1.

Uvod
Prije svega, nafta je krv industrijske civilizacije, ona je energent bez kojeg bi današnja
civilizacija izgledala drastično različita od ove koju znamo. Bez nafte, broj ljudi na Zemlji teško
bi premašio dvije milijarde, gradovi bi bili manji, a globalizacija bi bila nerazumljiv pojam.
Nafta se često naziva crnim zlatom. U isključivo ekonomskom smislu, ona je u središtu interesa
svjetskih industrijskih ekonomija. Nafta iznosi više od 40% energije korištene u SAD-u, što je
mnogo više od prirodnog plina, ugljena, nuklearne energije ili energije hidroelektrana. Jedan od
najvažnijih proizvoda iz sirove nafte je benzin koji pokreće većinu automobila na svijetu.
Otkada je tržišta, izražen je interes za spoznajom budućeg kretanja cijena. Onaj, čija je
spoznaja bila bliža ostvarenju, bio je u višestrukoj prednosti pred drugim sudionicima tržišne
utakmice. Kad je riječ o nafti, sve to postaje još zanimljivije. Nafta je vjerni pratilac cikličkog
razvoja kapitalizma, a zarade na promjeni cijene nafte postale su veće od zarade na samoj
proizvodnji nafte. Unatoč oprečnim mišljenjima o procjenjivanju kretanja cijena nafte,
znanstveno je moguće odrediti granice, unutar kojih se, uz određenu vjerojatnost, može očekivati
njeno kretanje. Da bi uz visoku vjerojatnost te granice bile što bolje pogođene (što preciznija
procjena), nužno je identificirati i kvantificirati faktore koji determiniraju kretanja cijena nafte, te
ekonometrijskim modelima izvršiti procjene. (Grubišić N. 2009)
Bilo kako bilo, događaji na svjetskom tržištu nafte tokom posljednjih dvadesetak godina
slijedili su logiku tržišta. Ma koliko nafta bila strateška sirovina, i struktura svjetskog tržišta
nafte bila determinirana i političkim faktorima, osnovni odnosi, u suštini, ispod površine
pojavnih oblika, bili su i sada su karakterizirani tržišnim momentima. Kroz analizu odnosa na
svjetskom tržištu nafte, sagledavanje megatrendova razvoja, kao i pravaca tehnološkog, a
donekle i političkog razvoja, daje se osnova za procjenu osnovnih odnosa i cijena nafte. (Dekanić
I. 1989)

2. Formiranje cijene nafte

Minimalna cijena, određena je uvijek (za oskudne resurse) maksimalnim (graničnim)
troškovima proizvodnje, uvećanim za profit. Isti zakon vrijedi i za donju granicu cijene nafte. Tu
granicu će uvijek određivati troškovi proizvodnje posljednje potrebne, dakle najskuplje, jedinice
proizvedene nafte. Za razliku od minimalne cijene, koja je određena troškovima proizvodnje
nafte, maksimalna cijena je određena platežnom spremnošću (sposobnošću) potrošača naftnih
derivata, koja se obično iskazuje kroz elastičnost tražnje derivata nafte. Cijene će se uvijek
kretati unutar tih dviju granica. Problem je jedino u tome što su maksimalni troškovi proizvodnje
nafte uvijek puno niži od platežne spremnosti potrošača. Upravo zbog veličine te razlike,
prisutne su i velike oscilacije cijena. Ta činjenica pospješuje trgovinu s cijenama (ugovorima). U
uvjetima krize dolazi do kontrakcije potrošnje, smanjuje se potražnja, pa se i granična
proizvodnja troškovno pomiče naniže. S njome, naniže se pomiče i minimalna cijena. U uvjetima
gospodarske ekspanzije, različitim financijskim instrumentima povećava se platežna spremnost
potrošača, jača trgovina ugovorima, a s time ekspandira i maksimalna cijena nafte. Dakle, dok je
minimalna cijena nafte određena realnim faktorom, troškom, maksimalna cijena nafte određena
je tržišnim, špekulativnim parametrima.
Na slici 2.1. se vidi da su uspostavljene granice fluktuacije cijene nafte između 30 USD/bbl i 150
USD/bbl.

Slika 2.1. Granice fluktuacije nafte (www.financialnut.com, 21.12.2014.)

U regularnim uvjetima cijena nafte će fluktuirati u tom rasponu. Izvanredne okolnosti u uvjetima
krize ili prosperiteta mogu odrediti i širi okvir fluktuacije. Pri sagledavanju budućeg kretanja
cijena nafte na svjetskom tržištu nužno je lučiti kratkoročne poremećaje od dugoročnih faktora
determinacije kretanja na svjetskom tržištu nafte. Kratkoročne poremećaje čine razni oblici
prirodnog ili društvenom podrijetla, lokalnog karaktera, bez mogućnosti značajnijeg utjecaja na
globalna zbivanja, na svjetskom tržištu nafte. Premda kratkoročno mogu dovesti do manjih ili
većih poremećaja na svjetskom tržištu nafte, ti faktori nisu od većeg značenja pri sagledavanju
dugoročnih kretanja cijena nafte. Dugoročni, tj. faktori determinacije kretanja na svjetskom
tržištu su od presudne važnosti za kretanja cijena nafte i plina (Grubišić, N.)
Poseban element koji utječe na cijenu nafte je dolar (korelacija dolara i nafte), koji uslijed
povećanja cijena nafte (i velikog američkog vanjskotrgovinskog deficita) slabi u odnosu prema
svim važnijim valutama. S obzirom da članicama OPEC-a deprecijacija dolara stvara manje
prihode, a trgovina naftom i plinom vrši se u dolarima, one visokom cijenom nafte nastoje
kompezirati gubitke.

Slika 2.2. Odnos deprecijacije dolara i cijene nafte (vlada.gov.hr; 21.12.2014.)

3. Nymex tržište (New York Mercantile Exchange)

U prošlosti se na Nymex tržištu trgovalo samo krumpirom. 1970-tih godina nastaju
promjene, nakon incidenta u kojem veliki izvoznik krumpira, J.R. Simplot, ne ispunjava obvezu
isporuke velikom broju dobavljača do zadanog roka. Reputacija Nymex-a se uvelike smanjila,
jer, kako piše u Goodman-ovoj knjizi „The Asylum“, za očuvanje trgovanja neophodno je
osigurati nepovredivost ugovora. Tadašnji burzovni predsjednik Richard Leone dovodi J.E.
Treat-a, savjetnika američkog predsjednika za energiju, kako bi pokušao povratiti kredibilitet
Nymex-a i pomoći pri zadiranju u novu granu trgovanja, naftom. Nakon Leone-ovog napuštanja
Nymex-a, 1981. godine, J.E. Treat preuzima funkciju predsjednika. Bio je poznat po tome što je
krenuo zagovarati pokretanje trgovanja WTI (West Texas Intermidiate) sirovom naftom
uvjeravajući komisiju Nymex-a te njenog čelnika Michael Marksa, u čemu je i uspio. WTI je
odabran kao produkt budućeg trgovanja, a kao mjesto isporuke lokacija Cushing u Oklahomi.
Robert Woodhead, koji je kasnije postao čelnikom IPE (International Petroleum Exchange),
zalagao se za uvođenje trgovanja Brent sirovom naftom te ga je Treat podržao. Nakon nekoliko
savjetovanja Woodheada od strane Treat-a, IPE uvodi Brent sirovu naftu kao novi objekt
trgovanja. Nakon WTI i Brent sirove nafte Treat je sa svojim timom istraživao različite naftne
proizvode, u čijoj bi trgovini valjalo posredovati. Benzin je bio prvi na listi razmatranja međutim
problem je bio mjesto isporuke tako da je Treat ostao pri trgovanju sirovom naftom a za
prerađene naftne proizvode je odabrao spot ugovore. Kasnije, također pod Treat-ovim vodstvom,
započeto je razmatranje uvođenja prirodnog plina i električne energije na tržište. Kvaliteta
prirodnog plina nije bila uvjet za tržište, već odabir mjesta isporuke.
Nakon što je na tržište uveo sirovu naftu, Treat je započeo sa kampanjom dovođenja
velikih britanskih i američkih naftnih kompanija na tržište te velikih proizvođača sa srednjeg
istoka. Trebalo je najmanje godinu dana da bi na tržište ušao prvi američki naftni gigant. Početni
otpor koji su pružali proizvođači u sastavu OPEC-a činilo se nemogućim probiti, sve do
popuštanja Venezuele. U to vrijeme kružile su glasine kako će arapski proizvođači trgovati
zlatom u zamjenu za naftu. Kako su oni tada bili najveći kupci zlata, a cijene nafte su sve više
rasle, to bi im omogućilo kupnju većih količina zlata, koje bi oni opet prodavali u slučaju pada
cijena nafte (en.wikipedia.org/wiki/New_York_Mercantile_Exchange)
Danas Nymexu prijetnje predstavljaju velike naftne ili državne skupine poput OPEC-a,
koje su tradicionalno udružene kako bi sudjelovale u kontroliranju cijena nafte. Nymex
osigurava otvoreno tržište i transparentne cijene za loživo ulje, sirovu naftu, prirodni plin te
benzin.
Kako se preko 80 % svjetske trgovine naftom odvija preko Nymex burze, nastavak
seminara biti će uglavnom fokusiran na produkte kojima se trguje na tom tržištu.

3.1. Klasifikacija nafte

Kada govorimo o cijeni nafte, obično se referenciramo na Brent naftu koja kotira u
Londonu, ili West Texas Intermediate (WTI) kojom se trguje u New Yorku. Brent i WTI dvije su
glavne klasifikacije odnosno benchmarka sirove nafte. Dva su osnovna kriterija za klasifikaciju
nafte. Prvi je gustoća odnosno viskozitet (light/heavy). Lakše nafte sadrže veći postotak lakših
frakcija, odnosno benzina i avionskog goriva. Drugi kriterij je količina sumpora (sweet/sour).
Ukoliko nafta sadrži veći postotak sumpora proces rafiniranja osjetno se poskupljuje. Brent i
WTI visoko su kvalitetne nafte, odnosno lagane nafte sa malom količinom sumpora (sweet light
crude). WTI ima nešto manje sumpora od Brenta (0,24% naspram 0,37%), te se smatra
kvalitetnijim (NFD AUREUS invest, Novi uzlet „crnog zlata“). Razlika u kvaliteti nije velika,
stoga je razlika u cijeni između Brenta i WTI-a kroz povijest bila vrlo mala. Od ostalih dobro
poznatih i raširenih markera nafte treba izdvojiti OPEC Basket (Slika 3.1.) čija je cijena
formirana na temelju cijena sljedećih nafti: Arab light, Saharan Blend, Minas, Bonny light, Tia
Juana light, Dubai Fateh, Isthmus, Girassol, Oriente, Iran Heavy, Basra Light, Kuwait Export, Es
Sider, Qatar Marine, Murban, Merey.

Slika 3.1.1. Kretanje cijene OPEC Basket sirove nafte (www.opec.org, 21.12.2014.)

U posljednjih 20 godina cijena Brent nafte bila je u prosjeku 1,16 USD manja od WTI
nafte, što je u skladu sa nešto većom kvalitetom WTI benchmarka. Brent/WTI spread veliku se
većinu vremena kretao u rasponu od -3 do 1 USD, uz vrlo rijetka i kratkotrajna probijanja tog
raspona.

Slika 3.1.2. Razlike u cijeni WTI i Brent nafte od 1990. godine do danas (www.eia.gov,
22.12.2014.)

Početkom 2009. godine spread je u nekoliko navrata dotaknuo razinu od 10 dolara, no to

je trajalo vrlo kratko, odnosno Brent i WTI cijene su se ubrzo izjednačile. Cijena Brent nafte
podložna je globalnim utjecajima, odnosno potražnji širom svijeta, dok WTI nafta ima izraženiji
lokalni karakter. U ovom trenutku potražnja za naftom u Sjedinjenim Američkim Državama
osjetno kaska za vrlo snažnom potražnjom u azijskim zemljama u razvoju čiji je uvoz vezan uz
Brent benchmark. Dok su zalihe Brent nafte relativno niske, zalihe WTI nafte u Cushingu,
Oklahoma drže se na rekordnim.

Slika 3.1.3. Zalihe WTI nafte u razdoblju od 2005. do 2011. Godine (Grubišić N.; Novi uzlet
„crnog zlata“)

Povećanju Brent/WTI spreada pridonio je i prekid rada Trans-aljaškog naftovoda zbog čega su
rafinerije na zapadnoj obali SAD-a morale koristiti Brent naftu. Uz to treba dodati i premještanje
ulagačkog novca. Zbog povećane likvidnosti Brent nafte, mnogi robni indeksi u svijetu povećali
su težinu Brenta na uštrb WTI nafte. Primjerice, S&P GSCI je povećao broj Brent ugovora u
indeksu za 6,3%, a smanjio WTI za 3%. Iz tog razloga su brojni ETF-ovi, kao i razni otvoreni
fondovi koji prate S&P GSCI benchmark morali usklađivati portfelje, odnosno prodavati WTI, te
kupovati Brent naftu. Na kraju, tu su i prosvjedi u arapskim zemljama, odnosno libijska kriza,
koji u svakom slučaju imaju veći utjecaj na Brent benchmark nego na WTI (NFD AUREUS
invest, Novi uzlet „crnog zlata“).
 Slika 3.1.4. Kretanje cijena WTI nafte u posljednjih šest mjeseci (www.nasdaq.com,
23.12.2014.)

3.2 . Cijene naftnih derivata

Cijena nafte i naftnih derivata utvrđuje se sukladno tržišnim uvjetima. Kao što je
navedeno u prethodnom tekstu, cijene na globalnim tržištima nemoguće je točno odrediti ali se
mogu odrediti granice u kojima će se cijene nafte i naftnih derivata kretati. Što se tiče naftnih
derivata u pojedinoj državi, cijena je kontrolirana od strane državno-regulatornih tijela. Po
pitanju Hrvatske, ministar pravilnikom propisuje način utvrđivanja objave i primjene najviše
cijene pojedinih naftnih derivata. Izračun najviše cijene naftnih derivata temelji se na mjerljivima
tržišnim elementima te kod nas obuhvaća cijenu naftnih derivata na tržištu Mediterana, devizni
tečaj, premiju, energetskog subjekta, sredstva za financiranje rada Agencije za obvezne zalihe i
obveznih zaliha nafte i naftnih derivata u svoti što je godišnje utvrđuje Vlada na prijedlog
Agencije za obvezne zalihe te naknade i poreze.
Zanimljivo je da, u usporedbi s drugim europskim zemljama, cijena naftnih derivata u
Hrvatskoj nije analitički podijeljena na: osnovnu cijenu nafte, maržu nastalu zbog prerade,
prometa i distribucije krajnjim potrošačima te PDV i trošarine.
Visinu maloprodajne cijene goriva određuje prodajna cijena jedne litre sirove nafte,
marža, trošarine i PDV. Marža je zapravo trošak nastao radi rafiniranja nafte, transporta,
osiguranja, stvaranja zaliha, distribucije i prodaje goriva krajnjim korisnicima. Trošarine i PDV
su porezi što ih određuju države i lokalne zajednice. Mogu obuhvatiti i poreze u vezi sa zaštitom
okoliša. Maloprodajne cijene različite su za bezolovni benzin i za dizel. U lipnju prosječna cijena
litre benzina na području EU-a bila je 1,5, a dizela 1,41 eura. Pravilnik po kojem se računaju
cijene naftnih derivata u Hrvatskoj propisuje da se uobzir uzima cijene derivata na
Mediteranskom tržištu, a ne barela, kao ni tečaj dolara. Pravilnik određuje cijene naftnih derivata
ovisno o kretanju cijena na Mediteranu, a ne o kretanju cijene barela nafte. Iako se cijena barela
nafte na svjetskom tržištu ne uzima kao parametar za utvrđivanje maloprodajnih cijena na
hrvatskom tržištu, kretanje cijena nafte neposredno utječe i na kretanje cijena derivata pa tako i
na one cijene na tržištu Mediterana. Postojeći način izračuna cijena goriva u Hrvatskoj
onemogućuje uvid u troškove marže. Što se tiče cijena dizela i benzina u ostalim djelovima
svijeta, one se bitno razlikuju od europskog prosjeka. Pa tako cijene benzina variraju od 0,01
eura, u Venezueli, do 1,57 eur u Hong Kongu. Slično je i sa cijenama dizela gdje je raspon za
iste države od 0,01 eura do 1,18 eura.

Slika 3.2.1. Kretanje i spread cijena dizela i benzina u posljednjih 15 godina (Nymex)
(www.eia.gov; 23.12.2014.)
Što sve utječe na te cijene navedeno je u prethodnom tekstu. Svaka država ima svoja pravila po
kojima formira cijenu, dok je dio postupka zajednički svim državama.
Glavna stavka prilikom formiranja cijene naftnih derivata je cijena barela, a negdje, litre
sirove nafte (Hrvatska/ Mediteransko tržište). Ako se radi o državama koje uvoz nafte ostvaruju
trgovanjem preko Nymex burze, tada je važno znati kako se kreću cijene. Na slici 3.2.2.
prikazano je kretanje cijene WTI i Brent sirove nafte u posljednjem kvartalu.

Slika 3.2.2. Cijene WTI i Brent sirove nafte na dan 10.01.2015. godine (www.oil-price.net,
10.01.2015.)

Od prerađenih naftnih proizvoda na Nymex burzi trguje se benzinom i loživim uljem.

Postoje tri vrste benzina kojima se trguje:

• Reformulirani benzin (Čišće izgara od konvencionalnog, smanjena emisija otrovnih

polutanata u zrak te razina stvaranja smoga)
• Konvencionalni benzin
• RBOB benzin (pojedine komponente benzina se miješaju sa kisikom)
Do 2006. godine ovim proizvodima se trgovalo spot i futures ugovorima. Danas ne postoje
futures ugovori za reformulirani benzin i konvencionalni benzin dok se ostalim proizvodima
trguje preko oba tipa ugovora.

Proizvod Spot cijena ($/gal) Futures cijena ($/gal)

RBOB benzin 1.294 1.354
Reformulirani benzin / /
 Konvencionalni benzin 1.434 /
Loživo ulje 1.698 1.726

Slika 3.2.3. Cijene naftnih derivata na Nymex burzi (spot i futures)

Kretanje njihovih cijena u posljednjih šest mjeseci može se vidjeti na grafu 3.2.2.

Slika 3.2.4. Kretanje cijena benzina i loživog ulja u posljednjih šest mjeseci (www.eia.gov;
23.12.2014.)

Od ostali naftnih derivata kojima se trguje na Nymex burzi je i dizel sa vrlo niskom razinom
sumpora, propan i kerozin. Kupoprodaja dizela dogovara se spot ili futures ugovorima, a trenutna
cijena iznosi 1.77 $/gal za spot dok je za kupnju preko futures ugovora cijena 3.2248 $/gal. Što
se tiče propana i kerozina, nabavljaju se samo preko spot ugovora (Propan do 2009. godine i
futures) a cijena im iznosi 0.42 $/gal (propan) i 1.508 $/gal (kerozin).

4. Trenutno stanje na svjetskim tržištima

Cijena nafte već mjesecima pada a trend se nastavlja. Razloga za ovakvo kretanje cijene
kao i uvijek ima mnogo no nabrojat ćemo samo najvažnije:
1. Jačanje američkog dolara- Cijena nafte i ostalih energenata ali i gotovo svih drugih roba se
gotovo uvijek kreću suprotno od vrijednosti američke valute. Kada dolar slabi, cijene rastu, a
kada jača cijene padaju. Budući da je u zadnjih nekoliko mjeseci dolar ojačao približno 10% u
odnosu na većinu ostalih najtrgovanijih valuta na svijetu, te se očekuje nastavak jačanja, došlo je
i do značajnijih promjena u cijenama poljoprivrednih proizvoda, industrijskih i plemenitih metala
te energenata.

2. Povećanje proizvodnje nafte u SAD-u- Već desetak godina se cijena nafte kreće na
povijesno gledajući visokoj razini (blizu ili iznad 100$ po barelu) što je potaknulo financiranje
istraživanja novih nalazišta i razvijanje novih tehnologija vađenja nafte. Jedna od novih metoda
vađanja nafte pod nazivom fracking (hidraulično lomljenje) pokazala se iznimno uspješnom te je
zadnjih godina zaslužna za veliko povećanje proizvodnje nafte u SAD-u. Fracking je postupak
vađenja ugljikovodika uz injektiranje specijalne tekućine pod visokim tlakom u duboke pukotine
s naftom ili plinom. To nije nov postupak, počeo se primjenjivati još krajem 50-ih, ali je svoju
eksploziju doživio u posljednjih desetak godina. Frackingu je posebno pogodovao rast cijena
nafte, jer se radi o puno skupljem postupku nego što je to klasično crpljenje ugljikovodika, te
nekonvencionalna monetarna politika koja je osiguravala ekstremno jeftin novac za veliki val
zaduživanja fracking kompanija. No uz trend pada cijena sirovina, pa tako i nafte, taj trend
jeftinog zaduživanja počeo se polako pretvarati u kataklizmu zaista ozbiljnih razmjera.
Pesimistični analitičari još su u listopadu primijetili da dionice fracking kompanija padaju pet
mjeseci zaredom. Neke od dionica fracking kompanija u Sjedinjenim Državama postale su toliko
notorne da su analitičari skovali pojam fricking frackinga, koji čak pomalo zvuči nepristojno.
Neki stručnjaci smatraju da bi u roku nekoliko desetljeća na temelju fracking SAD (koje su
trenutno najveći uvoznik) mogle u potpunosti zadovoljiti vlastite potrebe za naftom.

3. Povećanje proizvodnje u svijetu- Proizvodnja u Rusiji je na najvišoj razini od raspada

Sovjetskog saveza, a u Iraku još od 1980-te. Članice organizacije zemalja izvoznica nafte OPEC
još ne smanjuju kvote, a potražnja je pala. 'Nedvojbene štete imaju veliki izvoznici energije koji
zavise isključivo o tome. U prvom redu Rusija. Nadalje štetu imaju oni izvoznici energije koji
svoje profite ulažu u nužni razvoj i opstanak gospodarstva poput Venezeuele i Irana.
S druge strane veliki potrošači poput Europske unije, Kine ali i SAD-a su zadovoljni“ (Dekanić,
dnevnik.hr 07.01.2015). 'Vjerujemo da je pad cijena nafte, općenito, dobar za ekonomiju.
Sigurno je dobar za obitelji srednje klase koje su osjetile krizu', rekao je Josh Earnest,
glasnogovornik Bijele kuće.. 'Ukoliko se te niske cijene zadrže ili ukoliko još padnu niže, svi
programi razvoja obnovljivih energije padaju u vodu ili barem dolaze pod veliki, veliki upitnik',
rekao je Dekanić.

4. Slabija potražnja u Europi i Kini- Gospodarski rast u Kini, zemlji koja je imala najveći rast
potražnje i potrošnje nafte zadnjih desetak godina, je slabiji od očekivanog, pa i potražnja za
naftom i ostalim energentima raste slabije od očekivanja. U Europi je u većini gospodarstva rast
BDP-a iznimno nizak, toliko nizak da Europska centralna banka po prvi puta u povijesti
referentne kamatne stope drži ispod nule, što ukazuje na iznimno nisku gospodarsku aktivnost i
slabu potražnju na naftom. Osim toga, radi slabljenja eura cijena goriva u Europi neće značajno
pasti, pa Europljani neće značajno povećati potrošnju.

5. Pokušaj slabljenja Rusije- Neki stručnjaci smatraju da SAD i Europa rušenjem cijene nafte
uz pomoć povećanja proizvodnje u SAD-u i saveznicima Zapada kao što je Saudijska Arabija
žele nanijeti štetu Rusiji, kojoj se cijelo gospodarstvo temelji na nafti i plinu. Uz veliki pad cijene
nafte pasti će i prihodi države te će Putin teže održavati socijalni mir u zemlji. Zapad se nada da
će ga na taj način oslabiti i prisiliti na napuštanje tvrdog stajališta po pitanju Ukrajine. „Zato se
čuju glasovi onih koji tvrde da je u pozadini velikog pada cijena nafte borba za zadržavanje
tržišnog udjela kao i jačanje pritiska zapada na Rusiju koja je među najvećim gubitnicima
pojeftinjenja“ (Dekanić, Dnevnik.hr 07.01.2015.) U slijedećih nekoliko
godina cijena nafte vjerojatno će rasti, no svi navedeni razlozi pada cijene nafte se mogu
nastaviti barem još nekoliko mjeseci tako da ni sadašnji pad ne treba iznenaditi.

5. Zaključak
Možemo zaključiti da je svjetsko tržište nafte nepredvidljivo tržište koje i najvrsniji
svjetski analitičari vrlo teško mogu prognozirati. Gledajući dugoročno, gospodarski rast u
zemljama s rastućim tržištem poticat će rast globalne potražnje za naftom i rast cijena. U
suprotnom smjeru će djelovati mjere učinkovitog trošenja energije, veće trošenje obnovljivih
izvora, prirodnog plina i dr, razvoj manje energetski intenzivnih industrija i gospodarskih grana,
aktiviranje zaliha, stvaranje miroljubivih političkih i ekonomskih savezništava i dr. Međutim,
burze nafte će i dalje potresati ratovi, političke napetosti i sukobi, štrajkovi, terorističke opasnosti
i napadi, klimatske nepogode i dr. (Benac, Slosar, Žuvić).
Što se tiče cijene nafte, ona je bila i ostat će pratilac zbivanja u svjetskom gospodarstvu.
Štoviše kao jedan od najboljih indikatora zdravlja svjetske ekonomije, napose američke kao
vodeće i po veličini i po razvijenosti. Na neodređeno vrijeme cijena nafte će oscilirati između 25
i 70 $. Dugoročno cijena nafte će biti usmjerena iznad 100 $/bbl. Može se očekivati da
će ponuda nafte na tržištu do 2020.godine zadovoljiti potražnju. Kako se ne očekuje skoro
iscrpljivanje plićih i jeftinih izvora nafte, neće doći ni do povećanja troškova proizvodnje. Stoga
se ne očekuje niti rast minimalne razine cijena nafte do 2020.godine (Grubišić N.)

Literatura
• Benac K., Slosar T., Žuvić M.; Svjetsko tržište nafte
• Dekanić I.; Energetska tržišta na početku druge dekade XXI. Stoljeća
• Grubišić N.; Dugoročni izgled cijena nafte i plina
• NFD AUREUS invest; Novi uzlet „crnog zlata“
• Vujinović S., Vurdelja J.; Tržište nafte u 2007.godini

Web izvori:
• www.admiralmarkets.com.hr/analize/
• www.dnevnik.hr/vijesti/svijet/zasto-je-nafta-toliko-jeftina-i-kako-ce-njezina-
cijena-utjecati-na-svjetsko-pa-i-hrvatsko-gospodarstvo---367580.html
• limun.hr/main.aspx?id=1022315&Page=1
• www.seebiz.eu/cijene-nafte-stabilne-iznad-50-dolara/ar-102645/
(02.01.2015.)