovi
organizacije. Dakle, prirodno je pretpostaviti da pretpostavke i vrednosti nacionalne kulture
imaju značajan uticaj na strategije organizacionih promena. Već postoje studije koje pokazuju
da su reakcije ljudi na promene, kao i pogodne strategije prevazilaženja otpora promenama,
zavisni od nacionalne kulture (Alas, Sun & Gao, 2012)

6. Objasnite na koji način organizacijska kultura može uticati na ponašanje

zaposlenika.

Organizaciona kultura je sredstvo za razumijevanje ponašanja ljudi u organizacijama

jer ima sveobuhvatan uticaj na njih. Ona omogućava sveobuhvatno razumijevanje
ponašanja i odluka u organizacijama stoga što je ona u suštini – kolektivni sistem
značenja. Ljudi ne reaguju na realnost koja ih okružuje na osnovu onakve kakva ona
jeste, već na osnovu sopstvene interpretacije te realnosti. Interpretacija realnosti se vrši
kroz pridavanje značenja pojavama, događajima, postupcima i ljudima, odlukama,
stanjima i procesima.

Značenja koja ljudi u organizacijama pridaju pojavama i događajima kako bi ih

razumjeli i na njih reagovali, su socijalno konstruisana - nastala su u procesu socijalne
interakcije ljudi. Organizaciona kultura jeste proizvod socijalne konstrukcije realnosti
članova organizacije i sadrži kolektivna značenja realnosti. Svaki pojedinačni
postupak, reakcija ili odluka svakog člana organizacije uslovljena je značenjem koji
ljudima u organizaciji nameće organizaciona kultura. Organizaciona kultura je vid
iskustva koje je nagomilano u organizacijama i koje pomaže njenim članovima da se
lakše snalaze u kompleksnom i neizvjesnom svijetu koji ih okružuje.
 Posebna kultura može se usaditi u organizaciju kroz skup objavljenih pravila za
zaposlenike koja trebaju da slijede, ili na primjeru lidera ili zaposlenika koji već rade u
organizaciji. Usađivanje kulture kroz uspostavljena pravila se obično odnosi na
objavljivanje organizacijskog kodeksa koji obuhvata ponašanje, očekivanja i stavove.

7. Ukratko pojasnite karakteristike hipokritičnog leadershipa.

Karakteristika hipokritičnog leadershipa jeste da osoba koja je lider uporno govori o

etičkim principima, normama i stavovima, naglašavajući kako se ista trebaju poštovati,
međutim u praksi se ponašaju skroz suprotno. To je tzv. „radi šta ja kažem, a ne šta radim“
pristup, koji u konačnosti vodi do nepovjerenja zaposlenih prema takvom lideru, odnosno
postoji šansa da i oni sami počnu da krše etičke principe.

8. Šta su odlike etički neutralnog leadershpa u odnosu na etični leadership?

-Etički neutralan leadership ili tzv. „tihi leadership“ podrazumijeva lidera koji ne
postavlja jasna etička pravila. U ovakvom slučaju, zaposlenici nisu sigurni kakav je stav
lidera o etici i etičkom ponašanju, ako ga uopće i imaju. Šalje se malo ili gotovo nikakav
primjer o etičnom ponašanju. Najčešće zaposlenici tu „tišinu“ razumiju u kontekstu da
nije bitno na koji način doći do željenog cilja, bitno je samo da se cilj dostigne, te se
ponašaju u skladu s tim.

9. Koje formalne mehanizme lideri koriste kako bi oblikovali etičnu organizacijsku

kulturu? Navedite i ukratko objasnite barem tri formalna mehanizma.

-Formalni mehanizmi su:

-sistem selekcije

-politike/pravila

-orijentacije/treninzi

-upravljanje preformansama

-struktura autoriteta

-procesi donošenja odluka

********PROVJERITI

Snažan program etike uključuje:

1. Pisani kodeks ponašanja
2. Zaposlenika za nadgledanje programa
3. Pažnju prilikom delegacije ovlasti
4. Formalni etički trening
5. Reviziju, praćenje, provođenje programskih standarda

Specifična kultura može se primjeniti u oraganizaciji kroz skup objavljenih pravila za zaposlene
koji će ih slijediti na primjeru lidera i zaposlenih koji već rade unutar organizacije. Uvođenje
kulture kroz utvrđena pravila obično znači objavljivanje organizacionog koda koji reguliše
ponašanja, očekivanja i stavove.

Primjeri formalnih mehanizama kojima se uspostavlja etička organizacijska kultura:

Kodeks oblačenja

Ako se u kompaniji želi podići vrijednost raznolikosti i individualnosti, onda je vjerovatno da

će se ljudi oblačiti kako god žele. To podrazumijeva da će najčešće vezati se za stil oblačenja
menadžementa, ili će se oblačiti u zavisnosti od zahtjevanog odnosa prema kupcima i od
načina kako se tretiraju ljudi na poslu.

Najčešće kodeks oblačenja se odnosi na sljedeće:

1. Zaposlenici su dužni da na radu nose neformalnu poslovnu odjeću, odnosno formalnu

poslovnu odjeću kada prisustvuju poslovnim sastancima.

2. Zaposlenici ne smiju na radu nositi farmerke, bermude, suknje i haljine kraće od šanel
dužine, majice na bretele i bez leđa, duboki dekolte, tene i drugu neprimjerenu odjeću i obuću.

Kodeks dotjerivanja

Lična higijena je manje kontrolisana od strane organizacije nego odeća, jer je intimnija od
odeće i često je teže definisati i kontrolisat. Lako je zahtevati kravatu; teško je shvatiti tačno
šta je "dobro održavana kosa". Neki kodeksi dotjerivanja i uglednosti nisu pitanja etike koliko
bezbjednosti ili higijene.

Iako se problemi u oblasti zdravlja i higijene obično mogu rešiti opštim apelima, teže etičke
dileme nastaju oko želje organizacije da održi jedinstvenu radnu snagu kao način povećanja
privlačnosti potrošača. Sigurno je reći da bi se poslovanje odbilo kod McDonalds-a ako bi
zaposlenima bilo dozvoljeno da se pojave neuredni, neobrijani u pidžamama. Sa druge strane,
međutim, zaposleni imaju život pored poslovnih obaveza, a zahtevi za radno mesto koji se tiču
šišanja i brade očigledno se prevrću na te lične sate.

Kodeks međusobnih odnosa

1. Zaposlenici su dužni da u međusobnim odnosima stvaraju dobru radnu atmosferu.

2. Zaposlenici ne smiju u međusobnim odnosima namjerno uskraćivati informacije potrebne

za rad ili davati dezinformacije.

3. Međusobni odnosi zaposlenika Agencije moraju se zasnivati na uzajamnom poštovanju,

povjerenju, saradnji, pristojnosti i strpljenju.

4. Međusobni odnosi zaposlenika ne smiju biti zasnovani na prijetnjama, omalovažavanju i

agresivnosti.

Pored toga kompanija može imati sljedeće kodekse: kodeks izbjegavanja sukoba interesa,
zatim kodeks odnosa prema drugima, kodeks profesionalne tajne, kodeks odgovornosti i sl.

Zaključak. Neki poslovi imaju interes da kontrolišu način na koji zaposleni izgledaju. Stepen do
kog će se kontrolisati zavisi od etičkog stava koji definira njihove interne vrijednosti i kulturu.
Osnovne vrijednosti organizacije su predstavljanje kodeksom oblačenja i dotjerivanja.
Implikacije ovih posebnih kodeksa i vrijednosti ispod njih široko variraju u organizaciji.

10. Da li osnivač organizacije ima uticaj na organizacijsku kulturu?

Osnivač organizacije ima uticaj na organizacijsku kulturu, kako na formalan tako i na

neformalan način. Lideri na izvršnim pozicijama mogu kreirati, održavati ili mijenjati
formalne i neformalne kulturološke sisteme svojom retorikom, djelima ili
podrškom.Osnivač organizacije utjelovljuje kulturološke vrijednosti, postavlja primjer
koji drugi posmatraju i slijede, te oblikuje proces donošenja odluka na svim
organizacijskim nivoima.Lideri mogu pomoći u održavanju postojeće kulture koju su
zatekli kada su došli na lidersku poziciju ilimogu mijenjati postojeću kulturu na
sljedece nacine: 1) Definiranjem nove vizije i vrijednosti 2) Posvećujući vrijeme i
pažnju mjerenju i kontroliranju određenih aktivnosti i ponašanja 3) Donošenjem važnih
odluka koje se tiču poslovne politike 4) Regrutovanjem i zapošljavanjem osoblja koji
usklađuju svoju vlastitižu viziju sa vizijom organizacije i 5) Držeći uposlenike
odgovornima za svoje rezultate.

11. Učinkovitost programa poslovne etike usko je povezana s percepcijom

zaposlenika o orijentaciji programa poslovne etike. Program poslovne etike
obično ima jednu od četiri primarne orijentacije. Objasnite svaku orijentaciju.

Učinkovitost programa poslovne etike usko je povezana s percepcijom zaposlenika o

orijentaciji programa poslovne etike. Program poslovne etike obično ima jednu od četiri
primarne orijentacije. Objasnite svaku orijentaciju.
Primarne orijentacije su:

1. Pristup zasnovan na usaglašavanju - koji se fokusira prvenstveno na sprečavanje, otkrivanje

i kažnjavanje kršenja zakona

2. Pristup zasnovan na vrijednostima - koji ima za cilj da definira organizacione vrijednosti i

podstakne posvećenost zaposlenika etičkim aspiracijama

3. Pristup zadovoljavanja eksternih stejkholdera – koji ima cilj da preduzeća poboljšaju svoj
javni imidž i odnose sa spoljnim interesnim grupama

4. Pristup zaštite višeg menadžmenta - koji je djelimično uveden da zaštiti vlasnike i više
menadžere od krivice za etičke propuste ili od pravnih problema

12. Model programa poslovne etike može biti implementiran u četiri nelinearna
koraka. Objasnite svaki korak.

Model programa poslovne etike može biti implementiran u četiri nelinearna koraka :

- Situacija : Opisuje specificne probleme. Npr veliki kupci mogu zahtjevati od

dobavljača da se ponašaju u skladu sa globalnim standardima .
- Ishod : Određuje koji su ishodi programa. To jest ordeđuje mjerljive pokazatelje koje
ce vlasnici ili menadžeri kroz vrijeme koristiti kako bi dosli do izvora problema.
- Postupak : Razviti akcione planove koje ce vlasnici sljediti kako bi dizajnirali i
implementirali poslvni eticki program . Oni ce se orijentisati na : inpute – ono sto oni
trebaju ulagati u resurse, prisustvo menadžmenta je obavezno. Aktivnosti- sta je
potrebno uraditi da bi se positgli ciljevi programa. Učesnici – stakeholderi koji ce biti
ukljuceni u svaku aktivnost. Učinak – ono sto će se postići

- Faktori koji doprinose ukljucujuci pretopstavke : opisuje faktore i prestopstavke koje

vlasnici ili menadžeri razmatraju prilikom dizajniranja rograma poslovne etike.

13. Objasnite ukratko etičke probleme pojedinca na Internetu.

Dva problema etickog koristenje interneta od strane pojedinica : Pronalazak

sekspartnera i „piraterija“.

Upoznavanje i komunciranje ljudi putem drustvenih stranica kao sto su FB ili Twiter je
postalo saasvim normalno. Nije odmah jasno da je Internet uveo onava eticka pitanja
kada je rijec o dejtingu i skeksu. Trazenje sekspartnera putem ninterneta je postalo
saasvim normalno i cesto. Postoji dobra i losa strana ovoga, dobro je to sto ljudi iz
manjih gradova i ruralnih područija imaju istu dostupnost pronalasku sekspartnera kao
i oni u velikim gradovima. Negativna strana je ovog što osoba koja se krije iza profila
ne mora biti uvjek ono za sto ona/on tvrdi da je. Problemi koji se javljaju u vezi sa
negativnom stranom su što ti ljudi mogu naštetiti nekom ili nekoga ubiti, postoji jako
puno psihopata i pedofila. Ovo se može spriječiti tako što ćemo s tom osobom pričati
 putem mobitela ili nase dejtove organizovati na javnim mjestima kao sto su restorani ili
barovi. Također pristupom u internet bazu ova vrsta zlostavljača se moze ukloniti sa
interneta samo sto je problem kako ih spoznati.

Problemi Piraterije - ljudi mogu napraviti digitalne kopije i one mogu biti dostupmne
svima na internetu. Etičko pitanje koje se postavlja da li je to samo povećavanje
prijataljstava prilikom razmjene kopija ili je to ilegalno krsenje prava.

14. Predstavite i objasnite Rawls-ov prvi princip pravde

Prvi Rawlsov princip pravde : Greatest Equal Liberty - Društvo mora biti uređeno kako
bi svi članovi imali najveću jednakost slobode za sve, uključujući pravičnu jednakost
mogućnosti. Osim osnovnih sloboda uspostavlja mogucnosti i za jednake prilike.

****PROVJERI

Rawls (1999) društveni ugovor i prvi princip pravde, Greatest Equal Liberty:

„Društvo mora biti uređeno kako bi svi članovi imali najveću jednakost slobode za sve,
uključujući pravičnu jednakost mogućnosti.“

Prema Rawls-u, imovinska prava imaju svoje mjesto u društvu iz dva razloga: prvo, zato što se
društvena imovina pogoršava, osim ako imenovani agent ne preuzme odgovornost za njihovo
održavanje; i drugo, jer je pravo na ličnu svojinu osnovno ljudsko pravo. Lična imovina je
neophodna materijalna osnova za potpuni razvoj osobe kao pojedinca u pravednom društvu,
ali i za samopoštovanje.

Važan element potreban za ovu temu je etička uloga korporacija. Korporacija je pravno lice
sposobno da deluje u nekim aspektima kao individualno, uglavnom u pogledu imovinskih
prava, pravne odgovornosti i političkog prava. Teorijski korporacije su stvorene da služe javnoj
koristi. U slučajevima gde je jedini cilj korporacije efikasno funkcionisanje samo te korporaciea,
principi pravde zahtevaju od nas da razmotrimo uticaj korporacije na prava pojedinaca izvan
korporacija.

Vlasnici autorskih prava imaju pravo na raspolažu svojom intelektualnom svojinom na bilo koji
način koji žele. "Apsolutno" pravo vlasništva jednostavno nije podržano principima pravde.

U prošlosti, sud je zadržao odluku da nekomercijalna kućna upotreba snimke materijala koji
su se emitovali preko zračnih talasa, bili su fer korištenje autorskih prava i nisu predstavljali
kršenje autorskih prava. Štaviše, proizvođači videorekordera nisu mogli biti odgovorni kao
prekršioci, čak i kada se razmatra kućna upotreba videorekordera.

Međutim, u pusljednjih 20 godina, imamo muzičke i filmske kompanije koje „uništavaju rad“ ,
krivično gone i proganjaju pojedince zbog stvaranja kopija za svoje sopstvene potrebe.
Od avgusta 2004. takve industrije su tužile nešto manje od 4.000 osoba za preuzimanje
autorskih prava vezanih za muziku. Ljudi koji su tuženi su prisiljeni da plate iznose kazni u
hiljadama, jer zakonski troškovi i advokati koštaju mnogo. Ponašanje muzičkih i filmskih
kompanija čini se očigledno legalnim, ali neetičkim. Oni koji prave i preprodaju kopije muzike
i filmova su ispravno nazvani „pirati. Ali problem je u tome što ogromne kompanije na
pogrešan način, uznemiravajući svoje kupce, žele da povećaju profit. Digitalno kopiranje
značajno pomaže širenje intelektualne svojine. Dalje, nekomercijalno posedovanje digitalnih
kopija od strane pojedinaca, onemogućava muzičkim i filmskim kompanijama da povećaju
svoje prihode (na način i u mjeri u kojoj bi to te kompanije htjele). Ali možda bi bilo bolje za
njih da potroše svoje resurse na istraživanje drugih načina profitabilnosti, a uključujući
relativno besplatno digitalno kopiranje, nego na pokušaju da to iskoriste, pa da „žive“ od kazni
koje naplaćuju. Način na koji su kompanije sebi osiguravale profit, itekako sadrže mjere koje
jasno krše princip pravednosti jednake slobode.

Pa šta bi trebalo da bude individualni etički odgovor? Zakoni i politike koje omogućavaju
muzičkim i filmskim kompanijama da krivično gone i uznemiruju fizičke osobe radi izrade
kopija za svoje lične upotrebe je nepravedna. To ne znači da je uredu da napravite digitalne
kopije. Umjesto toga, trebalo bi napraviti pokušaje promjene zakona i politika.

15. Predstavite i objasnite Rawls-ov drugi princip pravde.

Rawls-ov drugi princip pravde je princip različitosti (razlike) i on podrazumijeva

sljedeće: ekonomske nejednakosti u društvu opravdane su u mjeri u kojoj one čine
boljim članove društvene klase s najmanjim pogodnostima, nego ako ne postoje
nejednakosti. Temelj društvenog ugovora za princip različitosti je jasan: ako pristupate
društvu bez poznavanja vašeg određenog mjesta u tom društvu, princip različitosti vam
garantuje da nećete biti lošiji nego što trebate biti. (ovo je jedini dio u literaturi koji ima
za ovo pitanje pa sam dodala malo sa interneta)
Princip razlike regulira raspodjelu dohotka i bogatstva, položaja odgovornosti i moći,
te društvene baze samopoštovanja.Smatra se da su nejednakosti u raspodjeli navedenih
stvari dopuštene samo ako od njih imaju koristi članovi društvene klase s najmanjim
pogodnostima. Rawlsov argument za ovaj princip temelji se na pretpostavci da građani
imaju, kao najviši interes, dvije moralne moći. Prva moć je sposobnost predlaganja i
djelovanja na principe pravde koje svi mogu prihvatiti. Druga moć je sposobnost
ostvarivanja koncepcije dobra. Slijedi da bilo koji princip pravde, uključujući i one koji
reguliraju društvene i ekonomske nejednakosti, mora biti prihvatljiv svima i pomoći
svakom građaninu da nastavi svoje shvaćanje dobra.

16. Objasnite ukratko koja su najvažnija globalna etička pitanja na Internetu.

 Između ostalih, važni globalni etički problemi u pogledu Interneta su: 1) sloboda
govora na Internetu 2) reguliranje web stranica s globalnom prisutnošću, te 3) uloga
Interneta u širenju globalizacije
Mnoge web stranice imaju samo lokalnu važnost.Etička pitanja se postavljaju u 2
slučaja:Prvo, neke stranice su locirane u drugim zemljama kako bi se zaobišli zakoni
koji važe u zemljama u kojima će ta stranica biti gledana;Drugo, neki sajtovi koji su
zabranjeni iz političkih ili ideoloških razloga u njihovoj zemlji, su se preselili u drugu
kako bi i dalje bili dostupni.Ne postoji globalna institucija koja će rješavati probleme.
Također, suočeni smo i sa sljedećim etičkim pitanjem: ko je odgovoran za pravilno i
korisno korištenje tehnologije? Vidjeli smo da mnoge globalizirane institucije
vjerovatno ne bi mogle ni postojati da nije Interneta. Bez obzira na to, ne bi bilo
ispravno smatrati Internet odgovornim za svaku lošu posljedicu svake internet
aplikacije. S jedne strane, nisu sve posljedice predvidive, čak ni uz najveću moguću
mjeru savjesnog postupanja. S druge strane, da li je svaka institucija etički odgovorna
za sve posljedice svojih aktivnosti.

17. Objasnite ukratko aktuelno pitanje etike na Internetu u vezi sa porezom na

promet na web-baziranim transakcijama i u vezi s tim pitanje jurisdikcije.

Trenutno pitanje etičke politike Interneta je ovo: treba li biti plaćan porez na promet
(npr. u SAD) prikupljen na web-baziranim transakcijama?
Porez na promet se u SAD-u prikuplja od strane svake države, i svaka država određuje
svoj procenat, kao i to šta je oporezivo, a šta ne. Porez se ubira transakcijama od strane
preduzeća, uz fizičko prisustvo u datoj zemlji. U dvije presude Vrhovnog Suda u SAD-
u odlučeno je da bi bilo preopterećenje za kompanije sa poštanskim poručivanjem da
se pridržavaju 7.600 državnih i lokalnih poreskih propisa, te samim tim i sa
neustavnom restrikcijom na međudržavnu trgovinu. Stoga je Vrhovni Sud odlučio:

Samo firme sa fizičkim prisustvom u nadležnosti (jurisdikciji) su dužne da ubiraju

porez na promet u toj nadležnosti.

18. Opišite tri filozofska pristupa etici okoliša.

ANTROPOCENTRIZAM - život usmjeren oko čovjeka. Zabrinutost proizlazi iz

ljudskog interesa: naš opstanak ovisi o okolišu i zato postoji potreba da se zaštiti.
BIOCENTRIZAM - etika okoliša usredotočena na život u kojoj svi oblici života
imaju pravo postojati. Postoji li hijerarhija? Da li životinje dolaze prije biljke? Da li
prava ovise o štetnosti čovjeku? Koje životinje trebaju biti zaštićene od izumiranja?
Može li se neko vrijeme izbjeći problem štiteći sebe?
EKOCENTRIZAM - ekološka odgovornost gdje okoliš ima prava na istom nivou kao
i čovjek. Pojedinac je član zajednice, moralna osnova.

19. Objasnite sukob između korporativnog ponašanja i etike okoliša?

 Etika okoliša- nastoji razdvojiti ono što je u osnovi ispravno od pogrešnog, bez obzira
na kulturu. Etika okoliša uključuje moralnu osnovu za ekološku odgovornost te
sagledava obuhvat te odgovornosti (objašnjenje naše moralne odgovornosti prema
okolišu). Sve kulture ne dijele iste etičke obaveze. Etika i moral nisu uvijek isti. Ovdje
leži teškoća u definisanju onoga što je pogrešno.

KORPORATIVNA ETIKA OKOLIŠA- Profitabilnost i snaga; Maksimiziranje zarade

dolazi prije javnog interesa. To znači: povećati iskorištavanje prirodnih
resursa.Minimalna zabrinutost zbog zagađenja; eksternaliziraju troškove (javnost plaća
umjesto proizvođača).Kada zakon favorizira društvene i ekološke probleme, korporacije
imaju tendenciju da koriste zakonske nedorečenosti, politički pritisak i pravne radnje
kako bi odgodili izvršenje.

Korporacije su odgovorne za neka zagađenja (otpad), jer svaki proizvodni proces rezultira i
otpadom.

Pravni status korporacija

One su pravni subjekti, motivisane maksimiziranjem profita i kao takve nemaju “ugrađenu”
etiku, razvijenu poput čovjeka. Ljudi koji vode korporacije moraju donositi odluke koje
uključuju etiku, jer to ne znači da nemaju etičke obaveze prema javnosti ili okolišu.

Otpad i onečišćenje

Dnevni zadaci industrije, kao što je nabava sirovina, proizvodnja i marketing, te odlaganje
otpada su uzrok velikog onečišćenja. To nije zato što je bilo koja industrija ili tvrtka usvojila
zagađenje kao korporativnu politiku. To je jednostavno činjenica da industrija troši energiju i
resurse da bi proizvela proizvode, čijom prodajom želi postati profitabilna. Kada se prerađuju
sirovine, neki otpad je obično neizbježan. Često je teško kontrolirati sve nusproizvode
proizvodnog procesa. Neki od otpadnih materijala mogu jednostavno beskorisni. Što je
jeftinije proizvoditi artikl, to je veća moguća dobit. Etika je jasno uključena kada korporacija
štedi na kvaliteti proizvodnje ili odlaganju otpada kako bi se povećala dobit, bez obzira na
dobrobit javnosti ili okoliša. Troškovi otpada su eksternalizirani kada je nezakonito odložen. U
tom slučaju plaća javnost ili okoliš.

Profitabilnost i snaga

Dobit znači preživljavanje / širenje / utjecaj. Maksimiziranje zarade dolazi prije javnog interesa.
To znači: povećati iskorištavanje prirodnih resursa. Minimalna zabrinutost zbog zagađenja;
eksternaliziraju troškove (javnost plaća umjesto proizvođača). Kada zakon favorizira
društvene i ekološke probleme, korporacije imaju tendenciju da koriste zakonske
nedorečenosti, politički pritisak i pravne radnje kako bi odgodili izvršenje. Postoji li
korporativna etika zaštite okoliša? Postoje poticaji za etičke prakse, npr. smanjiti otpad kako
bi se povećao profit.

Postoji li korporativna ekološka etika?

Greenwashing je oblik korporativnog pogrešnog prikaza, kojim tvrtka predstavlja „zelenu

javnu sliku“ i objavljuje „zelene inicijative“, dok se privatno bave ekološki štetnim postupcima.
Tvrtke pokušavaju iskoristiti rastuću zabrinutost javnosti i svijest o pitanjima okoliša
stvaranjem slike kompanije koja je odgovorna prema okolini. Greenwashing može pomoći
tvrtkama osvojiti investitore, stvoriti konkurentsku prednost na tržištu i uvjeriti kritičare da je
tvrtka dobronamjerna. Primjeri greenwashinga su: McDonald's mijenja boja njihovih logotipa
od žute i crvene do žute i zelene; prehrambeni proizvodi koji imaju ambalažu koja promiče
ekologiju, bez obzira što nije bilo ni pokušaja smanjivanja negativnog uticaja njihove
proizvodnje na okolinu; BP, druga u svijetu najveća naftna tvrtka koja je svoj slogan "izvan
naftnih derivata" zamijenila zelenim i žutim dizajnom sunca za svoj logotip.

20. Kako pojedinci mogu doprinijeti boljoj ekološkoj praksi?

Što se tice ovog pitanja, svako moze napisat bilo sta mu na um padne, npr kako biti
savjestan građanin, ne bacat smece itd ( nema konkretnog odgovora u literaturi)
Prijetnje za opskrbu hranom, energijom, vodom i prirodom sigurno zahtijevaju djelovanje na
nacionalnoj i međunarodnoj razini. U svakom od ovih slučajeva utjecaj etički odgovornog
pojedinca je jako bitan. Pojedinac koji se zalaže za zaštitu okoliša može svojim načinom života
doprinijeti zaštiti planete. Izbor hrane je jedan od načina. Konzumiranje hrane koja se
proizvodi lokalno, biljnog je porijekla, i uzgaja se s minimalnim količinama hemijskih gnojiva i
pesticida smanjuje utjecaj proizvodnje hrane na okoliš. Bolest srca i neke druge bolesti
povezane su sa konzumiranjem hrane bogate životinjskim mastima. Kupnja izdržljivih
potrošačkih proizvoda i ponovno korištenje ili popravak proizvoda smanjuje količinu sirovina
koje trebaju da se iskopaju iz zemlje kako bi zadovoljili vaše potrebe. Štednja energije kod kuće
i na cesti može smanjiti količinu fosilnih goriva. Živjeti u gradu umjesto u predgrađima,
lobiranje za zaštitu divljih područja, glasovanje za službenike koji ozbiljno shvaćaju pitanja
zaštite okoliša su takođe načini kojima mi kao pojedinci možemo doprinijeti zaštiti životne
sredine. "Nikad nemojte sumnjati da mala skupina pažljivih, posvećenih pojedinaca mogu
promijeniti svijet."

21. Opišite triple bottom line koncept. Da li je triple bottom line koncept primjenjiv
u korporativnom svijetu? Objasnite.
Triple bottom line – Trostruka donja linija je još jedan koncept eko poslovanja. On se smatra
jednim od etičkih kriterijuma uspješnog poslovanja. Tradicionalnim mjerilom za uspješno
poslovanje se oduvjek smatrao profit. Koncept donja linije se posebno odnosio na finansijski
aspekt. Trostruka donja linija, kao koncept koji je sve više u primjeni, podrazumijeva
mjerenje korporativnog uspjeha na tri polja: finansijski, socijalni i ekološki (koji se ponekad
naziva jos i ljudi, planeta i profit). Drugim riječima, rukovodioci nisu fokusirani samo na
novac, već i na uticaj njihovih poslovnih akcija na ljude i planetu. Predlagači koncepta
trostruke donje linije tvrde da je jedini način za opstanak današnjih kompanija u svijetu koji se
konstantno mijenja upravo taj koji podrazumijeva postavljanje ovih vrijednosti za ključne
principe pri njihovim operacijama. Neka preduzeća su svojevoljno prihvatila koncept
trostruke donje linije kao dio njihovog osnivačkog Statuta ili podzakonskih akata, dok se neka
zalazu da drzavni zakoni kreiraju „održivu korporaciju“ koja bi osigurala preduzećima sa
konceptom trostruke donje linije benefite kao što su poreske olakšice

22. Šta je održivi razvoj? Koji su tri stuba/imperativa održivog razvoja? Objasnite.

Održivi razvoj - Zadovoljavanje potreba današnjih generacija, bez ugrožavanja

sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje.

Robinson & Tinker naglašavaju tri imperativa/bazna principa održivog razvoja:

 The ‘ecological imperative’ – očuvanje planetarnog bio-fizičkog kapaciteta

 The ‘economic imperative’ – održanje (materijalnog) životnog standarda
 The ‘social imperative’ – očuvanje kulture i društvenih vrijednosti