Professional Documents
Culture Documents
CRM-a
Sadržaj:
Uvod
Kasnije, tokom druge polovine istog veka, kompanije su shvatile da ne moraju da prodaju
kupcima ono što proizvode, već su morale da izvrše ono što se traži u tržišnim sektorima.
Početkom dvadesetog veka započela je faza u kojoj se poslovna orijentacija fokusirala na
upravljanje odnosima s kupcima (CRM), gde se prema svakom kupcu postupa pojedinačno i
jedinstveno, u zavisnosti od njegovih želja.
Novi okvir za aktivnosti preduzeća koji su se pojavili devedesetih godina prošlog veka, a
koji su karakterisali globalizacija tržišta, tehnološki razvoj, veći broj konkurenata i povećani
zahtevi kupaca, obavezali su preduzeća da obnove svoje sisteme upravljanja kako bi se oni
prilagodili novim konkurentnim okruženje.
Ovaj koncept nije nov i zapravo je prirodni razvoj drugog koncepta koji je u tržnoj sferi
veoma dobro prihvaćen: relacioni marketing. CRM se odnosi na poslovnu strategiju orijentisanu
na kupca. Međutim, potrebno je šire gledište i odnos prema kupcima i samoj organizaciji koja
dinamički integriše prodaju, marketing i uslugu brige o kupcima kako bi stvorili i dodali
vrednost za kompaniju i njene kupce. U literaturi postoje različite definicije CRM-a. Najviše
reprezentativca, mogli bismo citirati (Scott, 2001), koji definiše CRM kao "skup poslovnih
procesa i sveukupne politike dizajnirane za hvatanje, zadržavanje i pružanje usluga kupcima",
ili (Injazz i Karen, 2004), za CRM je '' koherentan i kompletan set procesa i tehnologija za
upravljanje odnosima sa trenutnim i potencijalnim kupcima i saradnicima kompanije, koristeći
odeljenja za marketing, prodaju i usluge, bez obzira na kanal komunikacije “
https://www.academia.edu/27178894/Methodology_for_customer_relationship_manage
ment
Podnaslov 2.CRM
2. CRM (customer relationship management)
CRM refers to a
Thisconcept is not new and it is in fact a natural development of another concept that i
1. Definicija CRM-a (customer relationship management)
1. proces,
2. strategija,
3. filozofija,
4. sposobnost i
5. tehnološka sredstva (Zablah etal. 2004).
U tom kontekstu, takođe bi trebalo prilagoditi ljudima. Postoje tri područja CRM-a u
kompaniji:
2
2. Analitički CRM, koji analizira podatke o kompaniji kupcima i predstavlja ih na
način koji omogućava donošenje boljih i bržih poslovnih odluka; i
3. CRM za kolaboraciju, koji promoviše interresorski timski rad i komunikaciju
unutar kompanije u svrhu poboljšanja ukupnog korisničkog iskustva.
CRM nije samo tehnologija, jer pravilna primena CRM-a zahteva integrisani i
uravnoteženi pristup tehnologiji, procesu i ljudima. Međutim, evolucija informacione tehnologije
i komunikacija omogućila je njeno sprovođenje. CRM povezuje sisteme prednjeg poslovanja
(prodaja, marketing i usluga za kupce) i zadnjeg poslovanja (finansijska, logistika, skladištenje,
računovodstvo, ljudski resursi i tako dalje) kroz integraciju tehnoloških i funkcionalnih
komponenti. CRM se uglavnom oslanja na upotrebu strukturiranih podataka iz skladišta
podataka, gde se podaci izvlače, transformišu i učitavaju iz operativnih sistema kao što su ERP,
SCM ili operativni CRM.
„Socijalni kupac“ je kupac koji koristi društveni softver, koji se kreće u scenariju
karakterističan stalnom povezanošću, mobilnošću, višekanalnošću i napretkom interneta.
Objavljivanje mišljenja na Internetu omogućava kupcima da podele svoje stavove o proizvodu ili
usluzi. Kompanije učestvuju u društvenoj mreži korisnika koji se povezuju sa njenom ciljnom
grupom. Omogućuje priliku za sticanje uvida u poslovanje iz podataka dostupnih iz
komunikacije među korisnicima. Ove elektronske izjave od „usta do usta“ su veoma važne za
organizacije:
Ovaj scenarij je novi model interakcije između ljudi, koji se prenosi na odnos između
kupca i kompanije. Za razliku od drugih tehnoloških revolucija, ova promena načina na koji se
odnose ne vode ih kompanije, već kupci i njihova očekivanja da kompanije s kojima se povezuju
znatne promene u svojim modelima pristupa i ponašaju se u skladu s ovom novom društvenom
stvarnošću. Novi model predstavlja poslovnu priliku za kompanije u upravljanju kupcima. Kao
radni prostor, predstavlja izazov za kompanije, jer je potrebno upravljati i ljudskim
informacijama, koje karakterišu složenost, nestruktuiranost, sveprisutnost, više format i
višekanalitet, kao i tradicionalne informacije.
Štaviše, CRM ima koristi od velikih podataka jer omogućava tačnije donošenje odluka i
efikasniju distribuciju znanja između socijalnih klijenata i kompanije. Neki od tih koristi
uključuju:
komercijalna preporuka, koja predlaže proizvod ili uslugu sa većom verovatnoćom
uspeha za svakog kupca;
konkurentna inteligencija, koja prikazuje automatizovane podatke u stvarnom
vremenu prilagođene situaciji koju kreira kupac, omogućavajući kompaniji da
održava kontekstualni dijalog i dobija informacije u stvarnom vremenu potrebne za
donošenje odgovarajućih odluka; povrat dugovanja korisnika iz javnih izvora
informacija;
prediktivni modeli trenda (kupovina, otkaz, neplaćanje i slično) i grupiranje
korisnika; i
360 ° pogled klijenta, koji prikazuje relevantne informacije o klijentima koje se vrše
preko bilo kojeg kanala i formata.
Količina otvorenih informacija dostupnih na mreži iz različitih izvora i domena vrlo brzo
raste i predstavlja važan skup znanja za podršku Social CRM-a . Ovi izvori podataka mogu
zatvoriti značajne poslovne prilike i konkurentsku prednost onima koji su u stanju da razumeju i
oduzmu svoju vrednost3 (Torre-Bastida etal. 2015). Oni mogu dati vredne informacije kao
podršku u odlučivanju o kupcima. Pre toga, nive tehnologije mogu promeniti Social CRM iz
nezaobilaznog alata za zadržavanje, sticanje novog segmenta „socijalnih kupaca“ u poslovnu
priliku i konkurentsku prednost.
Međutim, razvoj i primena Social CRM-a u Kompanija je složen zadatak koji uključuje
različite organizacione, ljudske i tehnološke aspekte. Da bi se pomoglo u ovakvom procesu,
potrebna je metodologija za upravljanje inovacijama i promenama uključenim u Social CRM,
istovremeno smanjujući i rizik od neuspeha u implementaciji, kao i vreme potrebno za sticanje
poslovnih koristi.
Literatura o Social CRM-u ne sadrži posebne metodologije koje bi pomogle u razvoju
Social CRM-a. Istraživanje koje postoji na temi Social CRM fokusira se prvenstveno na
karakteristike, mogućnosti i koristi koje ima Social CRM4 (Faase et al. 2011; Greenberg 2010;
Mosadegh i Behboudi 2011), ali ne koristi bilo kakve metodološke smernice.