Domaća zadaća 6.12.2019.

Platforma dubinske ekologije, 1984. – Arne Naess, George Sessions

Viktor Smokvina 32

1. To da je ne-ljudski život vrijednost po sebi, posve neovisno o mogućoj

korisnosti za čovjeka znači da je i ne-ljudski život bitan jer i ono sadrži i pokazuje
razna bogatstva i ljepote Zemlje. Ovu tezu tumačim tako što smo svi mi živa
bića koja teže za životom, te čovjek kao intelektualno razvijenije biće mora
imati obzira prema ne-ljudskom životu iako mu ono može donijeti neku korist.
Autor ovdje zastupa biocentrizam, tj. uvjerenje da ljudi u svojim postupcima
moraju imati moralne obzire prema svim živim bićima.

2. To da ljudi imaju pravo smanjivati bogatstvo i raznolikost životnih oblika

jedino da bi zadovoljili svoje vitalne potrebe znači da ljudi imaju pravo
smanjivati bogatstva i raznolikost životnih oblika zbog preživljavanja vrste, tj.
kako bi se prehranili jer je to osnovna životna (vitalna) potreba. Čovjekove
vitalne potrebe su npr. voda, hrana, Sunce…

3. Mislim da je za opstanak mnogih živih bića, uključujući i čovjeka potrebno

smanjiti ljudsku populaciju. Po mojemu sudu, nužno je i opravdano zagovarati
smanjenje ljudske populacije npr. kroz neke populacijske politike.

4. Mislim da teze u 1. i 5. točki nisu međusobno kontradiktorne. One nam

govore da ljudi i ostala živa bića imaju zasebno svoje vrijednosti, a ono što ovisi
međusobno je njihov život.

5. Za mene, kvaliteta života znači kvalitetna ishrana, slobodno vrijeme za

druženje za svojom obitelji i prijateljima, a životni standard shvaćam kao
materijalno stanje koje se izražava u kupovnoj moći, mogućnosti školovanja i
zdravstvene zaštite te pristupu npr. struji i vodi. Mislim da u ova dva pojma ima
razlike. Osobu koja ima visoki životni standard i nisku kvalitetu života odredio
bih kao osobu koja ima veliku platežnu moć, dobro zarađuje no zbog
povećanog posla i poslovnih obaveza (npr. sastanaka) ne stigne taj novac trošiti
niti se družiti sa svojom obitelji i prijateljima.