Osnovnemodifikacijepona§anja

.1 Uvod Koliko su ta znanja jog uvijek nedovoljno zas-

tupljena kod roditelja i raznih profesionalaca koji
druge ne6emu pou6avaju, mozemo se na svakom
koraku uvjeriti. Npr. ve6ina sportskih trenera na-
Devedesetogodi5njak nabavi perfku, napravi
lastichu operaciju lica i upormo vjezba godinu dana gla§ava (pozitivno ih potkrepljuje) paznjom lose
u funess centru. Tu upozna mladr zgodnu udovicu i pokrete svojih u6enika kad se jave, umjesto da
ozove je na veceru izvan grada. Na putu od sport- pomno prate i pohvaljuju pojavu dobrih (ciljnih)
'kog automobila do ulaska u skupi restoran udari pokreta i onda njih pozitivno potkrijepe!
a groin. Dode pred vrata raja i "izvan sebe" pita Tehnike modifikacije pona5anja po6ivaju na
oga: "Za5to ja?.r' Nato 6e Bog iznenadeno.. "Ah, to znanstvenim na6elima, empirijski su utemeljene i
st ti. .Oprosti, nisam te prepoznao`r' protuteza su psihoanalizi i slichim psihoterapija-
ma. Bihevior terapeut se pona5a poput znanstve-
Prvo pitanje koje si moramo postaviti, prije
nika: prvo mora dobro opisati i objasniti odrede-
nego 5to se odlu6imo za bilo koji oblik mijenjanja
no pona§anje, zatim ga predvidjeti i modificirati.
pona§anja, mora biti: "Je li to opravdano?" Ako Na kraju se mora obaviti pra6enje, odnosno evalu-
potvrdno odgovorimo na to pitanje, odmah se aciju postupaka. Dakle, kao da se radi o znan-
moramo zapitati: "Dokle smijemo i6i s promje-
stvenom eksperimentu u kojem je pona5anjc zavi-
nom?", da netko ne bi pro§ao kao nag Zivahni
sna varijabla, a sve ono 5to uzrokuje pona§anje
djed.
Rezultati istrazivanja u podru6ju modifikacije
pona§anja nisu zanimljivi samo psiholozima i psi-
hijatrima, ve6 i nizu drugih profesija, od onih koje
se bave odgojem djece, preodgajanjem delinkve-
nata, reklamiranjem, pa sve do politicara - sjetimo
se knjiga poput "1984.", "Paklena naran6a", ili
"Reklamokracija".

Za stru6njake (§iroko shva6`enih) bihevioristi-

6kih i socijalnih znanosti (psihologe, psihijatre,
Pedagoge, penologe, defektologe, socijalne rad-
nike i sl.) u centru paznje je pona§anje. A budu6i
da je pona5anje rezultanta biolo§kog naslijeda i
Procesa u6enja (iskustva), ono se moze mijenjati.
Stoga je danas nezamislivo baviti se bilo kojom od
navedenih struka, odnosno biti uspje§an roditelj,
bez dobrog poznavanja osnovnih na6ela modifi-
kacije pona§anja.
=1,i

koje sc Zeli mijcnjati su nezzivisnc vtirijable. Da-
klL`, osoba k()jii provodi odrL`di`ni program modifi-
kticijc pona`€anja prvo jc klinic`ar koji mora izvrsiti
tzv. funkcionalnu ana]izu pona5anja koji` treba
mijcnjiiti: L<to ga svi` uvjctiijc. kada sc javlja, kako
sc rLizvilo. `¢to ga potkrepljujL``
kori.sti shcma A-B-C. Pri tome jc "8" pona`€anje
kojc tri`ba mijL`njz`ti (tzv. cil`jno pona`5anjc), "A" je
ono `¢to mu ni`posrcclno prcthodi, u "C" su nepos-
rcdnc posljcdicc porn.¢z`iija.
U clrugoj fazi moclifikzicije pona.€anja bihcvior
tcr€1pcut jc ekspcrimcntalni psiholog ko.ji provodi`
po unaprijed odrcdcnom planu. .¢to je moguc`c
.3c kontroliran ckspcriment i biljczi njcgovc fez
tzitc. Dakle, osim 5to jc potrcbno poznavati
Cku psihologiju trcba poznavati i cksperimenta|
psihctlogiju, a ocl opec psinologijc naj.vtiznije jc I
itcl. Naj6c`€C`c sc zmvanje tcorija iiconja. Nilime. model polazi
pretpostfivkc cla jc pomsanjc u vclikoj mjeri fui
cija zbivanja u (`iiroko shva¢cnoj) okolini. Ci|j
nauc`iti klijcnta novim, pozeljnim i adaptiran
ob]icima ponasanja, odnosno odu6itj ga od od
dL`nih ncpozeljnih oblika porn.ianja. Time SeZe
omogii6iti klijcntu bolja prilagodba okolini i

I)a I.e bi bilo I,abiine...

PI.ijc oi)isii lcliliik{i -i.il Ill()ilifikllcijLI |}onil`i{illjll .I llllv{)denjil nekih I)rimjel.ll lls|)je`5Iie I)rln.jelie (ih lclmik[i
li.ehii Licinili ()tll.e{leii(I I)()jm{)\,'Iiii r(izgi.(iliiccnja. Kao I)n/`o. =n[lnsl\'cnici i I)I.aklicllri (u ll±em smi.slLl rijcti` je|. `sLi i

I)riiklical.i k()ji `se biive mt){lifikclcijom I)(Nia:iilnja p(J definiciji "=ntm.sl\;cnici I.I in(llom") k()ji sc b{lvc ln()ilifik{ici-
jtun I)on{Ii{inj(I, iigliMi()in lie kol.i.s[e i=I.(i= "|}`sih()lerapijll" k(lLl(I go\Jorc () I)()slll|)cima modifik.acijc I)oila`5anjii.
E\!cnlu(ilno gov()rc o "hihevic)r lcrci|)ij[' kticla `se I-adi o I)romjenclma I)01la3anj(I koje im(ljll ncke os()hine boles|i
(Il|J1.. f ()hijc, I)sih()"ii{Il.ska ()boljcnj[i i sl.). U=.1.ok{i za 1o je> \`iise:

till =ii I.(i=likii oil \ie(ilie I).siholcr(i|)ij(i` lelmike motlifik(icije' I)(]niiYs{ilij{i imiijil j{i`siiii zn(in.N{\;cliLi I)ocllogLi, Ills.
n(I\'(illc .sii liii ek.+I)c'I.imenliilllim lcol.ijiimil Lltenj{l, i mw sll \Jllrij{lhlc (l|)e'I.llciollalllo llefillir(lne (lltlklc` mjel.if ive
`,.,,''.

h/ mijelij{i `sc. I)(>niiYsiiliie -ii ()ii(j sc in()=c ()pii~±{ili, a .ilo .st (I()g(I(I(I \s '.psih()in" nijc i( `srccli.5lLi I)(i±njcJ:

c/ Li= I)()jiuii "lel.(i|7ij{I" (I.s()cirii `se' I)oslu|)(lk lijcce'njil. }1() ko(I lli=il I)()s[ll|)ilk{l mo(llfikiicije' I)()na`i{i}ij(i nijc

cilj. K I()mc` \i.c(in{l Tc I).siliolc'r{I|)ij(I ()slli\`(I n{t r{i=g()\'oni` lc je ii{i rijc'C "il.sih()lcl.(i|)ijll" (().st)I}il(I Ill liiike). |N"

(I.socijiic.ij(I I)`sih(){ln{lli=[i i C()\'jc'k Ilo kllllcll.

U= (]\`ti I)tijln(j\Iii{i I.(i-zgriiiiii:elij{i ii.sk() se ve-=ujc i ra.s|)rii\i`ii a c'kleklici=mLi I.( =Ii{ili(I.+li. N{iime` I,I lick.im kru-

`g()vimii sc h[hc'vior lcriii}cLilim{I I)rigo\'(ir(I =hog ekleklicl=ma` {ili slu'{ilcmog o\iiiko: i= \;i`ie leol.ija` eksi)ei.imeii{it{i i
|N.ilklicliih I)o.slii|)(ikii I)()kLi|)i `se Ilo ne§lo i on(la se `sve =ajeclno I)rilnjenjiije hc'= .sii:3linskog i lemeljilog
I)t)=iiti\.(mj(I le()I-ij{i k()jc sii Li t)`snovi lib eksperilnen{ilci i I)o\s[Li|)ilk(I. T{lk`/.() "I)oil(I.5{injc I)() kiihai.ici" .I igLm`i() il{i
nijc' I)a-=eljiio i in()~£e li(i|irii\'ili \Jisc `-slcle iiego k()I.i.sli, kak() iisiht)logiji lakt) i klijenlimti. Ostjhilo je t>i}{i`sliii
Lil)()II.cl)ii "kiih(iric[i" ocl ne'|)`sihologti` ill `samih I)sihologtl k()ji liisu 11 `sl(injii ol)ci\;ill d()lmi fiinkcionaliiLi aliillizu

I)onci`5(mj{i, =hog imi)likiicija i miLs|}i.o(liikal(I raziiih I)t->`+liipak{i mt)ilifik{icijc I)oliii.icinjii -o.stjbilt) ii\iei=i\>Iiih I)t]`s[Li-
|)akii (ii(i|)omenii.-kti`sliijc> (c t)ill t] I()mcJ vi.ie rijeti).

BiiclLiii (l{i u psihol(jgiji il{imi`s neinii oplcpl.ih\,I(ilene lc(>I.ijc ljiid.skt}g |}oli(I.Ys{[nj(I \JeJt I)iir[ileJIIio eg=i.slii.tl I.ek-
()liko leol.ij{l` llk() `ie I.il I.je`5e'nje llek()g I)rakli6nog pl.oblema (in()ilif ik{lcije olll.c'llenog I)()Ii(I.iiliijii ) k()ri`sle' [e()rij.she

I)relr)os[(i\i`ke` ek.s|)el.imenliilni I)o`slLipci i p(>cltici iz viise te()rij{i` ali u-. dobro i}oznavan`je .svih tih teorija. i (iko Te
(lohl-o I)()=Iiiijii lc'Iric'Ijnil miteJla =nllli.sl\,`eiic' mel()il()logije` ()mlil je lak{l\; I)ri.s[LI|) mt)i[i/ik[lciji 1)()ii{i.Iillli(I ek-
lc'klii:(ili` ali eklektiean u pot.itivnoin smislu I()g |}ojm(I. Tcikii\. eklcklici=alit lre!ia p(j(lI~=(ili` ii lie qa (i`sLiili\;all .s dog-
m(llsl¢e I)()=icije Ci:s[un`sl\;(I bil() koje' oil ve'likih leol.ijcl 11 I)sih(}l()giji.

N(Ill(lljc'` i=rll= "moclifikllcij{l I)olla`5anj{l" prvens[veno `sc \Jc~fe Li= Skinncr(I i o|)el.alilli() Li\ijel()\Janie' i Eciiti je u
llmel.iEkoj lile'r(ilLIIi` il()k. .se i=I.{i= "11ilie\iior (c'r(ii)ijci" \;ilse k()n`s[i ii Eilr()I)i` il ()sni\,'a ``e I)n;en.sl\]elio li{I r(I(lo\;ilna
Piivlt>\){i. Ey`seiick{I i Wtjliicti.
Cetak {idaptiranog i prosocijalnog pona`€anja ako
nije postojalo.
Pri modifikaciji ponaL€anja uglavnom sc kor-
istc tri na6ina ucenja: klasi6no i opcrantno uvjeto-
vanjc, tc u6enje po modclu ("modeling"). Budu6i
da se riizni na6ini u6onja ispreple6u, `sasvim jc
jasno da sc u modifikaciji pona§anja koristc kom-
binacijc tih na€im u6enja prcma vrsti ponaL5dnja
koje trebd modificirati.

7. 2. Pojmovi zna€ajni za modifikaciju

Pacijenti me ne razumiju ...
pona§anja

Prcmda su mnogi klju6ni pojmovi za modifi-
kaciju pom5anja vc6 izneseni u poglavljima o u6c-
nju, ovdjc 6c biti opisanj jo5 ncki pojniovi i postu-
pci uZc vczani uz 5iroku problematiku modifika-
cijc pona5anja.
Ugovnranje uvjeta je tehnika modifikacije po-
nzi5anja u kojoj osobi kojoj vjerujcmo (tcrapeut,
prijatelj, rodak) damo listu zadataka koju Zelimo
ispuniti, kdo i listu potkrepljcnja koja demo si do-
pustiti nakon provodcnja ugovorcnog pona5anja.
Npr. roditclji i dijetc ugovaraju uvjctc gledanja
televizije - kad clijete mpiL5c zada6u, moze gledati
TV. Ill. prijc zabavc damo kljuc automobila osobi
koja nc pijc i ugovorimo da nam ih vrziti samo u
slucziju ako mozcmo 30 sekundi stajati na jednoj
nozi rz`§irenih ruku i z£`tvorenih ociju.
Za osobe koje se patolo§k]. boje nekih situ-
acija bijcg iz njih donosi veliko olak§anje, tj. pozi-

Sto I.ode ti eklektieari?

O|)e{ se lI.ebci \.`i.a{i[i n{1 pilallje ekleklicizln(I i I)riigmali(no`sli - s\,.(ik{iko (la jc ncij\i`ii=nije tla }iehil I)rogl.am
lnoclifik(lcije |}ona5{lnja tls|)ijev(I, cl(I "radi", all n{lr(l\Jno d{l je clobr() zli{I[i, a iiekcii[ jc i ii\Ije'l dcl bl I)rogr€im Lioi)le'
Lls|)ijev(io, o k()joj se vrsli LIEenj(I r(idi.

Psihoter{1|)e'Llli clrLlgih Ll`smjerenja ocl strut:njak{i za modiftkcicijLi I)onci.5{inja Ceslo zlur{1do govore dii mijen-
j{lnje jedrrog nepriliigoilenog I)ona`§anja I.e>=Iillira njeg(>\Jom ziilnjentwn nekim ilnigiln neJ|}I.ilagodenim pona.Vsanjem
(I)o principLi z(imjclle .sim|)[oma Li I)sihoanalizi). Islra-=i\'anj(I [o liisi.I polvrdil(I (npl-. Criiigheacl, K{izdin i Mll-
Ironey, 1981). K [olne, .slnicnjaci za lnodifikacijLi I)ona`5anja ne polci=e o(I pr.et|)o`sla\ike da je neko iieprilagocleno
I)onii§sanje posljeclica psihickih impulsa koji "lra±e'" IiaEin da se izr(ize. S(i`svim `sLi|)rolllo z{lmjeni `silnp[omcl` neri-
jelko izmjenii nckog liepl.ilagodenog ponasanja rezullira i p()-zitivi.im I)I.()mjenali.(I Li ukupnom pona5anju - i Ll bill
je sviika luilralui plimjena modifiihacije pona5sanja usmjci.eJna n{i lo da d()I)niiese I)I.il{igodeliijcm, srelnijeln i
sadrzajnijem ZivolLi pojedinca.

PI.imjerice, smanjenje lmlc{inja obi6no rezLillir(I miinjom `sl.amez±lji`,`o.§tti` po\Jjei.ljivijim i socijabilnijim

I)onil`5iinjem i `sl., dakle IIovim pon(l`§(llijima koja nisLi bila I(ih\J(ilena lrellniln()Ill. Na;cl\,'no {1(I `se n{lkon mo{lifi-
kacije jeclnog nei)ril{lgodeliog pona5tlnja lno~±e ja\,`ili neko novo neprilagocleno ponii.}{inje (u I)odrLicjLi krimiirolo-
gije i I)enologije lo je Zest slucaj)` osobilo ako liije I)(»uidena neikii n()v(I, po~±eljna (ik[ivnosl. Me(lLl[iln. Iak\;i
sluEujevi .SLI Ll prvom redu I)osljedica slabog i}lal.iranja konkrelli()g lre[Jnclna, a ne slllbos[i telmike' modiflk(lcije
pon{i`5clnja same po `sebi.
220

tivno potkrepljenje. Prema osnovnoj pretpostavci ditelj prinosi Zlicu s hranom dje6jim ustima, a n
terapije preplavljivanjem ("flooding", odnosno koncu dijete jede samo.
implozivna terapija, kako navodi Stampfl /1967/), Generalizacija uvjetovanog odgovora je zna
ako osobu drzimo u situaciji koje se boji i ne 6ajna za mnoge postupke modifikacije pona§anj
dopu5tamo da se iz nje "spasi", onda moze otkriti To se ogleda u tome §to promjena jedpog odg
da joj se ni§ta nije dogodilo. Po na6elima ga§enja vora moze utjecati na druge odgovore - npr. a
uvjetovanih odgovora treba se ugasiti i strah od te potkrepljujemo smje§kanje neke osobe moze
situacije. Medutim, osim §to je ovakva terapija pove6ati i frekvencija smijanja i govorenja
vrlo neugodna za klijenta, 6esto su i njeni rezultati osobe. Dakle, potkrepljivanje jednog odgovc
dosta slabi. Stoga je humanije i naj6e§6e uspje- moze pove6ati vjerojatnost javljanja sli6nih odgo
§nije koristiti neke druge postupke, premda uz ci- vora, tj. javlja se svojevrsna generalizacija uvjeto
jenu duzeg trajanja terapije. vanog odgovora.
Ulan6avaute (chaining) zna6i da se pona§anja Ayllon i Azrin (1968) uvode tehniku Operant
mogu podijeliti u sekvence odgovora koje zovemo nog uvjetovanja pod nazivom ekonomija Zetonim
lancima za koje je vazan redoslijed tih sekvenci: ("token economy"). Osniva se na tome da ucenlc
npr. kod vjezbanja u glazbi ili sportu. Craighead, za obavljene zadatke ili neometanje nastave, z
Kazdin i Mahoney (1981) daju ovakav primjer: tvorenici za dobro pona5anje, bolesnici na psihi
telefonski poziv na zabavu je prvi Clan duga6kog jatarskim klinikama za samostalno odrzavanj
lanca koji sa6injavaju spremanje, voznja, parki- osobne higijene i pospremanje kreveta i sl. dobi
ranje, ulazak u ku6u, druzenje uz jelo i pi6e (koji vaju Zetone koje kasnije mogu zamijeniti za pri
su u tom lancu primarni i sekundarni potkre- marne i sekundarne potkrepljiva6e (npr. posebn
pljiva6i). Interesantno je da je tek zadnji Clan lan- ukusnu hranu, ulaznice za priredbe, slobodan vi
ca (sjedanje za stol) potkrijepljen, ali se ipak lanac kend i sl.). Premda ekonomija Zetonima mos
pona§anja odvija svojim redoslijedom. Za§to je to dovesti do drasti6nog porasta Zeljenog pona5anja
tako obja§njava se time 5to dogadaj ill podrazaj kriti6ari upozoravaju da ona moze "potkopati
ko].i neposredno prethodi potkrepljenju postaje druge, jednostavnije dostupne potkrepljiva6e, po-
znak ili signal za potkrepljenje. Dogadaj koji sig- put socijalnog odobravanja ili zadovoljstva zbo
nalizira potkrepljenje za odredeni odgovor je uspjeha (npr. Greene i sur., 1976). Pacijenti, na-
"diskriminativni" podrazaj, all i diskriminativni
vikli na ekonomiju Zetonima, mogu imati pote-
podrazaj sam moze postati potkrepljiva6. Ulazak 5ko6e u prilagodbi na izvaninstitucionalni Zivot,
u ku6u je diskriminativni podrazaj za sjedenje za kQjem su potkrepljiva6i puno suptilniji i razli6itij
stol, a parkiranje je diskriminativni podrazaj za Stoga bi se za ekonomiju Zetonima trebalo odlu
ulazak u ku6u itd. Razlika izmedu oblikovanja i 6iti tek onda kad sve ostale, jednostavnije strate
ulan6avanja je u tome §to oblikovanje podrazumi- gije zakazu, i nakon §to su razmotrene sve preo
jeva razvijanje novog oblika ponasanja, a ulan6a- stale mogu6nosti. Kao kuriozitet se moze navesti
vanje sluzi razvoju sekvenci pona5anja koja ve6
podatak da je opazeno kako je u nekim situaci
postoje u repertoaru pona§anja. jama do§lo da ra2IVoja "crnog trzi§ta" Zetonima
Pobudiva€i ("prompts") su dogadaji koji po- Takva upotreba Zetona donekle ¢er se i na t
mazu da se zapo6ne odredeni odgovor. Kada po- na6in Zetonima ipak stje6u odredeni sekundar
budiva6 rezultira odgovorom moze ga se potkri- potkrepljiva6i) naru5ava njihovu osnovnu namje
jepiti i tada prompt postaje diskrimjnativni po- nu, a obja§njava` se time da uz svaki tretman ide
drazaj. Naj6e§6i promptovi su: "fizi6ko" vodenje odredeni otpor klijenata.
pona§anja, gestovno pokazivanje, instrukcije i Premda se tehnika sistematske desenzitizacij
modeliranje. Pobudiva6i kroz trening trebaju nes- vezuje uz Wolpeovo ime, Masserman (1943) j
tati, a pona§anje se treba zadrzati. Npr. kod uce- prije Wolpea (1952) pokazao da se eksperimen
nja djeteta kako koristiti pribor za jelo, prvo ro- talno uvjetovana neuroza moze postupno razuvje
 221

tovati (ill "dekondicionirati - "deconditioning"). kvenciju pozeljnog pona§anja). Cilj ovakvog "kom-
Masserman je radio s mackama koje su prvo biniranog" uvjetovanja bio je povezati neugodu uz
nau6ile da pritiskanjem poluge dobivaju hranu u homoseksualne scene, odnosno povezati ugodu uz
kavez. Kad su dobro nau6ile na6in dobivanja heteroskesualne scene.
hrane, pri svakom poku§aju da uzmu hranu iz po- Zanimljiv primjer kori§tenja averzivne terapije
sude u kavezu dobivale su elektrofok ill snazan navodi Goldiamond (1965). Osobama koje mu-
udar zraka`u nju5ku. Nakon toga, rna kako bile caju dao je da 30 minuta 6itaju tekst s ciljem
utvrdivan].a prosje6nog broja zamuckivanja. Zatim
gladne, nisu htjele jesti i pokazivale su sve simp-
tome eksperimentalne neuroze. Poku§avaju6i nav- je kroz sljede6ih 30 minuta svako mucanje bilo
esti macke da ponovo jedu u kavezu, Masserman popra6eno jakom i neugodnom bukom. Poslje-
je isprobao vise na6ina. Prisilno guranje do hrane dnjih 30 minuta 6itanja ponovo je pro5lo bez
nije imalo efekta, ali postupno hranjenje prvo iz averzivnog podrazivanja. Ne samo 5to je u drugoj
ruke uz mazenje, pa zatim sve blize kavezu, i na fazi eksperimenta utvrdeno znatno rjede mucanje,
kraju u samom kavezu dovelo je do prestanka ve6 se ta razina uspjeha zadrzala i u tre6oj fazi. To
simptoma neuroze. Dakle, kroz postupak desenzi- ukazuje na uspjesnost averzivne terapije i nakon
tizacije uspje5no je provedeno dekondicioniranje uklanjanja averzivnih podrazaja.
eksperimentalne neuroze.
Pod utjecajem Massermannova rada razvilo se
mi§ljenje da postupna desenzitizacija moze dobro 7. 3. Kognitivisti€ki utjecaji na tehnike za
posluziti u slu6ajevima kad je konflikt u osnovi modifikaciju pona§anja
neurotskog pona5anja. Medutim, Wolpe (1952) je
ukazao na generalnost ovakvog postupka desenzi-
tizacije, jer u svojim eksperimentima ma6kama Kao §to je to nedavnim statisti6kim pregle-
nije uvjetovao neurozu vezanjem neugodnog po- dom jasno pokazao Freeman (1989), broj kogni-
drazivanja prije hranjenja, dakle stvaranjem kon- tivno orijentiranih tehnika modifikacije pona§anja
flikta privla6enje-odbijanje, ve6 ih je doveo u je nakon 1970-ih godina u sve ve6em porastu u
"op6e" neurotsko stanje zadavanjem neizbjezivih
elektri6nih §okova. I dugo nakon §to su ma6ke
prestale dobivati elektro§okove u kavezu, njihovi
simptomi eksperimentalne neuroze se nisu gasili.
Tek postupnim uvodenjem mazenja, hranjenja iz
`lk"
ruke i sl., Wolpeu je uspjelo dekondicionirati ek-
sperimentalnu neurozu.
Kad primjenjujemo averzivnu terapiju, onda
uklanjanje nezeljenog pona5anja ne zna6i da 6e
se odmah razviti i pozeljno. Naprotiv, postoji opa-
Snost javljanja svojevrsne praznine i ra2vijanja
nekog drugog nepozeljnog ponasanja. Npr. pre-
stankom pijenja alkohola ill uzimanja droge osoba
moze ostati bez kruga najboljih prijatelja i uobi-
6ajenog na6ina Zivota. Ili, averzivno uvjetovanje
homoseksualaca ne zna6i da 6e oni odmah postati
"vatreni" heteroseksualci. Feldman i Mcculloch

(1965) su naizmjeni6no koristili averzivno podra-

Zivanje uz slike homoseksualnih scena, odnosno
ukidali su elektro§ok na pojavu heteroseksualnih
scena (negativno potkrepljenje koje pove6ava fre-
222

Eticka pitanja u vez.i s modif ikacijom pona5anja

N€jedan dio psiliologije nije pod tak,vom lupoln, kako znanstvenika, tak? i laif ea, ka? 5lo Su .met.o.4e :r?difi..-
kacije.`iona5anja,-odnosno kako lh se u tim raspravama Cesto naziva "Inetode_ za hontr_olLl p?na5arja". Oeito. `f ia
•str;h
je 6d "kontr6la"
vije6. mogu6nosti u zloupotrebe iehniha
tom konteksu za kontrolu
ilna prili6no pona5anja
"nezgodnu" gradana od
konotaciju. strane grLipe
O.s.obito lno6nika
na Zapadu, v!:dqkoji bi st\iorili
p.:1:a.noi6ar

" orwe[lovsk[" totalitarizam.

Prije rasprave o eti6kiln pitanjilna u vezi s lnodif ikacijom pona5anja, prvo se moralno.pL:i.ati F.ol:ko je ljud-
sko poha§a;je determinirano okolinom, pos[oji li "slobodna volja", salno-dete.rminizalr: i .:I. U .vefini rftsf:.rava o
bil.;vioralnc;In detenninizmu ukazLLje se ha [o da je pona.5anje kontrolirano silama iz okoline, tj. da poj€dinac na
predvidljiv naein kada
`honeya-(1981), odgovara na podra-Zaje
se govori iz okoline.
o kon[roli pona5anjaTreba naglasitiizraz
okolinoln, da po _sh!a6glof!t.Fr_al?h?ad?,
"okolina" Pzdlnf!n*.Ii,
Liklju6Lije i osje6?je, i ,i. Ma-
pre-

dodibe i sl. pojedinca, tj:govori se o [zv. "intermalnoj okolint" (napomena: u tim raspravfoma terlrin .pkolil}.a `ima
ne5to drugc;6ij-e znaEenj-e viego 3[o ga ilna u raspravi o ulozi naslijeda i okoline za razvoj lienosl i inleligencije).

Model pona5anja po kojem je ponaYsanje konlrolirano okolinom vrlo je pogodape _z_a operac.ion_aliza.cij: i
-honlrolira modeli,
postavljanj; pona5anje i pona5anje
a[i procesi utjecajakontrolira okolinu,
izmedu okoline i la interakcija
i I)ona5anja neprekidno traje
liisi.! j=J`i.oslftj?mi! (napoTena:
Na.iln?, u` vet.
osim 5to okolina.

•.klasi6roir;' vici,I na tu t6mu slari majmun kaze mladom: "Kad zaizelis bananu samo pritisni ovu plavu polugu i
onda [i onaj 6ovjek I,I bijeloln brzo donese banaiul!").
Taj I.eciprocni determinizain izlnedu pona5anja i okoline ima veliki uljecaj na pr?blema[ikLl .oso.a.nip `:lo-
boda, 6dgojomosti, slobode izbora i sl. Budu6i da je okolina funkcija pona5anja, pojedil_1a€ Inp-Ze ilTali a.k[i:1.u
ulogLi u ialno-determinaciji - tj. moze tako oiganizirali svoju okolinu da ona proizvodi. !1! _e`liin_ipira ocl:edeno.
• Nailne, -ginVra6a
povia5anje. uzimal.ja
li lo aktivne uloge u "uredenju"
idejLt "slobodne svoje
volje", pitaju okoline deterlniniran
se Craighead, je prethodniln
Kazdin i Malroney utje_cajima.
(.1981). okoline,
Pdg?vor je. -.?e!

koji mogu biti odredeni I)retlrodnim pona5al.jeln. Dakle, ta medLizavisnos[ I)ona5anja i okolil:e pobijft p.ret.-
pos[avkLl o EovjekLL kao pasivnoln "odgovara[elju" ("respoden[Li") na okolinske Litjecaje - i na5e pon(15anje je
vazna odrednica okoline.
Ideja kontrole pona3anja je istdknu[a pollticka telna: "Tko le kon[rolirati koga, pitan_je je sad!' Obi6rlo. s:
pri ton;e lnisli do|}d5;a
' delnokracije na p6jedinca ili grupu mo6nikakontroliraju
da izabrdni-pojedii.ci koji uz pomo6
oneznanstvenika uvjetuju
koji `su ih t)irali _Inase. O€ite
(odredivanjeln je da po.ref.a
zahona, zapadi:i ii.ip
sl..),

all istovre;nen: li "kontrolirani bira6t" kontroliraju pona5anje izabranih tilne 5to ih mogu opozvati ill il. ne iz-
abrati polrovo.I Dakle, ponovo se vidi recipro6Iu}st kon[role, kao 5[o je I:o i u odnosi,I roditelja i djece, nasiavhika i
LiEenika, Irenera i Zivotinja i sl.

U poznatoj raspravi izlnedu Rogersa i Skinnera (Rogers i Skinner, 1956), Rogers za`stupa st.av .da deh!l-
Inarizi;ajL16e i opasne lnetode inodifihacije pona5anja Lil)u6Liju nii njil.ovo izbjegavanje. Smatla da il. ne lrepq
I.aavijali-zbog p6tencijalne opasnosti od neeti6ke upolrebe. Na pri,govore o nee[ichosti hontrol: pona5anja.i .Pi-
hevior [erapije Skinner kaze da je svako pona5anje u bili kon[rolirano i zci5[o onda ne prouciti hako se .to .odrij.a .i
pobolj§ati-kontrolu u hamanijeln
-prob[eine prenapucenosti `smjera. svijeta,
i zagadeirosti Dakle, agresivnosti,
ne prepLi5ta[i slu6aju ono
ovi.snosti flo se
ili npr. ne moral 6j.ni
goja?a?stj, U_zlnelro
.se 4q`lizftaustvepici
dana§nj.e.
•iinaju privo i du7Znost da utjecu na zbivanja oko sebe, a ne da prepustaju sve `nekakvim "prirodniln" procesima

evolueije, selekcije, i sl.

Zaklju6ak je svih razumnll., neelnotivnih rasprava o eticnosii kontrole pona5anja, da i? ona "alnorq.I.na".:
kao 5to -je i n;r. Llpotreba atomske energije, kaJ ilo je lo uostaloin i 6ilava znanos[ - o kona€noin ciljLI ill
llpotrebi odredenog znansrvenog dostignu6a ovisi njegova lnoralna pozi[ivnost ill nega[ivnosi.'
Osiiri ovih eti6kih problema u vezi s prilnjenoin telmika za modtfiikacijLi pona5anja, posloji i_ njihoy z?k.a.I.ski
as|)ek[, koji je, nai.avno, u Liskoj vezl `s eti6kiln aspektom. Nailne, nuzno je osigurcili za5titu pojedindevih ill klijen-
 223

[ovih prava, osobito u slLi6ajLi kada klijent neina mogu6nos[i (ill su lnu one smanjene) da se brine sain o sebi
(|nala djeca, Lilnno o5[e6ene osobe), ill su tin ograni6ena prava kre[anja (npr. kod nekih psil.ijalrijskih bolesnika`
zatvorenika, Llvjetno osLldenil. i sl. ).
U Iifn slL16ajeviina lreba po5liva[i dva vazna I.aEela:

a/ koi.istili najmanje resirik[ivnu mogu6nost`

b/ sprije6iti zloupotrebu averzzivnil. pos[Li|)aka, ciko se iz odredenih razloga korisle.

Takoder se inzis[ira na pristankLi na osnovi de[aljne informacije o bihevioralnom pos[u|)ku ([zv. "infonned
consent"), pravilna klijenla, slobodi izbora jedne ill viis:e [elmika, Inogu6no.st prekida [re[inana i sl. Za5ti[a klijen-
[ovih prava, osim pristal.ka, podrazuinijeva i niz drugih predLivjela:. da sLl de[aljno razmo[reni i nezavisno evalui~
rant svi problemi prikladnosli lerclpeLl[a, istraziva6a i salnog tretinana.
U svrhii za5lite prava klijenta Li DrLt5tvu za razvoj bil.evior [erapije (Li okvint Aineri€ke psiholo5ke asoci-
jacije) izraden je obuhva[an "vodic" koji kroz 23 pi[anja podijeljena Li 8 podrucja osigLirava eti6kLi i I)ravnLi
kol.elctnosl i "€isto6u" bihevior terapije ("Ethical issLies for lullnan services", liskan je u 6asopisLi "BehavioLir lher-
apy", 1977, voi. 8, v.vl).
Kao 5[o se iz dosada re6cnog vidi, Ll,z [elmike lnodifikacije pona5anja veze se lviz e[i6kih, pravnih, politiEkih,
sociopsiholo5kih i sli6nih problema. StulnphaLlzer ( 1981 ) Likazuje na op6enitost pravnih i eti6kih problema Li vezi
s lnodifikacijom poiul5ai.ja, [e osobit naglasak daje ii,a Lipotrebu averzivne terapije i kaznjavanja. Slna[ra da su
rane zloLipo[rebe avelzivnih [erapija, Llpotreb(I elektro5okova ill drugih drasli6iiih sredslava (farln(ikolo5kih sred-
`s[ava koja izazivaju mu6niiui ili kra6i pl.eslanak disanja) kao i njihov neto6an prikaz (all vrlo Litjecajan nu ja\;no
mnijenje) S[anleya KLibrickci 1976. godine u "Paklenoj narant:i", doveli do irapLi5[anja iof ilrove upotrebe 6ak i na
osLideniciina. Stoga se danas ne mogLi na6i radovi ii kojima se koris[e averzivne terapije na osLideiricilna.
Izniinku €ini Lispje5na primjei.a le metode Li [retir{injLi egzibicionizlna (MaccLillocl., Williciins i Bir[les, 1971;
I)relna Stu]nphaLizer, 1981). MedLltiln, zbog izrazite (liibioznos[i, kao i problelnafi6ne efikasnosti averzivnih
lerapija, prednost se daje raavojLi humanijih lne[oda Li kojilna `se koris[i pozi[ivno potkrepljenje.

terpretacijom to postaju. Beck (1976) ukazuje na

:iE::i;:::::;a:;::lee,pnsiihs:tedraa?:Jeui:ervh:iikf.:zT:ij:
voja tehnika za modifikaciju ponasanja, kao i nji-
hove teorijske osnove (koja se poklapa s procva-
tom radikalnog, "skinerovskog" tipa biheviorizma
1950-ih i 1960-ih godina), kada se tezilo znan-
stvenoj "6isto6i" paradigme modifikacije pona§anja
temeljene na na6elima uvjetovanja, takav pristup
bio nuzan. Naime, osnovni je cilj bio stvoriti pro-
tutezu jakoj struji psihoanalize u SAD-u i Europi.
Medutim. Sirenjem ambicija tehnika za modifika-
ciju pona§anja na sve slozenije probleme i to prve-
nstveno na klijente iz populacije odraslih, intelek-
tualno normalnih osoba, moralo je do6i do sve
ja€eg utjecaja kognitivne psihologije.
Percepcija situacije, a ne sama situacija, odre-
duju pona§anje i prvenstveno stoga ljudi na tako
razli6ite na6ine reagiraju na iste .situacijc. Doga-
daji Cesto nisu sami po sebi traumati6ni, katastro-
falni, prijete6i, ponizavaju6i i sl., ve6 njihovom in- strukcije) bila je statisti6ki zna6ajno uspje`€nija.
zna€aj kognitivne terapije. Ona se usmjerava na
rekonstrukciju kognicije koja je dovela do pro-
blema, na preispitivanje sustava vjerovanja klije-
nta i obar.anje prcmisa koje vode u neprilagodeno
pona§anje ill pona5anje koje smeta samom klije-
ntu (a manje ili nimalo okolini).
Kognitivne terapije su se pokazale izuzetno
djelotvornim u terapiji depresija, anksioznosti,
sramezljivosti, niskog samopo`itovanja, nekih psi-
hosomatskih oboljenja i sl.
Za bihevior terapiju i kognitivnu terapiju va-
Zne su t2v. "samoinstrukcije". Npr. u eksperime-
ntu O'Learya (1968, prema Craighead, Kazdin i
Mahoney, 1981) prva polovica djece je naglas tre-
bala re6i §to ¢e u6initi, dok druga polovica djece
nije imala tu instrukciju. Obje grupe djece bile su
nagradivane za odredeno ponasanje, §to im jc
unaprijed obe¢ano. Prva grupa (upotreba samoin-
224

Ispisivanje samoinstrukcija znatno poboljsava polako i pazl].ivo (dakle, upotrebljava se i model

uspjeh hiperaktivne i impulzivne djece. U prvoj ranje). Zatim djeca rade sama uz samozadavanj
fazi tretmana obi6no eksperimentator sam sebi upute naglas, a na koncu mogu raditi i tako d
naglas daje instrukcije o tome kako treba raditi upute ponavljaju u sebi.

Za svako blebetanje i.rna lijeha...

Meyers i sur. ( 1976) sLi koriste6i samoinstruiranje posligli znatno `sinanjeirf e frekvencije javljanja psihoti6nog
govora kod 47 godina slarog `shizofrenog bolesnika, koji je u prosjeku provodio oko 7 mjeseci godi5nje u bolnici.
Glavni `silnp[olni `su (osim psiho[i6nog govora) bill izrar±ena de|)resi\ma slanja i zloLlpo[reba alkolrola.
Prije irego se prislupilo [re[inaiui odredena je bazna linija javljanja psilro[i6nog govora. Postavljano mu je po
11 pitanja i bilje~Zen je: broj ponavljanja pi[anja, davanja irelevanlnih odgovora, neloenil. odgovora had je [o€an
odgovor bio sasviln ocit, nedavanja odgovora, davanja odgovora dLizil. od [ri recenice, a svi ostali odgovori su
biljezeni kao odgovarajLiEl. Sain lre[Inan je proveden na `sljede6i naEin: I)red pacijen[om koterapeut postavlja pi-
tanje terapeLi[u (npr. "Kiiko Vain se svida dana5nje vrijelne?"), koji na [o verbalizira samoin:s[ralcciju -npr. "Ne
ponavljaj pitanje!", slijedi kra6a s[anka i zatim odgovor na pi[anje (npr. "Svida ini se dana5nji dan"). Nakon [ri
lakva modeliranja pacijentu se ka±e da opona5a pona5afof e lerapeLi[a. Vjezba se doh pacijent ne da zaredoin tri
uspje§Ii.a odgovorci. Zaiiln je [erapeu[ provodio lnodeliranje z(idavanja salnoinstntkcije `-sapatoin, a pacijen[ov
zadatak je opel bio dati zaredoln [ri odgovarajLi6a odgovora. U po`sljednjoj fazl [re[Inana terapeLit je u sebi
zadavao salnoinstr.[kciju (ne5Io dLIza paL[za prije davanja odgovora) i ponovo je krilerij bio tri odgovora zare-
doln bez obiljezja psil.o[iEnog odgovora. Vazno je istaknLiti da je za svaki odgovor pacijen[ dobivao povratnu in-
formaciju, kao i pozifivno potkrepljenje za Llspjesne poku5aje. Dakle, oslln lnodeliranja i samoinslrLiiranja,
kori5[eno je i operantno Livjetovaiije.

U svakoj od sesija kroz [ri [jedna uvodena je po jedna ill dvije nove salnoinslrukcije. Osiln lravedene to su
jo`§ bile sljede6e salnoinstrukcije: "Moram obra[iti paznjLi na to §to drugi govore. 5[o sLi lnene pitali?"; "Jedina
boles[ je bolesro govorenje. Ne sinijem bolesno govoriti"; "Moram govoriti polako"; "LjLidi lnisle da salno ludi
innnljajLi. Ne6u lrmnljat{"; "Napravi i}auzu nakon flo kaze§ re6enicLi"; "To je odgovor. Nemoj lnu ni5ta vise do-
davati"; "Moraln se zadizati na temi" i "Opusti se, duboko LidaluI[".
Nakon svake sesije pos[avljano je po 11 pi[anja, koja si,I bila ocijenjena ra o|)isani na6in, kako bi se lnogao
pra[i[i napredak. EvalLiacija uspjella [erapije provedena je I,i razdobljLt od 6 Injeseci nakon zavr5etka [erapije.
Postignuta razina slnanjenja frekvencije javljanja psil.olienog govora odizala se kroz €ilavo to razdoblje, `5to
LipL16Lije na dobro zadrzava,nje Lisvojenog na6ina salnoinstrairanja.

Jo`Vs jedna s[Lidija slu€aja (Kendall i Finch, 1976) moze dobro ilus[rira[i pristup Li kojem se koinbinira vise
lehnika za modifikaciju pona5anja. Na na6in vrlo sli6an gore oirisanom koriis;tent si,I lnodeliranje, samoinstrLii-
ranj_e i uvjetovanje u radu s deve[ogodi5njin, Inotori€ki hiperakfivnim i impulzivnim djetetoln, 6iji je govor zbog
slalivih prolnjena [ema bio gotovo besinislen. Salnoins[rukcije za pobolj5anje govora bile su poput ovog niza.. "5to
trebam zapalntili? Trebam zavr5iti ono o 6elnu saln poEeo govorlti. O.K. Trebain prolnisliti prije nego I)oenem
govori[i i zapamti[i da ne mijenjain teinu. Ako zavr5im prije nego predem na drngu temu, mo6i 6u zadrza[i do-
biveni nov€i6. Mogrl gledati na kar[on-podsje[nik". Uvjelovanje je bilo lelneljeno na toine da je u svakoj sesiji do-
bio po 5 nov€i6a koje je inogao zadrz±ali ako ne prolnijeni lelnl,I Li`sred re6eniee, ne Ltzlne kartu preko reda i sl.
(lzv. "response cost" ill "cijena neodgovarajLi6eg odgovora"). BLidu6i da lnu je bilo jasno obja`5njeno i pokazano
na primjeru 5to uzrokuje gubitak po jednog nov€i6a, po[puro je shva[io na6in zadrzavanja nov6i6a. Osim 5to se
pona5anje prolnijenilo u sinjeru smanjenja iinpL{lzivnos[i (sporiji lelnpo rada s manje i}ogre5ak(I) koje Se
zadrzalo u 5es[omjese6nom razdobljLi pra6enja tog djeteta, do5lo je i do generalizacije takvog pona5anja i na si-
[uacije u kojima nije bilo provedeno vjezbanje.

Kod osoba s visokom ispitnom anksiozno§6u
!:::::a:#eNty:;)mte:kz°ad::zj]ekuvr:::£SspkJ:S£::£tsnaoma°:£:
sioznih osoba koje se bave zadatkom, visoko
ispitno anksiozne osobe u ispitnoj situaci].i pokla-
njaju velik dio paznje svojim unutarnjim stanjima i
znakovima iz okoline koji se mogu interpretirati
kao prijete6i. Takva kriva usmjerenost paznje in-
terferira s uspjehom u kognitivnim zadacima (Sa-
rason, 1984). Stoga se prije ispita uvjezbava samo-
instruiranje koje omogu6uje smanjivanje pada
uspje§nosti kognitivnog funkcioniranja zbog ispi-
tne anksioznosti.
Meichenbaum i Cameron (1973) su pokazali
da podu6avanje shizofrenih osoba da "govore sami
sebi" (dakle, da si zadaju odredene samoinstruk-
cije) pobolj5ava njihov uspjeh u kognitivnim i per-
ceptualnim zadacima. Medutim, najvaznije je §to
se samoinstrukcije kasnije spontano koriste i u
drugim zadacima (za koje nije provedena modifi-
kacija pona§anja) i tada klijenti postizu bolje re-
zultate i u tim zadacima.
Meichenbaum (1975a, b) nudi teorijsko obja-
5njenje za uspje5nost samoinstruiranja. Smatra da
javljanje neadaptiranih oblika pona§anja koja se
odvijaju na automatski na6in treba sprije6iti ume-
tanjem kognitivne aktivnosti izmedu podrazaja i
(automatskog) odgovora na njega. Umetanjem
kognitivnih aktivnosti razbija se uobicajeni slijed
podrazaj-odgovor i pove6ava se vjerojatnost in-
hibiranja nezeljenog pona5anja. Dakako, §to je
umetnuta kognitivna aktivnost inkompatibilnija s
davanjem neadaptiranog odgovora, ve6a je vjero-
jatnost da se takav odgovor ne6e javiti.
Medutim, upotreba samoinstruiranja nikad se
ne provodi bez "pomo6i" i ostalih na6ina za modi-
fikaciju pona§anja. U primjerima kori§tenja samo-
instrukcija navedenim u gu§6e tiskanom tekstu
pokazu].e se koliko su isprepleteni uvjetovanje,
modeliranje i kognitivna terapija u modifikaciji
razni.h pona§anja.
Bandura (1969) ukazuje na 6etiri kognitivna
procesa i okolinska utjecaja koji utje6u na pona-
§anje: paznju, medijaciju, repertoar odgovora i
poticaje (ili motivacijske uvjete).
Paznja se odnosi na uvjete koji olak5avaju
svjesnost o. nekom zbivanju u okolini. Selektivna
225
je i u bihevior terapiji se mora utvrditi na koje as-
pekte zbivanja klijent obra6a paznju. Medijacija
se odnosi na procese koji obja§njavaju kodiranje
ili kognitivnu reprezentaciju dogadaja na koje se
usmjerava paznja. Npr. od ispitanika se trazi da
opi§e (izvr§i verbalnu medijaciju) kako se pona§ao
model. Medijacijski fenomeni, kao §to su pra-
znovjerje, o6ekivanje, predvidanje, krive percep-
cije i sl„ mogu biti povezani s neprilagodenim po-
na5anjem - npr. o6ekivanje neuspjeha vodi izbje-
gavanju odredenih situacija (napomena: u kogni-
tivnoj socijalnoj psihologiji se umjesto kodiranja i //.
kognitivne reprezentacije 6e§Ce koristi op6enitiji
izraz "procesi atribucije").
Paznja i medijacija u vezi nekog dogadaja sa-
me po sebi nisu dovoljne da bi se izvelo odredeno
ponasanje ako ne postoji repertoar odgovora na
neki dogadaj. Npr. socijalne vje§tine su dobar pri-
mjer za repertoar odgovora - ako nema neke soci-
jalne vje5tine u repertoaru pona§anja, onda je
prvo treba razviti (naj6e§6e oblikovanjem i/ili mo-
deliranjem).
Poticaji ili motivacijski uvjeti se odnose na
opce uvjete u kojima se zbiva pona5anje - npr. Ia-
k§e je popiti 6a§icu pi6a u velikom dru§tvu nego sa
§efom. Dakle, vidimo isprepletenost vaznosti kog-
nicije (paznja i medijacija), pona§anja (repertoar
odgovora) i okolinskih dogadaja (motivacijski
uvjeti) za promjenu ponasanja.
U svakodnevnom Zivotu ljudi se 6esto sre6u i
sa slozenim problemima, a budu6i da neki nisu
uspje§ni u rje§avanju tih problema, u okvirima bi-
hevioralnih tehnika razvijeni su postupci za modi-
fikaciju pona5anja i u tom pogledu. D'Zurilla i
Goldfried (1971) definiraju rje§avanje problema
kao bihevioralni proces, bilo vidljiv ill "zatvoren"
(kognitivan), koji:
a) 6ini dostupnim razne potencijalno djelotvo-
rne odgovore za rje§avanje situacije;
b) pove6ava vjerojat`nost odabiranja optimal-
nog odgovora.
Cilj razvijanja vje§tine rje§avanja problema je
omoguciti pojedincu da rje§ava move probleme
kada se jave, a ne samo jedan odredeni problem.
Po D'Zurilli i Goldfriedu to se moze posti6i kroz
ovih pet faza:
226
\
1. razviti op6i mentalni sklop za prepozna-
vanje problema,
2. definirati specifi6nost problema i §to je po-
trebno posti6i,
3. generirati alternative za razli6ite pravce rje-
§enja problema,
4. odabrati najbolje rje§enje evaluiraju6i po-
sljedice, tj. potencijalne dobitke i gubitke,
5. provjeriti rezultat procesa dono§enja odlu-.
ke.
Terapeut nagla5ava kognitivne sposobnosti
klijenta da rije§i problem, a najvi§e sudjeluje u
6etvrtoj fazi. Bandura (1969), ne samo §to je na-
91asio vaznost kognitivnih medijacijskih procesa u
regulaciji pona§anja, ve6 je dao i teorijsku inter-
pretaciju mahanizma uvjetovanja u kognitivnim
terminima. Najzna6ajnija su sljede6a dva principa:
a/ klasi6no uvjetovanje nije samo automatski
refleksni proces ve6 se uvjetovani odgovori treti-
raju kao samoaktiviraju6i na osnovi nau6enih o€e-
kivanja'
b/ sli6no tome, potkrepljenje nije automatski
potkrepljiva6 pona§anja ve6 je izvor informacija i
poticaja koji reguliraju pona§anje. Kognitivne bi-
hevioralne modifikacije imaju shemu C-B~A ("Co-
gnition-Behavior-Affect", tj. kognicija-pona5anje-
6uvstveno stanje), za razliku od operantnog uvje-
tovanja koje ima shemu A-B-C ("Antecedents-Be-
havior-Consequencses" - tj. antecedenti-pona§a-
nje-posljedice). Naime, nasa kognicija (interpreta-
cija) situacije kreira pona§anje, a na temelju tog
pona5anja i kogniciji o njemu razvijaju se emocije.
Te emocije poti6u nove kognicije i pona§anja, a
ovi nove emocije itd. Dakle, radi se o nizu nepre-
kidnih interakcija.
Ve6ina ljudi u svakodnevnom Zivotu spontano
koristi metode kognitivne bihevior terapije, ali ne-
kim ljudima u odredenim situacijama to ne uspi-
jeva i potrebno ih je nau6iti tome. Najpoznatije
kognitivne bihevior terapije su RET (racionalno-
emotivna terapija) Ellisa (1962), SIT (samoin-
struiraju6a terapija) Meichenbauma (1973), i kog-
nitivna terapija Becka (1976), koja je na neki na-
6in sinteza svih prethodnih dostignu6a u podru6ju
kognitivnih bihevior terapija.
Za kognitivne bihevior terapije izuzetno s
vazni tzv. verbalni medijatori pona§anja. Najv
Zniji su: instrukcije, vlastite verbalne medijaci
("self-verbal mediators") i samoinstrukcije. Kad
se instrukcije upare s potkrepljiva6ima
vrlo djelotvome u modifikaciji pona§anja. Ellisov
RET i kognitivne terapije uveliko se sluze vlas
tim verbalnim medijacijama, jer se preko njih in
Ze saznati kako klijent interpretira neki dogad;
Kao §to je ve6 re6eno, samoinstrukcije su osobit
djelotvorne kod djece, ali i kod odraslih.
Predo€ljivi ("imaginal") medijatori ponasanj
takoder su vazni za modifikaciju pona§anja. Siste
matska desenzitacija u velikom dijelu po6iva n
predo6avanju. Po toj Wolpeovoj tehnici (195
klijent se prvo nau6i progresivnoj mi§i6noj rela
saciji, a zatim napravi hijerarhiju podrazaja koj
se pla5i, od najmanje do najvise intenzivnih. K|i
jent vjezba da ostane relaksiran i uz
hijerarhijski sve "opasnijih" podrazaja (situacija
Pretpostavka je, ako klijent ostaje relaksiran u
zami5ljene podrazaje koji su visoko u hi].erarhij
da 6e i u realnoj situaciji anksioznost biti manj
Za razliku od sistematske desenzitacije gdje se id
od "najbezbolnijih" podrazaja ka potencijalno
"opasnijim" (vise prijete6im) podrazajima, u te
nici preplavljivanja ("flooding") Marksa (1972) od
mah se ide na maksimalno snazan podrazaj. 0
ove tehnike po6ivaju na zamisljanju, ali koriste s
i kombinacije modeliranja i in vivo izlaganja, os
bito za tretman specifi6nih fobija (npr. Ost, 1989
Predo6avanje se koristi i u tzv. zatvoreno
uvjetovanju ("covert conditioning"): pojedinac za
mi§lja odredeno pona§anje i njegove posljedic
Osobito se koristi tako2vana zatvorena senzitacij
(Cautela, 1972) koja sluzi smanjenju ili napu5ta
nju neadaptiranog pona§anja (razne ovisnosti, go
jaznosti, seksualne devijacije, strahovi i sl.). K:
klijent Zivo zamisli aktivnost koju Zeli napusti
instruira ga se da zamisli kako odolijeva zapoce
devijantno pona§anje i kako osje6a veliko ola
k5anje kao rezultat. Iako se te§ko oteti utisku d
ovakva tehnika "zvu6i" vrlo jednostavno, gotov
naivno, treba se podsjetiti da je ve6ina ve..riki
izuma u svojoj biti vrlo jednostavna. Evo j dn
Cautelinog (1967) primjera za bihevior te
gojaznosti koja se zasniva na zatvorenom kondi-
cioniranju. Terapeut kaze klijentu: "Upravo si
ru6ao i ho€e5 pojesti i desert. Kad si vidio pitu od
jabuka na vrhu Zeluca ti se javila bol. Dize§ vilicu,
a u Zelucu ti raste napetost. Zabode§ vilicu u pitu,
a mu€nina ti pode na gore. Digne§ pitu, a hrana iz
Zeluca je grunula na usta. Otvori§ usta da zagrize§
pitu i po6ne5 povra6ati. Smrdi, gu§i te, ispovra-
6ena hrana se prelijeva preko ruku, po odijelu,
preko hrane, Zeludac ti se gr6i. Svi su §okirani i
bjezi§ van osramo6en!" Kad terapija uznapreduje
nakon istog "po6etnog scenarija" klijentu se kaze:
"...digne5 vilicu sa piton i tada se sjeti5 - oho ho,
ne, ne6u jesti pitu od jabuka i osje6a§ se divno
olak§anim." Klijentu se sugerira da zamisljanje
provodi izvan terapije u realnim provociraju6im
situacijama.
Postoji i zatvoreno potkrepljenje: klijent
zamisli aktivnost 6iju frekvenci].u Zeli pove6ati
(npr. kod klijenata koji imaju te§ko6e u sklapanju
poznanstava, koji su sramezljivi to moze biti si-
tuacija da se zamisli kako treba govoriti sa
osobom suprotnog spola) i zatim klijent zamisli
ne§to jako ugodno: npr. skjjanje niz pitomu padi-
nu po novom snijegu ili ljuljuskanje na valovima
mora, i tome sli6no (§to ima ulogu potkre-
pljiva6a). Namjena je ovakvog zatvorenog potkre-
pljenja pove6an].e vjerojatnosti javljanja ciljnog
pona5anja u realnim Zivotnim situacijama.
Nakon ovog kratkog pregleda nekih najvazni-
jih utjecaja, te na6ela i pojmova u vezi s modifi-
kacijom pona§anja, vjerojatno postaje jasnije za5to
je stru6njacima za modifikaciju pona§anja svojevr-
stan eklekticizam nuzan. Tehnike se naj6e§6e te-
melje na vise razli6itih na6ina u6enja, a k tome,
veliki je broj znanstvenika razli6itih profesija i ori-
jentacija dao zna6ajne doprinose razvoju tog po-
dru6ja (napomena: pregled je trebao dati op6u sli-
ku o znanstvenim osnovama i tehnikama za modi-
fikaciju pona§anja, pa je zbog kratko6e ispu§ten
prikaz nekih specifi6nih tehnika modifikacije po-
na§anja kao §to su autogeni trening i progresivna
mi§i6na relaksacija. K tome, o njima se moze na6i
i na na§em jeziku u "Praktikumu iz bihevior te-
rapije", izdava6 Dru5tvo psihologa Hrvatske, Za-
greb, 1984).
7. 4. Primjeri kori§tenja modifikacije
pona§anja
Otac prijeti sinu lvici: "Ako se ne popravi§,
poslat 6emo te u popravni dom. Tamo 6e§ se nauciti
lijepom pona5anju!" Ivica.. "A zar to ne mogu doma
nau5iti?!"
U nastavku ovog poglavlja navedeni su pri-
mjeri iz vrlo razli6itih podru6ja primjene tehnika
za modifikaciju pona§anja, kako bi 6itatelji mogli
ste6i §to §iri uvid u mogu6nosti primjene tih teh-
nika. Ne radi se o iscrpnom pregledu, ve6 o mo-
zaiku, koji moze 6itatelja zainteresiranog za neko
posebno podrucje primjene uputiti na knjige i Ca-
sopise u kojima se to podru6je iscrpno obraduje.
Podru€je kriminologije i penologije
Ovdje 6e biti prikazani slu6ajevi primjene
tehnika za modifikaciju pona§anja na osobama
koje su ve6 prekr§ile zakon, te razli6iti poku§aji
prevencij e kriminala.
Program "Ku€e za u€enje" ("Learning House
of Palo Alto", California; nadalje 6e se koristiti
zbog kratko6e izraz "Ku6a") predstavlja i2vanre-
dan nacin okupljanja djece osnovno§kolskog uzra-
sta s vi§estrukim problemima - od podmetanja po-
Zara, bjezanja iz 5kole i od ku6e, do krada. Naime,
izmedu slobodnog Zivota u roditeljskom domu i
institucionalizacije postoji "siva zona" raznih obli-
ka uvjetnih kazni; pu5tanja uz 6asnu rije6 da se
ne6e kr5iti zakon; upu6ivanj.e u druge obitelji, spe-
cijalne §kole i domove, ltd. Radi se o nizu bihe-
vioralnih programima usmjerenim na rje§avanje
problema delinkvencije (napomena: izraz delink-
vencija se u ovom tekstu koristi za maloljetni6ki
kriminal), osnovanih na aktivnostima 6itave ok-
oline i samo djelomi6noj kontroli pravnih i socijal-
nih vlasti. Jedan su takav, §iroko prihva6en pro-
gram poveli raring i`sur. (1979, prema: Stum-
phauzer, 1981). Radilo se o grupnom domu za de-
linkvente i predelinkvente u kojem se koristilo
tzv. sklapanje dogovora o operantnim povezano-
stima (rije6 je o dogovoru izmedu "voditelja" i "§ti-
6enika" o tome kako 6e se nagraditi/kazniti odre-
deno pona§anje). Dogovori su "ugovarani" na sku-
228
povima u "Ku6i" koji su imali stil obiteljskih sas-
tanaka.
Program "Ku6e" je u biti prosirenje jednog ta-
kvog pristupa problemu delinkvencije na rad i s
roditeljima, kao i na fad na samokontroli u cilju
odrzavanja i generalizacije pozitivnih promjena.
Kada dijete prvi put dode u "Ku6u", upotrebom
strukturiranog, dosljednog i lako razumljivog sus-
tava ekonomije Zetona oblikuje se odgovaraju6e
pona5anje. Kasnije se "ugovori o pona§anju" kor-
iste za pomak programa u smjeru pomo6i djetetu
da razvije i odrzi svoje vlastito pona§anje. Samok-
ontrola i ra2voj socijalnih vje§tina srz su obuke
"Ku6e". Istovremeno, podu6avanje roditelja. nas-
tavnika i skrbnika pomaze uspjehu djeteta u 5koli.
U zavr§noj fazi tretmana dijete nau6i kako da
procjenjuje svoj vlastiti program i spremnost da se
vrati u roditeljski dom. Vazno je naglasiti da pro-
gram ne zavrL€ava u toj to6ki. Savjetovanje ro-
ditelja, koje je u po6etku bilo jednom tjedno, u
duzim se razmacima nastavlja kroz 12 mjeseci
nakon povratka djeteta ku6i.
Program "Ku6e" je evaluiran i u pogledu ek-
onomi6nosti. Djeca su znatno pobolj§ala 5kolski
uspjeh, a od prvih 13 "pitomaca" devetorica nisu u
jednogodi§njem periodu u6inila nikakav zakons
ill socijalni problem (5to je o§triji kriterij od uo
bi6ajenih mjera recidivizma!). Prosje6ni tro§ak p
djetetu u "Ku6i" je bio 12.847 dolara, §to je znatn
manje od 15.000 dolara koliko u prosjeku ko§ta
skrbni6ka briga za problemati6no dijete. Stoga se
Stumphauzer nada da 6e taj oblik modifikacije
pona§anja kad god je to mogu6e zamijeniti skrbni.
6ku brigu i institucionalizaciju. Naravno, to pret.
postavlja, osim obuke roditelja i nastavnika,
obuku op6e populacije o tome kako se gradani
trebaju pona5ati kad se u njihovom susjedstvu
otvore takve "Ku6c za ucenje", (napomena: sje-
timo se tuznih dogadanja u Zagrebu prije neko-
liko godina kada su gradani Dugava poku§avali na
sve mogu6e na5ine sprije6iti otvaranje sli6ne insti-
tucije u njihovom susjedstvu! 06ito je, da
uspjeli, programi ove vrste moraju imati pretho-
dno osiguranu 5iroku podr§ku ukupne okoline)
Stumphauzer smatra da su programi poput "Ku6e"
jasni i provjereni, a prihva6anje i njihova §iroka
upotreba vise nisu stvar znanstvenika, ve6 politi-
6ara koji vode socijalnu i upravnu politiku.
"Pri€a s isto6ne strane" ("East side story") se
osniva na jog ranijoj i §iroj prevenciji delinkvent-
nog pona5anja nego §to je to slu6aj s "Kucom za
u6enje". Naime, Stumphau.zer smatra da postoje
dva pristupa kriminalu i njegovoj prevenciji. Je-
dan je tradicionalni: policija i sudstvo §alju delink-
vente u razli6ite institucije ili ih uvjetno kaznja-
vaju. Zna6i, odredene sluzbe moraju uhvatiti,
"ozna6iti" i odrediti tko ide u koji program. Stum-
phauzer smatra da je takav sustav vrlo nezado-
voljavaju6i, jer zahva6a vrlo mali broj aktualnih
potencijalnih prekr5itelja zakona i uglavnom je
nedjelotvoran u smislu preodgoja, te stoga ne mo-
Ze ispuniti dugoro6ne ciljeve prevencije delinkve-
ncije i kriminala.
Drugi se pristup problemu kriminala osniva
na poku5aju prou6avanja i shva6anja gdje se kri-
minal dogada, a zatim poku§ati izravno interveni-
rati na jednoj vrlo §irokoj dru§tvenoj osnovi. Tre-
ba dakle ra2viti djelotvorne bihevioralne analize
kriminalnog pona§anja i intervenirati izravno pro-
tiv takvog pona5anja u segmentima dru§tva gdj
se ono u5i i pou6ava, i gdje perzistira.
 229

Isto6na strana Los Angelesa s vi§estrukim Ta je vrsta podataka bila u prvom redu desk-
problemima visoke stope nezaposlenosti, siroma- riptivnog karaktera i mogla je samo sugerirati
§tva, kriminala i izrazenim nasiljem maloljetnickih odredene zaklju6ke. Istrazivanje nedelinkventne
bandi ("gangs") idealno je mjesto za takav po- omladine bilo je znatno sustavnije, jer je bilo uk-
ku§aj. Program "Price s isto6ne strane" po6eo je lju6eno i obilje podataka dobivenih na sljede6i na-
bihevioralnom analizom na tri nivoa nasilja bandi 6in: na osnovi slu6ajnih rasporeda vremena elek-
u jednoj 6eivrti Los Angelesa s 15.000 stanovnika trj€ni sat ih je zujanjem upozoravao da zapi5u
u kojoj su svakodnevne pojave pucnjava izmedu mjesto, aktivnosti i sve zna6ajne informacije o tre-
bandi, tu6a nozevima i lancima, ucjenjivanja, ot- nuta6nom pona§anju.
mice i suprotstavljanja policiji. Na temelju preliminarnih rezultata svih tih
Prvo je obavljena bihevioralna analiza svih as- analiza provedeni su odredeni postupci. Cilj je bio
angazirati "tvrdokorne" 61anove bande u pona§a-
pekata 6etvrti da bi se odredilo koji aspekti igraju
zna6ajnu ulogu u nastanku i perzistenciji nasilni- nju nespojivom s delinkvencijom: npr. obaviti na-
6kog pona§anja maloljetni6kih bandi: izgled, oblik bavku za starije osobe i tako ih za§tititi od realne
i nedostaci Cetvrti, gcografski smje§taj, te koji su opasnosti da na ulici budu orobljene; raditi na re-
osnovni socijalni utjecaji (roditelji, u6itelji, poli- vitalizaciji vlastite 6etvrti. u prvom redu u pogledu
cija, crkva, radni ljudi ltd.). Drugo, provedena je evalujranja mjesta s visokim rizikom za odvijanje
bihevioralna analiza dominantne bande nasilnika kriminala (npr. prazne ku6e i sl.) i nau6iti legalan
sastavljene od 400 mladih, u kojoj je direktno pro- na6in da se popravi situacija. Tako su, na primjer,
u6avano kako njeni 6lanovi oblikuju i odrzavaju napravljene uli6ne gluma6ke druzine u kojima su
mladi pisali, rezirali i izvodili "antikriminalne dra-
nasilni6ko pona§anje. Tre6e, izvr§ena je i bihevio-
ralna analiza nedelinkventne omladine da se me" za vr§njake, ali i za ostale 6lanove dru§twa. Uz
razvoj tih aktivnosti program je obuhvatio i uklan-
otkrije kako "spontano" nastaju utjecaji koji vode
janje ill ograni6avanje nekih od niza potkreplji-
pona5anju nespojivom s delinkvencijom i da li se va6a za delinkvenciju maloljetni6kih bandi, kao
ti utjecaji mogu koristiti u smislu prevencije de-
5to su paznja, nagrada, novae od prodaje uk-
1inkvencije. Ta "trodijelna" bihevioralna analiza
radenih ili otetih stvari i nepodlijeganje sudskoj
dala je niz podataka o tome kako nastaje i kako
se odrzava nasilni€ko pona5anje bandi. Evo proceduri. To se provodilo prvenstveno kroz obra-
zo`vanje grupa roditelja i omladine. Nakon godinu
jednog primjera: dana provodenja programa nedvojbeno se poka-
1. protivni6ka banda ulazi na teritorij "doma6e zalo da su mladi angazirani u aktivnostima nespo-
bande" i izaziva,
jivim s kriminalnim drasti€no smanjili svoje de-
2. "veteran" (stariji Clan bande) opisuje u de- linkventno pona§anje.
talje (simboli6ki modelira) `5to on radi ill bi uradio "Draper program" ekonomije Zetonima, pro-
u toj situaciji, veden u Draper Correctional Centre u Elmoru,
3. "podmladak" bande izvodi osvetni6ku ope- Alabama (SAD), dozivljava veliki uspjeh, zahva-
raciju. ljuju6i preispitivanju postoje6eg sustava kazni i
4. vr§njaci, ali i ostali 6lanovi dru§tva pozitivno njegovim postupnim zamjenjivanjem efikasnijim i
potkrepljuju takvo pona5anje pokazanom paznjom humanijim pozitivnim potkrepljiva6ima.
i strahopo§tovanjem, Promatrano je i usporedeno djelovanje dva
5. "podmladak" bande odgovara na paznju i tipa odgovora odgojitelja ("correctional officers")
strahopo§tovanje ponosom koji djeluje kao samo- na jutarnje aktivnosti zatvorenika (pravljenje kre-
veta, osobni izgled i sli6no):
potkrepljenje
6. ponekad policija i uhvati te dje6ake, i zatim a/ "laissez faire" - bez upotrebe sile upozoriti
itry;' naj6e§6e pusti (u smislu - malo se potukli klinci, zatvorenika §to treba 6initi,
peka se 6eli6e), i time se vr§i dalje potkrepljenje b/ "klasi6na korekcija" - tradicionalni oblik ko-
takvog (nasilni6kog) pona§anja. ntrole koji uklju6uje i disciplinske kazne.
230
Po6etni laissez faire tretman rezultirao je s
32% obavljenih jutarnjih aktivnosti, slijedila je
primjcna klasi6ne korekcije u kojoj dolazi do po-
rasta obavljenih aktivno`sti na 62%, da bi povrat-
kom na laissez faire do§lo do pada na 30%. Taj bi
rezultat sna2no govorio u prilog zadrzavanja ka-
zne kao osnovne metode korekcije pona§anja,
kada period klasi6ne korekcije ne bi pratio 6etve-
rostrukj porast agresivnih incidenata medu za-
tvorenicima - nalaz konzistentan s nalazom niza
istrazivanja u kojima se pokazalo da averzivna
kontrola proizvodi niz nczeljenih uzgrednih pro-
dukata (napomena: u poglavlju o uvjetovanju se
takoder govori o tom problemu, a jog vise se o
tome moze na6i u Azrin i Holz,1966).
Cetrdeset odgojitelja Draper Centra bilb je
obu6eno za provodenjc tchnika modifikacije po-
na`€anja u zatvoru. Analiza jc pokazala da oni kor-
iste znatno vise pozitivnih potkrcpljiva6a od odgo-
jitelja nctrcniranih u tom smjeru. Evaluirana jc
ekonomija Zctonima na taj na6in §to je 56 zarvo-
rcnika dobivalo Zetonc (koji su se mogli zamjenji-
vati za niz drugih potkrepljiva6a) u 13 razli6itih
cksperimentalnih. uvjcta: varirana jc bazna linija
prckr`5aja, pona`€zinje odgajatclja, 5to se svc na-
gradujc ltd. Evaliiacija jc trajaki 6dk 420 dana i
iikazala je na izuzetan zn€ic`aj pozitivnog potkre-
pljcnja na pona§anje u zatvorima. Mcdutim. u
stopi recidivizma kroz period od 18 mjcseci ni.je
do5lo do redukcije u odnosu na otpu§tene zatvo-
renike koji nisu sudjelovali u ekonomiji Zctona.
Dodu5c, cilj ekonomije Zetonima i jest bio pro-
mjena ponasanja unutar zatvora, a nije bila nami-
jenjena prevcnciji rccidivizma.
Burkhart, Bchles i Stumphauzer (1976, pre-
m€l: Stumphauzer, 1981) razvili su program za
obuku osoblja zaduzenog za rad s uvjetno kaznje-
nim osobama o funkcionalnoj analizi pona§anja i
bihevioralnom planiranju uvjetne kazne. 5csto-
nljcsc6no pra6enje tog osoblja. osnovano na kon-
zultacijz`ma. pok:izalo jc dtl su uspje§no savladali
bihcvior:ilnu tchniku, ali da jc rijctko koriste
(Stumphauzer, Canderola i Venema,1976; prema
Stumphauzer,1981), jer su:
a/ prctrpani slu6ajevima (oko 150 slu€ajcva po
6ovjcku),
b/ "bihevioralni ugovori" zahtijevaju dosta
posla'
c/ supervizori odsjeka nisu bili obrazovani za
bihevioralne tehnike, nisu imali razumijevanja za
njih i sluzbenik koji je radio na bihevioralnom
ugovaranju nije bio podrzavan, C`ak je mogao biti
kaznjen zbog toga!
Stoga jc jasno da se samo obukom 5itavog
odsjeka za uvjetne kazne i stvaranjem povoljne
klime za primjcnu bihevioralnog ugovora moze
poku§ati rijesiti taj problem. To je u velikoj mjeri
postignuto u Odsjeku za uvjetne kazne u Los An-
gelesu: prvi i najve6i problem bila je reorganizaci-
ja sluzbe, obuka i promjena stavova osoblja i su-
dova. Uveli su i t2v. "vrijeme i2van uvjetne kazne"
("time off probation"). Npr. za intervju za zaposle-
nje dobiveno je po 10 dana izvan uvjctne kazne.
Studija slu6aja 28-godisnje Zene osudenc zbog
zlostavljanja djeteta dobro ilustrira bit tog pro-
grama. Fukcionalna analiza pona§anja pokazala je
da je ona bila nedosljedna u odgoju djeteta i da se
uglavnom oslanjala na kaznjavanjc. Bihcvioralni
ugovor je specificirao interakciju majka-dijete
oslanjanjem na pozitivno potkrcpljenje, a nc ka-
Znjavanje djeteta, kao i tjedan dana izvan uvjctne
kazne za uspje§no pridrzavanjc bihevioralnog ugo-
vora kroz 7 dana. Praccnjc kroz 13 tjcdana po-
kazalo je da je toplo roditeljsko ponasanje pot-
puno zamijcnilo zlostavljanje.
Analiza rezultata 6itavog programa pokazala
jc da je u odnosu na kontrolne skupine doL€lo do
smanjenja frekvencije krL€enja zakona (bilo je
manje hap`€enja i nasilja), a pove6ana jc frekvcn-
cija zapo§1javanja i dobrovoljnog javljanja u urcd
za uvjetne kaznc. Program jc bio uspje5niji i ek-
onomi6niji od klasi6nih programa.
Posljednji se primjer ne odnosi na ve6 dijag-
nostjciranc ili potcncijalnc prekrL€itelje zakona,
VCC na prevenciju kr§enja zakona na mjestu gdje
se odvija. Kako nagla§ava Stumpf.auzcr, ako je ig-
dje potrcbna bihevioralna prevencija. onda je to
upravo nd mjestu gdjc nflstaje krivi6no djclo.
Kada bi sc sve krade u robnim kucama ("shop lift-
ing") prijavljivale, to bi bilo najfrekventnije kri-
vi6no djclo u SAD (procjena je da se dnevno u
SAD na taj na6in ukrade robe u vrijednosti od 13
 231

milijuna dolara. Treba naglasiti da se radi samo o
kradi kupaca za vrijeme radnog vremena robnih
ku6a i du6ana, a da nisu uklju6ene L€tete od pro-
valnih krada). Premda su razvijeni uspje§ni bihe-
vioralni programi za spre6avanje krada u penal-
nim institucijama, te u klini6kom tretmanu djece,
najbolje je po6i od "izvora", od "prilike koja 6ini
lopova". To je u velikoj mjeri uspjelo MCNessu i
sur. (1976; prema Stumphauzer, 1981), koji su
proveli dva eksperimenta s ciljem mjerenja po-
na§anja i prevencije krade u robnim ku6ama. U
jednoj velikoj robnoj ku6i bilo je osobito puno
krada u odjelu s odjevnim predmetima. U prvom
je eksperimentu kroz period od 26 dana odredena
bazna linija krade za dvije naj6e56e kradene stvari
(hlace i jakna od jeansa). U eksperimentalnoj fazi
postavljene su jasno vidljive poruke u tom odjelu
robne ku6e kroz razdoblje od 20 dana: "Krada u
robnoj ku6i jest krada", "Krada u robnoj ku6i je
kriminalno djelo", "Krada iz robnih ku6a pove6ava
inflaciju" i sl. Na koncu, u fazi povratka na baznu
liniju, znakovi su bili uklonjeni.

Neki druk6iji pristup a[koholizmu

U silne sale, irakon boce i pol razgovora` Slef i Jura dolaze do dLibokou}nnih teina.

Slef: ''JLlra, a zakaj li zcipraf pijevs?"

Ji,il.a: "Da zaboraviin!"

Slef: "A kaj [o dci zaboravi`5?"

Jl,[ra: " E io .sein zabor(ivil!"

Tradicionalno se uzroci alkolrolizlna islrazLiju u ok\iirilna inlercikcije genelicki i socijiilnopsih()lo5ki orijenti-

ranih I)ri.stLipa. Takva je orijenlacij{i uvjetovala prislLi|)e lijeEeiija alkoholizina koji su :igliivlrom ncisloj?li
•tovaiija. Med;llim
pobolj-.5ali ne'ka novija i`strazivanja
;ocijalno|)siholo.VskLi skrenLllaovisnika,
klimLi I.I c)kolini su pa'Znju i na znaEllj
nei.ije[ko ko3niti.vni_h
uz islovremenu pro:es:aavcrz.iv.no§..
:_ipolrebLi u etiologiJiuv.]!e-
alko-

holiz;na. Prvenstveno `se radi o oEekivanjima potkre|)ljenja koja donosi alkohol ("alcohol-reinforcelnenl expectai.-
cies"). Teorijski lelnelj log pogleda lezi Li kognilivisti5kim teorijalna ucenja (n|)r. Tolln{in, 1932) i leorijama soci-
jalriog Li6enja (npr. Roller, 1954).
Sve .se vij5e nagla5a\Ia LIlogti procesa pamlenja kilo lnogLIceg mehanizlna koji p(]sredujf pri na:lan.fell .alfto.:
Itolizma. Naiine, `s`-jedne .slran-e, odredena se oceki\ianja po svoj I)rilici u:svajaju i prije' p_oce{ka pijenja alkolroll.vih
•pljen{i
pica povezanog
kroz s kor;5lenjein
mehanirlne alkohola
op`servacijskt>g - npi.`S kod
LiEenj{i. aiiksioznih
clrLige osot)a smclnjenje
slrane. pam¢enje odrza\i[l {ui.k:sioz:1osti;..k()4
ote.ki.vtlnje pozi[iynogsramez!j.ivil:
Po.[,fe.re.:
•lik`Yse ;stvarivanje `socijalnih kon{akata: kocl [judi koji dozivljiivciju s[res i Zivol im je i.s|)Linjen [e5ko6aina, opijllnje

jc naEin da `se '`zahorave" brlge ltd.)

Z(1 injerenje ocekivanja povezanih .s iilkoholom r{i=vijeno je' nek()liko razli6illlL, psiho`melrijski vcl.Ij{ini.I. `sk{!la
(napomevia: v;.5e se a lolne lnoze na6i Li Goldman i sur. I 1991/). Radi se o I:IjerenjLi oEekivqnja o odi:?:siina [ipa
:`aio - onda" izinedu dogad{Ija i njihovih poslje(lica. s Jim d(I I)o.slje(lice iikljLicujLi .i `salnoizazvane Pihe:!or.all:e

posljedlce.
'le ;dlLike 06ekiv{lnja
(lonose li;I s;I
aLilomal`ski,
telrielj zi dono5ellje>
nekonlroliran
odluka.
nflEinCini
(Li se
smislu
da se`automa[skih
o`sim L.I pocelniln
|}rocesii f:z?in?.
kako ihLil)?Ire.be.
odredLljLi al,k.oh:la,
Ha`sher i

Zllcks` / 1979/). Pri{om e>fekli pozitivnog polkre|}ljenja, zbog svoje ve6e pi.islupatnosti ii__proc.esi!na pr?tr.age
'rawni;evanj;
pamcenj(i` i6ek;tva;.ja pov6zanih
Li`spije\,`cijLi s u|}otrebom
ja€-e ulje-call alhohola
Ira o6ekivanja odFred.s[avlja predwjet za _koje
averzivnih p()`sljedi_ca pro\J{).d.en!e Lu:.pje:ne'
(lonosi. (llfiohol: ko?.:i(.ivn:
Slog,a do.!.ro

lerapi;e Li `siu6(ijevima-zlJLip(][rel7e iilkoh(>lii, koja ima izrazile predno`sli u o(ln()`sLi na "kla`siEize" prislupe lijecenja
alkoholizina.
232
U drugom eksperimentu su u eksperimental-
noj fazi police s dvije naj6e§6e kradene stvari od
jeansa ozna6ene uo6ljivim crvenim zvjezdicama i
istaknut je vidan natpis: "Kupci i kradljivci ("shop-
lifters"), paznja! Roba ozna6ena crvenom zvjezdi-
com je ona koju kradljivci naj6e§6e uzimaju". U
prvom su eksperimentu rezultati bili sljede6i:
bazna linija bila je 1,3 ukradene 6estice, u eksperi-
mcntalnoj fazi 0,88 ukradenih 6estica i u razdoblju
povratka na baznu liniju 1,4 Cestice. Dakle, pre-
mda je broj krada bio znatno smanjen, nije bio
sasvim reduciran. U drugom eksperimentu rezul-
tati su bili sljede6i: za hla6e je bazna linija bilaturalne norme odreduju vrstu potkrepljenja ko
0,56, a u eksperimentalnoj fazi 0,06! Vidi se da je se vezuje uz upotrebe narkotika. Upotreba se ri
isticanje jednog op6eg natpisa o kradi uz ozna-
Cavanje "najrizi6nijih" predmeta za kradu prakti-
6no eliminiralo kradu u tom odjelu. Vazno je spo-
menuti da isticanje natpisa u oba eksperimenta
nije utjecalo na ukupni promet na tim odjelima
(napomena: prometni natpisi tipa "radar-kontrola
brzine" imaju istu namjenu, tj. smanjivanje brzina
vozila na propisanu).
Za§to mislis da sam ne§to popio?
Ovisnosti
Cinitelji koji iniciraju pu§enje duhana,
trebu alkohola i ostalih narkotika, i koji zatim s|
Ze kao potkrepljenje po svojoj su naravi socija|
Dakako, zna6ajan je 6initelj i dostupnost - cigare
te i alkohol moze kupiti svatko. Americki vojni
u Vijetnamu su u .€ali, u kojoj je bilo puno zbi|j
govorili da je bilo lak§e i jeftinije kupiti heroi
nego Coca-Colu!
Bandura (1969) isti6e da kulturalne i subku|.
promatranjem, a kao model sluze roditelji
vr§njaci. Npr. ako roditelji ne pruze prihvatlj
model pona5anja tzv. "socijalnog pijenja" (uzima
nje umjerenih koli6ina alkoholnih pi6a u odrede
nim socijalnim dogadajima), dijete ima ve6u vje
rojatnost zloupotrebe alkohola. Naime, pokazal
se da je alkoholizam 6e§6i kod djecc rigidnih ap
stinenata i kod alkoholicara nego kod djece ro
telja koji piju umjereno. Osobito je utjecajn
modcliranje u slu6aju kad je pi6e jedini na6in bo
rbe protiv stresa. Tada se kod djece razvijaju ode
kivanja da alkohol donosi pozitivno potkrepljenj
Za ostale je narkotike zna6ajniji utjec
vr§njaka - oko 90% prvih dodira s narkoticima
ostvaruje u dru§tvu vrL€njaka. Dakako, kasnije s
biraju za dru5tvo uglavnom oni koji takoder kor
iste narkotike, jer se u njihovom dru5tvu dozi
vljavaju pozitivna potkrepljenja. Na sre6u, premd
mnogi mladi ljudi probaju narkotikc, man].i di
postane ovisnik. Npr. oko 70% Amerikanaca pij
all svega oko 7% spada u te5ke alkoholi6are (pre
rna Craighead i sur., 1981). Sli6no se pokazalo
kod povratnika iz Vijetnama - godinu dana nako
povratka jog je samo 7% veterana uzimalo heroi
To se tuma6i na sljede6i na6in: dio ljudske poP`
lacije ima osobne predispozicije (depresivnos
neuroticizam, anksioznost, nesamostalnost, potre
ba za trazenjem uzbudenja, manjak samopuzdanj
i sl.) i osobitu prijemljivost na farmakolo§ke as
pekte narkotika, §to vodi ovisnosti kao na6inu Pri
lagodbe.
Za primjenu postupaka modifikacije pona5a
nja na ovisnike znatno je vaznije utvrditi koji kog

nitivni procesi leze u osnovi ovisnosti, nego koja
je struktura licnosti osobito sklona ovisnosti. Na-
ime, znatno je lak§e, a i manje je eti€kih dilema,
mijenjati kognitivne i emocionalne procese (napo-
mena: emocije su uostalom u velikoj mjeri poslje-
dica na§ih kognitivnih procesa, poput atribucija i
interpretacija), nego mijenjati osobine li6nosti.
Pokazalo se da u prvom redu lose socijalne vje5ti-
ne, a donekle i slabe op6e sposobnosti rje5avanja
problema u stresnim situacijama, 6esto leze u os-
novi razvoja ovisnosti. Percipiranje nemogu6nosti
kontrole ishoda zna6ajnih Zivotnih dogadaja tako-
der pogoduje razvoju ovisnosti. K tome, osobe
koje svoju uspjesnost kontrole dogadaja percipi-
ra].u kao nisku, situacije procjenjuju stresnijim i
teze rje§ivim, nego osobe ko].e sebe percepciraju
uspje§nim.
Na kraju treba re6i jedan vrlo op6enit zaklju-
6ak: budu6i da se ovisnosti razvijaju kroz interak-
ciju niza faktora, njihovom uspje5nom preveni-
ranju i tretiranju treba na jstj nacin i pristupiti -
interakcijom niza postupaka: provodcnjem dobro
odabranih kognitivnih bihevior terapija, podr§kom
kroz grupe poput klubova ljje6enih alkoholi6ara,
izobrazbom uze i Sire okoline i sl.). Nazalost,
naj6e56e se ti postupci provodc odvojeno` te se
stoga i ne mogu o6ekivati preveliki uspjesi.
Ispitna anksioznost
Za razliku od tjeskobe koja nija situacijski
uvjetovana (6esto se koristi izraz "slobodno lebde-
6e anksioznost"), postoji i niz situacijski odredenih
vrsta anksioznosti. Jedna od njih - ispitna ank-
sioznost zbog svog zna6aja za kulture u kojima se
visoko cijeni §kolsko postignu6e, privla6i osobit in-
teres znanstvenika i prakti6ara. Budu6i da se radi
o dosta razli6itim uzrastima i problemima, naj-
6e5¢e se odvojeno istrazuje ispitna anksioznost
djece koja kre6u u osnovnu 5kolu i ona kod u6e-
nika vi5ih razreda srednje 5kole i studenata fa-
kulteta. Kod djece koja kre6u u §kolu 6esto se
javlja strah od §kolc, koji prethodi ispitnoj ank-
sioznosti. Do straha od §kole moze do6i zbog stra-
ha od novih i nepoznatih odraslih i vr§njaka; no-
vog, velikog prostora; potpuno novih zahtjeva i sl.
K tome, roditelji koji djeci kad su nemirna prijete
233
5kolom, kao i oni roditelji koji kaznjavaju djete-
tovu stariju bra6u i sestre zbog propusta u §koli,
mogu doprinijeti pojavi straha od §kole.
Ispitna anksioznost je uzi pojam od straha od
5kole i odnosi se samo na situacije ispitivanja
znanja i sli€nih situacija vrednovanja uratka (kog-
nitivnog, sportskog, umjetni€kog i sl.). Ispitna se
anksioznost na].6e56e odreduje kao stanje uzbude-
nosti, napetosti, osje€aja neugode i zabrinutosti
koja se javlja u ispitnim situacijama, nakon njih i
pri njihovom zami§ljanju i anticipiranju. Kod
mlade djcce, bez obzira je li rije6 samo o ispitnoj
anksioznosti ill i strahu od Skole, posljedice mogu
biti vrlo razli6ite i te§ke - od bjezanja iz 5kole, raz-
voja psihosomatskih oboljenja, mucanja pa sve do
ozbiljnih neurotskih poreme6aja. Kod starijih u€e-
nika i studenata ispitna anksioznost, unato€ posje-
dovanju dobrih kognitivnih sposobnostj i motiva-
cije za studiranjem, more biti ozbiljna prepreka u
postizanju akadcmskog uspjeha.
Sljede¢i su nalazi u vezi visoko ispitno ank-
sioznih osoba dobro potvrdeni istrazivanjima:
a/ najvi§e podbacuju u visokomotiviraju6im i
evaluacijskim situacijama. Pod neutralnim okolno-
stima i kad uputom nije nagla.€eno vrednovanje
uratka, razlika u uspjehu u odnosu na nisko ispi-
tno anksiozne osobe je mala ill nikakva;
b/ podba6aj je ve6i na tezim, kompleksnijim
zadacjma;
c/ kasnije se i teze odlu€uju na pogadanje to-
Cnog odgovora pri rje§avanju problema, odnosno
ispitivanjima tcstovima s viL€e ponudenih odgovo-
ra. U takvim testovima postizu manje bodova, jer
se ve6 na osnovi slu.6aja pri pogadanju moze do-
biti odreden broj bodova (napomena: uz uvjet da
sc ne vr§i korekcija za pogadanje, tj. odbijanje
odredenog broja bodova za neto6ne odgovore, §to
se u ve6ini testiranja ne radi, a ako se radi onda je
to uvijek uputom eksplicite re6eno);
d/ 6e§6e gube studij`ske godine i/ili napu5taju
studij, te postizu nizi prosjek ocjena u odnosu na
osobe sli6nih kognitivnih sposobnosti, all niske
ispitne anksioznosti;
e/ osobito podbacuju na verbalnom ispitiva-
nju, §to je najzna6ajniji nalaz za tretmanske pos-
tupke.
234

Liebert i Morris (1967) iznose "dvokompone-
ntni model" ispitne anksioznosti koji je danas
§iroko prihva6en. Po njemu do pada u uspjehu u
ispitnim situacijama dolazi zbog dualnog djelo-
vanja:
a/ neodgovaraju6ih kognitivnih procesa - u
prvom redu t2v. ometaju6ih misli (npr. "5to 6e
profesor misliti o meni?", "Za§to se ja toliko bo-
jim?", "Sto re6i roditeljima ako padnem na ispi-
tu?" i sl.), koje smanjuju ograni6eni kapacitet pa-
Znje za procese dosje6anja i rje§avanja problema.
Velik dio tih ometaju6ih misli moze se svrstati u
tzv. katastrofiziraju6e misli (npr. "Akb padnem,
ubit 6u se!", "Nisam dovoljno pametan za taj ispit"
i sl.);
b/ povi§ene pobudenosti autonomnog Zivca-
nog sustava koja takoder smanjuje iznos` raspolo-
Zivog kapaciteta paznje za uspje§no provodenje
kognitivnih procesa koje postavlja ispitna situ-
acija, jer se dio paznje usmjerava na opazanje vla-
stitih fiziolo§kih i emocionalnih reakcija.
Prvi poku§aji smanjivanja ispitne anksioznosti
vise su se usmjeravali na drugu komponentu, te je
uglavnom provodena sistematska desenzitizacija,
tj. problemu ispitne anksioznosti pristupano je po
modelu pogodnom za tretiranja fobija. Danas se
vi`§e zna6aja pridaje "kognitivnom hendikepu" n
talon zbog smanjenih resursa paznje, te se sto
ve6i dio vremena posve6uje kognitivnoj-bihevi
terapiji u poku§aju spre6avanja i/ili smanjivan
ispitne anksioznosti. Osobito su se pogodnim p
kazale terapije poput Ellisove racionalno-emo
vne terapije (npr. Ellis, 1962; Ellis i Dryde
1987). U slucajevima vrlo izrazene ispitne an
oznosti, zbog sli6nosti s fobi6nim stanjem, kog]
vna-bihevior modifikacija pona§anja provodi se
kombinaciji sa sistematskom desenzitizacijom.
St-o treba zaklju6iti na osnovi ovih najbo
utvrdenih 6injenica u vezi s ispitnom anksi
zno§6u? Kod djece koja tek polaze u 5kolu tr
bamo nastojati sprije€iti pojavu straha od §ko|
ispitnu anksioznost. To se postize prvenstve
time da se polazak u Skolu prikazuje kao nov
zanimljivo iskustvo i priliku da se upoznaju nc
vr§njaci i puno nau6i uz dobronamjeme, blag
naklone u6itelje. Spre6avanje razvoja ispitne an
sioznosti te djece postize se prvenstveno iz
jegavanjem pravljenja prevelikog pritiska na dije
u pogledu postignu6a. Ako unato6 svemu dij
razvije strah od §kole i/ili ispitivanja, onda je (
bro posavjetovati se sa stru6nom osobom, kako
se sprijecjo razvoj jog ozbiljnijih smetnji.

Sto sve ne radi ta metakognicija...

Neveh-Benjamin i sun. ( 1987), Li okvirLi jednog modela obrade iirforinacija, predlazLi razlikovanje dvije vrsie
ispitno anksioznih s[Lidenata. Jedni dobro iisvajaju gradivo (dobro ga kodirajLi i onganiziraju), all I)ri
odgovaranju u evaluacijshoj sitLtaciji zbog obra6anja paznje na elnocije, fiziolo5ke reakcije i in[erferiraju6il. Inisll
(§[o se sve svrsta\ja u fzv. za zadatak irelevan[ne inforlnacije), smaiofujLI kapaci[et paznje za efika`snu obradLl in-
fonnacija kakvu [raze ispi[ne si[uacije. Slnanjenje hapacite[a pa2i.je osobito se nepovoljno odrazava na procese
dosje6anja. Ta vrs[a stLidenata u neevaluacijshoj situaciji ne pos[ize slabiji uspjeh od nisko ispilno anksioznih
sludeirata. Za smanjenje ispitne anksioznosli te vrste stLrdenata pogodne su kognitivne bihevior lerapije koje
spreeavaju javljanje negativnih misli u holnbinaciji s [elmikalna za relaksaciju.
Druga vrsla ispi[no anksivznih studelrata iina slabe sira[egije usvajanjd gradiva i na osnovi metakognicije.
iina ispravno u`]jerenje da nisi,I dobro nau6ili ispiino gradivo. Sloga s razlogoin razvijajLi intenzivan strah o_d
ispita. Dakako, taj s[rah za vrijeine ispi[a djelLije I,I sinjeru o[ezanog dosje6ai.ja ionaho slabije usvojene grade.
Stoga ne Cudi Vsto I,i odnosii na nisko ispitno anksiozne, ta vrs[a siLidenala podbacLije i na ispililna hoji nisLl izra-
zito evaluacijske naravi. Te sfudenle lreba prvenstveno pou6i[i boljiln nacinilna u6elija. Ako se i nakon toga
zadrzzi izrazena ispitna ank:sioznos[, onda treba prilnijenill postLipk,e za otklanjai.je ispi[ne anksioznos[i.

Kod ispitne anksioznosti u6enika srednje
§kole i studenata, ako nije rije6 o vrlo izrazenoj
ispitnoj anksioznosti, onda ve6 argumentirani
razgovor o izvorima i posljedicama ispitne ank-
sioznosti moze mnogo pomo6i. "Prezivljavanje"
unaprijed zami§1janjem ispita, i vjezbanje odbi-
janja negativnih, katastrofiziraju6ih misli takoder
je vrlo korisno. K tome, osobito je dobro zamoliti
nekog vr5njaka da preuzme ulogu ispitiva6a i da
se uz njegovu pomoc, paralelno uz odgovaranje
na postavljena pitanja, vjezba odbacivanje ome-
taju6ih misli. Ovakva je priprema od naro6ite kor-
isti za one koji slabije usvaja].u gradu - kad je
savladaju u toj mjeri da dobro odgovaraju vr§nja-
ku-"profesoru", bit 6e i manje razloga za tjeskobu.
Ako je rije6 o tako izrazenoj ispitnoj anksi-
oznosti da postoji opasnost da nam potpuno spri-
je6i uspje§no 5kolovanje, za koje imamo kogniti-
vne sposobnosti i motivaciJu, onda svakako treba
potraziti pomo6 stru6ne osobe, jer postoje slozeni
terapijski postupci koji uspje§no suzbijaju i tako
jako izrazenu ispitnu anksioznost.
Bra€ni problemi
Bobi: "Rudi, tko je zapraf kriv za va5 razvod?"
Rudi.. "Po5tar."
Bobi: "Kaj, uhoatil si ju s po5tarom?"
Rudi.. "Ne, vet je dal Zeni pismo kaj je bilo
adresirano na mene..."
Pove6ani intei;s za tretiranje bra6nih pro-
blema proizlazj iz sve alarmantnijjh 6injenica do~
bivenih istrazivanjima. Npr. u SAD oko 40% bra-
kova zavrsava razvodom (napomena: sli6na je i
stopa razvoda u Hrvatskoj); bra6ne nesuglasice
6esto su povezanc s problemima kao Sto su depre-
sija i bra6ne prevare; 28% umorstava po6injeno je
unutar obitelji, a 20% pogibji policajaca na du-
Znosti dogada se za vrijeme intervencije u bra6nim
svadama!
Bez dobre funkcionalne analize pona5anja
nije lako pruziti pomo6 bra6nim partnerima u ne-
volji. Medutim, zadovoljstvo brakom, tj. odnosima
u braku, nije lako mjerljivo, pa se stoga termin
"zadovoljstvo brakom" upotrebljava kao skup
235
oznaka ill konstrukt koji podrazumijeva sve oblike
pona§anja koji se mogu opazati. Identificiraju6i
vidljive dogadaje koji su povezani s bra6nim in-
terakcijama, uo6avamo koja 6emo podru6ja u
braku ispitivati, koje 6emo probleme i kako treti-
rati.
Skup raznih postupaka za pobolj5anje bra6nih
odnosa danas se isprepleo u jednu eklekti6nu bi-
hevioralnu bra6nu terapiju. Bihevioralna bracna
terapija spada prvenstveno u kognitivno-bihevio-
ralne tehnike, jer nije orijentirana samo na pro-
mjene vidljivih oblika pona§anja u bra6nim odno-
sima, nego i na osobna vjerovanja i osje6aje oba
partnera. Naime, bra6ni problemi imaju i bihevio-
ralne i kognitivne aspekte. Nezadovoljni partneri
se i pona§aju i osje6aju druk6ije od zadovoljnih.
Jedna od uloga bihevioralne brache terapije je
ispitivanje okolnih dogadaja koji izazivaju i odrza-
vaju subjektivne i objektivne komponente bracnog
zadovoljstwa. Oni dakle imaju ulogu potkrepljiva-
€a u bra6nim odnosima. Pod socijalnom okolinom
koja je u vezi s bra6nim odnosom podrazumijeva-
mo sve aspekte socijalne okoline koja je u stanju
koristiti potkrepljiva6e vazne za bra6ni odnos. U
braku, primama socijalna okolina je partner koji
je sposoban osigurati ill kontrolirati glavne izvore
bra6nog zadovoljstva. Tendencija partnera da se
ponasa ugodno ili neugodno i n].egov osje6aj zado-
voljstva odnosom, primarno su funkcija posljedica
razli6itih potkrepljenja dobivenih od partnera.
Ako je zadovoljstvo brakom u funkciji koli6ine
potkrepljenja dobivenih od partnera, onda slijedi
da su bracne nevolje podrzavane rijetkim poziti-
vnim potkrepljivanjem i/ill prekomjernim kaznja-
vanjem. Budu6i da su kaznjavanje i pozitivno
potkrepljenje pona5anja nezavisni, bra6no nezado-
voljstvo moze biti rezultat visokog broja kazni ili
malog broja pozitivnih potkrcpljenja, ili jednog i
drugog. Brojne studije su to i pokazale.
Nesretni parovi daleko su os].etljiviji na nega-
tivno nego na pozitivno partnerovo pona§anje -
sretni su onih dana kada prime svega nekoliko ne-
gativnih podrazaja od strane svojih partnera, a
nesretni su onih dana kad ih prime vrlo mnogo.
Pozitivna partnerova ponasanja utje6u na njih vrlo
malo. Sretni parovj pokazuju potpiino suprotnu
236
sliku: sretni su u izobilju pozitjvnog potkrepljenja,
a nesretni u oskudici takvog pona5anja partnera.
Partnerova averzivna pona5anja malo utje6u na
njih. Nesretni parovi daleko su osjetljiviji na
averzivna pona§anja svojih partnera nego sretni
bra6ni parovi. Medutim, ne smije se zaboraviti da
je uzro6nost u bra6nim odnosima dvosmjerna i
povratna. Takva se medusobna ovisnost pona5anja
opisuje principom poznatim kao "reciprocitet"
(Patterson i Ried, 1970), koji pretpostavlja da bra-
6ni partneri pozitivno potkrepljuju i kaznjavaju
jedan drugoga u priblizno podjednakim omjerima.
Reciprocitet ocrtava zakonit odnos medu bra6nim
partnerima, bez obzira na razinu njihova nezado-
voljstva brakom. Dakako, nezadovoljni parovi su
reaktivniji na averzivna pona5anja partnera, te je
negativni reciprocitet karakteristieniji za nesretne
nego za sretne parove, i obratno.
Sve Sto utje6e na kvalitetu potkrepljenja i
kaznjavanja u odnosima, utjecat 6e i na bra6no za-
dovoljstvo. Medu vaznim faktorima koji prethode
bra€nom nezadovoljstvu su nezmnje kako uspje-
Sno rje§avati bracne probleme i nedostatak vje-
§tina rje§avanja konflikata. Nesretni parovi se pri-
marno oslanjaju na kontrolu averzivnih podrazaja
prilikom poku§aja promjena u odnosu. Oni se
oslanjaju na kaznjavanje i oduzimanje potkreplje-
nja daleko vise nego na tehnike'pozitivnih potkre-
pljenja, kako bi ostvarili promjene u ponasanju
njihovih partnera.
Uloga predterapijske procjene jc prepoznati
specifi6ne 6initelje koji su odgovorni za pote5koce
kroz koje parovi prolaze, a iz tih informacija iz-
vode se terapijske strategije. Procjenjivanje time
ne zavrsava, nego se nastavlja procesom cvaluacije
uspje`€nosti intervencije. Jedan od problema je taj
5to su bra6ni partneri 6esto ncodredeni kada opi-
suju svoje probleme, izrazavaju svoje nezado-
voljstvo u vrlo op6enitim terminima kao npr.
"osje¢aj praznine". Cesto im je vrlo tesko imeno-
vati koja su to pona`€anja koja ih uznemiruju, ili
pak navode trivijalne primjere kao npr. "Nikad ne
opere kadu iza sebe". Mnogi parovi ncskloni su
promatrati svoje prob]eme u bihevioralnim ter-
minima. Terapeut mora.uvjeriti par da ni partner
niti terapeut ne6e puno u6initi s "osje6ajem praz-
nine", all da svi mogu raditi zajedno da promijen
specifi6na pona5anja koja ih uznemiruju, koja s
odgovorna za njihovo nezadovoljstvo.
Pitanja in koja predterapijska procjena Ze
odgovoriti su:
1. koja su vjerovanja (tvrdnje) koje svaki bra
6nj partner zastupa u odnosu,
2. koja je priroda njihovih svakodnevnih od.
nosa'
3. koji 6initelji pridonose sredi§njem
mu,
4. koja je osnovna snaga na kojoj se teme|ji
njihov odnos,
5. kako bracni partneri pokuL€avaju promijeni
taj odnos.
Vje§tine koje se evaluiraju zbog njihova mo-
gu6eg doprinosa postoje¢im problemima uklju-
6uju: sposobnost para da razgovara o problemima
odnosa; potkrepljenja koja se koriste; njihove
kompetencije u odgoju djece, komunikaciji` seksu
i financijskom upravljanju; njihove preferencije za
kori§tenje slobodnog vremena; distribuciju uloga i
odgovornosti; na€in afektivnog izrazavanja; soci-
jalnu okolinu svakog partnera i individualno funk-
cioniranje svakog 6lana. Strategije dobivanja in-
formacija nuznih za planiranje tretmana uklju6uju
intervju, mjere samoopazan].a i direktno opazanja
rje§avanja problema i nacina komunikacije.
Kao §to je ve6 re6eno. bihevioralna bra6na
terapija uklju6uje primjenu nekoliko tehnika, ka
npr. tehniku komuniciranja, dogovaranje i primje-
nu principa potkrepljenja zbog pove6anja poze-
ljnih pona§anja. Mogu se primijeniti neke ili sv
te tehnike, §to ovisi o pote5ko6ama u bra6nom od-
nosu. Trening komunikacije jc op6a strategija koj
se temelji na opazanjima da mnogi bracni parovi
imaju pogre§an na6in komuniciranja, te da je
komunikacija temeljna determinanta bra6nog za-
dovoljstva. Odluka o tome Sto 6e,se uklju6iti u
trening komunikacije ovisi o specifi6nim pote§ko-
Cama na koje ukaze proces procjenj.ivanja.
Pozitivno usmjeravanje sastoji se u tome da
se dobre strane bra6nog odnosa nagla5avaju kro
6itav tcrapijskj proces, i tretman je usmjeren n
trazenje tih dobrih strana u odnosima, radije neg
na uklanjanje lo5ih strana. Partnerima sc ukazuj
na postojanje pozitivnih aspekata u njihovu od-
nosu, te da se stoga mogu nadati da 6e odnos
postati kvalitetniji.
Pozitivna kontrola podrazumijeva upotrebu
pozitivnog potkrepljenja prije nego kaznjavanja za
mijenjaje partnerova pona§anja. Premda su strate-
gije averzivne kontrole kratkoro6no vrlo djelotvo-
rne, jer dovode do trenuta€ne promjene pona§a-
nja, dugoro6no nisu djelotvorne. Prisila rada prisj-
lu, i stoga se partneri nalaze u svojevrsnom ko-
§maru prisilnih reakcija, 5to samo pogor§ava nji-
hovu nevolju. Terapija poku§ava preusmjeriti taj
sklop prisilnih reakcija u6e6i bra6ne partnere stra-
tegijama pozitivne kontrole za uno§enje promjena
u partnerovom pona5anju. Trening rje§avanja pro-
blema i procesi izmjene pona§anja primjeri su
strategija pozitivne kontrole.
Osnovno zna6enje principa reciprociteta je da
je bra6na nesre6a rezultanta pona5anja oba part-
nera. Mnogi nesretni parovi izbjegavaju osobnu
odgovornost za svoje probleme i svu krivnju
prenose na partnera. Terapija poku5ava ukazati
na to da svaki partner igra odredenu ulogu u to-
Bilo je super du5o... Naro€ito mi se dopalo olio kad si
se pomaknula!
+ - --5j F
-
r\
q3= hrh
-qt= ri
= C= CJ 0
I / -\u /I
me i da oba partnera trebaju ne§to promijeniti u
svom pona5anju. Prihva6anje principa recirjroci-
teta koristi, jer svaki od partnera prestaje osje6ati
nemo6 i po6inje vjerovati da on ili ona mogu kon-
trolirati ono §to se dogada u braku. Poznato je da
percepcija mogu6nosti. kontrole ima velik broj po-
zitivnih u6inaka, medu kojima je i trajno nastoja-
nje da se osoba suo6i s traumatskim dogadajima
kad je to potrebno.
Bihevioralna bra6na terapija temelji se na
u6enju raznih vje§tina koje su nuzne za uspje5an
odnos. Citava koncepcija o problemima bra6nih
odnosa kao o posljedici nedostatka vje§tina poma-
Ze parovima da spremnije prihvate terapiju, jer
oni sebe u tom slu6aju ne dozivljavaju "ludim" ili
"neuroti6nim", pa im stoga treba tretman, nego
kao osobe kojima nedostaju neke vazne vje5tine.
U terapiji je vazno nau6iti parove da moraju ver-
balizirati 5to Zele od partnera, a ne o6ekivati od
partnera da intuitivno zna 5to je potrebno (na-
238

pomena: dobro je poznato da je ve6a vjerojatnost
pojave ozbiljnih bra5nih problema ako partneri
udu u brak s nizom implicitnih vjerovanja tipa:
"Pa to se podrazumijeva!", nego 5to je to slu6aj s
partnerima koji prije sklapanja braka jasno kazu
§to o6ekuju jedan od drugog) . Drugo, uspje§na
veza trazi da svaki partner posveti vrijeme i napor
da ugodi drugome i da nade vremena za taj i sa-
mo za taj ci]j. Vidjet demo da isto pravilo vrijedi i
za odgoj djece - uspje§no roditeljstvo trazi odre-
divanje doba dana koje je "rezervirano" samo za
dijete.
Problemi gojaznosti
Gojazna osoba Zali se lije€niku: ``Gospodine
dokeore, imam problema sa 2elucem." LijeEnik: "Ne,
va5 Zeludac ilna problema s vama!" `
U razvijenim zemljama pu5enje i gojaznost
smatraju se jednim od najvaznijih faktora koji mo-
gu utjecati na naru5avanje zdravlja. U prilog tome
govori niz klini6kih primjera, koji ozbiljno upo-
zoravaju na zna6ajan negativni utjecaj pu5enja i
gojaznosti na zdravlje. Gojaznost je kompleksan
problem s geneti6kim, biolo5kim, psiholo§kim i
ambijentalnim porijeklom (napomena: vise se o
tome moze na6i u knjizi S.J. Rachmana i R.J.
Hodgsona "Gojaznosti i kompulzije" /Obessions
and compulsions. London: Prentice-Hall, 1980/).
Usprkos tome, vjeruje se da je gojaznost pos|j
dica obilnog jela i lijenosti, te da je smanjem
tezine jednostavan zadatak, a neuspjeh proizlazi
slabe samokontrole. Na sre6u, znanost napreduje
pored takvih uobi6ajenih shva6anja. Naime, goj
znost je mnogostruko uzrokovana 6ak i kod Zivo
inja, a da ne govorimo o ljudima. Temeljni bio|
Ski mehanizmi gladi i sitosti iznenaduju6e su ko
pleksni.
Tjelesna tezina jasna je funkci.ja ravnotez
izmedu utro5ene i ulozene energije. Cini se da g
jazne osobe ne jedu ni5ta vise nego osobe norma
lne tezine, ali su daleko manje aktivne. Meduti
Cini se da je fizi6ka neaktivnost vjerojatnij
posljedica nego uzrok gojaznosti. Biolo§ki fakto
vjerojatno igraju vaznu ulogu u gojaznosti. Mnog
istrazivanja pokazuju da ljudi i Zivotinje imaj
odredenu to€ku tjelesne tezine, tzv. specifichu tj
lesnu tezinu, koju je organizam spreman brani
(Kessey, 1978; prema Craighead i sur., 1981). Ka
se tjelesna tezina pomakne s te specifi6ne tezin
organizam se nastoji vratiti na tu tezinu. Svaki o
ganizam ima druga6iju to6ku tjelesne tezine, tako
da za nekog i gojaznost moze biti idealno I
iolo5ko stanje.
Socijalni, ambijentalni i psiholo§ki faktori
koder djeluju na gojaznost. Vjerojatnost ho6e
neka osoba biti gojazna visoko je predvidljiva
temelju socijalnog polozaja, etni6ke i religijsk

Kratha povijest istrazivanja bil.evioralmog tretmana got azllosti

Dosad je predlozen velik broj razli5itih progralna za smanjenje gojaznosli, od kojih je tek manji dio i
adekvatno evaluiran. No, podimo redom. Ferster i si,ir. (1962; prema Craigl.ead i sl,ir.1981) objavili su jedno od
prvil. is[razivanj a bilLevioralnih programa za tretman gojaznosli. Istrazivanje sugerira korisnos[ samoprolna[ranja,
a svojiin nalaziina potwrdio ga je Stuart (1967). Njegovi ispitanici bile su Zene, kojiina se bavio u toki,I jedno-
godi5njeg perioda i hoje su smanjile tezinu za 17 kg. Smanjenje tezine bilo je klinicki zna€ajno, a innoge su ispi-
lanice pobolj5ale bracne i socijalne odnose. U narednim godinama, velik je broj s[Lidija nas[oja,o evaluirati bi-
hevibralnl pristup lnnogo pazljivije i to priinjenom razliEitil. [elmika, koje su obulrva6ale opsezne I)rograme
salnokon[role. Rezultatl nedrojbeno podrzavajLi djelotvottrost bihevioralnih` pri.slupa, all na nesre6i,I rijetho se
postizu klini6ki zna€ajni rezultati, tj. slnaiof enja [ezine hoja je iznio Stuart. Abrainson (1977) iznosi dvije kritike
na dotada5nja istrazivanja. Kao prvo, programi su prekra[ko trajali (8-10 ljedana), u ispitanici nisu bill izrazito
gojazni (najce56e su [o bill studenti). Harris ( 1969) demonstrira da je bihevioralni I)rograin superioran u odno.su
na kontrolnu grupu bez tretmana. Wollersheim (1970) nalazi dobre rezulla[e priinjene blhevioralnih progralna,
Zak i aha terapeuti nisu iinali narocitog isk:ustva.
 239

pripadnosti i tezine ostalih 6lanova obitelji. Cini
se da su gojazne osobe osjetljivije na okolinske ut-
jecaje, kao §to je to na primjer hrana nadohvat ru-
ke, nego §to su to osobe normalne tezine, koje su
vise pod utjecajem unutarnjih fiziolo5kih potreba.
Kao 5to smo ve6 vidjeli u prethodnim primje-
rima primjene tehnika za modifikaciju pona§anja,
tretman bilo kojeg problema temelji se na rezulta-
tima njegove procjene. Opsezan plan procjene po-
treban j.e za definiranje ciljeva tretmana, za eva-
luaciju klijentova fiziolo§kog i psiholo§kog funk-
cioniranja i za testiranje efekata tretmanskog pos-
tupka. Le Bow (1977) upozorava da gojaznost nije
sinonim za prekomjernu tjelesnu tezinu, ve6 da
spomenuti pojmovi samo umjereno koreliraju. To
postavlja novi problem pred evaluaciju razli6itih
programa, jer osobe mogu bez velikog gubitka na
tezini, prestati biti gojazne. Dakle, vazno je is-
tovremeno pra6enje gojaznosti i fizi6ke skladnosti,
a ne samo gubitak tezine. Neophodno je pazljivo
promatrati bihevioralne komponente jedenja i ak-
tivnosti prije, za vrijeme i nakon tretmana da bi se
uvidio meduodnos gubitka tezine i postizanja
fizi€ke skladnosti.
Danas razli6ite vrste bihevioralnih terapija ne-
sumnjivo predstavljaju naj6e56i oblik tretmana go-
jaznosti. "Weight Watchers" ("Promatra6i tezine"),
najve6a organizacija samopomo6i, takoder uk-
lju6uje bihevior terapiju u svoj standardni pro-
gram.
Danas je §iroko prihva6eno mi5ljenje da su bi-
hevioralni programi djelotvorni, te da su djelo-
tvorniji od drugih tretmana s kojima su uspore-
divani (Craighead, Brownell i Horan 1981). Treba
istaknuti da se u bihevioralne programe za sman-
jen].e tjelesne tezine sve vise uklju6uju i kognitivne
komponente, a najistaknutija od njih je samokon-
trola.
Samokontrola ili "ugovor sa samim sobom"
("internal contingency management") slozen je
proces koji naj6e§6e uklju6uje tri temeljna koraka:
samopromatranje, samoevaluaciju i samopotkre-
pljenje.
Samopromatranje navika jedenja moze imati
mali, privremeni u6inak na promjenu tezine. Bilje-
Zenje tezine neposredno prije jela pokazalo se
manje uspje§nim od biljezenja poslije jela, a naj-
boljim se pokazalo samopromatranje kalorijske
potro§nje, koje se moze precizno odrediti na os-
novi umno§ka koli6ine neke hrane i njene kalori-
jske vrijednosti (za §to postoje tablice).
Strategija samoevaluacije 6esto se uklju6uje u
dio postupka samopotkrepljivanja. Lai6ki re6eno:
ako sam sebe ocijenim pozitivno, zasluzujem na-
gradu! 5to su ispitanici sebe ocjenjivali pozitivnije,
bili su uspje§niji u bihevioralnim programima. Ta-

"Anonimni debeljko" ili " Khib elegaTwho popukyen{h;`

Ljudi s istim problemom 5esto jedni druge uzajamno potpomazu. Najra3irenije i najpoznatije takwe grupe LI
SAD-Li su "Anonilnni alkolrohiar" i "Anonirmi. kockar". U slicniln grupalna traze pomo6 i lnnogi debeli ljudi
(napolnena: k,od nas postoje Klubovi lije6enih alhoholidara, no nazalost jo5 uvijek nema klubova za osobe koje
Zele presla[i holnpulzivno hockati, slnanjiti tezinu i sl. Popularma TV-serija "Dragi John" bavi se grupom za
samopomo6 osoba koje su razvedene i na pojednos[avljen, all vrlo zoran na6in, pokazuje koliko pojedincu moze
zna€iti po[pora ljudi sa slichim problernoln).
Izvje56a govore o prosjechom gubitku [ezine od oho 8 kilograma u takvim grupama, all ukljLi6Liju saino one
osobe koje su njihovi najuporhiji 6lanovi. Pojava odustajanja najvazniji je problem s kojiin se suo6avajLi sve
[akve grupe. Uspje5nost grupa za srmanjenje tezine inoze se osjetno pove6a[i bihevioralnom [erapijoin` 5sto se
o6itLije u ve6em gubitku [ezine i, 5to je jog vazhije, u opadanju stope odustajanja. Naime, sporo gubljenje [ezine je
glavni uzrok odus[ajanja. Stoga, blhevior [erapija i uzajamna pomo6 Li grupi [rebaju biti "prirodn[" par[neri, jer
zajedno daju vrlo uspje5ne rezi.iltate.
240
kve osobe vise gube na tezini u proBramu samo-
promatranja nego u ostalim programima kontrole
i potkrepljivanja od strane terapeuta.
Strategija samopotkrepljivanja odnosi se na
nagradivanje samog sebe za neki ostvareni cilj -
npr. smanjiti za odrcdeni broj dana odredeni broj
kilograma. Samopotkrepljivanje djeluje kao jak
motivacijski faktor i treba ga koristiti u kombina-
ciji s obje gore navedene strategije.
U okviru bihevioralnih programa takoder je
utvrden niz razli6itih postupaka korisnih za pro-
mjenu nepozeljnog pona5anja kod jedenja. Evo
nekih najzna6ajnijih.
Brzina jedenja. Cilj je smanjiti brzinu jedenja
za vrijeme obroka. Predasi za vrijemc jedenja
omogu6uju osobi da se senzibilizira za osje6aj si-
tosti i da prekine jesti prije osje¢aja prctrpanosti.
Klijenti su upu6cni da nakon svakog zalogaja
odloze pribor za jelo. Dobro je da jedu puno
salate, articoka i sli6nih vrsta niskokalori6ne hrane
koji 6c im ranije dati osje6aj sitosti. Takoder,
svaki zalogaj trebaju dobro prozvakati. Svaku mi-
nutu do dvije trebaju se upustiti u razgovor i za to
vrijeme ne smiju jesti. Pozeljno je jesti hranu koja
trazi dugo vremena za jelo (napomena: kao §to se
to u narodu lijepo kaze: opasna je hrana koja se
jede Zlicom, a ne hrana koja se jede nozem i vili-
com). Sve ovo sluzi tome da gojazna osoba ne
zavr§i obrok prije ostalih, jer onda nastavlja jesti, i
da za vrijcme trajanja obroka pojede 5to manjc.
Tempiranje obroka. Klijcnti su upu6eni da ne
preska6u obrok i nc jedu pregladnjeli. Tada jc
vjerojatnije da 6e jesti prebrzo, te da 6c pojesti
previ5e prije nego §to osjete sitost.
Usmjerenost k unutarnjem stanju. RIijenta se
usmjeruje da ne jedc automatski kada vidi hranu
pred sobom, nego da obrati paznju na internaln.o
stanje, da se upita je li stvarno gladan. Klijcnti u6e
kako razlikovati impulse iza2vane vanjskim po-
drazajjma od onih izazvanih unutarnjim podra-
Zajima, i jesti samo kada je glad uzrokovana unu-
tarnjim stanjem. Pri tome pomaze da klijent na
tanjur stavi manju koli6inu hrane, i kad to pojede,
ponovo sc zapita: "Jesam li jog uvijek gladan?" S
odgovorom treba pri6ekati dok se polako nabroji
do dcset. Za to se vrijeme mogu "spojiti" informa-
cije iz Zeluca o sitosti i iz glave: Sto se vise Ze|i
prejesti se ili biti vitak? Za one "najpopustljivije
vlastitim prohtjevima dobra je tehnika kori`itenj
Sirokih, 6vrsto stegnutih opasa€a. U tom slu6aj
uzimanjc razmjerno male koli€ine hrane stvar
osje6aj punog Zeluca, te se lak§e oduprijeti poriv
za uzimanjem ve6e koli6ine hrane.
Promjena lanaca pona§anja. Klijenti se u€
razlikovati ambijentalne uvjete koji navode
jedenje, te da ne jedu u takvim uvjetima. Oni
tavljaju listu aktivnosti kojima se mogu baviti do
poriv ne prode (§etnja, tusiranje, kupka, 6is6enje
stana, sport, krizaljka i sl.). Tipi6ni problem bih
vioralnog lanca ukljucujc jedenje kada jc osol
umorna, anksiozna, depresivna ili kada sc dosad
je. Postoje pokazatelji da gojazne osobe neumje
rcno jedu u negativnim emocionalnim stanjima.
Odbijanje nudenja hranom. Klijenti se 6est
neugodno osje¢aju prilikom odbijanja hrane
nekim socijalnim situacijama, pa ih trcba nau6i
kako odbiti hranu. Glj toga je da sami klijen
postignu potpunu kontrolu nad uno`€enjem hrane
a nc da drugi ljudi ili situacija oko njih kontrolir:
njihovo uzimanjc hrane (napomena: isti se prob
lcm javlja kod ljudi koji su prestali piti alkoholna
pi6a, jer ncprosvijc6ena okolina 6csto vr§i pritisa
na njih da piju - npr. uvrijedeno postavl].aju pi-
tanja tipa: "Zar nc6c§ nazdraviti na vjen6anju
(rodenju djeteta, karminama i sl.)?" Stoga prvcn-
stveno treba nau6iti same lije6ene alkoholi6are
kako odbiti takvc zahtjeve, a svakako da treba i
provcsti 5iroko zahva6enu edukaciju okoline).
OLsin modifikacijc vlastitog pona§anja, od ve
likog jc zna6aja i kontrola podrazaja koji se od-
nose na modifikaciju okolinc. Upotreba ovih pos
tupaka u kontroli gojaznosti temclji sc na pret
postavci da su gojazne osobe podloznc ambijcn
talnom utjecaju. Postupci su tako strukturirani d
se eliminiraju uvjeti koji mogu izazvati impuLzi
vno, nekontrolirano jcdenje, odnosno da se uved
novi uvjeti koji ¢e pospje`€iti kontrolu nad uzima-
njem hrane. Bitno je da se hrana ne moze vidjc
izravno, zatim da se jede samo na to6no predvi
denim mjestima za to, a ne na bilo kojem drugo
mjestu, te da klijent ne poveze neke druge akti
vnosti sa jedenjcm, na primjer gledanje televizije
 241

6itanje i sl. Nadalje, vazno je minimalizirati svaki
mogu6i dodir s hranom (npr. pripremanje jela ko-
ja se u toku pripreme 6esto ku§aju, ili se "polize"
zdjela s vi§kom kreme, i sl.). Hranu treba pripre-
mati unaprijed, kada se klijent jog ne osje6a glad-
nim. Takoder, treba klijenta nau€iti kako 6e jesti
manje, npr. koristiti manje posude za jelo koje
sluze kao podsjetnik za move navike jedenja. Do-
bro u tu svrhu mogu posluziti i istaknuti grafikoni
i podsjetnici o novim navikama jedenja i sl. Vazno
je i da klijenti nau6e isplanirati svoje obroke una-
prijed u §to fiksnijem rasporedu.
Takoder je bitna i modifikacija kognitivnog
odnosa prema jedenju. Naime, pretpostavlja se da
gojazne osobe puno 6e§6e misle o hrani nego nor-
malno te§ke osobe, pa je posljedica tih "mono-
loga" poja6ana potreba za hranom. Stoga se ispi-
tanici u6e promatrati svoja razmi5ljanja. Ta su
razmi§ljanja 6esto i rigidna, s nerealnim ciljevima,
zatim tu spada i nemogu6nost odvajanja razmi-
§1janja od hrane, te nezadovoljstvo sporim gubit-
kom te2ine. Vazno je razviti i svijest o potrebi po-
ve6ane potro§nje kalorija, a ne samo smanjiti ko-
li6inu unesenih kalorija. Upravo je taj slozeni kog-
nitivni aspekt tretmana gojaznosti od najve6e va-
Znosti za odrzavanje smanjene tezine i ostanak na
istoj tezini ne samo za vrijeme tretmana, nego on
sluzi i tome da se usvoje tehnike za samostalni
produzetak tretmana, tj. uspje§no odrzavanje sma-
njene tezine. Na koncu treba istaknuti da upravo
kognitivno-bihevioralne komponente tretmana
daju dugoro€ne rezultate, a ne razni (bombasti6no
reklamirani) farmakolo§ki pristupi.
Dakako, u6inke bihevior terapije gojaznosti
mogu poja6ati i razni socijalni utjecaji. Naime,
mnoge socijalne interakcije uklju€uju i uzimanje
hrane, pa stoga 6lanovi obitelji i Sire okoline mo-
gu imati vrlo vaznu ulogu u jedenju ili suzdrza-

Koliko je dobra farmckoterapija?

Farlnakolo`5ki tl.etlnani gojaznosti na vrlo su lo`5em gla.su zbog kra[ko[rajnog djelovanja i mogu6e zloLi-
potrebe, kao 5io je to slLiEqj i `s Lipofreboin farlnaka Li nekiin dnigim podni6jilna (npr. ovisnos[i, nesanice, anfe-
sioznosl, op`sti|)acija i sl.). U`sprkos tome, takve je pos[Lipke lnogLt6e iskoristi[i za brze gubljenje tezine u poce[ku
lrelmana, i,i hoinbinaciji s bil.evioralniln poslupcima. To donosi ve6u Lipomost u dijeti i vjezbi, 5to je vazno u
po€etnom odizavanju izgubljene [e7Zine. Is[razivanje Ci.aigheada i sur. (1978; prema Craigl.Cad i sur., .198!)
pi.ocjenjivalo je iskoristivost tvari fenfoLlrainin usporedboln lri vrste lerapija:. standardne bihevior terapije, k?Inbi:
nacije farmako[erapije i blhevior terapije, te kolnbinacije farmakolei.a|}ije i [erapije podi.5kom. RezLlltali 25-[jed.-
nog programa pokazLljLi da [aj lijek zna6ajno pove6ava uspje.5nost biheyioralne lerapije. Vrlo uspje5Irom pokpzala
se i koint)inacija lije5enja lijehovima i [erapije poclrskoin I,I.z samoprolnatranje i savjetovanje o prehrani.
Medtitiin` dLlgotrajni efekti ove [ri feral)ije pokazuju razliEilLi Li`s|)je`5nos[. Scimo je grLipa `sa standardncnn bihevior
lerupijom postigla izvrsno odrzavanje slnanjene [e2ine Li godini dana pra6enja, dok sLi obje grupe s kolnbiniranim
lrelinanom u loku log razdoblja pokazale dobi[ak tezine nakon pres[anJca tretinana.
Dlnga stndija (Craighead, 1979) i.strazivala je lnetode I)re\Jencije, il.I bareln ublazavanje ovog. fenoTenq re~
cidiva. bva razliei[a Jraslavka [retlnana lijekovilna i bil.evior ter(ii)ijoln .n(islojala su pokazati u kom slu€aju se
lnedikalnenli mogu bolje iskoi.istili. U lokLi salnog tretlnana pacijenli su izgLibili puno vise tezine kada sl,I feerist!li
lijekove bez obzir" na vrs[Li nastavka. Najuspje5niji lrastavak iinala je grupa u kojoj je kom_binirana b.ihfv:o:
;erapija i lijehovi, i ona je za 8 [jedana izgubila oko 11 kilograma, 5[o je zn_a6ajno _vise od gn.Ipe u kojoj je
pr;videna
•razdobljusamo bihevior pra6e;ija,
od 4 Injeseca lerapija ill ako sLi.
recidiv pak koristeni
(pove6anje salno
tezine) lijekovi.
.se pojavio Li Naz?lost,_ n?hop nastavka
sviln kombiniranim .tretmana,.
tr:tmanilfta, u
us.prkos

loln nds[avku [retlnaira. Grupa sii bilieviortilnim tretlnairoin jedilui je zadrzala svoju slnanjenu tezinu. Iz [?gcl
•i nakon da
proizlazi nj;ga, [j. u periodu
je hombtlulcija pra6enja
irihevioi. kadai lnedikamen[oznog
lerapije clolazi do recidiva.lijecenja
Tako se kolnbinacija
uspje5na bihevior
ti [oftu. sal.nog terapije i fannak-
tretlral:a., ali n.e

o[erapije pojavila kao obefavaju6i novi pristup, Inedutim, I)roblein recidiva oslao je nerije.Vsen.
242

vnaju od jela. Rezultati vise istrazivanja pokazuju Prvi korak u tretmanu bila je procjena aktua|
da stvaranje povoljnih socijalnih utjecaja ukljuti- nog pona§anja i psiholoskog stanja Eda. Kao naJ
.vanjem obitelji i Sire okoline u tretmanske postu- istaknutijc se pokazalo da ga jako uzbuduju trams
pke moze znatno pridonijeti uspje§nijem tretmanu seksualne fantazije, da nema heteroscksualno
gojaznosti. iskustva, da ima neodgovaraju6e socijalne vje§tine
te da se radi o izrazitom poreme6aju spolnog ide
ntiteta, koji se jasno ispoljavao u feminizirano
Poreme6aji spolne uloge
pona§an].u.
Tehnike za modifikaciju pona§anja imaju sve Feminizirano pona5anje je izabrano za prv
§iru primjenu i u podru6ju devijantnog seksualnog tretmanski cilj, kako bi se sprije6ilo podrugivanj
pona§anja (tzv. parafilija poput egzibicionizma, fe- vr§njaka. Takvo pona§anje lezi u osnovi poreme
ti§izma, pedofilije, zoofilije i sl.), kao i pri pore- 6enog spolnog identiteta, a rad na promjeni, po
me6ajima spolnog identiteta, pri kojima se bi- vratku biolo§kog spolnog identiteta predstavlj
olo5ki spol i preuzeta, ili Zeljena, spolna uloga ne nuzan preduvjet za promjenu i ostalih neodgovz
podudaraju. Ovdje 6e biti navedena samo jedna rajucih komponenti spolnog pona5anja i dozivlj
studija slu€aja, koja dobro pokazuje mogu6nosti vanja. U tu svrhu je napravljen popis od 6eti
primjene tehnika za modifikaciju pona§anja i u ta- specifi6no mu§ka, odnosno 6etiri specifi6no Ze
ko slozenom socijalno-psiholo§kom podru6ju, kao ska motori6ka pona§anja pri sjedenju, stajanju
§to su to spolne uloge. hodanju. Npr. gene kad prekrize noge, onda naj
Barlow i Abel (1981) opisu].u ovaj slu6aj: kli- 6e§Ce stave koljeno na koljcno, dok mu§kart
jent, nazovimo ga Ed, u vrijeme po6etka tretmana znatno 6e§6e stavljaju glezanj na koljeno. Modif
bio je star 17 godina. Roden jc kao zadnje od pe- kacija Edovog motori6kog pona5anja provedena j
toro mu§ke djece. Majka je jako Zeljela kcer i bila inodeliranjem mu§kog terapeuta i davanjem po
je vrlo razo6arana §to joj se Zelja nije ispunila.
Premda sin, Ed je ipak postao njezin miljenik.
Otac je zbog posla bio vrlo rijetko ku6i i malo se
bavio Edom. Ed se spontano po6eo obla6iti u Zen-
sku odje6u prije pete godine i nastavio je s tim sve
do srednje 5kole. Razvio je interes za kuhanje,
pletenje, vezenje i ka6kanje i u€e6i iz enciklope-
dija, postao je u tome vje§t. Starija bra6a su mu se
podrugivala zbog manjka interesa za maskuline
aktivnosti poput lova. Ed se uglavnom druzio s
djevoj6icama, premda se sje¢ao jake afektivnc
vezanosti za jednog dje6aka u prvom razredu os-
novne §kole. U svojim spolnim fantazijama, koje
se javljaju od dvanaeste godine, zamisljao je sebe
kao djevojku koja vodi ljubav s muskarcem.
U vrijeme po6etka tretmana Ed je bio blago
depresivan i osje6ao se odba6enim. Polazio je
§kolu za tajnice i bio je jedini mu§karac u razredu.
Imao je jaku Zelju za promjenom spola, §to zbog
njegove dobi jog nije bilo mogu6e. Pristao je na
tretman promjene spolnog identitieta, kao poku-
§aj rjesenja n].egovih problema, a promjena spola
operacijom je ostavljena kao mogu6nost koja mo- Ne, ne, nisam zlo€esti vuk! Ja sam ... ah ... ja sam ...
Ze pricekati. ... zna5 li ti uop€e §to je travestit?!
242
vnaju od jela. Rezultati vise istrazivanja pokazu]u
da stvaranje povoljnih socijalnih utjecaja uklju€i-
vanjem obitelji i Sire okoline u tretmanske postu-
pke moze znatno pridonijeti uspje§nijem tretmanu
gojaznosti.
Poreme€aji spolne uloge
Tehnike za modifikaciju pona§anja imaju sve .
Siru primjenu i u podru6ju devijantnog seksualnog
pona§anja (t2v. parafilija poput egzibicionizma, fe-
ti§izma, pedofilije, zoofilije i sl.), kao i pri pore-
me6ajima spolnog identiteta, pri kojima se bi-
olo5ki spol i preuzeta, ili Zeljena, spolna uloga ne
Prvi korak u tretmanu bila je procjena aktua|_
nog ponasanja i psiholo§kog stanja Eda. Kao naj
istaknutijc se pokazalo da ga jako uzbuduju trans
seksualne fantazije. da nema heteroseksualno
iskustva, da ima n-eodgovaraju6e socijalne vje§tine
te da se radi o izrazitom poreme6aju spolnog ide
ntiteta, koji se jasno ispoljavao u feminizirano
ponasanju.
Feminizirano pona§anje je izabrano za p
tretmanski cilj, kako bi se sprijeeilo podrugivanj
vr§njaka. Takvo pona§anje lezi u osnovl For.eme
6enog spolnog identiteta, a rad na promjeni, po
vratku bioloskog spolnog identiteta predstavlj{
nuzan preduvjet za promjenu i ostalih neodgova
v . . , _ -_._ ,. _

` _J _ -___ komponenti spolnog pona§anja i dozivlja

raju6ih
podudaraju. Ovdje 6e biti navedena samo jedna
vanja. U tu svrhu je napravljen popis' r'Y___
` _-_J__ _ od _6eti
i__
studija slu6aja, koja dobro pokazuje mogu6nosti
specifi6no mu§ka, o-dnosno 6etiri specifi6no Zen
primjene tehnika za modifikaciju pona§anja i u ta-
ko slozenom socijalno-psiholoskom podru6ju, kao ska motori6ka pona§anja pri sjedenju, stajanju
§to su to spolne uloge. hodanju.
``_____J Npr.
L gene kad prekrize noge, onda naj vl__

Barlow i Abel (1981) opisuju ovaj slu6aj: kli-
jent, nazovimo ga Ed, u vrijeme po6etka tretmana
bio je star 17 godina. Roden je kao zadnje od pe-
toro mu§ke djece. Majka je jako Zeljela k6er i bila
je vrlo razo6arana §to joj se Zelja nije ispunila.
Premda sin, Ed je ipak postao njezin miljenik.
Otac je zbog posla bio vrlo rijetko ku6i i malo se
bavio Edom. Ed se spontano po6eo obla6iti u Zen-
sku odje6u prije pete godine i nastavio je s tim sve
do srednje 3kole. Razvio je interes za kuhanje,
pletenje, vezenje i ka6kanje i u€e6i iz enciklope-
6e§6e stave koljeno na koljcno, dok mu§karc
znatno 6es6e stavljaju glezanj na koljeno. Modifi.
kacija Edovog motori6kog pona§anja provedena j€
inodeliranjem mu§kog terapeuta i davanjem po
vratnih informacija putem videosnimki. Nezavisar
promatra6.(osoba koja nije znala da se provod
trctman) je iz dana u dan po zadanoj shemi ocjen \ v ' _ __I
zaokruzuju opi-
jivao (putem 5ek listc na kojoj se
;-a;i-o`6lici pona§anja koji su se pojavili) mas
nost/femininost Edova ponasanja. Na koncu
dijela
_`J--_ tretmana pokazalo se zna6ajno povecenj
__

dija, postao je u tome vje§t. Starija bra6a su mu se maskulinosti pona§anja. Sam Ed je takoder
podrugivala zbog manjka interesa za maskuline
aktivnosti poput lova. Ed se uglavnom druzio s
djevoj6icama, premda se sje6ao jake afektivnc
vezanosti za jednog dje6aka u prvom razredu os-
novne §kole. U svojim spolnim fantazijama, koje
se javljaju od dvanaeste godine, zamisljao je sebe
kao djevojku koja vodi ljubav s mu§karcem.
U vrijeme po6etka tretmana Ed je bio bla?o
depresivan i osje6ao se odba6enim. Polazio je
§kolu za tajnice i bio je jedini mu5karac u razredu.
Imao je jaku Zelju za promjenom spola, §to zbog
njegove dobi jog nije bilo mogu6e. Pristao je na
tretman promjene spolnog identitieta, kao poku-
§aj rje§enja njegovih problema, a promjena spola
Ne, ne, nisam zlo€esti vuk! Ja sam ... ah ... ja sam ...
operacijom je ostavljena kao mogu6nost koja mo-
... zna§ li ti uop€e §to je travestit?!
Ze pri6ekati.

zadovoljan, jer su ljudi prestali "buljiti" u njega i
smijuljiti mu se iza leda. Medutim, u tom raz-
doblju tretmana obrasci seksualnog uzbudenja su
ostali isti.
Drugi korak tretmana bio je usmjeren na
pobolj§anje socijalnih vje5tina potrebnih za ostva-
rivanje heteroseksualne orijentacije i kontakata
(napomena: i pri tretiranju homoseksualnosti radi
se na razvoju tih vje§tina, jer mnogi homoseksu-
alci izjavljuju da imaju strah od kontakata s oso-
bama suprotnog spola i da se ne znaju pona§ati u
njihovom dru5tvu). Radilo se na razvoju aser-
tivnosti, koja je dominantno mu§ka osobina pri
pona5anju, zatim na odrzavanju kontakta o6ima,
te kako zapoeeti razgovor i Sto odabrati za sadrzaj
razgovora. Osobita je paznja posve6ena "snizava-
nju" Edova vrlo visokog glasa. To se postize po-
vratnom informacijom koju pruza prst stavljen na
Adamovu jabu6icu - §to je glas dublji, Adamova
jabu6ica se spu§ta nize. U toj je fazi tretmana
do§lo do pomaka od transseksualnih fantazija na
homoseksualne. To je potvrdeno i objektivnim
postupcima mjerenja (pomo6u penilnog pletizmo-
grafa - naprave kojom se mjeri volumen penisa za
vrijeme razli6itih vrsta seksualnog podrazivanja).
Dakle, Ed vise nije zami§1jao da je djevojka koja
vodi ljubav s mu§karcem, ve6 je preuzeo mu§ku
spolnu ulogu, all nije razvio heteroseksualni spo-
lni interes.
Posl].ednji tretmanski cilj je stoga bio razviti
heteroseksualni spolni interes. U tretmanu homo-
seksualnosti, prije averzivnog uvjetovanja homo-
seksualnih sadrzaja, treba razvijati heteroseksua-
lne interese pozitivnim potkrepljivanjem heterose-
ksualnih sadrzaja. Naime, takav raspored uvje-
tovanja moze dovesti do razvoja heteroseksualnih
interesa i prije nego se po€ne s averzivnim uvje-
tovanjem, koje kad god je mogu6e nastojimo
izbje6i iz humanih razloga i zbog nezeljenih nega-
tivnih popratnih u6inaka takvog na€ina uvjeto-
vanja. K tome, ako se prvo provodi averzivno
uvjetovanje, moze do6i do gubitka bilo kakvog se-
ksualnog uzbudenja. Budu6i da je seksualno uzbu-
denje predstavlja vrlo jak izvor pozitivnog potkre-
pljenja i zadovoljstva, njegov gubitak moze znatno
otezati ili sasvim onemogu6iti razvijenje novog -
heteroseksualnog, spolnog interesa (napomena:
243
treba istaknuti da se sve rjede koristi "klasi6no"
averzivno podrazivanje, a sve vise oblici "zatvo-
renog senzitiziranja" Cautelinog tipa, opisanog
kao na6in za sprecavanje uzimanja prevelikih koli-
6ina hrane). Ovakav raspored postupaka uvjetova-
nja se pokazao vrlo dobrim i u slu6aju Eda, jer je
do§1o do razvoja i zadrzavanja heteroseksualnog
spolnog interesa - za vrijeme §estogodi§njeg pra-
6enja uspje5nosti tretmana Ed je uspje§no zakazi-
vao sastanke s djevojkama i nije izvijestio terape-
ute o javljanju transeksdalnih ili homoseksualnih
fantazija.
Zakljutsak o primjenjivosti tehnika za modifi-
kaciju pona§anja
Primjer promjene spolne uloge nije slu6ajno
odabran za kraj ovog kratkog, "mozai6kog" pri-
kaza o podrucjima primjene tehnika za modifi-
kaciju pona§anja. Ako mozemo djelovati na tako
slozene pojave poput spolnih uloga, onda se na-
me6e zaklju6ak da su znanstveno osnovane i em-
pirijski dobro provjerene tehnike za modifikaciju
pona§anja veliki potencijal za razvoj prilagodenih
oblika pona§anja, odnosno otklanjanje neprilago-
denih oblika pona§anja - dakako, uvijek uzimaju6i
u obzir Zelje pojedinca i njegove okoline. Medu-
tim, unato6 intuitivno lako spoznatljivoj primjenji-
vosti i neospornim uspjesima tehnika za modifi-
kaciju pona5anja u raznim podru6jima, treba ipak
iznijeti neke primjedbe i upozoriti na neke pro-
bleme.
Dio uspjeha raznih programa modifikacije
pona§anja koji su se bavili ljudima (a ne promje-
nama u okolini), vjerojatno se mogao pripisati do-
bro poznatome (i zapanjuju6e 6esto zaboravlje-
nom) tzv. Hawthorne efektu - netko se intenzivno
bavi osobom koja mozda nikad rani].e nije bila
okruzena pozitivnom paznjom i to rezultira znat-
nim pobolj§anjem pona5anja, bez obzira na vrstu
"tretmana". Naime. mozda je zbog jo`€ nekih uzro-
ka, a ne samo faktora uvadenih eksperimentalnim
nacrtom tretmana, do5lo do Zeljene promjcne.
Ali, ako jc glavni cilj promjena pona§anja, i ako je
ona ostvarena djelovanjem jog nekih uzroka, a ne
samo onih pretpostavljenih tretmanom, treba li
takav tretman odbaciti ili ga smatrati nedovoljno
244

znanstveno osnovanim? Zasigurno ne, ali je ipak u kojem 6e kognicija biti u sredi§tu paznje pri raz.
pozeljno rezultate interpretirati pod vidom razli- voju i primjeni bihevioralnih programa u po.
6itih hipoteza (koje ne moraju biti medusobno dru6jima poput spre6avanja i lije€enja ovisnosti,
isklju6ive). odgoja i preodgoja djece i roditelja, kriminologije,
Drugj se mogu6i prigovor odnosi na uspjeh penologije, bra6nih problema i sl. Naime, taj po.
programa za spre6avanje pona§anja tamo gdje se mak se ve6 dogodio u podrucju klini6ke bihevior
ono odvija - npr. efikasnost natpisa o naj6e56e terapije, koja dominantno postaje kognitivna bi_
kradenim stvarima dio uspjeha vjerojatno duguje hevior terapija, a do sada su najja6i utjecaji na
efektu novosti. Mozda je potencijalni kradljivac u ostala podru6ja primjene tehnike za modifikaciju
takvom ambijentu postao oprezan, mislio da je tu pona5anja dolazili upravo iz podru6ja klinicke psi.
ne5to snima, eksperimentira, promatra i sl. i hologije.
oti§ao u neki drugi du6an (s policama bez natpisa I §to zaklju€iti nakon ovih zavr5nih rije6i na-
i zvjezdica) po besplatnu jaknu od jeansa. Mo- pada "davolovog advokata" na primjenu metoda
ramo se zapitati 5to bi se dogodilo kad bi svi za modifikaciju pona5anja? 06ito je, gdje god je
du€ani imali takve natpise, pa jos k tome stalno to mogu6e, treba koristiti tehnike za modifikaciju
istaknute - da li bi se vratila "stara" stopa krade? pona§anja zbog njihove jasne znanstvene osnove
Naime, poznato je da su voza6i koji se 6esto voze dokazane uspje§nosti. S druge strane, pritom tre-
nekom dionicom ceste s natpisom "radar kontrola ba u §to ve6oj mjeri uklju6iti i promjenu kogniti-
brzine" manje "osjetljivi" na taj znak od voza6a vne strukture "klijenta". To, naravno, iziskuje zna-
koji prvi put voze tom dionicom ceste. tno ve6i kognitivni napor od osobe koja provodi
Tre6i, mozda najozbiljniji, prigovor odnosi sc kognitivnu bihevior terapiju, nego §to je to slu6aj
na naglasavanje modifikacije pona5anja i bihevior provodenja tehnika za modifikaciju pona§anja.
terapije, a eksplicitno zanemarivanje kognitivne Naime, pri provodenju kognitivnih bihevior postu-
komponente ljudskog pona5anja i potrebe mije- paka, nije mogu6e koristiti "kuharicu" - "ako se
njanja ukupne kognitivne strukture. Naj6e56e se javlja ovakvo pona§anja, onda treba uraditi ovo...",
radi na stru6nom obrazovanju, a znatno manje na §to je sigurno znatno lak5e i jednostavnije, kako u
op6em obrazovanju i na mijenjanju odredenih terminima prethodnog stru6nog obrazovanja, tako
kognicija i stavova. Kad se ne radi o treningu Zi- i u pogledu vlastite kreativnosti. Koliko mijenjanje
votinja, male djece ili umno teze oste6enih osoba, kognitivne strukture moze biti te§ko i provoci-
tj. situacija kada se koriste samo jednostavne teh- raju6e ilustrira primjer u gu§6e tiskanom tekstu.
nike za modifikaciju pona§anja (temeljene na Medutim sve navedeno u vezi kognitivnih bihevior
uvjetovanju), u budu6nosti mora do6i do pomaka terapija vrijedi samo u slu6aju ako to€no znamo

Nemof me nikada zaboraviti

U Haw[l.orme tvomici Western Electric Co. [iln psihologa (Roe[hlisbenger, Mayo i drugi) je ispitivao kako na
proizvodnju uljecLi: razli5iti faktori radne okoline, rasporedi odinora, vrijelne tavan posla i sl. Dobiven je zapa-
njLlju6i podatak da je proizvodnja rasla i kada su se pogor`5avali radni uvjeti! Cak je i Li konlrolnoj gupi opazen
[akav trend - prelnda u [oj grupi ivije ni3ta varirano, saino je pazljivo registrirano iljilrovo pona5anje.I Intervjui s
radnicima pokazali su da se prvi put netko njilna ozbiljno bavio, pokazao i}n pednju i I)o5lovanje, tre[irao il. kao
ljLide. U lakrviin uvjetilna po-zitivne paznje dovslo je do spolnenulog poras[a lno[ivacije za rad, 5to je rezulf iralo
ve6iln u6inkoln. Eksperimenl je polpuno propao u ergonomskoin smislu odredivanja op[inalnih L[vjeta rada, all
je uhazao na golem znacaj paznje kao izvora pozitivnog potkrepljenja (sazet prikaz tih eksperimena[a lnoze se
na6i u npr. MCDonald, /1967/).
.5[(} Zelimt) mijenj:lti ili ()blikovllti. ilko sin() (I(thr{t
`qag]edali sve [iioguc`e ptisl.jedic`e tretma[iii i {ikti
sm{) det:ll.jnt) pri|)remili i Siru ()k()Iinii k().jn i:e ne-

[M]si-edll{) ill P(}s].e{]]1o sudjel()`'iiti u iijemu.

Rc'kJzime .`L] u(l]ic.]ic`, iteti) .€ti) ih .ita]n() prekidaju

.i I)roi:ranioni !

-I`e'Sko .ic' s gIIIpili.a` a j()i je te-:.eJ...

Nu lc'InL.[jii `|c'(lli()* rii=!¥(i\.(II.il ` t)`ilh()In X` Lt>j(I illiii i()IIIjll tlil iliiuktn.(I (illului(I/.()hijll). IIl()=c ,w I)()kLi=illl

={i!i[() jt' |w.o\`(){lcnit' k()gllill\`Ilc lil.{I|lli( (he= ()h=irii t) kiiicm \t' I)(){lrll(j[i I)I.iliijt'nc' k(.gllill\`ilc lL'I.ll|)ijL. I.(I{li)

|]tnickilil |]I.it\ I ktjgliill\.in i={i=ti\ ` ii[i iijt`tlnti II.ii=i II"t)Tt) kt)THlliwi():g nilr(JI.(I (Jil lcl.ll|]cJltlil.

Tcr(Ip(LIl[ .`ii ()(lil\`ilil lll\`I.illli llil ()`()hc' Lt)jc \( ht)|c |liliik()\`il i=mc'Llii tj+I(il(jg illliiiil I Ill-~ kl.i\.lh \`.|rl.()\.illijii` (I

kilo litiji=I.iiziiijc `sc jii\`ljii `s[I.iih ilii (c piiiiL ``ktiriii iiii lijih. Tii \I..ilii kl.i\`tix \.jcl.ti\ iuijti I.ii=hijti `sc vl.Iti ii.`|]|tilit>

Int)ilclil.iilijcm ii=i\`t) il k()jem lci.(Ii)ciil ()I(]\.ki)in ill |mlt)lil ":*Lirkii" I)(iiik{i ilii hi lit)kLi=ilt) k{Ik() I)(IIik hjc=i (I(I

t)I()\`ki:I. (I (I(1 I)I.-il(im liil`iiil lic tLiit('` Kii(I \.(In lt) I)t)kii.ill() tJlijtlwull ()`t)hi X` \`1.I() hl=() mi `i( I.cklii: "[)ii` I(i jt'

I(I(lit). iili r)(iiil` +c |]t)[ilit I)t) -.iilii liii `Irt)|i i tllitlil `kti(I liti inL'Iit!" I'tI-.\`iit] +iilii ii |itjllit>( ilt>hl.tig \+iiil.tlg l.tjl-cii-_ii i

Llkil=tl(l llil Ilcil\.()jl"l(J lll\`l.(lc'n fu'Iltllllcll I)(111Lliillljll Ill)ltlitit =ii \ I.`1(. Rckil(J `(im i(ii ilil |c' (l|)I(ii() p(]Iiii+(uijc =(I

|1illlL(1 i.v)lc'`li lill.(=ll` `sil(cJk(Ill (lil `c |ilijcli lil)t(ljii 11 ml+'=u I ()ii(Ill gti I)()jc`li. ii il{i w Ciik Ill ii `It)hoilli(I \:r[jcliic nc
hti\.I `kilkiinicln liii ljiitlc! JNii (t) +illii il(Jhit> t)ilgt)\`t)I-(=ii k()|i |t)i Ill.`iliil iiil.iilt> |iik I)I.t)Iii{II¥Iuiiclil) (lil `e c'\`(Jliicijii

I)(I `\.(ii |N.ilici I(Inc!jilil Iiii I(Jliic ilil +LI Iickc' -=i\'()Iuiic t)(l\lii|)LIT t)il |MNi(I.iiiliiii lil)i(Ii(i!i =il \\t)Ill w.sill -liik() `ii lick[

pl-I|_)ii(IIuci \`I.`Ic' i=i.ill i= \.t)tlc` I){i \ii « ()Ii{lil IicLi \`I.(ilili il \`()ilii. (I nc'l`i `il I)tJli'Ii.'li I ``1.

()\(I imcg(I()Ill I)t)kil=ll.|c> (!ii k.ilil I)I.()\`()ili[e k()¥mli\`Iiii h`.hii\I(Jr [(I.(l|)i|ll i illl(Iifselllll()In 1` ilil 11\:111. |Io `;il``

hiii[L' !qtji.ii` ilt]hr() (jhl.(i=()\`iilitilii t)``t)ht)Hi` t)Iiilti iln(II( IIiliti}st] prt)lilcHiii. .Niiht)\.() I.)L:¢c'Ii!c' ()iim .+lnltli(Jg =iiimiii

li.il=i i \`cJlikil cl.iiiliciii(. Ii kivnhin(lciji ` \.I.[ij lit)hl.()In `|itl`i)hili)+(ii \.t)tlL'Iiiii tlijiilt'kli(Lih I.tl`|}I-{l\.ii. K lt)ilicJ`

i]tilickLiil „ Intl=c tltigtit[ill Llii u ktlu lcl.iii]ctil |w.ili\`tlliliJ iilr+iilnL.iilt t>`i>hc ii]ii `lc ktl*Iiit.i|ii ntNiijci.{iwili Ill.oliii-

jcnili. I () I()Ill.' illl{ull \.lil.Slll() i.`kli`l\.(): llilk()Il lc¢kili iiu(ltrwi ` ill()({)I-k(1l(lt(I (l\`()`i[cc' Ill()illl I-()ll(lk{l. "\.c'lik()

()hil('l`i\l«) \i|ci(" jc =(ikljLitilo {lii ih lil `iciliiii mt)t`L:ii [i\ii.I.Ill ^tlkt) |L. \Ii=ili in()ltil.kt)lil( ()iiii.+nij` \`rl() i;lc'lilo I)(I

=(lI.il\`lj( I llc|lI.llnj(I.cii() iljilt(J\un F(Jilm`lln(I. Z.ii\ I.ill(I |`' li{^(i ilu \Lun I Ill (ii `W>jun I`l.lilt'`L'Iim |H(I(lillilln{l) I)(i(c'o

\.tl=ill in()l(JI-k(Jlil( (I j(J¢ ll\`lj(k sii \(i=illi)` (I \i.iL' Iiil^t.1= tllIi(t.Ii liL' lI-il=i tlil IIii'iic ILik\`c k(jt:iiili\`Iic llil(I-\`t`Iit.i|L'.

Sl()gil win `c ()illLi(I() I)il\.Ili `{iliit) lc'()I.i`|twn A()gliiliwuli hlhL'\.iur I)wlii|Itil\Li` ii iijih()\.ii |N-IIiij(Iiii I)I.c|)ii`ililm h()ljuri

iliitilc'kli(til.imii I "(\'I..i;(illi" Ii(nt>\Iiliiii. I:tj`Itlltjli-`. =til. IIc ij"it>.ii i=i.i'kLI "'rl`t) mti-=t I.iitlili - I.tltli. Il\tj lic IIitj=L' -

I)ol,((,\.I,!"