Professional Documents
Culture Documents
Docshare - Tips Transportni Uredjaji
Docshare - Tips Transportni Uredjaji
SIobodan B. Tosie
TRANSPORTNI UREDAJI
IvlEI-IANIZACIJA TRANSPORTA
MASINSKI FAKULTET
lNSTITUT ZA MEHANIZACIJU
Beograd, 19,99.
III
TRANSPORTNI UREDAJI
MEHANIZACIJA TRANSPORTA
PREDGOVOR
I izdanjc iV/go Til'lllJpOll11i Llrec/O/i' lIlehcl//iz£lC[jo IIl'l1lJpOll0 llOJ10fa/e Kao rezlIflallllq;/1z
J'/j'egoc!t:Jr,,(ji/;. Il'ldova Ila ppq;eil0J'aI(jU i i(}11J'InlljYll(jil 1l1aJ'ii1£1 i lIIenonlzdllla za
lileholl!iac[/ll Ilt:lI!spOlla. OSI10VlI %!(jXge L'iile IIJO.;t7 prec/aJ'aI(jo SllIdclIllilla MOJ'iilSi'og
Recenzenti:
follillflla wlli'er:ilCIO tt iJeOl/lt7dlllt oli'lilt predlllelo TiYlllsporllli lIrec/a.Ii; fll-eJli7Snom70
Prof. dr h. c.Dragulin Popovic Ila odseKll za MaJ'iiIJif.'e KOI1J'Irttk'cije i lllehaIJlZac(jll. . ' ..
Prof. dr Davor Ostric
Ova K1(jiga /e pode(;t!lla II dl'a zoseb/lo de/o. 0 / delll se I"tlZlllall"tl/lI
i"C.1fvi7(!!irtk'lle IIVlISp{)J111e 1Il0IIile iz oblosli llepl-eKidllog l/t:lI1SjJOllo, i 10, kllKO so
.lzdavac:
J'ttc'lti/ll e/t;'1Il{!IIIOIIl, tOKO i bez VltCllog elf'll1elllo. TOKoc/e Stt Ivz/lloln7l1i i pOll1oeni
MASINSKIFAKULTET IIVlIJpOlllli II1C'c/O/X ( blllll-e17; ZOIFClll'lCf: dodol'ocl), KOO i glt71'liaciolli irallJpOlleli
Univerziieta u Beogradu Tit:lllSP0111li ttrec/O/X 11{'jJI-elimlog Ill'lllSpOlla SI'O/iill KOl7limllil'llli/ll lilc!OIlI'PJ1JlCll7l.lU
Beograd, 27. Marta br. 80 zanleJ'olli KapaCliel Ill'lllspor/a zo Il'lzliCile dllffille Ill'lllsporla. PniJJeI{jll.li, se kao
titmi'lauol/le llloJ'iile za pl-elloIelve 1l1aler(jola iii Kod prOlzvomlih lllaJ'iiJa za
tel. (011) 3370-760 oJ1J'ani'al(j!'.' IlC'pl'l'.'IJmlog Plv/~~Fomlog PI"OCeJ'll, KOO i za Pl'l'.'}VZ (;um:-0.iJ;qJ,'1/;,:":tH2.1¥ se
fax. (tif1
;;.. '0 .-
~~-
y337Q.-364 OJ/IOJllle pnillelle .S'ajJI'l'.'lllc'lliiz SiSfeJJla KOJJlpfeK.fI!e JJlelulI7izacije./'''JrP!-eKld'log
Ilmlspolla, kl'l0 i Ollfolllolizacije IIprov(;al[/a ramlilll pl"OceJiIJ1a,).'a;;';cma/!li1ll
Za izdavaca: Il'lJPo/'edoll! llii/ttL'iiwlva- pqjemillit ttred'O/o II zer/emlicKi rae/, sve II ci(ju Opfli/l/zac(je
Iral/Jpol1llih lol.vFa malerijola II ttS/OFlilla FeiiloJ't?I;(jji:!'.' illdllJ1J;(jj'le PI'O/zvomve (;la
Dekan dr Dimitrije JankoviC, red. prof. hilijollla IllaJlilJ'k-e obll'lde, Illolliaze lid). PI'OIICaJ'aIl.le /Ileizamiacije Ill'lll,fPOll0
OlJlogltcl.lFa pl'O.leila;/11I d¢llirall/e sla;vo islow-eIlle710g lt7da vife IlmlSpOT/mit
Urednik: J'lt'tlJ'It.lH2 Jt7 SJ ~ill tjeJ.llilla IIfica.la- CUilaJJlic'i:l/;. pall'llllelara pn' b-elaJVu malel;(jala duz
Dr Ncdeljko Plavsic, red. prufesor pJ()Jlol'lJ!'.' Irase. AlfiOJllalJio lIplvv!;olije Il'lcilllill proceJ'lilla o/llogucaJlll, porea
pOJ'ec'OI(ja- KapoClil'.'la II'CIJISpOlla i lla/i'CICltWab/ije Ilj7I't7J'/;OIVe Kl'elaJ(jiiJla Illale/;(jo!a;
Prcdsednik Komisijc za izdavacku delatnost ocbto.mo lelllj7a l'CIdo, il'lo i Il'ldol/oll/o Uk'(;Uc'I'J/alve po/eclzilliz Ill'lll.fjl0I1111it maIilla II
Masinskog fakulteta u Beogradu za/edll/L'J:/ll'ld
Tiraz: 200 primeraka Zbog kli:Ieg s!zJWlaJVO izlozella Illaler(ja tt / de/II .Ie l'CIzJII'Slalla It /7 poglav(ja i
PI·OPIt7C(:lla.le odgova;t7.1ilclil! bll'l.1illill Pl7ill!'.'l7iJla. Pn'IOZe/7.1e Fec/' blV/lablica i slicll,
.i/o & IleJUm(;i'J'O i'O/illlii KaKo sllIde/llima za iZll'ldu zadalaKll, plv/dl'lla i ZOJ!l'J'Ill/;.
Stampa: d/plolllsl.'I/;, 1t7c/ova, 1£71-'0 ipl''O/dlallllilla pri L7l'ldi 1ae.lillit i glawlI/;. phyclald IZ oblasli
Stamparija "PREMIS" lIlehalllZt:lc;(je Ilmlspollll, za polreb!'.' lildllJ'll;(jji:e pl'olil'ocbVe li lJldalopreJl'ld'iJ'ac'J:OIlI
K'OmpklJ'lI, II prOCeJl/o/ lehiliCl; glt7c/!'.'villal:J'IJ1tt i /'l.tdaI'JIJ'a, omlosllo It J'aIIjJliJ'/'I'.'m;
Beograd, Cerska 70
saobraco/u lid
tel: (011) 423-778
fax: (011) 414-684 Pl-et:lllIel TivlIJpOl1lli tll-ec/O/i' k'O/i' pl-eda/elll tI V/ i V// selll~/nt Ila Mafli/SKOIJl
j21Klllle!1I wi/ven/idO II iJeogll'lcil; obllizl'ala obfaJI l/f?jlrt'liaLlog IlLlilJ].J()lla KO/a se
PI'/?IJICl Nos/m'l/f}111 plallli ip1VJ/lt7IJ11I pl"etla/e II V// J'ellleJ'IIU. Ovo obfosl izioZeI10.Ie II /
. ISBN 86-7083-34S-X
dehili/./ige II p()glaJ,(;iilltl:.l, 4, _), .?; 8, .9, /(), / /, .12, .15 i /6 Ood/loslt Ila IJI-edhodlli
lIdzbt'llIlc; Til'll/Sp0111ll 111-eC/O/l - IlejJl-eNdl!!' Ill'l»JpOll KO.//.Ie .fIaIJIjJall/< I'zdt71vu
© ZabrauJcno preSlampavanje - fotokopiranjc. .A:faiiiIJ'Kog /ai'llhelo {/l/Ii,t!I'zliela II .iJeogll'ldll, .1990. god IZiJl:J'eile SI1 dOPIlIN! If.
Sva prava zadrzava izdavac i autor pogh7l'(;i/J/a: J. .9, /5 i /6, dok.le .17. jJogla)l(;e jJOlpllllO 1101'0. £)opII1Ve/l21p'OglaF(ja
sam:!e i lSI/ode IZ Il'ldoJla Ko/e /e attlor ob/oJ!lo sa sClll'loitiCliJla II ['tI,Jv),lj'lil!{/ i Ila
Ilatt('iIO-Jll'l1{'1l1ill Si/lj701'Iilla.
v
IV
IZVOD lZ RECENZIJE
U II tielll A:/;f;i'!!e, Ih1/l.fpol'/Ili !Il'{'r/qji' - l1!e/kllli:XI("ljr.( lif{Rr.r/l'[lrA«" i I'lIC/;IIc'l"oJ( ... Predme/ re('('11ZUc je priprel71ljclli rukopis knjige - udibenika namenjen
.ft'lez/IIcl{)g 1!'t7!1,rj-Y)!/0 obl'Oae/Jo 111010(;'0 OblilJJ'olo {1i'O j7o/:lm'!/I!: .I. slucfeniima Ma.finskih jakllile/(J i dip/omiranil7l inzenjrril7la u praksi istrazimnja,
u'je:wicc' zo IIIJIIII'O.li{/i.j{lbn{"ii 11'<l/1,rj-l(JII Illdln(;'oir! i 2. Zekz/l/r-'lijt/lll.rAi !!f711.fpe!/. raZl'(lja, projrkiOl·.'p)ja, kOllstruisanja i eksplo([tacije mafina i IIrer1aja i sistema
Izloztcl/d Illdle/(;t!II II ti('/illle j7l'c'tiq/e se 110//Jm7il,JA'0!!lpil'ftilelllIllJeogl'lldllIt ob'lill Imnsporla i 10 spcciji{)l0 II oblasli nel'rckidnog lransporta.
pl'a/;/N'M /i't:llllpOlllli III'{',/qji' ali Il/oze j"O/imo j7o.r/;(:7ii ,{r;j"O .rlllt'ir'll!lil/(/ IlIr·'/1t·7I1,'2";'("/If' /'vfafaijal j," iz/oien nil 623 simnice teksta sa odgOl'amjllfim cndima (407),
j7d iZI't:k/i (/;j.JIOIlMAil! l'OelOI'O iz obloJ'Ii iIIf'I!IJlr(/sA'og (/{l/!,rpOIIt1 1!({7/t'nj(J/(I, Ic/j{) i jotografiiama (2), {abelmlla (61), dijagramim(J (23) i dr. illistracijama. Spisak
illZ{'l(/Cllil1o 1/ pl'O/c:i"kllll.rAim 01;S'ITlli::-or/;;711Ia pli IC'J'fTwmjtl Illr"iIt'111i?O{'/;i:' //'t:/II,rj-7()l'/r/ liieraillre rim je IW 4 stranice i sadrii 71 lIas/o\'. Posebl)o je na 3 stranice dat registar
Illalelj;t/it! II J(l'oc/el'li!tll:r/wl, !'!Iriors/I'!!, jll'ore,mo/lel!//ici iiI/ os nov nih j)()jmol'a.
Knjiga je podeljena na dc/a.
MT J.TtVil J'I~7lt:~£( j7oglm'!./o d(1je se pdt'1:ZI!o lile1't7ll1l'O lola 1Il0ze Prv; deo kl(jige praisrm'Ua popravUcno, doplll7jeno ; pro.fireno izdanje
OSIIOI't'1 4"(1 i::'lI('i:TI'OI(I(> 0!(!(fJn71'!illce obk1.,1i LlI'O/{'i:T11C o:moAt: li/{'fi1/1I/'{' udibenika au/ora .' "Transporlni neprl'kid"i IransporE" koji je izdao Ma.finski
poglm/io ,I'/{ iJ'IOJ'('lllr? J{) o;?/!olO!l!t'1 tiol/!Jl /{.fjll:rillli({'!'Clllle. fakullel /990. godir:,: U oc!nosu l1a taj udibenik II ovoj knjizi izvrsel1e Sll brojne
inlcl'l'ellcije uleksill. (1:')I)lll7jena 3,9,15, i 16, i doria!o 1101'0 pogJal'Ue 17.
i?erCllZe/I//1110 d;' It,c. Lkogtfllill£ rOpOI'lClI led. pnyeSO/lt ilfai'lils,'(-og /ohi/I(>/rz 1/ Drug; deo!c/1jige oJm/z1'i1!a (/1a 92 stranice) pOSI'/mil materijll iz oblasti
lleoJ;'I'O{/;/ II pellz(ji i ell' .007'017.1 OSllicll, I'ed. pl'q'eSOI'lI ilfafiil.rA"og phi/leliT 1-1 ielezl1i/kog (kolosernog) ll'an,ljJorta primenjenog U 177eh{1I1izanji 1II1l1/ra,fnjeg
lleogt'OtR{ 1/ pnlZ(;/ iZI'Oi'aI'OI1l ..70ltJ ,[Z/;Io.rl I!O A"oliSl11ill plilllerfb(7111t'1 / j(tAu transporla It induslriji i mdars[\·II.
bl Oi'iZ j'f{/!~f(O SI'{}jiill tJOlill!}111 /,J'Oo7:fO/Ol1 Olio ,{,topO!pI!l1(/O iplillICl'ell/;i7 nitl(lO!, Prvi t/co knjigc pod nasJol'o/17 "IVeprekidni transport" podeljcn je l1a ]7
poglavlja. Prvu ;)(',,'.',n1jl' "Ul'Odn?! ra:ii:'alranja" obllhl'ata preghd . klasijikacije
Ko;iSI!ill laj"ot:/t:c pli/i;(y clo zO/lJ'Oliill 11'01111 Ve(;X()l'icll, ,/;pl Jl/ci.f. 1m!, a,rir/e/!I!1 transp0rlliih /iredajJ neprekidnog lranSpOrla sa ob/aslima primel1e, sa aps/im
Pl'ipl'Ol'lliI'Y, IJ'I'{}jiill st7!'O,/;!iri!71o ilft7!j;(Jlli.orogircl'/rcllj.J1 !!lOs. Ii!:!., A't'llof/;I.ondirll napo177l'na/))a a lTsla/))(J i osobil/ama l77alerijala koji se tral1sportuju ol'im uratajima.
o7pl maS. lid / ,5'fl,17' S'ol'i(jzl ,/;pl 1710S. Ii?:?, 110 l/loi'nlOll! Inl/lit i ifll'O/ilo,rlipli le/mlc:'l'Oj Takaae, data su ll1'odna razmatmnja pris!lIpa i metoda prom/una kapacitera i otpora
obrael/ 1'l1J."opistl, l,IO i o.r/sle/!Il£ IIII' AIeJ.:S'Cllll/;Y LlrK/al, ,/;jll Illas. IiI:!. ltyi'je /I!t;zio krelanjll lerrla oc/nosno \'116lC silC' , O{l!lO.\IIO Olpol'(l krel(lI7ja pu/nog organa IIrec1aja.
InlelIla ::m '!:171/l/l{)/lln)/;' 1!'A:r/a ,{1t'111ljJt7!J(}g lIlalnj;elitz Drugi deo obrac1/1je op§le leorijske oSllove prora/luWl'anja kapaciteta, snage
pogonskog mot ora, re§enja pogonskih i zaleznih mehanizama, osnol'ne probleme
ZaI!J'O(;iijem se I!t:/IJ1j7o!7ji FI?EilflS - Lkogl'OeI, l'itIJ'!!il'11 I ,/;i,:l/(}!'ll Pledl'ag/{ kon('('pcijc pogona i reguiisGI(jc pu.flanja i zallSlavljanja lransponera. /510 tako, date
;/JiiiClf, 11a IJlale/?jol!7oj ile/J;llC/m/polJloc7pJi IZI'Oo7' tJI'C b!lj'ge, bez j'O/(> OJ '0 b!ligo su oSllove proracunal'Clllja siali/kill i dinal71i/kih oplererenja wI/nih elemenata
Si..£(fII'fIO lIe bibtla ilo.fllf/lIIO (yioo('filIO f{ OI'Olllln"li!flilt. Iransporlera.
Poglm'Ua 3, 4, 5, 6 I 7 Iransporrere sa 1'II/nil71 organol7l. Za svaki tip
KIllo A'f(li:£(o ,j'l'O/iill o/JlillOIII i .f(Jo7~%O/(>!!l II /(>C"/;(fJll1 clt'/;I Pj{ 1't1::l/':IZi /I:!c (dT;i-('
7 Iral1sporll1ih IIrl'ctaja O1'e vrste delaljllo Sll obractcne mrijall/e konstrukcijskih re.fenja,
tldzb/.;'Il!kv /z tJve obloJII: 100/10 pl'CciJ'lov(;i:l irIOI'I,{,/!!OIO / A()fifllll .r11l/('llIIlik!'t71/(!'// I! prom/lin (JsIlO1'lIih pammerara kapacil('fo, snagI' za pogo/J, /latini prorahma\'onja
ovo/ ,Jpeci;'7t'l!{}j' oblo.J1l: A:l0JwtY ,rll ,£(I,{,}X(" / lJec/t).flt!ri 10A"O do rll Ae70 (111/01' SCI slari/kih i c1illamii"kih oplcr(,(ccnja elel71enala kOllslrukcije, re.ifcllja konstmkcije gl{f\'l7ih
::-Clltl'r7/;10fcll pr///I,71Iii '>1,(, sIIJ'esl/;e;' A'Onjllii lit II /J;1t'/;lrY'll! !'mill, J'Io It/ (lllltlJ,'I/(-ilo ,kl ./ill7kcionolnih sklopova I specijalnih elcmenala, kao i pregled re.fClija za razii6te
1/01'0 1~"(lol!l(: bllclejofJ.TI/ilielll(je namcne i el'l:nlllalnih spl'cijainih konsfrukrijskih iZ1'O£fc"nja.
Pogl{/1'!je 8 olJl1hm/a istll malcrijll samo za transportne urertaje sa vU/l1lm
orga/)om, ali sajiksnim l'O(tclljC/17 fal'la.
Za m::lilm od pogim'Tja 3 7, II poglal'Uu 9 obractcl1i SIt U svel71l1 IW isti na{in
transporlni IIl'cctaji za \'I'rlikoilli transport e!e)'a/ori.
Poglal'!ja 10, Jl i 12 oiJrac1l1j71 rran.lporlnc IIrc{tqje bez 1'1I/nog organa - puini
26.07..1999. l(od. AliIor (::al'Ojni) , osciiarorni i m!jkasti lransporleri,
Beograd Poglal'!ja 13 i 14 oi7raallju lrallsportnc IIrectajc pnellmatskog i hidrallii/llog
lransporla i njihova osnOl'nf1 konstl'llkcijska re§cnja, mplode proraru))G1'anja
kapaci/I'ia i ,\'/Iage, kao i ,Ipccifi/nosli ri'.fl'nja kons/nl":cijl' I'lcl71('nata ifunkcionisanja,
Pog/m'Ue 15 oimhmll/ kOllslmkcije i prorahll1e lJl1l1kl'ra, z(J{m!'(J/a, dozalora
i doda\'O/a kao i pol/)oc'n(' 7II'('{loje za operacijc ll/om/'{J - is/omra koji sc primcnjujll U
sistemima n('prekic/nog IrallSporla kao i eieml'nala za oiJezbc[tenje junkcionisanja i
rada Irallsporfnih 7Iredaja transporla,
VII
VI
5.6 Poluzni grabuljasti transporicr za prcnoscnjc zavojne 8.4 Horizontalno zatvorena kontura staze transportera
mctalne strugotinc ............................................................................ 220 i prostorno voacnje tereta kod transporter a sa kolicima
sa automatskim izborom pravca - adresiranjem ........................... 259
6. GRABULJASTO - KOFICASTI, KOFICASTI 8.4.1 Op§le napomcnc .................................................................. 259
TRANSPORTERI I TRANSPORTERI LJULJUSKARI... ................ 222 8.4.2 Elementi lransporfera .......................................................... 264
6.1 Osnovni tipovi transportera ............................................................ 222
8.5 KoracajuCi transporteri ................................. ,.......... c••••••••••••••••••••••• 267
6.2. Grabuljasto - koficasti transporteri ................................................ 223
8.5.1 Op§le napomene .................................................................. 267
6.2.1 Uredaji i oblastiprimcne .................................................... 223
8.5.2 Elementi transportera ...............................................i... ....... 271
6.2.2 Elementi tnmspor[era ......................................................... 225
6.2.3 Proraclln !Tansporlera ......................................................... 225 9. ELEV ATORI SA KOFICAMA, VILJUSKASTI ELEVATOR I
6.3 Koficasti transporteri ~...................................................................... 227 I ELEV ATORI SA LJULJUSKAMA - LJULJASKARI ........ , ......... 272
9.1 Osnovni tipovi i oblast primene .............................................. ,: ...... 272
6.3.1 Uredaji i oblastiprimcnc .................................................... 227
9.2 Koficasti elcvatori .................................................................·........ ,... 273
6.3.2 Eleme11ti {raI15portera ......................................................... 229
9.2.1 Opslc karaktcristike ipodvrslc .......................................... 273
6.3.3 Proracll11 tra11sportera ......................................................... 232
6.4 Transporteri Ijuljhskart ....................................................................:233 9.2.2 NaCi11ipwljenja i praZ11jenja kofica ........... :.~ ........ :............ 276
65 Transporteri Donalta ....................................................................... 235 9.2.3 Elcmenti clevalora .............................................................. 282
6.6 Transporteri - elevatori ................................................................... 236 9.2.4 PTQraCll11 elevatora .............................................................. 289
9.3 Koficasti elevatori specijalnog tipa ................................................. 296
7. VISECI TRANSPORTERI ...................................................................... 240 9A Vuljuskasti elevatori ......................................................................... 297
7.1 ViseCi transporteri za transportovanje rasulog materijala ........... 240 9.5 Elevatori sa ~juljaskama (ljuljaskari) .................................... :......... 300
7.2 ViseCi transporteri ............................................................................ 244 9.6 Opste karakteristike elevatora sa koficama !
7.3 Proracun viseCih transportera ......................................................... 246 u poljoprivrednoj proizvodnji ......................................................... 301
9.7 Teorii.ske osnovc analize procesa istovara materijala .
8. TRANSPORTERI SA VODENJEM TERETA
lZ kohca clevatora ...................................................................:.......... 307
I KORACAJUCI TRANSPORTERI ..................................................... 250
9.8 Primena elcvatora u poljoprivrednoj proizvodnji. ........................ 313
8.1 Osnovni tipovi ................................................................................... 250
8.2 Transporteri vt-rlikalno zatvorene konstrukcije za voaenje 10. ZAVOJNI TRANSPORTERI ...................................................... ,.......... 316
tereta .................................................................................................. 252 10.1 Oblici i oblasti primene ..........................................................: ......... 316
8.2.1 Op§tc 11apoIllcne .................................................................. 252 10.2 Horizontalni transporteri ................................................................. 317
8.2.2 Elementi transportcra ......................................................... 254 10.3 Vertikalni transporteri .............................................. ,...................... 321
8.2.3 Proraclln transportcra ......................................................... 255 lOA Cevi za transportovanje materijala ................................................. 325
8.3 Poluzni lranporteri ........................................................................... 256
8.3.1 Opste napomcnc .................................................................. 256 11. OSCILATORNI TRANSPORTERI ....................................................... 329
8.3.2 Elementj transpor/era ......................................................... 257 11.1 Osnovni tipovi i oblasti primene ..................................................... 329
8.3.3 Proracll11 transportcra ......................................................... 258 11.2 Dinamicki rc'limi rada oscilatornih td'nsportera .......................... 331
11.3 Inercijalni transporteri ............................................................. ,....... 334
XII XIII
lIDEO
MEHANIZACIJA INDUSTRIJSKOG I RUDNICKOG
ZELEZNICKOG TRANSPORTA
1. IN DUSTRIJSKE ZELEZNICE ZA UNUTRASNJI FABRICKI
TRANSPORT MATERIJALA ................................................................ 532
1.1 Opstc napomene ............................................................................... 532
1.2 Industrijski koloseci i sine ................................................................ 534
1.3 V ozila sinskog transport a ................................................................ 549
1.4 Transport lokomolival1la na industrijskim zdcznicama .............. 554
1.5 Motorne lokumolivc na industrijskim ze!eznical1la ..................... 562
1.6 Elektricne lokol1lolive ..................................................................... 563
1.7 Proracun vuce .................................................................................. 568
1.8 Vuca i izvoz vagoneta uzetom ......................................................... 571
TRANSPORTNI UREDAJI
NEPREKIDNI TRANSPORT
Uvudna razmatranja 3
.
UVODNA RAZMATRANJA
1.1.
Konstruktivna izvodenja transportnih uredaja nepre-
kidnog transporta, podela oblasti primene
St. /.1
Portalnu dizu/ica sa trunsponerimu
'1 - transportt;r sa prctuvarnim
koiicima; 2 - pn;lovarna (prcsipna)
sipka; 3 - slaci()narni (ncpokrctni)
transporter; 4 - revcr/jbilni pokrclni
transporter; 5 - most portalnc
dizalice; 6 - uradaj I.a voznju; 7 - sine
Uvodna razmatranja 5
r
Sf. J.2 fi
Utov(Jrivat; sa {rO!1sp()rtcrim,:l
%a utnv;l, II hrod
jarjJni: 2 - dnprcmni
tranSp(1rtcr; 3 - urcdnj zo SI. 1.6 b
dizanjc; 4 - okrctni ,io (venae); Puzni dodm·a6
5 - pog(ln Iii ok, clilnje; 1 - dnvotini levak: 2 - vratiln puza;
.,.,.....J~ __~....'" 6 levilk; 7 - lOCKovi: 3 - rogonski urcdaj: 4 - korak
'piralc puza; 5 korito; 6 - ispllst iz
korila; 7 - korak spiraic
trallsporln o g puza: 8: - kT~inji Jcyaj;
9 - srcclnji lc'i.aj (medllI6aj)
Sf. 1.3
flO <(!name;
Cprijcmni) leva/-:·,
2 obrtni slo (venae):
3 - pogon 'in ohrtn njc: 4 ufc(ia.i
za \'()~:nju; ::; - transporter sa
trak()rn~ 6 - pognr. za vnznjll St. j.7
Sracinl1arni (ncl'okrernij
transporter :';(1 rrakOtfl
1 - d(wndni ICY,lk: 2 - usmcriva(~i;
Sf. 1.4 3 - iransporlna Lraki1: 4 - povratni
Odlagac:i na /J/wu1!Iatici?l7[J
dobos; 5 - natczni urcdaj:
1 c\ovoclni (prijcmni) Icvak:
6 - pogonski urcda.i: 7 - slog sa
2 ohrlni sln (vcllac)~
nosc6m vaijcima: R - pogoJ)ski
3 - pognn za ()Orlanjc; 4 - urcuaj
doh()s~ 9 - odvodna sipka: 10 - siog
za v()znju (pokrclno posloijc):
sa po\'rarnim valjcima: 11 - nnscc;!
5 trnnsportcr sa lraknm;
konstTukcijel lTCll1<.;portcro
6 pogon za voY_nju
Sf.15
Swcionarni I nCj7okrellli)
od!agati
1 - ({ovodn; (rrijcl11ni) levak:
2 obrtni stu (venae);
3- za ()hrtanjc;
4- 5 - iran"'purlcr sa
lrakom St. 1.8
Pokretni i rP1Trzibiini
SI. 1.6 a trallsportcri sa traknlJ]
Dodaro(:i sa trakom 1 - dovodni (doprcmni) transporter
1 - dovodni (prijcmni) Icvalc sa prel()v(lrnim lcvkom:
2 - regulalor dcbljinc slnja; 2 - prcn0sni-rcvcf;:ihilni
3 lranSporlna lraka: transporter; 3 - nlldclnik;
~ - povratni doho~; :1 - ufcCfaj 73 4 - lnwspnrlna trHka: 5 - s!ogoYi !-)(I
nnlczanjc; () - J1ogonski UfC{taj: fl' nosc6m valjcima: 6 - povfalni
7 noscCi valjci; R - P()goJ1ski valjci~ 7 - rogonski rCVlT/,ihilni
dohos: 9 ndvndn:l urcuaj: 8 - na1c/,ni urc{j;; <
Sf. 1.12
Prevozni transporteri sa
Ira/Will
1 - prcklopni dovodni Icvak;
2 transportna traka;
3 - p()vrall1i dobos; 4 - dohos
sa unutrasnjim pogonom;
5 - Balewi uredaj; 6 noseci
vaijci; 7 ~ p()vratni valjci;
8 - Ilut->eca konstrukcija;
9 Ilosac .sa
za dj;,anic
J
Sf. 1.13
Prev()zni trl1nsporter; SI1
Irakum
1 - lraIlspurlIla lraka;
2 - povraLui uobos; 3 - uobos
sa unutrasl1.iim pogunorn;
natcznl uf()(iaj; 5 - ;-,logovi
sa nosccim valjcima;
Sf. 1.9 SI. l.JO 6 - povralni valjd; 7 - noseca
J(oritasti zatvorelli lUllL';ani transporter lzvo:::.nu.. vJ.tla sa aUlOmatskim iSl(HarOm skipa kUl1slrukcija; 8 - pokIelBi
1 - uovodni lcvak: 2 ~ transporllli lanae: 1 - ouvuJui zkb; 2 - skip: 3 - tockovi: nosac sa uredajcm za tlizanje
3 - zatvorc.r1O korilo~ 4 - uno; 5 - natczni urcctaj; 4 vcsaljka~ 5 - izyozno uzc; 6 - vl)(:iica skipa;
6 - pogonski urcdaj; 7 - ojacano k01cllU korita; 7 nosat UZcllljw:;c: 8 - uzetll.iaca: 9 -
8 - uc1vudna ,!pka. ure(taj (viLlo); 1U - uoscca
Sf. 1.14
Tml1sporleri sa c'eli(flulf1
trakotn
1 - pogonski Jobos;
2 povralni Job",;
3 - povratni lockici; 4 - noscCi
lockiCi; 5 - noseCi valjci;
Sf.I.U 6 ~ noscca klizna pillca;
Frenosn! (puIIlCl!iivi) transporteri sa lrakoll1 7 - nate;:n! un.:daj;
1 - uuvoulli lcvak; 2 - transportna traka; 3 povralui dobos; 8 - pugonski urcdaj;
4 - pogonski uredaj; 5 - natGznl 6 - noseCi valjci; 9 - ll()Se~a konslrukcija;
7 - puvfallli valjei; 8 - Iluscca konslrukcija; - urcdaj I.a pr~noscnjc 10 - celiena lfanspurlna lraka
Uvodna razm,rtI'mlja 9
SI.1.18
Dvoflani tran.sporter sa
potisnil11 §ipKal11{1
SI. U5 (pre{/wl11aj
Transporter; sa ih"ol1ol1'! 1 - pogoDski uredaj;
IraKol11 2 -" na1ezni uredaj~
1 - pngonski d()h()~; 3 - 1<1iI1l8._Slw;:a; 4 - krivina;
2 povnttni d()h(),~: 5 - transportni lanac~
3 - noseei valjci; 4 6 - pOliSne ,ipkc (prci"kc);
povratni valjak; 5 natemi 7 - konstrukcija; 8 - kJizna
urcdaj; ploca; 9 ufc(1aj za utovar;
10 - urcuaj za islovar
transportcnl; 8 Zlcana
transporlna lraka
St. 1./6
Utovarni Iransporleri
(utovarno - prerm'{lrni
transporlcri)
1 - lransrorlna 1rfl.k3; Sf. l.19
2 - povratni d()ho~; Donji tmnsporteri sa
3 - dobos sa unutrHsnjim lanccm
pogooom: 4 . n,HGl':ni 1 - pogonski urcdaj;
urcctaj; 5 .. noseci vaUd; 2 - vagonc\ (kolica);
6 - povratni valjci; 3 - zahvatni element;
7 - noscCa kOl1slrukcija: 4 - lanac; 5 - klizna karika;
8 - podesavajuci den 6 - gurac; 7 - nalezni
lransportera~ 9 - un_;daj %'11 uredaj; g - pruga, staza
rcgulisanjc visinc; (ravna); 9 - vcrtikalna
10 - urcdaj za voznjll i krivina; 10 - horizontalnil
dizanjc krivina
;~~~ ~- . ~
Sf. 1.20
.... .-r ••
Donji (uiljebljeniJ
Sf. 1./7 ~.~ .. .""'--
"
~
transporteri sa tancel11
sa 1 - pogonski uredaj;
2 - vagoDcl (kolica);
ufcdaj: 3 - zahvatni svornjak;
2 - natczni urc<1aj; 4 - gurac; 5 - lanac;
3 - krivinc: 4 - kli,n!:l staza; 6 - srcdnji urcdaj za
5 - nosaci (guraci); voznjn; 7 - natezni urcuaj;
6 - lransporhi lanac; 8 - ravna 'pruga, staza;
7 - konslrukcij,,; R urc(iaj 9 - vertikalna krivinn:
za utovar; 9 - urcdaj za 10 - Ih)rizonlalna krivina;
istovar 11 - slanica
Uvodna razmatranja 11
Masine i uredaji neprekiduog Trakaste transportere, S1. 1.22, koji materijal transportuju bcskonacnom
transporta mogu se razvIstati u tri tralcorn. Simko se primcnjnju zbog visokog eksploatacionog kapaciteta,'kao i zbog
osnovne grupe: rdativl10 jednoslavllih konstruktivnih izvodenja.
a) Transportni uredaji Plocaste transportere, SL 1.27, kod kojih transportovani materijal lezi na
vucnim elementom; koje su vezane za dva paralelna, beskonacna lanca. Ovim transporterima
b) Transporlni uredaji bez prenose se komadni materijaii (tereti).
vucnog elementa; Grabuljaste transportere (strugaci), SI. 1.31, kojima se Jastresiti malerijal trans-
c) Pomocni uredaji. pOfluje premeSlanjern duz korita pomocu poprecnih grebaca koji su vezani za jedan
iii dva bcskonacna vucna lanca, a koriste sa za prenosenje materijala' na relativllO
a) Uredaji sa vucnim elemen- mala rastojanja.
tom premestanje tereta ostvaruiIJ <.
~
SU.23
Tcleskopski lransporleri sa trakom
transportna lraka; 2 - pogonski dobos; 3 - noseCi valjei (za ravan transporter); 4 kOllslrukcija
transportera; 5 - nosda konslrukcija; 6 - vodec; valjei; 7 - iSlovama plol'a; 8 - lockov;; 9 - urcdaj za
ucvrsClvanje '. -
1ff '
i
\-~ ttl··
,,~--'.,,~~ m...
'-,- i
....... .
-_.
N
- 6
N.
SI.1.22
Stac;unami (nepokretni) transporter; sa trakama SI.1.24.
1 - pogollski dobos; 2 - povralni dobos; J - olklonski <lob os; 4 povralni valjei; 5 - noseCi vaIici (za Slo sa lrallsporlllom lrakom
koritaste transporterc); 6 . IlOSCC; valjei (za ravall lransporter); 7· klizna ploea; 8· nalezni nreda]; pugollski urc:daj; 2 - nalcwi urcdaj; 3 . klizna ploea za lraku; 4 - konslrukeija; 5 - riogonski
9 - pogollski uredaj; 10 . noseea konslrukcija; 11 - lransporlna lraka dobos; (1 - nalczni dobos; 7 - zaslitna ograda; 8 - transporlna lraka; 9 - nzdnzni sto
12 Uvodl1u '-·>7,.,..cdr<ln
SI. 1.25
Sto e".'a (';cli(no!l1
transportnom trakon7
1 - pognnski urcn-aj;
Sf. 128
2 - natGzni uredaj; :) - kl1Z0,l
. _______ ._1~_____ · _______ •
Plo{asti (krulni)
plocH za lri1ku;
transporter!
4 - konstrukcija; :; - pog(]nsizi
1 - pogonski urcdaj;
dohos; 6 - nalc;;nr dnh(,.~;·
2 - nalczni urcdaj: 3 - lanae:
7 - 7..3stitna ogrnda; 8 -
4 - tran5portnc ploec;
ccIicna lransportna traka; 9 - 5 - konlintw;nc lranspnftnc:
uzduzni sin
ploec: 6 - krivina: 7 - pruga
(5ta2a); Ii - vodica lanea;
9 noscca konslrukcija
Sf. 1.26
S[O .ya Zi(U110fll
trans[Jorfnom traA(}rn
1 - pogon<;ki u[u1aL
2 - natezni urcnaj; 3 - kIi'..-:nH
ploca za Lrak u:
4 - konstrukcijn: 5 - pogonski
dobns: fJ nak/ni dohos:
7 - zastitna ograda~ R
z.ieana transpoTlna traka; 9
uzduzoi sto SI.129
Prevozni tra/1,\j)orteri sa
/('[vicama
~ l811C1; 2 - nalezni urcLlaj
Sf. 1.27 11:::\.vojnim vTctCI1nm;
Plocasti tralls/7nrtcri 3 - 1ockovi za v(1(]cnjc:
1 - dnvodni levak; 2 - vndCC<l 4 - uredaj za dizanjc
ploca; .3 - prcldornc ccllcllc (rcgnlisanjc vi'1inc).
pJoCc: 3.1 - prek Jorne 5- deo
cclicnc rayne p!occ; 3.2 -
prckrivnc cclicnc <.;vodaslc
plocc: 2. Elev3tore, koji mogu da se razvrstaju na:
3.3. - svodastc (korit<:lS1c)
cclicnc ploce sa hocnim Elevatore sa koficama kojima se prenose vertikalno sitnozrnasti materijali, a
stranlcama: 1-4 - lalasasic vucni uredaj je gumcna lraka iIi Ianac Ldva).
celicnc plot\~ sa bocnim
stranicamil; 4 po\'ratni Elevatori sa viljuskama iii sa Ijuljaskama primenJuJu se za pretovarno - trans-
lancanici (zvc7(k); 5 -
portne tok-nve materijala komadnog oblika (VfCCC, bale, sanduci, burad i slieno), a
ni1{czni urcoaj: 6 - J1ogonski
{aneBnid (zvczdc) 7 - lnnci
za razliku od koficastih clcvatora kojima se materiJal prcnosi 5amo vcrlikillno ili
SCi normalnim valjcjma~ koso navise, mogu se primeniti kako za dizanje, tako i za spustanjc malerijaJa. Ele-
8 - noscca knnstrukcija viltori mogu hiti stacionarni iIi pokretni, primcnjujll sc kilo samostalni prctovarno -
transp()rfera transportni uredaji iIi kombinovilno sa nekim drugim pretovall1o - transportnim
St. J.30
sa fetvicarrkl
rtI..rlSJ·}{)j·[prt
iii metalne)
1 - pugonski urcdaj;
2 - pug,onski iancanici;
3 nutczni Iancanici; .SI. 1.32'
4 . lanei; 5 . let, 'C<;;; Elevator sa kojicama
() - lctvicc sa zah \ dLuim devatora; 2 obloga
r"brom; 7 . natczni nredaj; cl"vailllra: 3 . nalczni "rcdaj za
8 - Iloseca konslrukcija-~ traku iii lanae; 4
9 - vodica ;:<:\. lanac za lraku iii lanae; levak
(sipka); 6 • plitka kofica (vcdrica);
7 . duboka kofica (vcdrica);
8 prcklapajuca korica; 9 . traka;
10 . lanae; Il . doho,; La lraku;
12· laneanik (zvt:zda)
Sf. 1.31
Grabuljasli transponeri
(slruga6)
ulazni (utovarni) otvor;
2 - zat voreno korito;
3 lanac sa skn.::pcrilna
(slruga6irnu); 4 . dno;
5 - natezlli llrcdaj;
6 - krajnji olvuri;
7 - pogonski uredaj;
8 - i:.dazlli utvor; 9 - noscCa
kOllslrukcija
Sf. 1.33
3. Visece transportcrc . konvejerc koji saCilljavaju urcdaje ncprekidnog trans-
porta sa lanccm kao vucnim elemcntom i mogu se razvrstati na urcdaje koji rade 11 Elevator sa /Ijihajnim koficama iii ~iu(ja"kamil
dobos za punjcnjc; 2 . koficc (vcdricc) sa lanc<,m; 3 . vodica lanca; 4 . nalczni urcdaj;
jednoj ravni i na masine kojc fadc 11 prostoru, odnosno na: ravanske prostorne
5 "tkIons!;.; (ockovi; 6 . pogonski urcdaj; 7 - urcdaj za prcvrlanjc koriea (vcelrica): 8 - noscca
trallsportere. U zavisnosti od vrste transportovanog matcrijala mogn se za konslrukcija c!evatora; 9 - sigufl10sni urcdaj pri kidanju lanea
rastresite i komadne materijale. .
16 Transportni uredaji Uvodna razmatranja 17
SI.1.34
SI.1.36
Elevator sa diepovima Transporteri sa kruinim tokom
1 - pogoI1ski uredaj; 2 natczni uredaj; 3 - pogonski toeak; 4 - natczni toeak; 5 - lanac; 6 dzcpovi; 1 - pogonski urcdaj; 2 transportni lanci; 3 ploee; 4 - pogonski laneaniei; 5 - otklonski lancanici;
7 - automatski urcaaj za istovar; 8 - stanica za ruen! utovar; 9 - urcctaj za automat ski utovar; 6 - natczni uredaj
10 - povratni toeak; 11 - nosecc sipkc; 12 - kOI1strukcija
SI. 1.37
SI.1.35 Kruzni vised transporteri ,
Transporter (konvejer) sa veSflljkama 1 - pogonski uredaj; 2 - uredaji za kn:tanjc ve!ialjkc; 3 - lanae; 4 - nosac; 5 - natczni uredaj;
1 - pogonski uredaj; 2 - pogonski tocak; 3 - otklonski toeak; 4 - natezni toeak; 5 - lanac; 6 - veSaljke; 6 - pruga, staza (ravna); 7 - vcrtikalna krivina; 8 - horizontalna krivina; 9 - dvojni uredaji za
7 - noseCa konstrukcija krctanjc; 10 - ,rednj; urectaj za krctanjc (vcsalica lanea)
18 Transportni uredaji Uvodna razmatranja 19
i
Sl.1.38 Sl. 1.40
Vise((i transporteri sa vucnim lancem Zicare - Viseee iicane zeleznice
1 - pogonski uredaj; 2 - uredaji za kretanjc (vdlaljkc); 3 -lanac; 4 - vucna karika; 5 - vucni lanae;
6 - vagonet (kolica); 7 - nalczni urcdaj; 8 - ravna pruga, staza; 9 - vertikalna krivina; 10 - Zicare se mogu uvrstiti u ureclaje za neprekidni transport sa kruznim kreta-
horizontalna krivina njem vagoneta, S1. 1.40. Vucni i noseCi ureclaji kod zicara su uzad. Primenjuju se za
transportovanje materijala, rude iIi za prevoz ljudi (turislicke Zicare, ski liftovi) na
vrlo velika rastojanja, a koja prelaze 15 ... 20 km.
Vagoneti dobijaju vucnu silu preko beskonacnog vucnog meta 12, za koje se
prikopcavaju. Vucno uze se obavija preko pogonske uzetnjace (uzetnjaca) 6, na po-
gonskoj stanici, a na zateznoj stanici metnjaca se preko zateznog ureclaja 14 priteze
(preko kotura i tega). Duz linije zicare vucno uze pokrece vagonete, a pri
povecanom raslojanju izmedu vagoneta i velikom ugibu, vucno uze se oslanja preko
koturova, kojt su pricvrsceni sa obe strane stuba (stub ova) 10.
~ SI.l.43
.J¥Ttl~
Vertikall1i !'uzni lran.lporter
1 . doyodni lcyak; 2 - pui za
uviacenje (dodavanjc); Sf. 1.44
3 - dovodni lcvak
sa
rnJI.Slc'or.IPr sa fancallim pogol1om
(altcrnativno); 4 - puz za
)j
5
Ll_C4.m,LlJfL
itr-tr,- .. ·....tr--~n dizanje; 5 ecvasto korito; Ii -
pogonski urcuaj;
1- meuaj; 2 - pogon; 3 - zastilnn ograda;
4 . lancanici; 5 - lransmisija; 6 - gonjcni noscCi valjak;
7 - konstrukcija
Sf. 1.41 3. Valjkasti transporteri (rolganzi) primenjujuse za prenosenje komadnih
7,avojni transporter (puzni) tereta koji se krecu preko valjaka poreaanih jedan do drugoga, duz noseceg rarna.
1 - dovodni lcvak; 2 - korito; 3 - PU? sa punom spiralom; 4 - puz sa lrakaslom spiralom; 5 - sa Valjd rnogu da se pokrecu i elektrornotororn, tako sto se ohrtno kretanje sa jednog
punom spiralom i lopaticama; 6 - krajnji IcZaj; 7 - pogonski ureuaj; 8 - srcdnji (meun)
na drugi, susedni valjak, ostvaruje preko lanc3nog prenosa (zglobnim laneirna).
9 - pokrivna ploca kori!a; 10 - ispust; 11 - korak spirale puza
Ii
'\
22 Transportni uredaji Uvodna razmatranja 23
Teret se duz kosog valjkastog transportera moze kretati i pod dejstvom gravilacione 1
sile iIi rucnom silom.
SI.1.49
SI. J .46 Zavo}ne transportne staze sa valjcima
Transporter! sa valjcima safrikcionim pogonom
1 - pogonski uredaj; 2 - transmiiija; 3 - frikcioni valjci; 4 - noseCi vaJjci
SI.1.47
Transporter! sa valjcima (transportne staze)
1 - ravni deo; 2 - krivina; 3 - prcklopni deo; 4 skretnica; 5 - nosaci; 6 - yodice; 7 - granicnik;
SI.1.50
8 - osovilla; 9 . ldaji sa kuCistern; 10 - ecv (ornotai' valjka)
Transportna staza sa valjcima za transport gravitacijom
1 - konslrnkcija; 2 - valjci; 3 . osovina; 4 - spojnica (vczni deo); 5 . konusni valjak; 6 - ravni valjak;
7 - razdc!jeni ravni valjak
SI.1.51
Teleskopska trallsportlla staza sa valjcil11a
produzna transportna staza sa valjcima; 2 - tclcskopska transportna stazH sa valjcima sa
komorom; J harmonikasla (makazasta) lransportna staza sa valjcima; 4 nosae sa tllckiCima; 5 -
prikljucni deo (spoljni clement); 6 !,'Tanicnik
SI.l.53
Hiclraulicni transport
1 - dovodni levak; 2 - nivo vode; 3 - kana! ili korito; 4 - mlaznica za visoki pritisak vode; 5 - pumpa
----t----
SI.1.52
Transportna staza sa valjcil11(J sa preklapalljel11
prcklopni deo; 2 - protivteg; 3 - opruga; 4 - oslonci; 5 - sarnir; 6 - dr2ac; 7 - razdvojni deo;
8 - svornjak
SII.57
Mehanicki zatvaraCi bunkera
1 . scgmcntni zat varac; 2 . plocasti zatvarac; 3 - hidraulicni cilindar . pneumalski c~lindar
(elektromagnclni cilindar); 4 konzola sa Iczajcm za cilindar; 5 tspusm dec (pnkljUcn: deo);
6 _ segmenl zalvaraca; 7 - ploCa zatvaraca; 8 motomi pogon (moto-rcduklor); 9 - zupcantk 1
zupcasta lctva
SI.I.55
Silos
1 - silos sa vise celija (visecclijski silos); 2 . cilindricni silos; 3 - silo~ sa jednom .celijom ~ viseugaoni
(mnogougaoni); 4 _ konusni deo (konus); 5 noseea konstrukcljU; 6 - ulaznr (naslpnr) otvor;
7 - kontrolni otvor; 8 izla:.mi (ispusni) olvor
S1.1.58
Pri izboru ureaaja za transportovanje materijala treba voditi r;cuna 0 fizicko Da bi se odredio ugao prirodnog pada pri kretanju materijala, oslona ravan
mehanickim svojstvima materijala: krupnoCi, vlaznosti, gustini, pokretljivosti i vez- (povrsina) mora da osciluje u vertikalnoj ravni. Ako je nepoznat ugao prirodnog
ivni~ ~vojstvima rest.ica, ponasanju na mrazu, uglu prirodnog pada materijala pada pri kretanju materijala, usvaja se u zavisnosti od ugla prirodnog pada pri mi-
(naslpDl ugao), kocflCl]entu trenp 0 tvrde nosece povrsine, abraziji itd. rovanju materijala (P, odnosno (pkret '" 0,5 <po
Koeficijent trenja materijala 0 razliCite povrsine odreauje se tako !lto se ma- Nasipna gustina i koeficijenti trenja nekih materijala navedeni 5U U tablici 1.1.
terijal postavlja na strmu ravan i postupno se povecava ugao nagiba ravni, a regis-
Karakteristil,e nasipnih matcrijala Tablica 1.1.
truje se onaj ugao <p pri kome materijal poCinje da se pomera nanize, pri tome je, ----~r--------r------------,
ob.razuJe slobodna povrsina rasutog sloja prema borizontalnoj ravni. Obicno se ugao •Alabaster, prZcni Ii
pnrodnog pada materijala, za vreme mirovanja, odreauje preko polueilindra, S1. komadni 1250... 1500 - - - I
1.59, u koji se usipa materijal, a potom se ciJindar pazljivo podize. Pri tome nasuti
materijal ~ormir~ zapreminu o~lika kupe, Cije su kose, bocne izvodnice nagnute
prema honzontah pod uglom pnrodnog pada materijala.
Drobljeni gips,
kom,dm
I' 1300 .. 1600 . 4{)
I 0,61
Ii
. 0,7 I
I?lina suva u komadu I 1000... 1~~r- __- __+-----.:.40~_+..::02.:,7-=c5:.:.:...:=1_!ir__----J-.------
[-'S-"'li_u_na_k_ _ _ _ _+'}500.. 1900 I 30 ___
45__ ------1------+-------1
WwW
Krec, gaseni u prahu 500 I
Krec negascni 800 ... 930 -
IKamen, krecn~_ 1600... 2000! 30 45 1 0,56 ... 1 i 0,7
IKlinker, cemelltni
t
1280 ...-15-·2-0-+1-----'-----l-----+--'------+-..;...:.;.--+-------1
oj b) c) G?esak krupni, razlicte
vlaznosti
1400 .. 1900 30 45 I 0,7 ... 1 I
Pesak sitan, vlazan 1090 . .2050 30 45
Pesak sitan, suvi 11400 .. 1650
Treset suvi, k()madni 330 ..440 40 45 0,75 0,8
-~-+-~~~~-~__!-~-r__~~~~-+_----!
Usmeravanje toka rasutog materijala do tehnoloskih aparata i transportnih Pri izraeunavanju transportnih masina i ureaaja treba teziti ka istovetnim me-
urectaja ostvaruje se nagnutim olucima ili cevima, duz kojih se materijal krece pod todama proracuna, tako da se moraju poznavati i zajednicka svojstva raznih kon-
dejstvom gravilacione sile teze. Popreeni presek oIuka usvaja se u zavisnosti od strukcija transportera sa savitljivim vucnim ureaajem koji su prikazani na S1. 1.61.
potrebnog kapaciteta i velieine komada transportovanog materijaIa, kako bi se
izbeglo evcntuaIno zagusenje, odnosno nagomilavanje materUala. U gao nagiba
oluka iii cevi mora biti veCi od ugla trenja. Oblici nekih oluka prikazani su na
S1. 1.60, a, b i c. 1.3.
Uvodna razmatranja proracuna kapaciteta transport-
nih uredaja
kA (1.1)
Q=-'
Tsm
gde su: k = 1,2 ... 1,5 - koeficijenl zariha; A - kapacitet transportnog ureaaja za
jednu smenu, tlsmeni; Tsm - trajanje smene, h.
Sf. 1.61
Kapacitet transportnog urectaja periodicnog dejstvaodreauje se iz izraza:
32 Transportni uredaji Uvodna razmatran.ia 33
_ 0 _ 0,3600
Q - ,n -."C' '
L..t . (1.2)
gde je Gt - masa tereta u posudi za transport materijala, t (unutar zapremine
3600
vagona, kompozicije vagona, kofice, kosa pretovarne masine i slieno); n
It
brojciklusa u jedinici vremena, h; l: t - trajanje ciklusa, zavisi od trajanja poje-
dinaenih operacija, s.
U opstem slueaju je:
Kada se telo lagano prelIlcSta konstantnolIl brzinom klizanjcm po nagnutoj povrsini (Sl.
1.63, a), na tela deluju sila tdine Gbr (bruto); sila vuce F koja je usmerena duz strme ravni u
jednom iIi drugom sIlleru, kao i sila trenja W, koja je suprotnog SIllcra u odnosu na relativno
klizanje.
Isto tako je
SI.1.63
(1.9)
gde je 111 - koeficijent trcnja klizanja. Kocficijent trenja kotrljanja f zavisi od deformacije u tacki dodira tocka i os-
lone povrsine (celicnog tocka i sine; pneumatika i putnog zastora, pokrivaca itd.) i
Iz uslova ravnoteZe 1: X;= 0 dobija se da je njegova vrednost menja se u sirokom dijapazonu, u zavisnosti od materijala. tocka i
povrsine.
F = GbJ wcos f3 ± sin f3 ) (LlO) Na SI. 1.63 prikazano je odredivanje otpora kretanja tereta po strmoj ravni i
to: a) pri klizanju; b) pri kretanju na tockovima (kotrljanju).
Pri premestanju tereta na tockovima, konstantnom brzinom, po stnnoj ravni ( Sl. 1.63,
b), dobija se daje
St. 1.64
duzine oslonih valjaka pridodaje se masi pokretnih delova transportera, tako da se Posto je tezina zvezde u odnosu na silu zatezanja lanca mala, to je N '" 5n +
dobija jednostavniji izraz
Wl.1 = (q +qo +q'v) g w' cos ~ ± (q ± qo) g sin ~ ; (1.16) Za ugao obuhvata IX = 180°, N = Su + S,,+1, pa je rad sila otpora, za vreme ok-
retanja zvezde za ugao <P
A=(S +S )
(J;d !,d}
_I_I +~ .
Wlp = (q +qo) g (w' cos ~ ± sin~). (1.17) n n+1 2 2
(1.23)
Pri transportoval1ju materijala plocastim transporterima, Ciji rad se ostvaruje Rad obimne sile Wz pri okretanju za isti ugao
prema shemi na Sl. 1.65, b
Wit = (q +qo) g (w' cos ~ ± sin~); (1.18)
(1.24)
Odakle je
Wlp =qo g (w' cos ~ ± sin ~) , (1.19)
(1.25)
Pri tome koeficijel1t otpora w' obuhvata trenje u rukavicama, otpere kotrljanja
valjaka duZ vodica, a takode i otpore usled trenja oboda valjaka duz vodica. ali je
Pri premestanju materijala grabuljastim tral1sporterom, Sl. 1.61, c, otpor po W, = Sn+1 - Sn ,
duzl10m metru pravoIil1ijske deonlce opterecene grane odreduje se iz izraza odl1osl1o
U izrazima (1.20) i (1.21) znak + se stavlja pri podizanju tereta, a znak - pri
spustanju.
Otpod na krivolinijskoj deonici slvaraju se pri obavijanju zvezde (lancanika) ili
dobosa vucnim uredajem. Pri tome su (SL 1.65, e) dobos, odl1oSl1o blisko postavljel1i
osloni valjci (baterija valjaka) nepokretni, kako bi se vucni uredaj preveo iz hori- Za dati lanac sve veliCine mogu se usvojiti da su konstantne, pa sledi da je:
zontalnog u kosi pravac.
Sn+1 = KJ Sn, (1.26)
Pri nailasku karike lanca vucnog uredaja na zvezdu, koja ostvaruje vodenje
odredivanje otpora u kome se usvajaju eksperimentalno odredene vrcdnosti koefici- povlaei se horizontala do preseka sa vertikalnom pravom 4, pa se tako fiksira tacka
jenta Kl. 4'.
Otpori na dobosu iii zvezdi smatra se da iznose 3 ... 5% od zbira sila zateza- Tacke 1'; 2', 3' i 4' povezuju se pTavim. Linije 1'; 2', 3' i 4' karakterisu zakon
nja u delu trake iIi lanca koji nailazi, odnosno koji silazi sa dobosa iii zvczde. promene sila zatezanja trake duz transport era.
Nedostatak ovog dijagrama ogleda se u tome sto zbog odsustva apscisne ose
ne postoji mogucnost 'oeitavanja sa dijagrama velicine sile zatezanja.
(1.28)
Izbor polozaja apscisne ose na dijagramu, S1. 1.64, vrsi se tako sto se iz taeke
gde je K2 0,03 ... 0,05; 5{1 i Ss - sile zatezanja u delu trake iii lanca koji nailazi, od- koja odgovara najmanjoj sili zatezanja opterecene grane (taeka 2', 3') povlaCi hori-
nosno koji silazi sa dobosa iii zvezde (ako je lanne vucni uredaj). zontala udaljena za Smin nanize, sa oznakom 1 ("05a nakon oznaeavanja").
Pri kotrljanju vucnog uredaja sa pokretnim valjcima po nepokretnoj krivolini- Potom se iz taeke l' nanosi sila koja odgovara silaznoj grani nanize, veliCina Ss
jskoj vodici koja ima centralni ugao (J., vueni uredaj moze uz izvesne aproksimacije i povlaCi horizontal a 1I ("osa Hakon silaska trake sa zvezde").
da se tretira kao savitljivo vlakno, pa se za odredivanje otpora krctanja Wkr "" Sn+l -
Sn primenjuje izvedena formula Ojlera: Konacno se za apscisnu osu usvaja ona osa koja je nih (1 iii II). Koriscenjem
ovoga dijagrama moguce je tako(te izvrsiti i proveru cvrstoce trake. Tako se iz taeke
S,,+1 = S"eJlC( , (1.29) maksimalne sile zatezanja trake (tacka 4') nanosi nanize veliCina dopustenog op-
terecenja trake SOPI i provlaCi horizontal a (" osa evrstoce "). Ako osa cvrstoce prolazi
iii ispod usvojene apscisne ose, traka zadovoljava uslove evrstoce.
(1.30)
Ovaj naCin prikazivanja dijagrama sila zatezanja koristi se kod transportera,
gde je e = 2,72 - osnova prirodnog logaritma; (J. - ugao obuhvata urad. prema S1. 1.64. Dijagram se konstruiSe tako sto se veliCina sile zatezanja nanosi u
obliku odseeka llpravno na konturu koja odgovara razmatranoj tacki.
Ako se u izrazu (1.30) umesto koeficijenta trenja Jl stavi koeficijent otpora w,
tada je
pravom 2 - 3, pa se tako obelezava presecna tacka 2', 3'. Od taeke 2', 3' nanosi se
velicina otpora na deonici 3 - 4 (odsecak 2', 3' - 2") i kroz dobijenu tacku 2 3" N
,
LITERATURA: (12],[21],[42]
Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja 43
2.
OPSTA TEORIJSKA RAZMATRANJA
TRANSPORTNIH UREflAJA
2.1.
Odredivanje kapaciteta transportnih uredaja nepre-
kidnog dejstva
Kapacitet transportnih uredaja iIi masina predstavlja kolicinn nasutog (u je-
dinicama mase iii zapremine) iii komadnog (u komadima) tereta koji se trallsportuje
u jedinici vremella. Razlikuje se tehnicki i eksploatacioni kapacitet transportnih
uredaja.
Tehllicki kapacitet predstavlja kolicinu tereta koji se premesta u jedinici vre-
mella pri potpUllOj (na bazi proracuna) ispuni elementa transportllog uredaja za
nosenje tereta, pri odrZavanju radne brzine uredaja. Na taj nacill tehnicki kapacitet
transportnih uredaja odreduje se iz tehnickih parametara uredaja, kao i svojstava
materijala koji se prenosi.
Eksploatacioni kapacitet odreduje se tako sto se uzimaju u obzir i lokalni
eksploatacioni uslovi, kao sto su: stepen ispune elemenata uredaja za nosenje ma-
terijala, odnosno stepen korisnosti uredaja u toku odredenog vremena (takode uzi"
maju se u obzir i svojstva materijala koji se transportuje i to u slucaju da se u
posebnim uslovima menjaju karakteristike transportovanog materijala). Zbog toga
eksploatacioni kapacitet ne zavisi samood tehnickih parametara uredaja i svojstava
materijala, vee i od stvarnih tehnickih uslova eksploatacije.
Tehnicki i eksploatacioni kapacitet medusobno su povezani odnosom
44
Transportni uredaji Opsta teodjska razmatranja transportnih uredaja 45
V = Ve~ _ Vsm .
leh K - K T ' (2.2)
e e (2.9)
3
Prema svome znacaju tehnicki kapacitct odrazava glavne konstruktivne para- i casovni kapacitet (m /h, t/h)
metre ureclaja kojim se obezbecluje kapacitet jednog transportnog uredaja (preko
geometrijskih mera elementa za prenosenje tereta i njegove radne brzine), pa se (2.1 0)
zbog toga naziva jos i racunski iIi konslruktivni kapacitet.
Pri proracunu kapaciteta uredaja neprekidnog dejstva razmatraju se lri 05- i i
novna oblika prenosenja materijala ito: 1) prenosenje nasutog materijala neprekid~ Q = 3,6-vp = 3,6....!Lp~fV. (2.11)
ak (/k
nim tokom; 2) prenosenjenasutih materijala u posebnim posudama; 3) premestanje
komadnih tereta. U sva tri navedena slucaja osnovni parametri koji odrecluju ka- Pri premistanju krnpnih komadnih tereta prosecne mase m (kg) iii ako je u
pacitet su: prosecna koliCina materijala po jedinici duzine elementa 'transportera za svakoj partiji z komada tereta koji se transportuju, sa korakorn materijaia koji se
nosenje tereta i radna brzina kojom se ostvaruje premestanje tereta. prenosi al' (m), tada je masa tereta koji se nalazi na duznom metru transportnog
ureclaja (kg/m;,
Prosecna kolicina materijala po jedinici duzine elementa za nosenje tereta
izrazava se u jedinicama zapremine (qz, 11m) iIi mase (q', kg/m). Sekundni kapacitet iii , mz (2.12)
transportera jednak je proizvodu q, iIi q' i brzine v (m/s) , a casovni kapacitet (rnJ/h
q=-
a kapacitet (t/h) (/p
iii tth) iznosi:
mz
V - 3600qz v - 6 . Q=3,6 2 v Q=3,6-v (2.13)
--:: 1000 - 3, qzv, (2.3) ap ap
46
Transportni uredaji
Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja 47
Interval vremena (s) izmedu jcdinicnih opterecenja Hi partija (grupa2.iznosi Ako se teret premesta naviSe do visine H (m) i ako je kapacitet transportnog
uredaja Q (tlh), tad a se potrebna snaga za podizanje tereta, ne uzimajuCi u obzir ot-
pore (korisna snaga u kW), odreauje iz izraza
t==
v
pa proizlazi da je casovni kapacitet (kom/h) u tom slucaju
p = 10000H = QH
n 100.3600 360' (2.16)
Z == 3600 3600v
Potrebna snaga motora (kW)
ap
Pri tome je maseni kapacitet (t/h) gde je T] - stepen korisnosti prenosnog mehanizma transportnog uredaja.
Kao sto je poznato u tehnici, stepen korisnosti ureaaja ili masine odreduje nji-
hoy stepen valjanosti. Ako transportni uredaj, na primer koficasti elevator iii verti-
mZ
(2.15) kalni podizac prenosi vertikalno ili priblizno vertikalno terel, tad a koeficijent
Q= 1000
korisnog dejstva mora da obuhvati mehanicka svojstva takvog uredaja.
1z navedenog proizlazi da je kapacitet kod transportnih uredaja, koji prenose Ipak, u opstem slucaju, pri prenosenju tereta kako u vertikalnom, tako i u
rasuti materijal kontinuiranim tokom, u funkcionalnoj zavisnosti od dYe velicine: po- horizontalnom pravcu, a naroCito kada su vece daljine horizontalnih premeStanja u
precnog preseka elemenla za nosenje tereta, odnosno jedinicnog opterecenja i radne odnosu na visinu dizanja, rad koji se ula'le na savladavanje otpora znatno se
brzine. Izborom radne brzine, koja zavisi od tipa transportnog uredaja, nalaze se t'ovecava i moze da bude visestruko veCi od potrebnog rada za dizanje tereta.
potrebni kapaciteti za obezbedenje tehnoloskog procesa, kao i geometrijski para- U torn slucaju je koeficijent korisnog dejstva neznatan (cesto i hiljaditi dec jed-
metri elemenata za nosenje tereta, na primer: dimenzije preseka oluka iii cevi, sirina inice), te tada ne moze da karakterise meharucka svojstva takvih uredaja.
trake, oblik oluka itd; a u slucaju da se premestaju zasebne kolicine materijala, Ako se teret horizontalno transportuje, tj. H = 0, tada step en korisnosti u pre-
geometrijski parametri su zapremina posude, kofice za nosenje tereta, kao i rasto-
thodnim izrazima takode tezi nuli (T] = 0). Ako se krajnja tacka transportnog
janje, korak izmedu dye uzastopne posude.
uredaja nalazi ispod pocetne, tj. ako se transportovanje tereta ostvaruje tako sto se
Geometrijske mere elemenata za nosenje tereta k8jim se premestaju krupni materijal spusta (H < 0), tada stepen korisnosti u prethodnim izrazima algebarski
komadni tereti treba da odgovaraju dimenzijama tereta. dobija negativnu vrednost, sto nema fizickog smisla.
Zbog toga stepen korisnosti ne karakterise u svim slucajevima mehanicka svo-
jstva transportnog ureaaja, pa je zbog toga potreban drugi pokazatelj, koji je neza-
2.2. visan od vrste uredaja i smera premestanja tereta transportnim uredajem, navise iii
nanize iii cisto horizontalno. Stoga se uvodi novi koeficijent, koji se karakteriSe
Snaga motora i koeficijent otpora kretanja novim obele'ljima, a koji se naziva koeficijentoni otpora kretanja iIi ukupni koefici-
jent otpora transportne masine (uredaja). Jednak je odnosu site otpora koja nastaje
U opstem slucaju prenosenje tereta vezano je za njegov transport bilo u hori- pri prememstanju tereta, prema sili tdine tereta.
zontalnoj iIi vertikalnoj ravni, krajnje tacke pri premestanju tereta nalaze se iznad iIi
ispod pocetne. Preko koeficijenta otpora posebno se uzirna u obzir rad dizanja. tereta, koji
moze biti pozitivan, negativan iii jednak nuli, kao i rad na savladavanju sile otpora
Transportna staza kojom se teret premesta moze da bude pravolinijska ili savi- liSled trenja, koji je veCi od nule.
jena, u jednoj ili vise ravni (pros(orna transportna staza). U posebnim slucajevima
I
48
Transportni uredaji Opsta teori,iska razmatranja transportnih uredaja 49
Ako se sa q' (kg/m) oznaci masa tereta po jedinici duzine trasportnog uredaja,
w,==2.- 1
L (m) - duzina transportnog uredaja i w' - ukupni koeficijent otpora, tada je sila ot-
'11 (2.21)
pora trehja Wir (N):
Wtr ==q' g L w' = 10 q' L w' (N) ,
i odgovarajuca snaga Ptr (kW):
2.3.
Otpori, vllcna sUa i snaga motora za pogon trans-
p lOq'Lw'v QLw'
ir
WirY
= 1000 ~ liiO(')' ~ 360 . portera sa savitljivim vucnim elementom
Otpori na posebnim deonicama trase. Savitljiv vucni element (lanac, u7.e, traka)
Tako je ukupna snaga (kW) polrebna za savladavanje sile otpora dizanja premesta se duz nepokretne yodice obrazujuCi zatvorenu konturu, i pod dejstvom
tereta i sile otpora trenja Q vucne sile koja se predaje vucnom elementu, ostvaruje kruzno kretanje. Obicno je
P ==Pn +Ptr =-(H+Lw').
360 (2.18) kretanje u jednom smeru, dok je kod reverzibilnih transporter a kretanja vucnog ele-
Ako Je kapacit"t transportovanog materijala izrazen u zapreminskim jedini- menta u oba smera.
cama V (m Ih), tada se snaga iz prethodnog izraza odreduje kao (kW): U opstem slucaju trasa po kojoj se materijal premesta sastoji se iz pravolini-
jske i krivolinijske deonice, koje se suceljavaju u zajednickoj obrtnoj tacki u kojoj se
(2.19) vucni element pregiba preko obrtnog elementa, a koji se nalazi na obrtnom vratilu
P == ~(H + Lw'). (Iancanik - zvezda; kotur deta; dobos trake). Kod jednostavnih konstrukcija trasa
360 transportnog uredaja sastoji se iz dye pravoIinijske, paralelne deonice (opterecene i
Ako pocetna i konacna tacka transportovanog materijala Ide u horizontalnoj rasterecene grane) i dye krajnje tacke - stanice, od kojih je jedna obicno pogonska,
ravni, to je u izrazu (2.18) H == 0, P" = 0 i P == Ptr. Kada se pocetna tatka transpor- a druga zatezna. Kretanjem vucnog elementa duz pravoIinjske i krivolinijske
tovanog materijala nalazi na H (m) iznad konacne, tada se visina H u izrazima uvodi deonice trase deluju kontinualni otpori, a u obrtnim tackama (stanicama), na vucni
sa negativnim predznakom (znak "minus") i Pn < 0 ali P moze biti vece, manje iii element deluju koncentrisani otpori. U opstem slucaju vucni element opterecen je
jednako nuli. Na taj naCin, izraz (2.18) u kome rad koji se ulaze na savladavanje sile uzdmnom komponentom sile tezine tereta i silom otpora kretanja pokretnih delova
otpora i koji je izrazen preko koeficijenta otpora w', moze se primeniti na sve transportera.
razmatrane slucajeve transporta materijala. Ako se teret krece duz transportnog
Neopterccena (prazna) grana prihvata sarno silu kretanja vucnog elementa.
uredaja nanize (H < 0) i IHI Lw', tada je snaga P < 0 [izraz (2.18)]. Takav urcdaj Kod strmih deonica, pri kretanju (ereta navise, poduzna komponenta sile tezine us-
smatra se da je samodejstvujuCi, a da bi se zadrzalo ravnomerno kretanje po njemu, merena je suprotno od smera kretanja i uzima se sa pozitivnim predznakom, a pri
treba da se ostvari prikoCivanje. kretanju nanize - sa negativnim, dok je pri horizontalnom kretanju ova komponenta
U opstem slucaju su vrednosti ukupnog koeficijenta otpora w' i koeficijenta jednaka nuli. Sila otpora kretanja uvek je usmerena suprotno od smera kretanja, te
korisnog dejstva Tj povezane odredenim odnosnom, a koji se moze utvrditi se ispred nje stavlja pozitivan predznak.
izjednacavanjem desnih strana izraza (2.17) i (2.18): Za prikazivanje sile otpora na posebnoj deonici trase transportera uvodi se
koeficijent odnosa sila otrpora w, koji predstavlja odnos sile otpora na odrectenoj
deonici, prema nonnalnoj komponenti silc tezine tereta i pokretnih delova trans-
QH ==~(H+Lw') portera duz iste deonice.
360Tj 360 '
Otpori na pravolinijskoj deonici. U zavisnosti od nacina premestanja tereta,
odakle je transported sa vucnim elementom mogu se razvrstati u dye grupe ito: 1) vucni ele-
~(~-1)
ment istovremeno je i noseci element trausportovanog materijala; 2) transportovani
w'== materijal se delimicno iIi potpuno ul10si duz vodica (na primer materijal je smestcn
(2.20) u oluku, a vucni element krece se duz zIeba oluka iIi po nekoj drugoj vodici). Prvu
1z izraza (2.20) sledi da $to je vece Tj, utoliko je manji w'. grupu Cine trakasti, plocasti (sa pokretnim bocnim stranama), koficasti, viseCi tran-
sproteri i transporteri sa tockiCima, kao i koficasti eleva tori, a drugu grupu -
Pri H == 0 (horizontalno premestanje), takode i Tj tezi nuli; pri H L,
grabuljasti i grabuljasto - koficasti transporteri. Kod transportera prve grupe trans-
premestanje je Cisto vertikalno i tada je
50
Transportni uredaji. Opsta teorij' ska razmatranja
. transportmh
. uredaja
51
portovani materijal i vucni elementi imaju jednak koeficijent otpora, a kod trans-
portera druge grupe - razliCit koeficijent otpora.
Najtipicnije kretanje vucnog e1ementa prve grupe duz trase transportera od-
nosi se na kretanje preko pokretnih valjaka (S1. 2.1, a) ili preko stacionarnih va-
ljaka. Prvi naGin odnosi se na plocaste transportere, a drugi se primenjuje kod
trakastih transportera, kod kojih se traka, koja nosi teret, kreee preko stacionarnih,
nepokretnih valjaka, koji predstavljaju oslonce traka.
Moze se odrediti otpor na nagnutoj, pravolinijskoj deonici, dliZine L' [duzina
horizontalne projekcije L'h (m) i vertikalne H' (m)], koja je postavljena pod uglom
nagiba ~. Ako se izvrse sledeea oznacavanja: ql (N/m) i qo (N/m) - sile teZine tereta i
elemenata za nosenje tereta po jedinici duzine transportera, moze se odrediti sila ot-
pora kretanja iIi vucna sila (N):
W'=(qt+q)L'sin~ +(qt+qo)cos~ W=
~ Wi
(2.22)
'-t fqst1- c)
Pozitivan predznak odnosi se na kretanje naviSe po strmoj trasi, a negativan - Sf. 2.1
Shema opferecene grane transportera:
na kretanje nanize.
a) plocasti; b) trakasti; c) grabuljasti
Otpor kretanja pravolinijske, rastereeene grane transportera odreouje se tako Put kliza .
. nJa sa obe strane srednjeg precnika
sto se u izrazu (2.22) stavija da je qt = O.
Koeficijent otpora pri kretanju preko pokretnih iIi nepokretnih (stacionamih)
vaijaka odreouje se iz izraza
fir =2G}bSinP=(~}bSinP,
i odgovarajuCi fad '1' . . . .
SI e trenJa khzan]a za Jedan obrt valjka
w=--"---"-'-
D
(2.23) Air = (~)F7tblllSinf3
Prema tome , d Opunsk'1 k oe f'"
lClJent otpora kretanja je
(pogledati 1.12), gde je: c - koeficijent otpora kretanja vucnog ureoaja preko vaijaka A tr 4 b .
wdop = 1tDF =3DfLlsmj3,
sa obodima, usled trenja oboda valjaka 0 vooice; J.1 - koeficijent trenja klizanja u a ukupni ko f "
rukavcima osovina; d - precnik rukavca osovine valjka; f -koeficijent trenja kotr- e lCIJent otpora u ovom slucaju iznosi
Ijanja; D - precnik valjka. .
Kod pokretnm valjaka sa konusnim obodom (S1. 2.2 a), a koji se primenjuju 1J.d+2J 4 b .
na primer kod viseCih transportera, zbog centriranja pokretnog vucnog elementa, WO =-D--+3" Dill sznp.
terei: se ne kotrlja sarno, vee i kliza po putu. Ako je F - sila pritiska na vaijak, b - Ako se tra .. . . (2.24)
sirina oboda preko koga se ostvaruje kontakt izmedu valjka i staze trase, D - srednji x I nsportova!1l teret naIazl na elementu za nosenje materijala i na
vucnom e ementu k .. kl" v • '
precnik vaIjka, po kome se, smatra se, valjak kotrlja bez klizanja (brzina klizanja Vkl izmedu teret· . OJI lZaJu ~uz voolca i pri tome je koeficijent trenja J.11, a
= 0, S1. 2.2, b), 2~ - ugao konusa valjka i ~ll koet1cijent trenja klizanja po sini, tj. · V' a 1 VOOlca ne ostvaruJe se kontakt, tada je koeficijent otpora kretanJ'a za
t ere t 1 VUC!1l element w = J.11.
put trenja klizanja krajnjih tack a oboda, za jedan obrt valjka, pa je
52
Transportni uredaji Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja 53
Pri klizanju tereta duz horizontalnog - kotrljanjern preko pokretnih valjaka koji su postavljeni u horizontalnoj ravni
oluka (na primer kod plocastog transportera, (iIi su nagnuti), sa krivolil1ijskirn vodicama (duz slaze sa je-dnom ili dye sine),
Sl. 2.1, c) koeficijent odnosa sila otpora je uz postojanje radijalne (bocne) sile naobodu pokretnog vaIjka (SI. 2.3, d, e).
Klizanje vucnog elernenla duz krivoolinijske plltanje llsko je povezano sa
w == Qo11-1 + P11-2 ,
(2.25)
qt +qo
(2.26)
qo cos~o!ll + P'J.l2
w== .
(qt +qo)cos~
SI.2.3
U brojitelju izraza (2.26) navedan je ukupni otpor po duznom metru, a u Shema krh'ofinUskih deoni('(J finUa rransporrera
imeniocu - sila pritiska tereta i vucnog elementa 0 dno oluka.
povecanjem otpora usled trenja, pa se stoga ovakve konstrukcije primenjuju
Otpori kretanja dui krivolinijske deonice. Krivolinijska deonica trase trans- uglavnom kada je mali ugao ex. i veti radijus zaokretanja, odl1osno kada se zahteva
portera postavljena je kao po pravilu, u horizontalnoj iii vertikalnoj ravni, a znatno sto je moguce jednostavl1ija konstrukcija transportera, kod koje lanae kao vucni ele-
rede - po prostornoj krivoj, zatvorenoj konturi. Kod takvih deonica otpor kretanja ment klizi po dnu i duz bocne strane oluka.
vucnog elementa povecava se usled nastanka dopunskih radijalnih sila, pod de-
jstvom sile zatezanja vucnog elementa, a koja se ostvaruje duz krivolinijske yodice Kotrljanje vucnog clementa duz krivolinijskc yodice, preJw 0510nih valjaka,
transportnog uredaja. odlikujc se malim gubicima uslcd otpora krctanja, zbog toga se ovi transporteri
cesto primenjuju (siroka je oblast primene). Pri takvom naCinu kretanja vucnog ele-
Vodica krivolinijske, vertikalne deonice, opterecena je silom tdine tereta koji menta, krivolinijske deoniec mogu da se konstruisu sa malim radijusom, medutim,
se transportuje, pokretnim delovima transportcra, kao i radijalnom silom koja nas- pri savijanju u horizontalnoj iIi kosoj ravni, duz citavc linije trase transportera, vucni
taje usled zatezanja vucnog elementa; sve sile nalaze se u vertikalnoj ravni. Na element je sa ugradenim oslonim valjcima, zbog cega su slozenije konstrukcije.
krivolinijskoj deonici u horizontalnoj ravni deluje radijalna sila, a u vertikalnoj sila Tipican primer ovakve konstrukcije je viseCi lancani transporter sa prostornom tra-
tezine tereta i pokretnih delova transport era. som.
U opstem slucaju vucni element prevodi se u krivolinijsku deonieu linije trans- Kotrljanje vucnog elementa preko baterije (sloga) stacionarnih valjaka kao i u
portera na jedan od sledeCih naCina: prethodnom slucaju karakterise se malim gubicimausled otpora kretanja ali je
- klizanjem duz krivolinijske yodice, na primer po sini, po ivici krivolinijskog ovakva primena ogranicena svojstvima kotrljanja vucnog elementa preko valjaka.
oluka (S1. 2.3, a); Takav oblik najsire je primenjen kod trakastih transporters sa radijusom u vertikal-
noj ravni, u kojoj sc traka oslanja preko staeionarnih valjkastih oslonaca, koji su
- kotrljanjem preko krivolinijski montiranih valjaka (u vertikalnoj ravni) iIi postavljeni duz konveksne krive, po radijusu - navise, odnosno nanize.
preko oslonih valjaka koji su povezani sa vucnim elementom, a Cije su
osovine upravne na ravan krivolinijske deonice (Sl. 2.3, b); Kotrljanje vucnog elementa po stazi sa jednom iii dYe sine, preko pokretnih
valjaka, ostvaruje se silama koje se bocno prenose (usmerene su ka centru krivine)
- kotrljanjem vucnog elementa preko baterije nepokretnih valjaka, Cije su na yodice staze i prouzrokuju trenje i habanje, kako valjaka, tako i sinske staze.
osovine upravne na ravan krivolinijske deonice (SI. 2.3, c); Zbog toga, takav nacin kretanja vucnog elementa primenjuje se kada su uglovi savi-
54 55
Transportni uredaji Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja
janja relativno mali, odnosno kada su veliki radijusi krivolinijskih deonica, a takode Integraljcnjem ove jednacine, u granicama promene ugla od 0 '" a, kao i sile
i kada je mala sila zatezanja vucnog elementa nil krivolinijskoj deonici. Pri tome zatezanja S od S'n do S's, dobija se da je
potrebno je obezbediti stabilnost pokretnih dclova transportera, koji se nalaze na
krivolinijskoj deonici, pod dejstvom momenta preturanja, silama koje su usmerene
ka centru krivine. Razmatrani nacin kretanja vucnog element a, uz navedene S', dS (f. .
J . = fda
ogranicavajuee uslove, ponekad se primenjuje kod viseCih transportera, kao i kod S'n (qt +qo)Rw'+Sw" o.
transportera sa kolicima na dye sine.
D sledeeim primerima navode se i melode za odreaivanje otpora kretanja u odakle je
nekim karakteristiCnim slucajevima ito:
1. Kod tranportera Ciji se vucni elementi kreeu duz horizontalne staze preko In [(qt + qo)Rw' + Ss' w'] - In [( qt + qo)Rw' + Ss' w'J w" a ,
pOkretnih valjaka, pri prelazu na krivolinijsku deonicu, bocne (radijalne) sHe pri-
tiska prenose se na vodicu sine, preko vertikalnih osovinama, obrtnih oslo nih
valjaka, koje su spojene sa vucnim elemenlima. Otpor na krivolinijskoj deonici (SI. iIi
2.3) iznosi
Wkr = S's - S'n , (2.27) (2.28)
gde se S's i S'n - odgovarajuee siJe zatezanja vucnog elementa u tacki nailaska, od-
nosno silaska sa krivolinijske deonice. Tako je otpor na krivolinijskoj deonici datog tipa transportera utoliko veCi, sto
Otpor pri kretanju tereta preko pokretnih valjaka i vucnih elemenata, su veCi: 5ila zatezanja u pocetnoj tacki S'n, radijus, kao i ugao krivine, masa trans-
postavljenih po jedinici duzine transportne slaze jednak je (qt + qo) w'. SmatrajuCi portovanih tereta i pokretnih delova transportera, a takode i slo je veCi koeficijent
da je on ravnomerno rasporeden po citavoj duzini Iuka, odreduje se otpor kretanja otpora kretanja dui staze i vodica sina.
po luku, saglasno beskonacno maloj promeni centralnog ugla,
Na krivolinijskoj deonici rastereeene grane, sila zatezanja utacki silaska sa
dF' = (qt +qo) Rw'da , krivolinijske deonice nalazi se iz izraza (2.28), tako slo je qt O. -
gde je R - radijus krivine deonice.
2. Ako se pri zadriavanju svlh uslova iz prethodnog slucaja vucni element ne
Pri zatezanju bilo koje taeke na luku vucnog elementa silom S, sila pritiska na kotrlja duz vodica sina preko oslonih valjaka, vee kliza, a koeficijent trenja klizanja
sinu (koja se takode smatra da se prostire po citavoj duzini luka),na beskonaeno iznosi fl, to se u jednaCini (2.28) veliclna w" zamenjuje sa fl·
maloj deonici, sa centralnim uglom da, jednaka je Sda. Shodno tome, elementarna
sila otpora kretanju iznosi 3. Ako se zadrie svi prethodno razmatrani uslovi iz prvog slucaja, a vucni ele-
ment nije vezan za oslone valjke, vee se kotrlja preko baterije stacionarnih nepok-
dF" = Sw" da , retnih valjaka, kada je dodatni koeficijent otpora w", tada i dalje vaii jednaCina
gde je w" - koeficijent otpora kretanja oslonih valjaka. (2.28).
Dkupna sila otpora kretanja, odnosno zbir dF' + dF", jednaka je prirastaju sile
zatezanja vuenog elementa dS, na toj deonici, tj. 4. Pri kretanju vucnog elementa preko pokretnih valjaka po krivollnijskoj stazi
koja je u vertikalnoj ravni, treba razlikovati krivolinijsku deonicu koja je ispupeena
dS= dF'+ dF" = ((qt +qo) Rw'+Sw"Jda - konveksna, gore ili dole i kada je kretanje navise iii naniZe.
odakle je
Pri kretanju navise ili nanize po krivolinijskoj deonici, a koja je ispupcena gore
(Sl. 2.4, a), otpor usled sile teiine tereta i pokretnih delova transportera, po luku,
dS odgovara beskonaeno malom cenlralnom uglu da,
da.
dF' = (qt + '10) (±sin B+ w' cos B)Rda,
gde je B- ugao nagiba, u opstem slueaju je promenljiva veliCina ali za uproseenje
proraeuna usvaja se da je B= const i kaosto je prikazano na SI. 2.4, a, ugao nagiba
obrazuje tetivna prava sa horizontalnom pravom i pri tome u jednaCini pozitivan
predznak ispred sin Bodnosl se na kretanje navise, a negativan na kretanje nanize.
56
Transportni uredaji Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja 57
a na raslerecenoj grani otpor krelanja izn~ Otpor usled krutosti vucnog elementa, pri savijanju i ispravljanju lanea, zavisi
od sile trenja u zglobovima (zglobnog lanea):
(2.36)
Wkr --qo R(J. ( W+-
, 0.48S
-- b),
R W =(S '+S ') !ll(}
Ins D'
(2.33)
Sila zatczanja vucnog elemcnta u tacki silaska sa krivolinijske deonice staze gdc je III - koefieijent trenja u zglobovima lanca; 8 - prccnik valjka zgloba.
Kod trake ili uzeta otpor se moze u opstem slucaju odrediti iz izraza
S's = S'" +Wkr .
(2.37)
Otpori kretanja u obrtnim tackama. Na obrtnim mestima koja sluze za povezi-
vanje dye susedne deoniee trase transportera koje se nalaze jedna u odnosu na WI = Wn = (S'fI+S'S)~ = 2S'n ~
drugu pod uglom, vucni elemcnt se savija preko kotura sa glatkim obodom Hi prcko
D D
dobosa, iii kolurace sa pravolinijskim granama, odnosno preko zvezde - lancanika. gde je k - koeficijent krutosti trake iii uzeta, koji zavisi od njihove konstrukcije i
Koturovi sa glatkim obodom primenjuju se za uzad iIi za lance kratkih karika, npr. debljine.
za lance sa okruglim karikama; dobosi se primcnjuju za trakc, kOlurovi sa pm'alel- Sila zatezanja silazne grane sa dobosa, iii zvezde lancanika moze se korektno
nim gran am a - za lance dugih karika; zvezde se primenjuju u opstem slucaju za odrediti kao proizvod sile zatezanja nailazece grane i ukupnog koeficijenta, a posto
zglobne lance, kao i za lance sa okruglim karikmna. je K> 1, to je
(2.39)
K=l+vv,,+Rj
Wv = I(S +S +G d )fl,d
n:,' D'
(2.34) IS' n
SI.25
Shema odredi),(Jllja ofpora krel(1J~ju oko oiJrll1og
priblizno Sn' ~ S8'
S's = K/S'n = S'n [1+ ~ (Sin~d!lv +kJJ (2.41)
(2.35)
uredaja Prema eksperimentalnim ispitivanjima koeIicijellti trenja u lezajima vratila Ilv,
odnosno zglobovima lanea Ill, a za razlicite temperaturne uslove rada (ako je tem-
peratura okoline u granicama _5°C ,,, +400 C) nalaze se u sledecim rasponima
fly: za lezaje: obilazak oko konture pocev od tacke silaska vucnog elementa sa pogonskog
uredaja.
- kotrljajne (svedeni koeficijent). . ................. . 0,Q3 ... 0,06
- klizna le2:ista .................................... . 0,15 ... 0,25 Pri odredivanju sile zatezanja u svim tackama zatvorene konture koriste se
opsta pravila: zatezanje vucnog element a u svakoj narednoj tacki pri obilasku duz
zatvorene konture jednako je zbiru sila zatezanja u prethodnoj tacki, kao i sHe ot-
- kada je kontinualno podmazivanje ................. . 0,1 ... 0,2 pora deonice izmedu dye uzastopne tacke konture, tj.
- kada je periodicno podmazivanje ................... . 0,15 ... 0,25
- kada nema podmazivanja ......................... . 0,25 ... 0,45 (2.42)
gde su Si i Si+l - sila zatezanja izmedu dYe susedne tacke zatvorene konture i, od-
. Za ista ispitivanja, u eksperimentalnim uslovima, kada su niske temperature, nosno i + 1, a Wi _ (i + 1) - sila otpora izmedu ovih tacaka na razmatranoj deonici .
koriscenjem specijalnih masti otpornih na niske temperature, navedeni koeficijenti Tako sledi da je
povecavaju se za 20 ... 30%, a primenom obicnih, poluzitkih maziva - skoro dva
puta. (2.43)
tj. obilaskom konture suprotno od smera kretanja vucnog elementa, sila zatezanja u
svakoj narednoj tacki konture jednaka je razlici izmedu sUe zatezanja u prethodnoj
8' .tacki i sile otpora razmatrane deonice.
Ako se transporter sastoji iz n pravolinijskih i krivolinijskih deonica, kao i
obrtnih mesta, a sila zatezanja silazece i nailazece grane S.I is,,, tada je ukupna
vucna sila
Wo = S" - Ss = S,,+1- S1 . (2.44)
p= Wov
1000'11 , (2.45)
SI.2.6
Graficki prikaz sila zatezanja VUCl10g elementa fransporlera
Ako se teret premesta duz kose grane nanize (SI. 2.7, c), kada nije veliki ugao
Razlika S8 - S1 = S/1 - Ss predstavlja VUCI1U silu Wo transportera. nagiba, tada je ukupni otpor optereeene grane veCi nego neopterecene, tj.
(q, +qo) (-sin ~ + W cos ~) > qo ( sin ~ + w cos ~ ),
2.4. i tada se pogon, sto je takocle opravdano, postavlja u ceoni deo transportera, a u
suprotnom slueaju, pogon je na zadnjem delu (SI. 2.7, d). Kada se duz transportera
Pogonski i zatezni uredaj transportera teret premesta nanae i kada je ukupni otpor w > 0, pogon radi sa motornim
Ponekad, na primer kod dugackih trakastih transportera, da bi se zadrzala zateznom ureclaju zadriava svoju vrednost, dijagram sila zatezanja vucnog ele-
nepromenljiva potrebna sila zatezanja, na silaznoj grani vucnog elementa kod po- menta dobija oblik izlomljene linije DBE.
gona, nezavisno od promene otpora u nekim granicama na toj grani, zatezni ureclaj
montira se blize pogonu, zbog cega se postavlja spec~jalna petlja na silaznoj grani
vucnog elementa (Sl. 2.7, e). Ovim se ostvaruje mogucnost objedinjavanja vise funk-
3
cija sa jednog mesta (pregled i upravljanje mehaniCkim kompleksom transportera: -e
pogon zatezni ureclaj). 2
Osobenosti ugradnje zateznog uredaja kod reverzibilnog (povratnog) tl'ansportera. 6·~~---- __~r--=~.r~1
Ako je reverzibilni transporter sa jednim pogonom na kraju, tada pri promeni
smera transportovanja materijala moze da nastupi preraspodela sila, koje deluju na H~~----~~~--~~~D
vucni element. To se moze razmotriti na primeru horizontalnog i kosog trans-
portera. A~=---~m-----~~
Znatno manju preraspodelu sila zatezanja vucnog elementa predstavlja slucaj SHa zatezanja u tacki silaska vucnog element a
kosog reverzibilnog transportera, kod koga kretanje niz pokretnu granu nastaje pod .'l1 == qo H + Smin .
dejstvom komponente sile tdine (SL 2.8, b), tj. pri tg ~ > w. U tome slucaju dija-
gram sila zatezanja vuc110g element a pri kretanju navise, prikazuje se linijom ABC.
Najmanja sila zatezanja vucnog element a .'lmin ne menja svoj polozaj, sila na
66
Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja 67
Transportni uredaji
malna sila zatezanja Smax je manja, nego pri postavljanju pogona gore, na ceonom
Wo
SfTX1)(
'" -- dobosu. Ako je q, == qo, tad a je sila zatezanje obe tacke jednaka i gotovo za 50% je
manja, nego pri postavljanju pogona kod ceonog dobosa.
Polozaj pogona na srednjem delu linije trase transportera poseduje jos jednu
prcdnost, a to je smanjenje sile opterecenja na vratilu gomjcg dobosa od vucnog
elementa, za veliCinu qoH i shodno tome, smanjuje se masa vratila i oslone kon-
strukcije. Medutim, mora se napomenuti, prim,ena pogona na sredini linije trase
transportera iziskuje slozenija konstruktivna resenja i zbog toga je efikasna same u
odredenim uslovima.
Pri ugradnji pogona na sredini linije trase transportera, vucna sila zadrZava ra-
~SminHtft-::-~
nije navcdenu svoju vrednost
Wo == S4 -S5 == q,H + Smin- Smin == q,H.
. Ji
a b) c)
SI.2.9
Dijagrum silo zalezanja I'u(nog eleJJlf!n/a kad l'erti/.:il/J1og [{aI/spot/era sa (eunirn i sredi§nim pug ullom
2.5.
VUCIla sila iZIlosi
Transporteri sa vise pogona
Wo ==S4-SJ==q,H.
2.5.1.
Pogon se postavlja kod tacke na sredini opterecene grane, tako da se sila usled
Opravdanost primene transporter a sa viSe pogona
tezine opterecene grane koja nailazi iznad pogona, uravnotezava silom teline ras-
terecene - suprotne grane
Sib zatezanja savitljivog vucnog elementa u opstem slucaju povecava se od
taeke silaska sa pogonskog vratila ka taeki nailaska, u kojoj je obiCno maksimalna
vrednost sile zatezanja, Prema maksimalnoj sili zatezanja odreduju se i dimenzije
Odakle je
vucnog elementa. Da bi se izbegle suvise velike sile zatezanja i opterecenja vucnog
elementa, ako je duzina transportera velika i slozene konture, eesto se transporter
razdvaja na deonice, medutim time se ipak stvaraju odgovarajuca preopterecenja.
u _ Hqo
111----, (2.47) Tako kod slozene konture transporter a, od taeke silaska vUCnog elementa sa pogon-
q, +qo skog uredaja, ka tacki nailaska, znatno se povecava sila koja se prenosi na skretne,
otklonske uredaje, kod obrtnih mesta, kao i kod poeetka krivolinijskih deonica, a to
Sila zatezanja gomje taeke zatvorene konture
znaGi da se na tim mestima povecava i sila otpora trenja, zbog toga su potrebne
SJ == S6 == qo H + Sillin. (2.48) odgovarajuce oslone konstrukcije koje mogu da prime navedene sileo
U tom slucaju je sila zatezanja vucnog elementa u tacki nailaska na pogonski
Transporteri sa vise pogona, kod kojih se vuena sila prenosi na vueni element
uredaj
preko dva iIi vise pogona, a koji se postavIjaju na sredini Iinije trase transportera
(2.49) zatvorene konture, nemaju prethodno navedene nedostatke. Kada se kod trakastog
transportera ugrade frikcioni pogoni na sredini linije trase transportera, moguce je
transportovati teret znatne rnase, pri velikoj transportnoj duzini, a prema ukazanoj
Tako dijagram sila zatezanja opterecene grane dobija'stepenast oblik sa dva potrebi teret se moze podizati do znatne visine bez pretovara.
maksimuma - u tackama 4 i 6. U zavisnosti da Ii je qt vece iIi manje vrednosti od qo,
sila zatezanja vuenog clementa ima maksimalnu vrednost u tackama 4 iIi 6 ali u oba
slucaja, a sto se moze uociti izpostavljenih jednaeina (2.46), (2.48) i (2.49), pri
postavljanju pogonskog uredaja na srednjem delu linije trase transportera, maksi-
68
Transportni nredaji Opsta teorijska razmatranja transportnih nreda,ia 69
[K~ -l]W'
W' o =S' n -S' S =[K~-1_1]S S +~--'--
Mora se naglasiti, oa postoje i nedostaci transportera sa vIse pogona, a u
prvom redu je njihova veca cena u odnosu na transportere sa jednim pogonom, K-l
zbog dovoda elektricne energije na nekoliko mesta, umesto na jedno; teze je op-
sluzivanje. Potrebna je ista, iii nesto mania instalisana snaga, meautim, potrebno je (2.53)
ostvariti moguenost preraspodele Silage i vucne sile izmeau ureaaja sa vise pogona.
Zbog toga, u svakom posebnom slucaju potrebno je proveriti opravdanost primene a ukupna vucna sila iznosi:
L W' 0= iW'o. (2.54)
transportera sa vise pogona, analizom tehno - ekonomskih parametara svih vari-
janata koje se uporeauju. Prakticno pri ugradnji i pogonskih ureaaja smanJuJe se maksimalna sila
zatezanja vucnog element a nesto vise nego "i" puta, a takoae smanjuje se i ukupna
Prilikom projektovanja transportera sa vIse pogona potrebno je respektovati vucna sila, na racun smanjenja sile otpora na obrtnim mestima i na krivolinijskim
odreaene osnovne uslove, a to se najpre odnosi na najbolje iskoriseenje zatezne deonicama.
cvrstoce vucnog elementa pri njegovoj maksimalnoj sili zatezanja na odvojenim
deonicama, a koja nastaie, kao po pravilu, u tacki nailaska vucnog elementa na po- Na S1. 2.10. prikazan je dijagram silazatezanja vucnog elementa transportera
gonski dobos ili zvezdu; maksimalne zatezne sile kod odvojenih pogona, na ovim sa 12 deonica, sa jednim i sa tri pogona. Izlomljena linija AB pokazuje poveeanje
mestima treba da budu, ukoliko ie to moguee - jednake. Zbog toga se kontura trase sile zatezanja vucnog element a kada je jedan pogon. Svi odresci su istovetnog
transportera razbija na odreaene deonice sa jednakim silama otpora, a to znaci i sa nagiba, posto je i sila otpora svih deonica jednaka, a visina "stepenika" se
istovetnim, ako je moguce, pogonima. postepeno povecava, posto se pri jednakom koeficijentu povecanja K, sila zatezanja
vucnog elementa povecava od tacko silaska sa pogonskog ureaaja, do tacko
Za odredivanje moguceg smanjenja sile zatezanja vucnog elementa, pri ugrad- nailaska. .
nji nekoliko pogonskih ureaaja transporter a, razmatra se proracun uslovnog trans-
Kada su tri pogona, sila zatezanja 1100 ,
portera sa jednim i sa nekoliko pogona, a koji se sastoji iz n naizmenicnih
pravolinijskih deonica, meausobno povezanih obrtnim tackama. Dopusta se da su vucnog elementa menja se po pravoj ",..
1Il00
sile otpora svih pravolinijskih deonica jednake i cia iznose W'; na obrtnim mestima liniji A C D E F G, ti. postoje tri ied- , ./
otpori se poveeavaju proporcionalno sili zatczanja vucnog elementa. Pri tome je naka maksimuma, umesto jednoga - -""
koeficijent povecanja zatezanja K> 1 [pogledati izraze (2.40) i (2.41)]. Mogu se pri- znatno veeeg. Pri tome se maksimalna ~
kazati i izrazi za maksimalnu silu zatezanja vucnog elementa, Smax = S" i vucnu silu sila zatezanja vucnog elementa smanjuje ,.....
./
1
S" = Ss Kn-l + W' +K W' +K2 W' + .... +K- W' =Ss K n-1 + -'--K----'-l~ I"" A D F
sa tri pogona (DC + FE + HG = =3DC) II 1 .. 6 , If)
manji, nego kada je jedan pogon (HB).
Deonfro konture
( Kn -l)W' Ugradnjom jednoga iii nekoliko po-
W
o
= Sn - S
s
=-(i n-1 -l)S s + -'-----'--
K-1 ' (2.50) gona transportera, omoguceno je st. 2.10
DUagram .lila zatezanja \'U(J1Og elemenfa sa
povecanje duzine trase transportera, za jednim i sa Iri pagana
gde je W' - sila otpora na odvojenoj deonici.
istu maksimalnu silu zatezanja vucnog
Kod transportera sa i pogona jednake snage, kada su deonice koje odgovaraju elementa. To se moze razmotriti na primeru pravolinijskog transportera sa dYe
n
svakome pogonu istovetne (smatra se da je i> 1 i i ceo broj), tada je sila zatezanja paralelne grane.
nailazeee grane svakog pogona, pri jednakoj velicini Ss: Kod horizontalnog transportera sa jednim ceonim pogonom (Sl. 2.11, a), dija-
gram sila zatezanja vucnog elementa (S1. 2.11, c) prikazuje se linijo:m 1 - 2 - 3 (otpor
na obrtnom mestn 2 se zanemaruje). Vucna sila Wo prikazuje se u ra"meri sile, verti-
(2.52) kalnim odreskom 3 - 3".
Ako se kod zadnjeg dela transportera postavi drugi pogon (S1. 2.11, b) sa
vucnom silom jednakom otporu rasterecene (suprotne) grane i ako se zadrzi ceoni
Vucna sila svakog pogona pogon isle vucne sile i iste maksimalne sile zatezanja Smax , to se dijagram sila
70
Transportni uredaji
Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja 71
zatezanja prikazuje linijom l' - 2' - 3' - 4', pri tome ee vertikalni odresci 2' - 3' i 4' _ .
4",v. u razmeri si.le, prcdstavljati vuenu silu zadnjeg i eeonog pogona. Nije teSko
UOCltl ~a se'pH lston: specificnom otporu (Olporu po jedinici duzine tr<1 sn portera)
opterecene 1 r~st,:rece?e (suprotne) grane (prave 1 - 2 i l' - 2', poklapaju sa 2.5_2.
pravam~ 2 - 3 1 3 v 4, odnosno da su paralelne), a pri jednakoj maksimalnoj sili
-
Transporter pravolinijske deonice sa pogonom u sredini
~atczanJa S/IIUX, ~o.ze u drugom slucaju, S1. 2.11, b, ostvariti transporter veee duzine,
Kod transportera slozene konlure trase (na primer - viseCi transporteri) pogon
ler u prvo~ ~lucaJu: SL 2.11, a, cconi pogon prenosi vucnu silu na obe grane, a u
drugom slucaJu - vucnu sllu pnhvata same optereeena grana: u sredini treba posta viti, ako je moguee, na obrtnim mestima. Kod transportera koji
se sastoje iz dye paralelne grane (na primer, kod trakastih iii plocastih), nema
otklonskih dobosa za eliminisanje krajnjih, pa se na pravolinijskom ogranku deonice
koriste specijalni pogoni u sredini linije trase.
odakle je Kao po pravilu, svi pogoni na sredini linije trase transporter a se ullificiraju
prema svome konstruktivnom izvodenju i jednake su snage.
L'= L(qt +qo) > L.
qt +qo (2.55) U zavisnosti od uslova rada, pogoni na sredini Iinije trase postavljaju se sa
jednc iIi obc grane transporlera. U poslednjem slucaju pogoni mogu biti razdvojeni
iii zbirni ali dvoslrani, tako da predaju pogonsku snagu islovrcmeno na obe grane.
Na Sl. 2.11, a i b - duzine transportera prikazane su u jednakoj razmeri, kao i Oboslrani pogoni sasloje se iz: jcdnog radnog uredaja, koji je sa obe strane u kon-
na S1. 2.11, c.
taktu sa vucnim elementom iii dva zasebna radna uredaja koji su kinematski
medusobno povczani preko prcnosnog mehanizma.
Kod kosih transportera, na grani koja se kreee nanizc, ponekad je potrebno
ugraditi kocione uredaje za kocenje pogona na sredini linije .trase. Ako se oni
nalazc u konlaktu sa obe grane transportera, tada se sila kretanja na silaznoj grani,
tj. uzduzna komponenta njene sile tezine prcnosi na uzlaznu granu i moze de-
limicno, a II nekim slucajevima i potpuno, da uravnoldi na datoj deonici vucnu silu
uzlazne grane. Ovakvi pogoni nazivaju se uravnotezavajuCim.
Na Sl. 2,12. prikazana je shema postavljanja krajnjih i pogona na sredini Unije
trase, na horizonlalnom i kosom transporteru sa vise pogona. Na transporteru she-
matski prikazanom na S1. 2.12, a, pet pogona - 2, 3, 4, 5 i 6 prenose vuenu silu op-
tcreeene grane (ispunjene transportovanim malerijalom) a dva pogona, 7 i 1,
c) prenose vucnu silu sllprotne, neopterecene grane. Na suprolnoj grani, kod koje je
Sl.2.Jl sila specificnog otpora manja nego na oplereeenoj, rastojanjc izmedu pogonskih
DijagraJlJ silo ;:;ate;;(JJJja I'LU.'1;'lJOg e1emenla sa jedJJim i sa d!'t.I pogo/w
uredaja usvaja se rcspektovanjem sledeCih uslova: vucna sila i pogonska snaga treba
da budu jcdnaki, kao i sa strane optereeene grane (a u razmatranom slncajn ovaj us-
loy je iSplll1jen ako je specificni otpor na suprotnoj, neoptereeenoj grani za 2,5 puta
manji, nego na optereccnoj grani). Medutim, ako se transporter kreee neoptereeen
,Najveee .poveeanje duzine transportera, kada su jednake vrednosli vuene sile i iii nepolpuno optereeen, tada se narusava jednakost pogona opterccene i ras-
makslmalne sIle zate~anja, moze da se ostvari kada su obe grane transportera jed- tereeenc grane.
na~o~ otpora, na pnmer, kod transportera pri kretanju lerela nanize, kada nije
velIkl ugao nagiba ~. Na Sl. 2.12, b i c prikazane su sheme ugradnje pogona kosog transportera sa
vise pogona, ako se kretanjc ostvaruje pod dejstvom sile tdine neoptcreeene grane.
(qt+qo)(wcos~ -sin~)=qo(wcos~ +sin~). Na shcmatskol11 prikazu transportera, Sl. 2,12, b, cetiri pogona, 2, 3, 5 i 6 predaju
sile za krctanje na deonicama opterccenih grana i to redom: 1 - 2, 2 - 3, 4 - 5, 5 - 6.
, U tom~ slt:caju, duz.ina tran~porlera sa dva pogona moze da bude, pri jednakoj Dconica 6 - 7 se prcko eeonog kotura uravnotezava silaznom dconicom prazne,
makslmalnoJ sllI zatezanJa Smax, Jednaka dvostrukoj duzini transportera sa jednim neoptereeene grane 8 - 9, a deonica 3 - 4 se preko zvezde (lan~anika) koja se nalazi
pogol1om. na srednjem delu linije trase transporlera i koja je u kontaktu sa obe grane,
uravnolciC1va silaznom dconicom rastereeene, suprotne grane 9 - 10.
72
Transportni uredaji Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja 73
Kod transportera cija je shema graficki prikazana na Sl. 2.12, C, v\lcna sila po-
gona na srednjem delu linije trase transportera 2, 3, 4 i ceonog 5 delimicno je
2.5.3.
uravnotczena sHorn kretanja usled tdine donjih rasterecenih deonica suprotne
grane. Sila za ostvarivanje pogona, pogonskih urcclaja, a koja se predaje na deoni- Sinhronizacija rada pogona
cama opterecenih grana predstavlja razliku maksimalne sile zatezanja vncnog cle-
Ako se, sto je uobicajeno, ugraauju asinhroni elektromotori sa kratko spo-
menta i uravnotezavajuce sile kretanja, koja se prenosi sa suprotne, neopterecene
jenim rotorom koji ostvaruju jednake mehanickc (vucne) karakterist!ke, kada nisu
grane. Pri jednakoj snazi svih pogona na srednjem delu linije trase transportera, a
potrebne velike snage za pogonjcnje, to, kao sto je poznato, ugradnJom prenosmh
takoae i ceonog i krajnjeg pogona transportera i nastankom u proce"u rada
mehanizama jednakih prenosnih odnosa, na motore prakticno deluju jednaka op-
razliCitih deonica transporter a nejednakih opterecenja, kod svih pogona odrzava se
terecenja. Ako su mehanicke karakteristike pogona nejednake, to, kao sto
pribliino jcdnaka vucna sila, ali kod od-
potvrauju eksperimentalna istrazivanja na pogone "krnCih"-karakteristika, deluju
- vojenih deonica nastaje preraspodela
veca optereccnja.
1 sila zatezanja vucnog cicmenta, koje
mogu da se bitno povecaju na odeljenim Primenom kliznih motora iIi normal-
tackama konture. nih, kratko spojenih motora u kompleksu
sa hidrospojnicorri (iIi c1rugim tipom
Sve navedeno bice razmatrano na
klizne spojnice) raspodela opterecenja
primeru horizontalnog transportera sa
izmeau pogona pri bilo kojoj raspodeli ot-
krajnjim i pogonima na srednjem dell!
pora duz odvojenih deonica transportera
linije trase (Sl. 2.13). Opterecena grana
priblizno je jednaka za sve pogone.
podeljena je na cetiri deonice, sa pogo-
Izjednacavanje opterecenja i u ovom
nima u tackama 2, 3, 4 i 5. Suprotna,
slucaju ostvaruje se preko vucnog cle-
neopterecena grana, a Ciji je otpor jed-
menta.
nak 1/4 otpora opterecene grane,
ostvaruje kretanje preko krajnjeg po- Kod transporter a velikih snaga, a pri
gona 7 - 1. Na SI. 2.13, a prikazan je c1i- koriscenju motora trofazne struje sa
jagram sila zatezanja vucnog elementa faznim rotorom, prigusenje karakteristika
pri jednakom opterecenju transportera motora i ravnomerna raspodela op-
duz citave c1uzine. terecenja motora ostvaruju se ukljucivan-
jem u kolo rotora dopunskih elektricnih
51.2.12 Prikazan je dijagram za slucaj kada
otpora. Meautim, ovaj naCin usko je
je opterecena sarno prva deonica 1 2
Shematski prika: ugradnje pog{ma i dijagrama
povezan sa neproizvodnim gubicima ener-
(Sl. 2.13, b) i sarno poslednja dconica 4 -
zatezanjlll'u(nog ('Iementa horizontalnog i kosog
transporlera sa ,.i.fe pogona 5 (Sl. 2.13, c). U prvom slucaju same na gije, usled savlaaivanja ele ktricnih atpora. Sf. 2.13
Dijagram si/a zatezanja rucnog eleme~lfa kada je
deonici 1 - 2 je povecana sila zatezanja vncnog elementa pod istim uglom kao i kod potpuno in delfm;cno opferecenje transportera sa
opterecenog transportera; na drugim dconicama - kao na neopterecenom trans- viJe pogona
portern. Od tacke 2 ka tacki 5 zatezanje vucnog elementa se smanjuje. U tacki 6
2.5.4.
zatezanje je minimalne vrcdnosti Smin, a u tacki 2 je maksimalna vrednost Smax, koja
Odredivanje broja pogona
je po velicini veca, nego kod potpuno opterecenog transportera. U drugom slucaju
Smin nalazi se u tacki 4, a Smax u tacki 7. Crtanjem dijagrama i za ostalc moguce
kombinacije postavljanja transportovanog materijala duz transportera, nalazi se na- Optimalan broj pogona transportera (iIi optimalno rastojanje iznieau pogona
jveca vrednost Smax, a prema njoj odreauju se i dimenzije vucnog elementa. pri odreaenoj dciini transportera) odreauje se metodom tehno - ekonomskih
proracuna. Smanjenjem broja pogona, za istu ukupnu snagu, tj. sa povecanjem ras-
tojanja izmeau pogonskih ureaaja, smanjuje se, kao po pravilu ukupn~ masa i c.ena
(motora i reduktora), broj osoblja za opsluzivanje, a prema tome, pOJednostavlJuJu
se i uslovi za ostvarivanje sinhronizovanog rada motora. Meautim, pri tome se
povecava najveca sila na vucnom elementu transportera, a shodno tome i njegova
masa, kao i cena.
74
Transportni uredaji Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja 75
Povecanjem mase vucnog element a (ne previse), povecavaju se i gubiei ener- Razlikuju se pogoni na' srcdnjern delu trase transportera koji prenose pogon-
gije, a kod kosih i vertikalnih transporter a povecava se poduzna sila otpora, a sku silu preko zupcastih prenosika iIi proklizavanjern, primenorn frikcionih prenos-
prema tome i sila zatezanja vucnog elementa. Na taj nacin, u datomslucaju, de- nika. Pri korisccnju prvih primenjuje se lanac kao YUcni element, a u drug om
jstvuju i "usputni" faktori, koji se mogu uzeti u obzir postavljanjem opsteg izraza za slucaju koristi se lanae ili traka, koji kod pogonskih elemenata obtno kretanje
osnovne rashode, eksploatacionc gubitke i teskoce vczanc za opsluzivanje; pretvaraju u pravolinijsko (Sl. 2.14, a i b) ili obrazuju na zvezdi ili dobosu obuhvatni
uporedenjcm rczultata mogu se uspostaviti odgovarajuce reladje za odredivanje Iuk (SI. 2.14, c i d).
potrcbnog broja pogona transport era. Nije retkost da su joil pre izrade idejnih pro-
jekata poznate unapred snage pogona iii karakteristike vucnog eiementa, koji se
moze primeniti u datorn trenutku. Pri tome se zadatak odrcdivanja optirnalnog
broja pogona, kao i rastojanja izrnedu njih, znatno uproscava. Kao po pravilu,
¥~ flj:"bJW
svrsishodna je primena manjeg braja pogona uvccane snage. Ovirn je uslovljen, a i
oj _
postavljen pred konstrnktora zadatak oslvarenja pogona dovoljno velike SIlage na
I
srednjem delu trase transportera.
U zakljucku moze se razmotriti odnos raslojanja izrnedu pogona opterecene
(L't) i suprolne, rasterecene (L'r) grane transportera sa dye paralelne grane, pri us-
lovu da su na svim deoniearna jednake rnaksirnalne odnosno rninimalne sile
zatezanja Smox, odnosno Sllli", a prerna tome i vucne sHe svakog pogona W': Sf. 2.14
I
!
Sheme pogon.a na srednjem Jelu trase fral1!JporLera
Kod horizontalnog transportera je
Vucni clementi drugog tipa, trake i lanci prema svojim svojstvima manje su I
~
L'
~t=
L' r
prilagodeni da prenesu odgovarajucu pogonsku silu sa mesta kojc se llalazi na sred-
ini linije trase transportera. Kao lito se moze videti sa SI. 2.14, e,f i g pogonska sila ,j
rnoze da se prenese na pravolinijsku deonicu trakastog transportcra tako !ito se ~
postavljaju ispod trakastog transportera iii pogonske trake iii valjaka (St. 2.14, e i /) i
Kod kosog transportera, kada se teret krece naviSe, pri tg ~ >w iii obrazovanjem petlje na radnoj grani, koja se formira obavijanjem trake oko po-
gonskog dobosa (Sl. 2.14, g). I
W't = W'r = (qt +qo) (sin ~ +W cos ~ ) L't qo (sin ~ - w cos ~ )L'r, U primeni je i frikcioni pogon na sredini linije trase transportera sa dva para
pneumatskih pogonskih tockova, koji priteZu kraj trake (Sl. 2.14, It); koriscenjem
odakle je
ovakvog tipa pogona mora da se ispuni uslov da je zavrsetak trake trakastog trans-
portera osloboden od materijala koji se transporLuje na traci. I
I;t
I;r
qo(sin~ wcos~)
(ql + qo )(sin ~ + wcos~) .
Kod konstrukcija sa pogonskim tockovima, traka koja nosi teret pritisnuta je
usled dejslva sopstvene tdine, kao i sile tezine tereta koji na njoj lezi (SI. 2.14, e),
pa je u tom smislu za ostvarenje dovoljene vuclle site neophodlla i znatlla duzina
trake, a kod kosih lransportera, sila mora da bude utoliko veca, sto je veCi ugao
I
2.5.5.
nagiba transportera. Ova karakteristika se ispoljava kao nedostatak razmatranog po-
gona. I
}
I
Uredaji pogona na srednjem delu trase transp?rtera Za povecanje sile sprezanja izmedu trake za nosenje tereta i pogonskih traka
I
I
76
Transportni uredaji Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja 77
Vrste pogona koji se nalaze na srcdini linije trase transportera Od razmatranih tipova !takastih transporter a sa pogonom na sredini linije trase
transportera, trakasti pogoni, S1. 2.14, e najvise odgovaraju postavljenim
..
Tablica 21 eksploatacionim zahtevima. Njihova primena je efikasna kada je osnovna traka za
nosenj)'! materijala ncdovoljnc poduzne cvrslocc ;]i ako se zahteva povecanje snage
Vucni element pogona transportera, usled povecanja duzine transportera ili usled povccanja
kapaciteta, bez radikainih rekonstrukcija. ZahvaljujuCi navedenim prednostima,
Nacin transmisije Vrsta pogona
I oblik elementa na pogoni na sredini linija trasa trakastih transportcra dobijaju veliku prakticnu
pogonske sHe vrsta elementa I mcstu transmisije
pogonske sile primenu. Pravolinijski pogoni na sredini linija trasa trakastih transportcra primenjuju
se kod lancanih transportera slozene konstrukcije trase, sto dozvoljava da se
obezbedi najoptimaInije postavljanje pogona.
Pravolinijski Gusenicni (S~~
Jedna ili dye zvezde
Zvezda-lancanik:
Lanae a) Savijanje preko
Sprezanjem i otklonskih dobosa
I (Janci)
Lucnim obuhvatom (S1.2.14, c) 2.5.6
b) Savijanje preko
koturova i lanaca za Pogoni na sredini Iinija trasa lancanih transportera
oritezanie (31.2.24 d)
Pogonska traka
(81.2.14, e) Kod lancanih transportera pre nos pogonske sile pogonom na sredini linije trase
Pravolinijski transportera, kao i ceonim postravljanjem pogona ostvaruje se samosprezanjcm, a za
Traka Pogonski valjd
(kontakt po citavoj (31.2.14,j) to se koriste: lancanik i gusenicni uredaj. Osnovni zahtev koji se postavlja pred
sirini) I J edan ili dva transporterom ove konstrukcije ogleda se u 0bezbedenju, ukoliko je moguce,
!LUCnim obuhvatom pogonska dobosa ravnomernog kretanja vucnog lanca, kako u periodu kontinualnog sprczanja
! (31.2.14, g) zgIobova karika Ianca i zuba lancanika, tako i u trenutku njihovog ulaska u spregu.
I
I
Trenjem I Dva para pritisnutih Pogonski uredaji lancanika sa diskretizovanom lancanicom. Kod sprezanja
ITraka tockova (S1.2.14, h) Ianca i lancanika - zvczde, poduzna osa lanca u datom trenutku predstavlja
(kontakt po ivici, Pravolinijski Dve pritisnute diskretizovanu lancanicu (analogija sa zupcastom letvom kod zupcanika) i irna
irubu) pravolinijske grane pravae tangente na osnovnom krugu zvezde. Pri tome su korak lanca i izmereni
(S1.2.14, i) korak po osnovnom krugu lancanika medusobno jednaki, odnosno vazi relacija
Pravolinijske grane
Traka Pravolinijski
sa elektromagncti~
Lanci sa elemcntima Pravolinijske grane
Pravolinijski 21CR o == zt (2.56)
za zahvatanje sa elektromagnetim:
Nije Lesko uoCiti da je u odnosu na Ro, veliCina Rs znatno vCGa (tako je za z = U opstcm slucaju pri 11 redllo postavljenih lancanika, susedni lancanici 1110raju
6, Rs = 1,45 Ro, tj. visina zuba za obezbedenje kontinualnog sprezanja mora da bude da budu postavljeni pod centralnirn uglom 21t/zn, a raslojallje izmedu njih treba da
jednaka 0,45 Ro). Prj tome zub postaje lanji ka vrhu; moze se pokazati da evolventa, iznosi
kojom se prikazuje zub le visine, obilazi oko ose simetrije zuba i da je njegovo kon-
struisanje nemogtice. Da bi se ovo izbeglo, zadrzavanjem jedllakog koraka lanca,
kao i broja zuba lancallika (a shodno tome i precllika zvezde), potrebno je koristiti
lanae unutar koga su pricvrscene dopunske larnele - valjkaste osoviniee istog
precnika, kao kod zglobnog lanca (tako da se postize smanjeni korak sprezanja) iii 5 tim u vezi, kako se zglob koji nailazi u spregu, a na koji deluje ukupna sila
se primenjuje pogon sa dva (reele tri) redno postavljena pognoska lallcanika. zalezanja lanca, krece po zupcu lancanika navise, suprotna strana lanca prellosi silu
jednakll otporu kretanja lanca. Ona zateZe lanac u smeru ka podnozju zupca, sto pri
Dva lancanika (zvezde), (S1. 2.15, b), postavljaju se fazno pomereni za oslobadanjll zgloba iz spregt; sa zupcem moze da prouzrokuje iznenadno ispravljanje
lanca kao i uspostavljanje oseilacija lanea. Valjkasti lanac pri ovakvom ponasanju,
. n kod koga sila zatezanja nije velika u OdllOSU na silu zatezanja [anea sa i bez supljih
POIOVlllU centralnog ugla zuba, tj. za ugao - . Pri tome je osovinica, ima u odnosu na njih prednosti, zahva[jujuCi smalljenju gubitaka usled
Z
2
trenja u zupcima, kao i usled povecallja odgovarajuceg stepena korisnog dejstva po-
2 t 2 gona, kao i zbog smanjenog haballja. Pri odredivanju ukupnog slepena korisnog de-
Rs ="2
( ) +Ro· jstva pogona, prctpostavljaju se vrednosti gubitaka usled trenja u lezajima vratila
lancanika, kao i u zupeirna i zglobovima lanca.
Odakleje (2.58) Gusenicni pravolinijski pogonski uretlaji. Kod gusenicnog pogonskog uredaja
kretanje vucnog lanca transporter a ostvaruje se pogonskim gusenicnim laneem koji
se povezuje sa vucnim lanaeem preko hvataca, koji ulaze u sprcgu sa zglobovirna iIi
tj. za iste vrednosti: Ro. zit, radijus spoljnog kruga R s, a znaci i visina zuba kada su drugim elementima vucnog lanca. Hvataci se pricvrscuju za clanke pogollskog lallca
(51. 2.16, a) cvrsto iii pomicno (zglobno - upravljacki hvataci, 51. 2.16, b).
dva pogonska lancanika dobijaju se manje veliCine, llego kada je jedan pogonski
lancanik. Kao rezultat postoje konstrukcije kod kojih je Ro do 1200 mm, sa
...
80
Transportni uredaji Opilta teorijska razmatranja transport nih uredaja 81
Na radnoj grani pogonski lanae se usmerava duz pravolinijske iIi profilisane Na taj naCin, pri zadatoj brzini
~
(jednostrano iii dvostrano) sine. Pravolinijski usmerena sina postavlja se paralelno vucnog lanca v, brzina pogonskog lanca
poduznoj osi vucnog lanea iIi pod odredenim uglom prema vucnom laneu. vI' odreduje se prema jednaCini (2.59).
Radne povrsine hvataca mogu biti pravolinijskog iIi krivolinijskog profila, a Ako je zadat korak vncnog lanca tl,
ponekad im se daje i oblik kukica kopCi. U dlju smanjenja neravnomernog obr- to se karak hvataca til nalazi iz sledcccg
tanja, pogonski lancanik transmisionog pogonskog lanca treba da ima sto je moguce uslova: u periodu kada se vucni lanac
veCi broj zubaca. Prema tome, mora se obezbediti kontinualno sprezanje, kao i
brzinom v premesta sa korakom tl, 170- 0) cy mv
. A
ravnomeran izlazak hvataca iz sprege, sto se ostvaruje, na primer, primenom zglob-
nih hvataca i profilisane sine (S1. 2.16, b), odgovarajuce konstrukcije. gonski lanac brzinom vI' 17remesta se sa
korakom tho Prema tome, vazi propor-
IJ V1
Razmotrice se jedan od cesto primenjivanih tipova gusenicnog pogonskog "PC
cionalni odnos:
~
ureaaja: pravolinijski lanac sa cvrsto pricvrscenim hvatacima pravolinijskog profila
kreee se duz pravolinijske yodice, postavljene pod uglom prema poduznoj osi
vucnog lanca (S1. 2.17). U tom slueaju brzina vucnog lanca v jednaka je geometr-
ijskom zbiru brzina pogonskog lanca vI' i zgloba vucnog lanca vI, radne grane Tako se koriseenjem jednacine 51.2.17
hvataca koja se nalazi pod uglom a izmeau komponente v1 i upravnog pravca na (2.59) nalazi da je Shenw guseni(nog pogOl1a sa hl'a!a(ima koji su
osu pogonskog lanca. Pri uglu nagiba ~1 izmeau ose pogonskog lanca i ose vucnog (Yrrsro priCI'r,(c:eni
lanca (S1. 2.17, b)
v vp
(2.61)
sin(90o+a) sin[900-(a+~d]' tp =!.h...
I
odakle je
gde je i-ceo broj
v
P
vcos(a + ~l)
=-"""':--'-':':"
casa . (2.59)
Na taj nacin, prema zadatom koraku
vucnog lanca odreauje se potreban karak
)
. .t--+.
-.r;. /" ~.~?=P.
.. -. -,
hvataca, a 17rema njemli - korak pogonskog
lanca .
Pogonski lanac zbog male duzine u od-
: .+.
/ ! skog i zateznog lancanika ne ostaje kon-
stantna, vee se menja po odreaenom
periodicnom zakonu, za vreme dok se lancanik okrene za jedan zub, sto
pIOuzIOkuje stvaranje u lancu dopunske impulsne sile. Kako pokazuju istrazivanja,
51.2.16 duzina navedene deonice lanca zayisi od toga da Ii pogonski i zatezni lancanik
Sheme gusenicnih pogona so hvataCima koji su pricl>r§ceni
a) - cvrsto; b) - zglobno sadrze paran il! ne17aran broj zub~ i kako su rasporeaeni sinfazno iii antifazno.
82
Transportni uredaji Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja 83
. Utvrdeno je da je najmanja tj. najpovoljnija za lancanik promena duiine lanea Na S1. 2.19. pokazana je' shema naiIaska lanca na lan~anik iIi kotur sa granama
lzmedu zubaca lancanika i to, iii pri parnom braju zubaca lancanika i njihovim anti- (laka i teska strana). Vucna sila predaje se preko zuba 1, koji ulazi u spregu sa zglo-
faznom rasporedu (S1. 2.18, a) iii pd nepamol11 broju zubaca i njihovom sinfaznom bom Ianca 1~. DaIjim okrelanjem lancanika zub 2 ulazi u spregu sa zglobom 2~, zub
rasporedu (S1. 2.18,. b). U oba slucaja braj brika pogonskog lanca dobija se kao 3 sa zglobom 3~ itd.
neparan. Ukohko je rastojanje izmedu hvataca jednako celom broju karika, a
tak~de 1 bro] hvataca ceo broj, ukupan broj karika pogouskog lanca odreduje se kao Pri kO;lslantnoj ugaonoj brzini lancanika ro, konstalltna je i obimna brzina
pro~zvod. dva nep~rna broja: broja hvataca i broja clanaka lanca iZl11edu njih. Takvi zuba Va = Rw (ovde je R - radijus pocelnog obimnog kruga temena lancanika).
prolzvodl1110gU bItl, na primer: 15,21,25,27,33, 35, 39 ltd. Brzina lanca, ako se sma Ira da se lanac krece priblizno translalomo, ne same duz
radnih dconica, vee i na mestima nailaska na lancanik, ako se zane mare elasticna
Rastojanje izmedu osa pogonskog i zaleznog lancanika, ugao nagiba pogon- svojstva lanca, odreduje se iz izraza
skog ~anca prema osi vucnog lauca rh, visina hvataca, a takode i rastojanje izmedu
hV~laca. povezam ~~ odgovarajueim geomctrijskim odnosima. Oni se mogu posta viti VJ = Vo cos <p = R ro cos <p , (2.62)
:acunskllll p~tem III graficki iz crteza, iz uslova obezbedenja neprekidnog sprezanja
I s.l~b~~nog IZlasb hvalaca iz sprege, pre nego sto karika lanca, za koju je hvatac
gde je <p - promenljivi ugao, koji obrazuje radijus 01 i osa Oy.
pnevrscen, dode u kontakt sa zubom lancanika (pogledati S1. 2.17, a).
Na taj nacin, brzina lanea VI menja se tokom perioda zaokreta lancanika za
Ugao nagiba radne grane hvalaca usvaja se tako, da sila zatezanja lanca pri si- ccntralni, srediSni ugao ex, koji odgovara jednom koraku lanea tl (J,1ilkon sprezanja)
lasku sa zuba bude po 1110gucnosli l11inimalna.
po zakollu kosinusoide (S1. 2.19, a), pri prameniugla <p u grallicama od -~ do ~.
. . Pri konstanlnoj ugaonoj brzini pogonskog Iancanika (iIi kotma sa pravolini- Tri polozaja lallcanika ito: u pocetnom trcnutku sprezanja (1); nakon zaokre-
jSklI~ grana.ma), brzina kretanja lanca ne oslaje konslantna; ona se periodicno tanja za polovinu centralnog (sredisnog) ugla ex (2) i konacno, na kraju perioda
men]a (pulma) po odredenom kinemalskom zakonu. Trajanje perioda neravnomer- sprczanja, a na pocetku sledeceg perioda (3), pokazani su na Sf. 2.19, b. Brzina i
nog kre:anjil l~ll(~a Jedllako je vremcnu za koje se pogonski lancanik zaokrene za ubrzanje lanca za navedene polozaje lancanika imaju sledeee vrednosti:
centrall1l (sredlsnI) ugao, a koji odgovara jednoj karici (clanku) Ianca .
.~era~nomernost kretanja VUCllOg elementa uslovljava nastanak u njemu di-
nar~Ick1h sIla, utohko veCih po velicini, sto su veca ubrzanja pri periodicllom kre- Polozaj 1:
tanJu, kao 1 usl~ed ~remestanja mase tereta i samog transportera. DinamiCke siIe ne
same da. pove.cavaju ukupno dejstvo poduine sile na vucni element, vec i usled V1 = RWCOS(!!:)'
2 '
uzastopl1lh. deJslava izazivaju u vucnol11 lancn pojavn zamora. Odredivanjem di-
nal1llC!e slle mogu se tacnije proracunali dimenzije vucnog lanca (u odnosu na
Polozaj 2:
proracun pl:ko ~tatIckih sila, koji se ostvaruje metodom "obilaska po konturi").
Izuzev uzd~zlle dmal11icke sile koja dcluje na Janac, a koja je posledica lleravnomer- Vj :::: R = Vmax; al = 0;
nog kretanJa lanca, u tacki nailaska lanca na lancanik deJuje dinamicka sila koja je
nsmerena pod uglom ka osi transportera i prouzrokuje udar prilikom sprezanja Poloiaj 3:
svakog narednog .:uba lancanika sa zglobom lanca. Kada je veca brzina lanca ovi
udan mogu ~a pncl:le razaranje zglobova, a takode i da ostvare poprecne oscilacije
l~nc~: M~dutm~, oscllacije se ne prenose na dugacku deonicu lanea, jer kod ovih 05-
e~laClj~ u~eSl~U]e n,:znatna masa transportera i lereta. Zbog toga se pri odredivanju ...
dll1anlJckl~ siia kOJe ~eluju na vucni element poprecne oseilacije ne uzimaju u
razmatranJe (zanemaruJu se) , vee' se samo u proracun
. v ••
uZlmaJU uz d uzne
v ...
oseIlacIJe.
84
Transportni uredaji Opsta teorijska razmatranja transportnih ureilaja 85
Maksimalno poduzno uhrzanje lanea jednako je Rei sin (a/2). ako se uzme u
1 2 3i1 2 3 obzir da je
Dinamii'ke sile kaje defuju na vucni lanae. Kao sto se moze videti sa dijagrama gde su
brzine i ubrzanja vucnog lanea (Sl. 2.20, a i b), u trenutku kada zub lancanika ulazi
u spregu sa zglobnim lancem, ubrzanje lanca u uzduznom smeru trenutno se n
poveeava do vcliCine 2almox . Ovo predstavlja uzrok nastanka u laneu uzduznih di- - ucestanost obrtanja lancanika, min-\
namickih optereeenja. Prema tome, istovremeno sa ulaskom u spregu zuba
v - srednja (radna) brzina lanca, m/s;
lancanika sa zglobom lanca, u zglobu lanca nastaje poprecno dinamicko optereeenje
usled sudara zuba lancanika sa zglobom lanea pod uglom a/2. Energija sudara pro-
poreionalna je kvadratu brzine zuba (v/) , masi lanea i masi tereta koja je usmerena z - broj zuba lancanika; f! korak lanca pri sprezanju, m, nalazi se da je
nanize. Masa lanea zavisi od niza faktora, ukljucujuCi i silu zatezanja lanea na me stu
nailaska na lancanik.
Usled velike ucestalosti obrtanja, visestruka poduzna i poprecna dinamicka op- (2.65)
tereeenja izazvana dinamickim naprezanjima clanaka limea i zuba lancanika, mogu
posluziti kao uzrocnik njihovih deformacija. U ciiju obezbedenja dovoljnog veka
Tada transportera nije potrebno poveeavati silu koja deluje na lanae za neku pro-
pisanu vrednost.
Maksimalna poduzna dinamicka sila odreduje se iz izraza Odavde sledi da je najveee ubrzanje lanea (a shodno tome i najveea poduzna
dinamicka sila) pri nepromenjenom hroju zuha lancanika i jednakom koraku lanca,
tj. pri konstantnom precniku lancanika, proporcionalno sa drugim stepenom brzine,
Pmax = C1 (m,r + C2mr) almox, (2.64) pri konstantnoj brzini i precniku lancanika; ohrnuto je proporcionalno broju zuba
lancanika, a direktno je proporcionalno koraku lanca. Prema tome sledi da je kod
gde su; transportera sa dugackim clancima lanea (koji se primenjuju u cilju smanjenja rnase,
kao i cene lanea), sa malim brojem",;<:uba na lancaniku (fadi ogranicenja njegovog
C] i C2 - koeficijenti masa pokretnih delova tTansportera i tereta, koje precnika), neophodno smanjiti odgovarajueu radnu brzinu. Ako se u cilju poveeanja
ucestvuju u kretanju; kapaciteta transportera zahteva poveeanje njegove brzine, tad a treba primeniti lanae
mtr i mt - mase del ova transp'Ortera i tereta koje se nalaze na transporteru i koje sa kratkim clancima (karikama) i lancanike sa veCim hrojem zuba, ako je to moguee
se kreeu ubrzanjem almox, (odnosno veeeg precnika).
86
Transportni uredaji Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja 87
V al ---------
at
2.7. • 1/ IX k ",'"
'"'"
Pustanje u pogon i zaustavljanje transportera ...... V,..'"
r--li tiT & -::.'t;? ~ -;;, p- "
IS(}
"""
Prilikom pustanja u pogon i zaustavljanja transportera, ti. u preJaznim
rdimima rada, odnosno niegovog kretania, na vucni clement osim statickih deluiu 100
rJ/ ~ [7 ~k V- ~
~ l-
M.P
'"
t
aJ t
takode i dinamicke sile, koje zavise od vclicina mas a koje se krecu, kao i ubrzanja I J ./ I\...
(pozitivne iIi tlegativne vrednosti). II ./ r--. M
'II. """ .-
U periodu pustanja motora u pogon saopstava se dopunski rad posto se fl, P , ".
)../
masama saopstava kineticka energija; u periodu zaustavljanja, naprotiv, kincticka oV /
.-
IOO 40 6IJ
energija pokrelnih masa se apsorbuje. Kod transportera sa vucnim elementom, deo
ovih mas a ima translatorno kretanje, a drugi deo - obrtno. Translatorno se krece b) t
citava traka, pJatno transportera, ti. vucni clementi, kao elementi za kretanje. SI.2.21 Sf. 2.22
Od obrtnih masa prakticno treba uzeti u obzir rotor elektromotora, kao i druge de- Meh(fnh~ke karakleristi/.:.e asinhrDl10g %/oJ'u sa Dijagram ubrzanja, br:.inD, uhr/nog momenta i
love na vratilu motora vclike ucestanosti obrtanja (spojnica, zupcanik, kocione de- j'a:nim roforoJn sl/age mororo u periodu pUSlunja u pOgOll
love), a takode i mase pOkretnih i nepokrelnih valjaka - rolni. Za tacnije proracune
moraju se uzeti n obzir takode i mase: dobosa, zupcastih sklopova kao i delova Pri jednako ubrzanom hetanju je
prenosnog mehanizma.
Pustanje u pagan trallsportera. Ugaono ubrzanje, kao i ubrzanje pri pravolini-
skom kretanju, pri pustanju transportera u pogon, a prema tome i vreme perioda nn
(j)=-
pustanja u pogon, zavise kako od veliCine pokretnih masa, tako i od dopunskog (di- 30'
nal1lickog) momenta motora u tom periodu. Moment molora u periodu pustanja u
pogon jednak je zbiru njegovog slatickog i dinamickog momenta: Mm'= MSf + Mdin. gde je CO - ugaona brzina rnotora u periodu pustanja u pogon; n - ucestanost obr-
. . -1
Dinamicki moment motora je Mdin '= JO £ (gde je J - moment inercije svih masa tanJa motora, mm
transportera koie se krecu translatorno i obrtno, sveden na vratilo motora; E - Tada je M . = iTCn
ugaollo ubrzanie vratila molora u periodu pustanja motora u pogon). dm 30tp ,
Ispitivanja dinamickih procesa izvode se obicllO kod trakastih transportera a trajanje period a pustanja u pogon
veCih snaga, kod kojih se traka krece vecom brzinom, a reele kod plocastih iii
(2.68)
viseCih transportera Ciji su vucni elementi znatno manjih brzina. Kod trakastih trans- v nn
portera velikih snaga ugraduju se, kao po pravilu, asinhroni elektromotori sa faznim t =-=-""'--
p at 30£'
rotorom, koji se pustaju u pogon preko reostala, odnosno naknadno ukljucenog ot-
para u kolo rolora. U tom slucaju, moment puslanja u pogon varira u neznatnim gde je v - brzina vucnog elementa pri ustaljenom i translatornom kretanju.
granicarna (SI. 2.21), tako da je moguce da se smatra da, jc konstantan: Ubrzanje pri pustanju u pogon
EDd
Mm '= iV/sf + JVIdin '= const. (2.66) at = 2i '
gde su: Dd - precnik pogonskog dobosa (zvezde - lancanika); i - prenosni odnos me-
Mdin '= JE '= const. (2.67) hanizma pogona. -
88
Transportni uredaji Opsta teorijska razmatranja transportnih uredaja 89
(2.74)
Sila koja deluje na vllcni element transportera u periodu pustanja u pogon:
(2.77)
90
Transportni ureaaji OpStu teorijska razmatranja transportllih ureaaja 91
w vw
Cijll z<1nemari dclovanjc obrtnih masa[:L( li;i ) = 0] ,tada je
E=
3.
TRAKASTI TRANSPORTERI
3.1.
Osnovne napomene 0 trakastim transporterima
~"
.l:.!
,~
S~
5
- ~.---+- .. -+-
J
S1. 3.1
Shcmot,\Ki prikaz trakas/oR Irall.:o..porfera
1. Prema obliku, transportne trake mogu se razvrstati na sledece oblike: rayne, 3. Prema vrsti pogona (SL 3.3, a, b, c, d, e): a) pogon sa jednim pogonskim
olucastc i spccijalnog oblika, SL 3.2, a, b i c. dobosem; ~) pogon sa jednim pogonskim i jednim otklonskim dobosem (skretni
dobos); c) sa dva pogonska dobosa; d) sa jednim pogonskim dobosem i sapriteznim
Na Sl. 3.2, a - prikazan je trakasti transporter koji se sastoji iz slcdeCih ele- valjkom; e) sa jednim pogonskim dobosemi sa priteznom trakom.
menata: 1 - pogonski dobos; 2 - elektromotor; 3 - reduktor; 4 - ravoa traka.
Na S1. 3.3, a, b, c, d, e - prikazana su razliCita konstruktivna resenja sistema po-
Na SL 3.2, b - prikazan je trakasti transporter sa olucastim profilom trake, a na
gona i ostvarivanja potrebne sile trenja izmedu pogonskog dobosa i trake. Na S1.
SL3.2, c - prikazana je specijalna gum en a traka pravougaonog profila, sa naboranim
3.3, a, je sistem pogona sa jednim pogonskilll dobosem (A), kada ugao obuhvata
ivicama i pregradama, za ostvarenje kosog transporta veCih uglova uspona.
iznosi Umax = 180 , a to je istovremeno i najjednostavniji pogonski ureaaj trakastih
Izbor profila trake trakastog transportera u prvom redu zavisi od konstrukcije transportera za ostvarenje manjih kapaciteta transporta i manje snage pogona.
noseCih valjaka. Olucasti profil trnke, pri njenoj jednakoj sirini sa ravnom trakom,
ocigledno obezbeduje veCi kapacitet transportne jcdinice, a takode je i manje prosi· Povecanje ugla obuhvata ostvaruje se tako sto se OSilll pogonskih dobosa (A)
panje materijala sa olucaste trake, te stoga je mnogo ceSca primena trakastih trans- ugraauje i otklonski dobos (C) (skrctni dobos) Sl. 3.3, b, tako sto se povecanjem
portera sa olucastim profilom trake u odnosu na rayne trake, bez obzira sto je ugla obuhvata povecava i sila trenja izmcau dobosa i trake, a time i mogucnost pri-
slozenija konstrukcija noseCih valjaka. mene motora vece snage; na taj nacin ostvaruje se i veCi kapacitet.
2. Prema tipu i vrsti trake: a) sa gumiranom trakom; b) sa metalnom trakom; c)
Transporteri veCih kapacitela, kao i transporlnih duzina, zahtcvaju ugradnju
sa metalnom - mrezastom trakom.
motora velikih snaga, a konstruktivno se tako izvode da se prilllenom slozenijih
uredaja, S1. 3.3, c, die, obezbeauje vee a sUa trenja, bilo povecanjem ugla obuhvata,
bilo povecanjem pritiska izmeau trake i dobosa. Kod ureaaja sa dva pogonska
dobosa (AI, A2) ugao obuhvata se povecava, tako da iznosi U =350° ... 480°, Sl. 3.3, c,
posto je U = UI + U2·
kome meslu preko istovarnog uredaja, SI. 3.4, b i c iIi na kraju transporlera preko
ij .:
: pogonskog dobosa, SI. 3.4. a.
'frakas(j transporleri mogu bili s(acionarni ili pokretni, ako su manjih duzina, 5
a)
15 111. Pokrclni lransporteri koji su duzi oel 5 111 nalaze se obieno na lockoyima, a
kraCi se premeSlaju ruellO. Pokretni transporleri obieno imaju za promenu
ugla nagiba koji mora da bude za 7° ... 1011 manji od ugla trenja izmedu trake i
terela koji se prelovara, zbog toga sto je slvarni ugao nagiba lralw u okolilli noseCih
valjaka Yeci, zbog ugiba izmedu susednih nosecih cle111enala.
b)
'. "J;;)
Sf. 3.4
i'r,\fe iI'U/1spor[cru pre,,!O llu61111 iSfOI'UI'(/ malenju/o
toga stvarni ugao 8 treba da bude manji. Ugao nagiba zavisi i od rastojanja izmedu
valjaka za podrzavanje trake.
Tablica 3.1
~
I
3.2.
I
Traka transportera; proracun trake ski dobos
Transporlna tTaka je istovremcno noseCi i vucni c!cment pa stoga predstavlja
najodgovorniji clement transportera. Eksploalacioni zahlcvi su: savilljivost trake,
glava
- II
mogucnosl prenosenja potrebne silc zatczHnja, mogucnost noscnja lransporlovanog a)
materijala, dugi vck trajanja, olpornost prcmCl habanju i udarima prilikom transpor-
tovunja matcrijala. Uz sve to mora 5C voditi racuna pri eksploataeiji 0 ceni trans- I
I
portne lrake, a sto se lice matcrijala, oni su razliCiti, tako da postoje: gumene,
metalno - celicne, metalno - mreZasle, od jute, kudeJje, lanene i s1. transportne
trake.
Lanene, kudcljne i od jute transportne trake nalazc primcnu pri transportu su-
vih, rasutih materijala, kao i finih komadnih tereta u pokrivellim prostorijama. - ,+~ I
. ,t:,
1
Izraduju se biIo tkanjcm iIi prosivanjem iz vise slojcva, a ncdostatak im je sto nisu
otporne na vlagu, jer se skupljaju i brw se habaju, stoga se i primenjuju u ------------~~
zatvorcnim prostorijama. Mogu da se iunde i od dlakc kamilc ali su one skupIje.
uredaJ
Verc trajnosti, a i otpornije su lrake izradelle od gUll1c. Sastoje se iz vise slo-
jcva od jute (tekstilnc tkilDine) i vczivnog sloja od gumc. Tako gUl11iranc trans-
portne trake olpornc su 11<1 habanje, kidanje, vlagu, dobro su savitIjivc i relativno su
male sopstvcne tdine, osim toga imaju i rclativno dugi eksploatacioni vek. Gumena
traka sasloji se iz nekoliko slojeva tekstilne tkaninc, obicno od jllte, najvise 10 ... 12
slojeva. Gornji sloj koji nosi matcrijal je od gumc debljinc SI, a donji koji kEzi
prcko oslonih valjaka i dobosa klizni cleo trake, c1ebljine .ic 52. Broj slojcva trake
(S1. 3.8) uglavnol11 zavisi oel sirine trake, a sirinCl trake odrcdujc u najvecoj meri ka-
pacitet transportcra.
Orijcntacione vrednosti sirine trake, kao i broj s!ojCV<l prikazane Sll tabelarno,
tabliea 3.2.
Na SI. 3,8 je sastav gumiranc trake, tako sto jc: iJ) gurnirana traka sa
pojcdinacllo izrCZallil11 llioscima; h) glll11iranil traka sa uvijcnilll uloscima u sloju; c)
gumirana traka sa spiral no uvijenil11 uloscima; tI) gumirana traka sa stepenasto
porectanil11 uloscima; e) specijalno gumirana traka sa azbestnim i pojaCivackim
uloscima. .
St. 3.7
Ob/lei lilllja hU/lSPOfltJ trako.\tih Irwuporlera
104
Transportni ureaaji
Trakasti transported 105
1 S1 U tablici 3.3 navode se srednje vrednosti brzina kretanja traka transportera vsr,
(1)
~::::::HKt:::::::::: :::::m:::~::::: lit,;:::::: :i:i ii:: :::::: ::~ a ispod njih u tablici date su i najvece vrednosti brzina VII/ax U zavisnosti od vrsta i
od asortimana robe i tereta, kao i od sirine trake 8(m), pri islovaru transportovanog
materijala preko prednjeg dobosa. VeliCina srednje brzine trake treba da bude
2 tolika da omoguCi odvajanje materijala od trake pri istovam prcko dobosa, a ne da
b)
t§::::: :liC' :;;::::: II:: i:: I::: ::1::::::: i::: :i:l::: :: ::::: I:::: II:l: i:~:» materijal klizi niz traku i da tako haba njen gornji sloj. Nije preporucljiva brzina
trake ispod 0,75 mis, osim kada se trakastim transporterom premesta komadni teret.
Ako se poveca brzina trake, moze da se smanji sirina trake 8, kao i broj njenih slo-
3 jeva, umetaka, a na taj naein moze da se ugradi reduklor manjeg prenosnog odnosa,
G:£:::::*:::;::E:;::::f::::;!;:::::fr::::;H;:::::f::::E:7B koji Sll pod uglolll nagiba 20, a na 51. 3.11. d - transporler sa oillcastom trakom, sa
bocnirn valjcima pod nagibom od A. = 30
e
.
Sf. 3.9 b)
aJ
bi se postigla veca adhezija izmedu iiea i gumc. Zice se izractuju od visokovrednog
cclika i ovakve trake su vece olpornosli na istezanje i lo 25 ... 50 pula, u odnosu nil
gumirane trake sa obicnim tekstilnim uloskom.
Spajanje slobodnih krajeva trake moze da se oslvari na razlicitc nacine i lo:
vulkanizacijom iIi prosivanjcm spoja, S1. 3.10. Kod (raka sa 4 i viSe sIojeva vrsi se
stepenas(o isecanje pojedinih slojeva oba kraja. pa se krajevi potom spajaju vulkani-
_ _ _ _ _ _ _._.. zacijom, jedan sa drugim.
~ u normalnim uslovima c) d)
eksploatacije gumirane trake, u
~------~
~------=1
zavisnosti od VIste malerijala
koji se premesta trakastim
lW/Zi
lransporterom, mogu imati vek
cksploatacijc u dijapazonu 700
... 5000 casova rada.
Transportovanjc mokrog
matcrijala (ugalj, sIjunak, pesak
i s1.) na krace transportnc
daljine oslvaruje se pletenim SI. 3.11
trakama od celicnih zica.
SI. 3.10
U slucaju da gumirana
traka ne moze cIa izdrzi odre- Sirina trake za prenosenje kOll1adne robe odreduje se na OS110Vll dimenzija
dene komadne malerijalc, lransporlovanih komada. Ako se trakastim transporterom OSlvarujc prenosenje
upotreblj a va se celicna traka komadnih malcrijala Cije su l1ajvecc dimenzije (duzina stranice) 100 mm i vise, pro-
debljine 0,6 ... 1,2 mm i sirine do 800 mm. Karaktcrislicno je da su: vrlo otporne verava se da Ii je zaelovoljena vrcdnost najmanje sirinc trake. U lablici 3.4 daju se
prema haballju i visokim temperalurama, zahtevajLl vclike precnikc dobosa i vise os- vrednosli najduze ivicc kOl1lada transportovanog materijaIa, mm i najm<lnje sirine
lonih valjaka na malom raslojanju. Nalaze primenu u procesnoj induslriji, prehram- trake, m, lako ela, ukoliko jc potrebno, S obzirom na di,menzije komada, iIi se
benoj i sl, a brzina krctanja celicne trake iZllosi do 1 m/s. Posto so izraduju od povecava sirina izabrane trake iIi se po potrebi smanjuje brzina trake transportera.
ugUcnicnog i nerdajuceg celika, ovorn se trakom oSlvaruje transport malerijala tem-
perature 100 ... 120 0 C, a dozvoljeni ugao nagiba tih traka je za 2° ... 5° manji nego Sirina trake za prenosenje materijala u raslltom stanju izracUllava se na osnovu
kod gumenih traka. koliCine malerijaia koji se lransportuje za 1 sat (kapaeitet) i odabrane brzine i to na
sledeCi naCin:
Ciscenje trake od ostalaka nalepljenog transportovanog materijala ostvaruje se
kruznim celkama od zice ili dlake, koje se brzo okrecu i tako ciste traku ispod po-
Iz polrebnog kapacitda izracunava se poprecni presek nasutog rnalerijala na
gonskog, odnosno istovarnog dobosa. Precnik cetke iznosi 200 ... 300 mm.
traku; iz preseka nasutog malerijala, a na osnovu izabranog tipa lransportera (sa
ravnom trakom, sa trakom oblika V iIi sa olllCasloll1 trakom) izracunava se potrebna
108
Transportni uredaji Trakasti transported 109
smna trake, a potom se usvaja najbliza veca vrednost iz niza sirina prema Tablica 3.5
odgovarajucem standardu.
Tablica 3.4
I Ugao nagiba 2° 4° 6° 8° 10° 12° 14° 16° 18° 20°
Natduza ivica Najmanja sirina
omada trake
Natluza ivica
omada I Najmanja sirina I Koeficijent
K2 1,0 0 ,99 0,98 0,97 0,95 0,93 0,9
[mm]
I trake 1
B [m] [mm]
,. B[m]
100 0,4 400 1,0 1z preseka nasutog materijala na traku izracunava se aktivna sirina trake, tj.
sirina bI pokrivena nasipom, S1. 3.11, a prema izrazu
I 150 0,5 500 1,2
200 0,65 600 1,4
300 0,8 - -
(3.2)
gde su:
Povrsina poprecnog preseka raslItog materijala na transportnoj traei odredllje
se iz izraza: bI - aktivna sirina trake, m;
f - faktor oblika preseka nasipa.
Stvarna sirina trake b izracunava se iz izraza
(3.1)
pri tome su:
A - povrsma prese k
V' '
a naslpa, m2;
Q - kolicina (masa) transportovanog materijala, t/h;
bI +0,05
p - zapreminska masa (gustina), transportovanog materijala, t/m 3; b== 0,9 (3.3)
v - brzina trake, m/s;
KI - koeficijent smanjenja teorijskog kapaciteta transportera zbog Stvarna i aktivna sirina trake prikazani Sll na SI. 3.11.
neravnomernog i nepotpunog nasipanja transportne trake;
Vrednosti faktora oblika preseka nasipa materijala f, za cetiri najcesce primen-
K2 - koeficijent smanjenja kapaciteta transportera zbog eventualnog nagiba jena preseka, SI. 3.11, navedene su 1I tabliei 3.6.
transportera.
Tablica 3.6
3.1, a takode i najveCi dozvoljeni ugao nagiba trake 0, kao i ugao nasipanja materi-
transportera
I A.=:20° A.=:30°
jala <po Vrednost faktora f 240 1 450 465 ~ !
I I 1,23 lOOO
~
4 7.6 10 4.5 25 2,9 I 63 2 160 1,53 400
navanje vucne sile u traci, kao i broja umetaka trake 500
5 6,6 12,5 4 32 2,6 SO 1,85 i 200 ! 1,45 I,W 1250 1,08
(3.4)
gde su:
Pho - snaga na vrati1u pogonskog dobosa, kW; za transport "malerija1a sa nC7na.':.tl~li~m~~~~:!:!;::'':':.::''1.':'~~_.... __"_---j1
Fbo - vucna sila na obodu dobosa, kN. II ___-'v1.~~: ::?:"::':'::l:'.~~_.j Za postrojcnja koja rade u P~~:" cnim us10vima rada
IZ~-lesk~-uslove rada (mogucnost prodiranja prasine u
lepljiv matcrija1)
Obodna vucna si1a jednaka je aIgcbarskom zbiru sile potrcbne za horizontalno
kretanje oplerecene trake i za obrtanje will dobosa i valjaka, kao i sile potrebne za Za poslrojenja sa kliznim1dislima
podizanjc, odnosno spustanje tereta na traci, ako je transporter nagnut. Tako se
obodua siia odrcauje iz izraza: Teorijska ldina za 1 sal transporlovanog materijala izracunava se iz izraza:
Vrednost [aklora c zavisi od duzinc noscnja L. Za ralicilc dllzinc noscnja mogu P" = 0,08 kW (po jcdinici duzine trakastog transportera). (3.8)
se u proracunu uzeti intcrpolaeijom dobijene vrednosti toga faktora, a koje su
navedene u tablici 0.7.
Pri nepovo1jnim uslovima uzimaju se i vece vrednosti za p'"
112 113
Transportni uredaji Trakasti transporteri
Snaga motora za pogon transportera odreauje sc prema izrazu: Broj pamucnih umetaka trake odreduje se prema izrazu:
(3.9) (3.13)
gdcje
(3.10) gde su;
11 step en iskoriseenja mehanickog prenosa pogona (od elektromotora do vra- z - broj umetaka;
K - koefieijent sigurnosti;
tila pogonskog dobosa).
/zracllnavanje vll{ne site u traci broja llmetaka trake. Ukupna vucna sila na cr m _ zatezna cvrstoea po 1 em sirine umetka, daN/em;
obodu pogonskog dobosa iznosi b - sirina trake, em.
(3.11)
Broj umetaka ne moze biti manji od:
a na osnovu toga odreauje se vucna sila u traci prema izrazu _ za trake do 0,8 m sirine ............................ 3
koeficijent trenja izmeau trake i dobosa; Vrednosti koeficijenatil sigurnosti u zavisnosti od broja umetaka navedene su
ugao obuhvilta trake na dobosu, izrazen u wdijanima. u tablici 3.10
Tablica 3.10
Vrednost izraza , __1-1" za razliCite vrednosti !J. i razlicite uglove C( u (0) Broj nmetaka z
e>lU,-
navedene su u tablici 3.9.
Tabliea 39
IK.~efi.
clJcnt
Vrednost izraza
;ta"
1
,1 '
za C( - ••• Vazi za stanje povdlinc doboSfl, odnosno uslovc racla Preko koeficijenata sigurnosti K uzete su u obzir sledeee okolnosti: d~datno
trenja naprezanje zbog savijanja; neravnomernost optereeenja svih ulozaka; starenJe ma-
jJ. 180' 210' 240' 270' 300' 330' 360' terijala; udari pri padu materijala na traku pri utovaru.
I 0,1 2,71 2,25 1,92 1,65 1,45 1,28 1,is
jDObOS gl~tko ostrugan, mokra povrsina
Broj umetaka od vestackih vlakana odreduje se iz izraza:
Dobos obJozen drvctom iii tkaninolTI, povrsina
0,15 1,66 1,36 1,14 0,97 0,84 OJ3 0,64
icnjiivo - vlazna
9,8F
t (3.15)
(J =--
m b
114
Transportni uredaji Trakasti transporteri 115
3.4.
Uredaji za nosenje upravljanje trake
Preko oslonih valjaka ostvarujc sc oslanjanje trake transportera nel ram tTans- aJ
portne masine. Slog oslonih valjaka sastoji se iz valjaka koji podrzavaju radnu - op-
terecenu granu trake, i oslonih valjaka koji nose praznu, neoptereCionu granu
transportne trake, Oplcrccena grana transportne trake koja se podrzava oslonim
valjcima, prcma oblikll sloga valjaka moze da bude razliCitog poprecnog preseka.
Tako se raziiklljc slog valjka koji ima ravan iii olucasti profil, dok jc ncoptcrecena b)
grana oslonjclla sarno na rayne valjke.
valjaka kod gumenih traka treba da bude tolika, da krajevi valjaka prelaze sirinu Osioni valjak raYne, ~elicne trake, Sl. 3.15, a, ima oblik vratila, na kome se
trake sa obe strane za eea 50 ... 100 rnm, a precnik valjka iznosi 80 ... 200 mm. nalazi nekoliko diskova, poredanih duz vratila na odredenom rastojanju. Za celicnu
LeZaji su kotrIjajni, a klizna lezista valjka veoma se retko primenjuju. traku segmentnog oblika, Sl. 3.15 b i c valjd se izraduju od zice u obliku spiralne
opruge iii iz vise kratkih valjaka sa osovinom od celicnog uzeta, Sl. 3.15, d. Ovako
izvedene konstrukcije oslonih valjaka stvaraju moguenost da se celicna traka ugiba
poprecno (u odnosu na poduznu osu transportera), a takode omogueuje se i formi-
ranje oluka segmentnog oblika, cime se stvara moguenost povceavanja debljine sloja
transportovanog materijala.
c}
oj
SI.3.13
SI. 3.15
Traka se savija izmedu dva susedna noseea element a priblizno po paraboli, Sl.
3.16, tako da ce se najveCi ugib trake ostvariti na mestu najmanje sile zatezanja
trake.
1z Otpornosti materijala poznato je da se ugib (u ovom slucaju trake izmedu
dva elementa) u temenu lancaniee moze odrediti iz sledeceg izraza:
(3.16)
Sf. 3.14
118
Transportni ureaaji
Trakasti transporteri 119
gde su:
~
vog poslrojenja kojc se opsluiuje projektovanim lransportnim sistemom, a to ZllaGi i
da je smanjcna elaslicllost ugradenog trakastog transportera .
.....
51.3.16 Kod trakastog transportera velike cvrstoee trake rastojanje izmeau dva
susedna noseca valjka moze da bude veee na deonici na kojoj je veca sila zatezanja
trake, u oduosu na dconicu na kojoj je manja sila zatezanja. To se rastojanje na op-
terecenoj grani transportera mozc odrediti iz izraza
na oslone valjke. Sve to, kao sto je vee navedeno, negativno utice na kapacitet
transport era. Negativno dejstvo ugla 13m"x ublaiuje se odgovarajuCim zatezanjem
trake, a sila zatczanja postize se poscbnom zaleznom napravom. (0.2 ...0A)S
IS; .m. (3.21 )
Eksperimentalno je ulvraeno da ugib lrake iZll1eau noseCih valjaka ne treba da qo +qr
bude veCi od 1,25 ... 2,5 % od raslojanja izmeau dva susedna valjka opterecene
grane, tj.: Treba napoll1cnuli da prcterano velika rastojanja izmcctu suscclnih noseCih
trans'portne trake l110gu dovesti do otdC1nog ccntriranja trake, povecale bi
!Jo: = (0.0125 ...025) 1, m (3.17) se silc otpora zbog poslojanja vclikih ugiba trake, a sve bi to prouzrokovalo
povceanu polrosnju cnergije za pogon transportera. Zbog toga lreba iZVIsiti korek-
tako da se sada moie odrediti i llajmanja, dozvoljena sila u traei lz jednaGina (3.16) i clju rastojanja izmeau noseCih valjaka trakaslog transportera prcma dozvoljenom
(3.17) : OplCICCClljU po jednom nosecem valjku, prema nejcdnaCini:
(3.19)
120
Transportni uredaji Trakasti transporteri 121
(3.25)
I--------~-----~~ S obzirom da izmedu precnika dobosa i broja umetaka u traci (z) treba da se
SI.3.17 ispostuje odredeni odnos, treba proveriti da Ii je:
122
Transportni uredaji Trakasti transporteri 123
1
D ~ (0,05 ... 0,06) z - za rad transportera u jami (3.28) Vrednosti izraza ella, -1 za razlicite vrednosti ugla (J. i razlicile vreelnosti koe-
Za izbor pogonskog dobosa potrebno je joil odrediti snagu po jednom obrtaju ficijenta f.\ naveelcnc su labelarno, tablica 3.9.
dobosa S. Ova vrednost odreduje se prema izrazu:
ProraClln i izbor zalcznog i otklonskog elobosa vrsi se na osnovu uslova da jc
FR::;F mux ,
Pf 60v
S = _e_, gde je n = -- min-1 - broj obrta dobosa. gdc je FI!. rezultanta sila prikazanih na SI. 3.18, b:
n reD'
FR =F)2(1-cosa), (3.33)
slim da je kod dobosa za ubacivanje materijab
F=FJ,
a kod ostalilt elobosa (zatezni, otklonski. za oelbacivanje)
F=F2.
lzraL'unovanje prdniku i oswlih karakteristika pogonskih do/Jo,fa prj dvodo/JO.lIlOIll
pogonu:
Prccnik i oSlale karaklcristike pri dvodobosnom pogonu racunaju se sarno za
prvi dobos, koji je jace opterecen, a drugi dobos usvaja se kao i prvi. Postupak je
ielentican onomc, pri jcelnodobosnom pogOllu, s tim !ito se potrebni parametri
izracunavaju na osnovu SIlage na vratilu prvog elobosa P'f; sto maci da izbor dobosa
Sf. 3.18 lreba obaviti na OSllOVU vrednosti
n
a taj izbor treba proverili na osnovu vreelnosti FI!., SI. 3.19, koja s6 izracunava prema
izrazu:
Pored toga treba proverili da Ii rezullantna sila koja dclujc 11a osu dobosa, FR,
SI. 3.18, a - ne prekoracuje vrednost F IIWX, a koja se prikazllje tebelarno, JUS
M.D2.060 u daN, u zavisnosli oel vredllosli DiS i to za pogonske , zatezne i otklon- (3.34)
ske dobose. Dobos se llsvaja iz tab lice, ukoliko je ispunjcn uslov ela je Fj{ ~ Fmux , pri vreelnosl za F/ odrectuje se prema izrazu:
e(lllad+~2a'2)_J
tome je FIIIUX, elaN - najveca sila koja delujc na osu dQbosa. Vrednost za FR oelreduje (3.35)
sc prema izrazll: FJ =Fs(l+
(3.29)
gde je F/ - sila na nailaznom,' a F2 - sila na silaznom kraku trake. Sile F/ i F2
odrectuju se prema sleeleCim izrazima:
124 125
Transportni ureaaji Trakasti transporteri
Sila Fs ce biti
(3.36)
Sf. 3.20
Sf. 3.19
--+Sn
Tablica 311
0,1 1,37 II 1,44 1,52 1,60 1,69 1,78 1,87 J 1,94 I 2,01 2,08 2,19 12,31
j
0,15 1,60 I, 1,73 1,87 2,03 2,19 2,37 2,57 I 2,71 2,85 I 3,00
--------'-=-1
3,25 3,51 '.
j Uredaji za zatezanje trake treba da ostvare potrebnu silu trenja izmedu trake i pogon-
I' 0,2 1,87 2,08 2,31 2,57 2,85 3,16 3,51 3,77 4,04 4,33 4,84 5,34 skog dobosa, kao i da sprece formiranje veceg ugiba trake izmedu osIonih valjaka,
II 0,4 3,51
I 4,33 5,34 6,59 8,12 10,01 12,33 14,35 16,30 18,50
I
23,00 28,5]
I Stalno i jednako zatezanje trake, bez obzira na istezanje trake iIi opterecenja
trake od tereta ostvaruje se zatezanjem preko tega, SL 3.20 i 3.21, a donekle i
pomocu opruge, SL 3,23, tako sto se teg moze povecavati, dodatnim tegovima oblika
diska, SL 3.21. Prema SL 3.20 ostvaruje se zatezanje trake preko horizontalnih
126
Transportni moedaji Trakasti transporteri 127
, _ _ Ss
_5
sn
~ros~
oj b} ;; C)
81.323 SI.324
Zatezni urcaaj sa zavojnim vrclcnom, S1. 3.22 primcnjujc se kod manjih duzina
trakaslih transportera, a navrlka se ruCllO prileic. Zalczni ureaaj sastoji se iz: 1 - SI.3.25
Kod olucaste trake prelaz iz kosog Llspona ,Ll horizontalni pravac kretanja
ostvaruje Se preko gusto postavljenih oslonih valjaka, 51. 3.25, alucaslag p rofil a, pri SI.3_26
skretac~\ i lrake, te tako mozc da dode do osleccnja trake. Takodc mozc da nastupi
i brzo halxmjc trake, uslcJ trenja stila 0 traku. KoJ jednosmernog skrclaca vise do-
lazi Jo zakoscnja trake, pa se zbog toga ccscc primcnjuju skrclaci sa dvoslranim sti-
tom u obliku klina, Sl. 3.30, b.
SI. 3.30 b
no
SI .. (j
trake preko dobosa, kao i trenja u lezajima dobosa. Takode se povecavaju Sila otpora kretanja istovarnih kolica odreouje se iz izraza:
gabaritne mere transportera zbog visine izbacivaca i to za eca 2 m.
Proracun .mage motora za kretanje pokretnih istovarnih kolica. Koneentrisana sib
otpora pri prelazu tereta sa pokretnih istovarnih kolica, sa trake na traku ili pri is- (3.39)
tovaru tereta kroz resetke u bunker iii prelovarivac (SI. 3.31, c ) moze se odredili iz gde su:
izraza:
Vk =0,5 ". 1,0 m/s - brzina kretanja istovarnih kolica;
(3.38)
gde su: v - brzina transportne trake, mls;
qt - tdina materijala po duinom metru opterecene grane trakastog 1] - stepen korisnosti prcnosnog mehanizma pogona kretanja pogonskog
ransportera (sl. 3.31, c), m;
mehanizma pogona kretanja istovarnih kolica.
P0.('. - sila otpora cistaca po eentimetru sirine transportne trake
(Po.c. = 1,00 ". 3,00 N/cm).
Provera polozaja pretovarnog levka. Prilikom pretovara tereta sa jedne na
drugu transportnu traku, poduine ose obe trake moraju da budu u istoj vertikalnoj
ravni. Pri tome, brzina naiiaska materijala iz p'"etovarnog Icvka 1/3 treba da bude
priblizno jednaka brzini prihvatne lrake V4 (SI 3.32).
U prvoj fazi pretovara tereta sa jedne na drugu traku, nakon !lto materijal
napusti predajnu traku brzinom V2 , a pre no !lto padne na dno levka ( istovara se
po . parabolicnoj putanji visine h, koja je prihlizno jednaka precniku predajnog
dobosa D ), moze se nspostaviti slcdeca zavisnost:
mgh,
SI.331 c
odnosno:
!stm'qrn; urertaj na pakretl1im kolicima
(3.41 )
134
Transportni uredaji
Trakasti transporteri 135
Tablica 3.12
II
I~
N~b bocnib valjaka tran~ortne trakc Ie
Bmm e
I
\
, 20 30°
-- "-- ----
\
\.-
II
500
650 I
0,40
055
0,60
085
~.-
".~""~~~
800 0,65 1,00
--
1000 0,85 1,25
I 1200 1,00 1,50
1400 1,20 1,80
1600 1,40 2,10
1800 i 1,60 ~
2000 1,75 2,60
SI.336
Usmeral'aju(i pre{azl/i l7ose6 \'(fljC;
Na utovarnom delu, odnosno kod povratnog dobosa, prelazna duzina trans-
portne trake moze se usvojiti manja za 20% u odnosu na duzinu trake kod pogon~
skog dobosa, zbog smanjenja vrednosti napona u traci.
2(1-cosle)
-----,m, (3.43)
bm
bm = 0,004 - za trake sa jezgrom od celicne uiadi; - izvrsiti proveru opterecnja omotaca valjka u kriticnom, srednjem po-
precnom preseku; proveriti osovine rukavca valjka prema susednom spoju (kod
bm = 0,015 - za sinteticke trake; koso postavljenih valjaka u slogu);
bill = 0,020 - za pamucne trake. - proveriti vek trajanja lezaja.
'A - nagib noseCih valjaka (0), za olucasti poprecni presek transportne
Pri proracunu sile opterecenja noseceg valjka, kao i sile optrecenja rukavca
trake i iznosi: valjka posebno je potrebno obratiti paznju na koeficijent udara. Ako se slog sastoji
iz tri valjka , staticko opterecnje sloga sa tri valjka iznosi:
Ie = 0° za ravan profil transportne trake;
G = (qo+qtmax) I = (qo+l ,3qt) I, N, (3.44)
Ie = 20° i 30° za trouglasti profil trake. pri tome je:
Ie = 20 e , 30° i 45° za trapezni profil trake. I - rastojanje izmedu valjaka dva susedna sloga, m.
Kao primer navode se prelazne duzine sintetickih transportih traka za Srednji valjak prihvata 50 ... 70% ukupnog statickog opterecenja, a krajnji
odreaene vrednosti sirina traka B,mm i nagiba bocnih valjaka ACO): valjci, preostali procenat, odnosno 25 ... 15% , pa ce prema S1. 3.37 [7], staticka op-
terecenja krajnjeg, odnosno srednjeg valjka iznositi:
GA = 0,25 G ,N,
138
Trakasti transported 139
Transportni uredaji
odrediti mnozenjem statickih opterecenja valjaka koeficijentom udara ku, koji za RAl = GA COSA (b-a),N (3.48)
rasute sitnokomadne i zrnaste materijale iznosi ku =1,5, odnosno ku = 2,5 za krup- b
nokomadne transportiovane materijale ( krupne blokove i s1. ), tako da su:
GA =ku GA ,N. (3.49)
GB := ku GI; ,N. (3.46) Ozanake a i b odnose se na odgovarajuce duzine krakova sila prema Sl. 3.37.
Napon u kriticnom preseku I-I usled momenta savijanja Mf i radijalne sHe:
Reakcije oslonaca na mestu oslanjanja nosaca valjaka na uzduzne profile
nosece metalne konstrukcije trakastog transportera iznosice:
M Ffv daN
Ci =--+-SCidop'--z' (3.50)
W1- 1 A cm
1230 (3.51)
nOfmalna sila F'N
, . GA 2sinAcosA (3.52)
FN := FN COS A = GA SlnACOSA = --'-~---- GA sin2A
2 2
3
red 3· , .
W1- 1 = 3; ,cm -otporll1moment rukavca noseceg val]ka
2
A= re~r ,cm 2 - povrsina opasnog preseska I-I , rukavca noseceg valjka.
Pri proracunu lezaja treba uzeti u obzir dinamicki faktor udara i dinamicku
nosivost na osn9vu podataka iz kataloga prizvoaaca lezaja. Prilikom proracuna
Sf. 337 lezaja usvojiti fabricki vek trajanja leiaja T = 3 ... 4 godine. Pravilan izbor precnika
Shematskim prikaz oplere(tenja s/oga noseL.{ih valjaka transportera
valjka (nosece i povratne grane transportera) bitno utice na efektivnost rada trans-
portera. Teorijski, precnik valjka zavisi od rastojanja izmeau oslonaca valjka, deblji-
ne i krutosti transportne trake, brzine kJizanja trake preko valjka i vrste
transportnog materijala.
S~la o~:ei·ecenja. l~zaja sre?!lj.eg (najopterecenijeg) noseceg valjka u slogu
RB, UZlmaJucl u ObZlf I opterecenJe valJka od bocne sile pritiska na valjak (G - U tablici 3.13, prema inostranim preporukama navode se vrednosti koefici-
~~)~~ A jenata kJ ... k4, u zavisnosti od odg0v.arajuCih parametara. ako je zbir sva cetiri para-
metra manji od os\,m, tada precnik valjka treba da bude 100 mm ( valjak sa
kotrljajnim Jeiajem), za trake sirine ispod 900 min. Uslucaju da je zbir koefici-
jenata: k/+ ... +k4 = 39 , tada precnik valjka treba usvojiti 127 iii 152 mm. Za tra-
(3.47)
nsportne trake Cirinepreko 900mm precnik valjka nesme da bude manji od 127 mm.
jerje FN = GA sinA.
140
Transportni ureaaji Trakasti transporteri 141
23 .G
Brzina I B . ~
I
rOJ casova
! Izapreminskaj
!
2 Wp>O
Wo>O
1
--....;.........L.m
3.10.
Dijagrami sila zatezanja transportne trake izbor ,
mesta pogona trakastog transportera
~ 2 W,Y-O
IJ d
.. Wp<D
of
Konstrukcija dijagrama sila zatezanja transportne trake [7J graficki predstavlja
zakon promene sile zatezanja transportne trake, kao vucnog uredaja, duz linije trase
transportera. Njegovom konstrukcijom graficki se odreduju sile zatezanja 1.1 karak-
I+---....... f' ·t-'--'----+--;::UL
lfI .:
teristicnim tackama. vrsi se provera cvrstoce trake, a odreduju se i minimalne sile e) I)
zatezanja (S1. 3.38).
Konstrukcije dijagrama sila zatezanja transportne trake vrsi se tako sto se na
osu apscise. 1.1 odgovarajucoj razmeri . nanosi ukupna duzina transportne trake kao
vUCnog uredaja (opterecene i povratne rasterecene grane ), dok se na ordinatu
nanose sile otpora kretanja transportne trake, kao i sile zatezanja trake. Sila
zatezanja 1.1 svakoj narednoj tacki razlikuje se od sile zatezanja u predhodnoj tacki
za veliCinu sile otpora izmedu dye posmatrane tacke na konturi transportne trake.
g) h)
Tako se, iduCi po konturi , nanose sve naredne sile koje deluju na traku.
3
1~
Sile otpora na pravolinijskim deonicama trase transportera direktno su propor-
cionalne njihovim duZinama, te se zavisnost prikazuje pravim Iinijama.
Wo<O 7
Na SI. 3.38 prikazano je svih pet moguCih varijanata dijagrama sila za 4' I../"j*" W<::O
zatezanje transportne trake koji se odnose na sve moguce lokacije postavljanja po- H---....;....-~"-+!l 1Wal>Wp
gona transportera.
-t----f----'f-'--'-JI[4
I ~7
~------.:6 4------f-----+---Lm
i) 3
j)
SI.338
Konstrukclje dUagrama sita zatezanjo rransportne trake
142
Trakasti transporteri
Transportni uredaji 143
Granicni ugao nagiba ovih transportera zavisi kako od ugla prirodnog nagiba
klizanja matcraijala koji se transportujc, tako i od mogucnosti klizanja trake niz
vucnu uzad, te je zbog toga potrebno ispuniti uslov: /3:S Jl, gde je /3 - dozvoljeni
ugao nagiba glatke trake olucastog porecnog prescka trakastog transportera sa
vucnim uzadima u radijanima, a Jl koeficijent trenja izmedu zlebova trake i uzadi.
Vrednost koeficijenta trenja Jl zavisi od atmosferskih uslova (sneg, kisa, prasina
temperatura vazduha), ukoliko transporter radi na otvorenom prostoru razliCite su
vrednosti koeficijenta f..l. Takode vrednost koeficijenta trenja Jl zavisi i od stanja
vuenih liZadi, suva iii podmazana. Granicni maksimalan ugao nagiba vuenih uzadi
poslrojenja ovakvih transportera iznosi 13m ax =14 0 , odnosno 0,244 rad.
(3.53)
Pri tome je qu - tdina uzeta po duznom metru, N/m. Broj ulozaka trake iznosi 2 .. .4 i trake su jeftine. Transportnim trakama mogu
se savladati velika rastojanja, a dliZ transportne Iinije transporter a postavlja se vise
linijskih pogona. Nedostatak ovih transportera je nesigurna frikciona veza izmedu
3.11.2 Trakasti transporteri sa vucnim landma trake i lanca, zbog promenljive sile tIenja u valaznoj atmosferi, na otvorenom pros-
toru , kao i zbog prosustv,i prIjavstine na noseCim elementima transportne trake.
Kod trakastih transportera sa vllcnim lancima traka je sarno noseCi uredaj, a Mala je brzina ovih transportnih tIaka i traka se dosta brzo haba u eksploataciji.
vucnu ulogu vrsi jedan iIi dva lanca, SI. 3.41.
Postoji vise kriterijuma na osnovu kojih se mogll izvrsiti podele trakastih trans- 3.11.3 Trakasti transporteri za premestanjc krupnokomadnih materijala
portera sa vllcnim lancima ito:
Krupnokomadni tereti (blokovi i sl.) kod klasicnih trakastih transportera izazi-
- prema broju lanaca, na jednolancane i dvolancal1e trakaste transportere;
vaju koncentrisana opterecenja trake koja stvaraju velike ugibe trake izmedu sused-
- prema naCinu ostvarivanja veze izmedu nake i lanca (lanaca), na trans- nih valjaka radne grane transportera, sto doprinosi ceslom izbacivanju iz pogona
portere sa trakom koja slobodno naleze na lanac ili specijalne nosece delove i na klasicnih trakastih transportera sa viseCim valjcima. Navedeni problem se donekle
transportere kod kojih je traka ucvfscena za lanac; llblazava primenom valjaka - amortizera, koji se postavljaju na kracem rastojanju
(manji je korak valjaka).
- prema pokretnim delovima: na transportere sa pokretnim valjcima; sa
stacioniranim valjcima i sa kombinovanim pokretnim ,delovima. Postoje inostrane konstrukcije za prenosenje krllpnokomadnih blokova (51. 3.
42) kod kojih je traka noseci i vucni uredaj. Traka se prenosi preko lucnih slogova
Trakasti transporteri sa vuenim lancem (Jancima) sastoje se iz (51. 3.41 a i b ) sa traverzama, koje su medusobno povezane zglobnim iIi kalibrisanim lancima.
noseceg valjka 1, trake 2, yodice 3, Janca 4, valjka 5 i nosece plocice - nosaca trake Lanci Sll na krajevima obavijeni preko lancanika. Traka se pokrece preko pogon-
6. Vucni lanac 4 vuce nosece plocicc 6 na koje naleze traka 2. Olucasti oblik trake skog dobosa, a na drugom kraju se zateZe zateznnim dobosem. Pomocu sile trenja
f?rmiraju.valjci 1, a llmesto srednjeg valjka dolaze nosaci lrake - ploCice 6 ispod ko- izmedu trake i traverze pokrecu se i nosece traverze sa lancima. Na meslu utovara i
JIh prolazl lanac 4 sa slogovima koji se krecu po nosaCima izmedu vodica 2.
148
Trakasti transporteri Transportni uredaji 149
usmeravanja, ispred pogonskih dobosa, postavljeni su amortizacioni i prelazni valjei born dolazi do opadanja .njihovog kapaciteta i do 50%, a da se pri tome ne
na veoma malom rastojanju. Ovim transporterima mogu se prenositi krupnoko- obezbeouje u potpunosti zadrzavanje krupnokomadnih tereta i blokova na traci.
madni blokovi i abrazivni tereti. Dobra strana ovih tnsportera je sto se mogu ugra- Zbog toga se u tom slucaju prelazi na primenu specijalnih traka kod kojih se
diti usmeravajuCi tockiCi s obe strane transportera koji se krecu po usmeravajuCim trenje povecava sa porastom sile pritiska na traku tako sto se stvara bocni pritisak
sinama na nosecoj metalnoj konstrukeiji. iii se postavaljaju pritisne trake.
Potrebno je obezbediti uslov da ne dode do proklizavanja izmedu trake i Bocni pritisak materijala ostvaruje se kod visecih traka sa dubokim koritima,
nosecih traverzi, a koji se iskazuje preko nejednacine: primenom vise oslonih diskova (Sl. 3.43 a, b) iii valjaka kao nosecih uredaja (SL
qo fl.;?: (qo+2q'!) w (3.54) 3.43, c). Ovim transporterima omogucava se savaladavanje nagiba veCih od kriticnih
gde su: za nekoliko stepeni.
qo - jedinicna tezina trake, N/m; Savaladavanje velikih nagiba, kao i transport krupnih komada tereta ostvaruje
se primenom pritisnih transportnih traka (Sl. 3.44).
qr - jedinicna tezina lanca, N/m;
Sila pritiska na transportovani materij al kao i njegovo zadrzavanje kod trans-
Pri tome je !-L - koeficijent trenja izmedu traverzi oblozenih gumom i trans- portera sa pritisnom trakom ostvaruje se pornocu gumene trake pritisnute baterijom
portne trake i iznosi: !-L = 0,58 za suvu trakll; i !-L = 0,35 za rnokru traku. Koeficijent gumenih tockica, bilo cilavom njcnom sirinom bilo sarno na krajevima.
otpora kretanja tockica po sinarna iznosi tv = 0,02 ... 0,025. Kada je traka natovarena
Kod trakastih transportera sa pritisnom trakom, silom, pritika ostavaruje se
materijalorn veca je sigurnost da neee doCi do proklizavanja izmedll trake i slogova
na lucnim traverzama. zadrZavanje materijala na strmoj , nosecoj transportoj traei. Pritisak rnaterijala vrsi
se pornocu gornje, pritisne gumene lrakc pomocu baterije gumenih tockiea. Tako je
transportovani materijal zatvoren i pritisnut izrnedu dye transportne trake, dme je
3.11.4 Specijalnc transportne trake za savladavanje velikih nagiba omoguceno njegovo transportovanje pod velikim uglom nagiba transportne trake.
Sf. 3.43
Shematsk; prika:: \'isedh Iransportn;J1 fraka sa O/U(\lst;,n :lebOl';ma ,. !rakom prehacfllom preko
d;skol'(f oj ; b) ; rrakom prch{!(>:e!7om prt'ko nose6h lY//jaka c).
Osnovc proracllna. Osnovni parametri pri proracunu specijalnih trakastih trans-
portera velikiog nagiba koji treba da budu poznati jesu: qt - tezina korisnog tereta
na pogonskoj ( donjoj ) traci, N/m; qO(! - sopstvena tdina pritisnute (gornje) trake
N/m. !-L - koeficijent trenja izmeou pogonske trake i transportovanog tereta !-Lpt _koe-
ficijent trenja izmedupritisne trake i tereta. Do klizanja transportovanog tereta
izmedu dye trake pod nagibom nece doCi ukoliko je ispunjen uslov:
aJ A-A
+~.%
•
b) S" = qop (sin~ + J.lpl cos~) L, N (3.59)
SS = qop (sini3 - w cosi3) L, N (3.60)
8-8 gde je w - ukupni koeficijent otpora kretanja trake preko valjaka silazne grane.
Proracun nosece trake vrSi se metodom "obilaska po konturi", pri tome kod
nosecih valjaka, sila otpora kret3nja obuhvata obe trake i silu otpora vuce tereta.
Ukupna sila zatezanja obe trake umanjuje se za silu zatezanja prouzrokovanu pritis-
nom trakom, a Cija se vrednost odreduje prema izrazu (3.58).
Prednost transportera sa pregradama za zaddavanje transportovanog materi-
jaJa, kao i sa pritisnom trakom je mogucnosl primene za materijale rzliCitog granu-
lometrijskog sastava i za relativno visoki kapacitet, pri veoma velikom nagibu
SI.3.44
transportnc staze.
SpeciJa/ni Irakas!i trallspurter su pritis}lolt1 Irilkum
Da bi se poboljsalo dejstvo pritisne trake, uz nju se vesaJu preko vulkani-
zovanib karika, kao zaddci tereta, delovi Ianca, 'lIke, kuke ili drugi elementi (SI.
3.44) koji povecavaju silu pritiska trake, kao i koeficijent trenja izmedu pri-
tisne(gornjc) trake i tereta koji se transportuje.
Postoje i druge specijalne konstrukcije trakastih transportera za savladavanje
tg~ ~ J.l + qop (J.l + J.l pi ). (3.56)
velikih nagiba, npr: cevasti transporteri sa vucnim lancem, cevasti transporteri sa
qt vucnim nzetom, cevasti transporteri sa pneumatskima jastukom, transporteri
promenljivog oblika trake pomocu pokretnih noseCih valjaka kod kojih se noseca
Prema poslednjem izrazu moze se zakIjuCiti da ugao nagiba trake moze biti traka pretvara iz rayne u oIucsti, pa potom u oblik cevi i obrnuto.
utoliko veci, ukoliko J.lpt i quI' budu vece vrednosti. 1z izraza(3.56) moze se odrediti
tdina po jedinici duzine pritisne trake,
3.11.5 Trakasti transporteri kod masina za kontinualni iskop
materijaJa tla
(3.57) Masine za kontinualni iskop materijala tla ( rotorni bageri i bageri vcdricari )
odlikuju se, prc svega, izuzetno velikim uCinkom. Njegovo ostvarenje omogucenoje
a ~oja se povecava sa porastom qt, odnosno ugJa nagiba trake p. Najveca vucna sila specificnom konstrukcijom uredaja za iskop i visokim performansama transportnih
kOJa se moze preneti pritisnom trakom, preko tereta, na pogonsku, nosecu traku, masina i uredaja smestenih na masini - kopaeu, SI. 3.45.
duzine L moze se odrediti iz izraza:
Karakteristican sistem trakastih transportera na rotornom bageru velikog
ucinka, prikazan je na SI. 3.46. Osnovne karakteristike ovih transportera date su u
Wop'" qopL J.lpt cos!), N tablici 3.14.
(3.58)
~ozn~ke
1
SI '
Duzina Sir.ina Brzina
prema trans-' .
'te a trake , trake,
po l r, m i m/s
I I Snag'l,
pOkg<!:la
(h
!oznake Duzina I' Sirina Brzina
'prema trans-
3.46 m i
k
Sl. portera tr~l e trake,
m/s
Snaga
p~'\Vna
- relativno male gabaritne dimenzije
htevani ucinak;
sopstvena masa, imajuCi u vidu za-
I 3.46 m I
- visoka pouzdanost u radu.
Osnovni transporteri Transporteri za prenosenje materijala
i -_ _ _--~--~---_---~k"'oiJ..:·ii'-'s"-'e:,·PlErosipa sa osnovnih transp~ Specificnosti konstruktivnih resenja. Trakasti transporteri koji se primenjuju kod
1 16,3 2,4 i 1 2 .. .3 5 2x150 bagera 'sa uzduznim iskopom materijala relativno su malih dliZina, pravolinijskog iii
1l--.::..2-+ 53,66 2,6 3,5 2x500 2' 29,2 1,0 28 krivolinijskog oblika putanje premestanja materijla (81. 3.47 i 3.48).
3 '57.21 2,8 3,5 2x240
1~.._4~~~3~,1~.~2~,6~~1~3,c5-4~1=2~0~~4~'__1__4~,4~~1~,(~)~ __. __+_...c6J,~6~1
1 5 3,1 2,6 3,5 120 6' 84,8 i 1,0 38
i ~ _" 6"-.-l-...:8:;.::32C,9...1-...:"",6".___+_::..3,,,,,5--i~2::.::x3::..:7::.::0-l---,,6_"~.-.3iL,5:.-+!....:=2,,,,-0_+___...__.+-_::.::6,-=--,,6-11
2 1
II~~-+-··~=--+-~=--+-~=--~~~--+-~--+-~~+-~~+-----+.----~
: 7 3,1 2,6 3,5 120 8' 23,16 1,0 22
8 19,2 26 3,5 2x170
9 4,0 2,6 I 2,2 2x90
sr. 3.47
/ Z
SI.3.48
SI.3.45 Relativno velika brzina trake, oblik i polozaj ovih transportera, omogucavaju
odbacivanje transportovanog materijaia na rastojanju reda veliCine 1...2 m od
gornje istovarne tacke.
sr. 3.46 - pretovarni, relativno male duzine, 81. 3.46, pozicije 4,5 7, kojima se
ostvaruje sprega elemenata transportnog sistema;
Sf. 3.49
Pri tome se narocita paznja mora pokloniti analizi sopstvenih frekvencija c - koeficijent prijanj~nja transportovanog materijala na traku.
sistema i frekvencija pobude izazvane trakastog transportera, sa ciljem da se sprece
evcntualne pojave rezonantnih stanja, ili stanja bliskih rezonantnim. Za tansporter duzine L, srednja vrednost frekvencije osnovnog talasa odreduje
se iz izraza:
Ucestanost poprecnih oscilacija trake na rasponu izmeau dva sloga valjka,
odreauje se na osnovu izraza (3.61):
V
* -1
Isr = 4L'S (3.64)
S 2
--v
q -1
I
p = 21)%'S (3.61)
3.12.
pri tome su:
Proracun kapaciteta trakastih transportera
S - sila zatezanja u posmatranom delu trake, N;
Teorijski kapacitet za ravnu, gumenu traku, Sl. 3.11, a - odreauje se kao
P - jedinicna masa trake iii masa trake i transportovanog materijala, u zavis- 3
Qr = 900 v (0,9 b - 0,05)2 tgqJ , m 1h (3.65)
nosti od slucaja koji se posmatra, kg/m;
Pri tome je:
v - brzina trake, mls;
v - brzina trake, m/s;
lr - rastojanje izmeau dva sloga, m.
b - stvarna sirina trake, m;
Prekomernc amplitude poprecnih oscilacija trake moau u izvesnim sIucajevima
da izazovu odbacivanje transportovanog materijala sa tr~ke, sto se mora uzeti u <p - ugao nasipauja materijala, 0;
obzir prilikom definisanja rastojanja izmeau slogova valjaka. Ako se racuna sa uglom nasipanja <p = 15° a sto je najcesCi slucaj na povrsin-
skim kopovima lignita, izraz (3.34) moze da se napise u obliku:
PolazeCi od izraza za brzine prostiranja talasa u radnoj (VI) i povratnoj (V2)
grani transportera: - za ravnu gumenu traku:
pter - jedicna masa transpoirtovanog materijala, kg/m; - za olucastu traku sa viSe valjaka u slogu, ako je nagib zadnjeg valjka u slogu
Ie = 54°, a predzadnjeg Ie = 18°:
158 159
Trakasti transported Transportni uredaji
4.2.
Plocasti transporteri opste namene
4.2.l.
4. Opste napomene i oblasti primene
Plocasti transported za razliku od trakastih mogu da ostvare transportovanje tezih, Valjkasli lanci predstavljaju oslonc elemente preko kojih se sila tezine poda,
krupnokomadnih, abrazivnih (rude, kamen itd), a takode i zapaljivih, kao i visoke
kao i transportovanog matcrijala, prcnosi na yodice trase transporlera. V;;tljci imaju
temperature (otkovci, odlivei is!.) materijala.
vence za vodenje iii su bez oboda; sa kliznim iii kotrljajnim lezajima. Kotrljajni
Prevashodno su plocasti transporteri pOgOdlli za transporlovanje tezih, krup- lezaji primenjuju se kod transportera tezega tipa.
nokomadnih materijala, kao i malerijala visoke temperatnre, a odlikuju se i vclikim
3 Kod transportera sa supljim osovinicama lanaca, kao i kod valjkastih lanaca,
kapaeitetom - i do 2000 m /h, kao i velikim lransportnim duzinama (neki plocasli
oslone clemente cine nepokretni valjci koji su pricvrsceni za postolje, po Cijel11 rubu
transporleri duzine su i preko 2 km). Usled velike cvrsloce vucnih lanaca i
mogucnosli primene pogona u sredini dobijaju siroku primeau, kao i zbog mirnog i se krecu karike lanca transportera (S1. 4.3, c i 4.4). Kada je pod gladak (S1. 4.3, c) na
besumnog rada i mogucnosti direklnog punjenja (samoutovarom) iz bUllkera, bez suprotnoj, neoplerecenoj grani pod se krece preko valjaka. Transporteri ovog~ ti~a
primelle dodavaca. Trase plocastih transporlera mogu bili veoma siozene (S1. 4.2), (Sl. 4.4) sirine poda: 800; lOOO i 1200 mm cesto se koriste za transport tereta vlsoklh
temeperatura; pri tome se za podmazivanje rolnica koristi centralni sistem za pod-
sa ostrijim, u odnosu na trakaste transportere, uglovima nagiba (3S 0 ••• 60°), kao i sa
mazivanje.
manjim prevojllim radijusima (S ... 8 m), sa jednog na drugi pravac. Nedoslatak
Pojedine konstrukcije transportera sa plocama bez valjaka i sa lancem okruglih
karika, su sa podom koji sc pridrZava posebnim valjcima sa osovinicama direktno
pricvrscenim za karike lanca iIi za pod sirine preko 400 .:. ~OO mm. Ovakv~ noseCi
valjei lako se opsluZuju i podmazuju i pri njihovoj zamelll IllJC potrebno skrdatl la-
naco
kroz oba otvara na rastojanju jednog do tri koraka valjka. Smer kretanja poda mora
da odgovara tacno prema oznacenom smeru strclice (smer streliea prikazan je na Sl.
4.3); u snprotnom slucaju mogucc jc ispadanje tereta izmedu ploca, a to znaCi i
stvaranje mogucnosti ostecenja tereta, odnosno transportera.
Za transportovanje celicnih otpadaka limova u kovackoj proizvodnji, kao i ele-
menata celicne strugotine, primenjuje so ravan, neprckidni pod sa bocnim stranama,
pri cemu je pod izraden sa zglobno spojenim plocama, Sl. 4.5, b.
Osnovne dimenzije poda, Sl. 4.3 su sirina B i visina h bocne strane (ukoliko
je pod sa bocnim stranama). Podovi se izraduju sledeCih nominalnih sirina: 400; 500;
650; 800; 1000; 1200; 1400 i 1600 mm, a visine bocnih strana: 80; 100; 125; 160; 200;
250; 315; 355; 400; 450 i 500 mm.
Sf. 4.3
Podovi pfo(astih rransportera:
a) i b) rav!1i, r(~7~at:nU!j por/or! bez bocnih stroll a sa, valjcima; c) iSfO, bet: l'aljaka,' d) ra)'ni, zhijen; sa
hocnrm stranama; e) vafol';fi he: hoff/ill Sfrana,' tJ isfo, sa hotnim sfra/1amo'
g) ; Ii) pfilki i duhok; . kUIlfaSli '
aJ b)
riste i za prenosenje: tereta vi-
SI.4.5
sokih temperatura, komadnih Radni dco rraJ7sporfera sa rm'lIim (Jodom aNika petlje, sa elementima::a I/o,(enje to'eta i \'u(':nim
tereta, a kutijasti podovi sa efemel1rima:
bocnim stranama primenjuju se 0) zbijtll;; b) razmakl1uli
za prenosenje iskljucivo rasutih
materijala, kada su veCi uglovi Sl. 4.4 Ugao nagiba plocastog transportera ~ odreauje se u zavisnosti ad vTste trans-
Popretni
nagiba (45" ... 60°), kao i za portovanog materijala, kao i tipa poda. Kod glatkog i valoviiog poda ~ ~ Pt - e
presek
ostvarenje veCih kapaciteta. f ovde jept - ugao trenja tereta 0 pod pri kame sc obezbeauje pouzdani polozaj
!"(JHsportera
Ploce bocnih strana pricvrscuju sa postavljenog tereta, kada je kosa nagnuta deonica plocastog transportera; kada je
se vijcima iIi zakivcima iIi se staciollarnim glatki pod e = 9° ... 6°, a za valovit e = 5° ... 3° ( veGi uglovi odnosese na podove~
z3varuju za ugaonike, koji su ()slo!1im
bez bocnih strana, a manji - na podove sa bocnim stranama)l . U svakom slucaju
pricvrsceni za ploce vucnih Ja- \'aljcima:
j ograda sa ~ < (<ilk - 5°), ovde je <ilk • ugao prirodnog pada tereta pri kretanju plocastog trans-
naea. Vucni Ianci spajaju se portera.
mrezom;
cvrsto za ploce bocnih strana 2 centraln;
iIi preko osovina koje pro laze sislem za
poc/mo7.h'(Jnje
167
166 Transportni uredaji
Plocasti transporteri
Jonih vodica pokrctnih lamica, kod transportera Jakog tip a, koriste se ugaonici 1;
Kod kutijastih pod ova za rasute materijale pod uglom nagiba ~ = 45° ... 60°;
kod transporlera leiega tipa primenjuju se [ profili iIi uzane pravolinijske sine. Kod
posto Sll veCi uglovi nagiba (veCi od kapacitet lransportera se znatno snizava,
krivolinijskih sekcija, SI. 4.7, b iznad profila slaze transportera postavljaju se kontra
posto se teret SigllTllO zadrzava samo dok je u granicama visine oslanjanja 0 zidove
kutijastog poda, pogledati S1. 4.3, g i h.
Pri transportovanju komadnih materijala, kada se na podu nalaze poprecni us-
tavljaCi materijala - ploCicc, ugao nagiba transportera moze da se poveca do 60°, uk-
oliko se pravac delovanja sile (dine tcreta bude nalazio unular povrsine oslanjanja
tereta, pogledati S1. 4.3, f
Pogon plocastog transporlera koji je savijen pod uglom iIi je pravolinijski
(gusenicni), sasloji se iz pogonskog lancanika - zvezde, prenosnog mchanizma i elek-
tromotora. Kod kosog transportcra iIi kombinovanc trasc, kod kojih jc moguce
samoslalno kretanje radnih elemenata, pri slucajnom iskljueenju elektromolora
usled nestanka clektroenergije, iIi usled prekida kinemalskc veze prenosnog me-
hanizma, ugraduju se zauslavni uredaji uSlavljackog iIi valjkastog tip a iIi se postavlja
e1eklromagnetn3 koenica. Pogonski lancanik kod pogona pod uglom - kosog po-
gona, obieno jc sa pel do osam zuba izlivcnih od celicnog liva, rctko se izraduje od SI.4.6
Zalezni ureda}:
sirovog gvozaa. Qsim toga izradujc sc i ozubljeni celieni venae koji se navlaCi na od- oj ~ ::'(Jl'ojlli: b) opru:no z(J\'()jni
livak tela lancanika. Profil zuba lancanika je standardizovan. U cilju ostvarcnja kon-
tillualnog prenosa vucne sile, a i onemogucavanja eventualnog zakosenja lanaca,
pogonski lancanici se tako vezuju za pogonsko vralilo, da je istovelan poloiaj zuba i
meduzublja kod oba lancanika.
Prcnosni mchanizam pogona transportera sastoji se iz reduklora iii reduktora
sa dopunskim zupcanim iIi lancanim prenosnikom, u zavisnosti od potrebne reduk-
cije ucetanosli obrtnja.
Ako je potrebna konlinualna regulacija brzine prenosIlog mehanizma, izmedu
e1ektromotora i reduktora ugradujc se varijator brzina. U praksi se takode prime-
njuju i gusenicni pogoni sa elcktromagnetnim zahvatom clan aka lanaea transportcra.
Tada se nn pogollskom gusenienom laneu ugraduju elcktromagneti kojima se osigu-
rava prelazak lanca preko pogonske zvezdc.
Ploeasti transporteri veCih duzina, kao i tcie optereceni transportcri izvedeni
su sa nckoliko pogona. Tako se ploCasti transportcri duiine do 2 km izraduju sa
ugradenim guscnicnim mehanizmima kojima se oSlvaruje pogon.
Zatezni uredaj transportcra - zavojni ili opruino - zavojni ugraduje se na
krajnjim zvezdama (SI. 4.6). Hod zateznog urcdaja 1znosi X = 320 ... 1000 mm, a us-
SI.4.7
vaja se u zavisnosti od koi'aka vllcnog lanca (obicno nije manji od 1,6 ... 2 koraka Me/ulna kOJlSfrukcija :·;ekcUe postolja ploc.'faslog trallsponera;
lauca). Iedna od zvezda zateznog uredaja vezuje sc za vralilo preko klina, dok je a - srednjo; b - kriro/inijs/:.a deollica
druga slobodna zbog moguccg poddavanja polozaj~ clanaka Ian ca.
Postoljc transportera, kao po pravilu, izradujc se od ugaonika iIi eelienih [ 1'1'0- sine 2. Kod transporter a dui pravolinijske prugc u jednoj ravni, a sa strane radne
fila (SI. 4.7). Krajevi trase plocastog trnnsportcra izraduju se u obliku zascbnih kon- grane - optereccnih lanaca. kao i na postolju srednjih delova, postavljaju se ograde,
strukcija ramova za nosenje pogonskog i zateznog uredaja, a srednji deo plocaslog kao i sediSta za radnike.
transportera, S1. 4.7, a na komc se ostvarujc oslanjanje poda izraduje se u obliku
posebnih sekcija, metalne konstrukcije, duzine izmedu 4 ... 6 metara. U svojstvu os-
168 169
Plocasti transported Transportni uredaji
4.2.3. POD JI
Proracun transportera ~n
I bez bocnih strana sa bocnim stranama i
I
Odredivanje osnovnih parametara. Duz poda, bez bocnih strana, transportovani Do 10° 1,0 1,0
-""--"
rasutih materijal razastire se u obliku trouglastog poprecnog preseka, SL 4.8, a kao II
sto je slucaj i sa trakastim transporterima sa pravim, valjkastim osloncima. l r ...20° 0,9 I 0,95
I
Medutim, zbog krutosti poda i njegove male brzine kretanja omoguceno je us- Preko 20° 0,85 0,90
I I
vajanje ugla osnove trougla <pI, kao i dimenzije osnove trougla b veCih vrednosti
nego kod trakastih transportera. Kod plocastih transporter a obicno je <pl '" 0,4<p i b Kapacitet plocastog transportera:
= 648 B p C2 v P tg~?j,
0,85 S, gde je <p ugao prirodnog pada materijala kada je u stanju mirovanja, a B _ 2
Qp 3600 Al P v (4.2)
sirina poda transportera.
2 gde su:
Povrsina (m ) poprecnog preseka rasutog materijala duz poda plocastog trans-
portera, bez bocnih strana iznosi: p - nasipna gustina matcrijala, tlm 3;
648c2 vptg<Pl
(4.3)
Kod pada sa bocnim stranama (pokrctni i ncpokrctni), SL 4.8, b i c - povrsina
a) b) c) poprecnog prcseka rasutog materijnln A jednaka je zbiru povrsina trougla A2 i pra-
vougaonika A3.
Sl.4.8
Poprecni presek rasutog materijala dut poda plocastog transportera:
a be;; bocnih strana; b sa pomerljivim bocnim stranama; c - sa nepokretnim hocnim sfranama
A A2 + (4.4)
gde je hI visina trougla (pogledati Sl. 4.8, a); C2 - koeficijent korekcije, kojim se uz- gde su:
ima u obzir smanjenje povrSine rasutog materijala kod kosih plocastih transportera
(tablica 4.1)
Bh - sirina poda sa bocnim stranama, m;
\If = h3 - koeficijent ispune poprecnog preseka materijaJom do visine bocne strane
h h (obicno se usvaja \If '" 0,65 .. , 0,&).·'
170 171
Plocasti transporteri
Transportni uredaji
_. K~d~. je t~r:~ ~rupno~omadni, za slucaj da se pod opterecuje materijalom po Orijentacione vrednosti koeficijenta A Tablica 4.3
nJcgovoJ CJta~oJ sl.nm, maze se podrazwncvati da se teret rasporeduje duz poda za celicni pod sa bocnim , talasastim stranama, SI. 4.3, f.
ravnomerno I da Je pravougaonog poprecnog preseka, tako da je u tom slucaju: A2
= 0; A == Bbh\lf, a \If = 0,8 ... 0,9. Sirina poda, rn
Tip poda
0,4 ..,0,5 I 0,65.,.0,8 preko 0,8
. D~bijenu sirinu poda preko izraza (4.3) i (4.5) potrebno je proveriti saglasno
dlmcnzljama komadnog tereta, prcma tablici 4.2:
Laki 400 I 500 700
Koeficijent w - otpora kretanja poda na pravolinijskoj deonici odreauje se _ koeficijent trenja rasutog materijala 0 zid bocne strane plocastog trans-
III
prema izrazu (2.23) iii se usvaja iz tablice 4.4. Pri proracunu w prema [zrnu (2.23) portera;
preporueuje se da se usvoji koeficijent dopunskog otpora usled trenja oboda venea
- radna visin<l bocne strane (do visinc naslltog materijala) m;
o sinu C 1,1 ... 1,2; redukovani koeficijent trenja kotrljanja u IcZajima ~l se
uzmeu obzir i otpor koji nastaje usled podmazivanja i zaptivilnja), za dobre radne
us!ove, iznosi 0,01.. Za srednje uslove rada redukovani kocficijcnt trenja kotrljanja 11
izn05i 0,025, a za teske uslovc rada 0,045; koeficijenl trenja 11 za klizna lezista (celik
po liven om gvozau), pri redovnom podmazivanju iznosi: 0,1; 0,15 i 0,2, a pri peri-
odicnom podmazivanju konzistentnom mascu je 11 ~ 0,15; 0,20 i 0,25; koeficijent
trenja kotrljanja rolnica f za dobre radne llslove iznosi 0,06 em, za srednjc 0,08 em i
za teske je f 0,1 cm.
Orjentacionc vrcdnosti kojeficijenata otpora w kod
lamclastih-valjkastih lanaca Tablica 4.4
r.:'~- -=- .. I
': Uslovi rada trnsportera --=0:..::..==="/-:::....:...:.:==
f - I_ _ _ _ _ _ _
klizni
0,06 ... 0.08
0,08 ... 0,10
0,10 ... 0,13'--_----'-_ _ 0,045 SI.4.9
Shema 7.<1 proraru!1 p/ocastog rra!7sporrera ; dijagro!71 :atezrmja far/ra
3
p - nasipna masa matcrijala, kg/m ;
Otpori na obrtnim zvezdama odrcauju se prema izrazu (2.39) gde je ukupni
koeficijent otpora KII = 1,05 ... 1,08 (manjc vrednosti kocficijenta odnose sa na do-
bre, a vece na teze uslovc rada tT<lilSportera). Olpori na krivolinijskim dconicama nb v+l,2
= - -- _<"1 - kocficijcnt bocnog pritiska, kojim se uzima u 0 bzir sma-
sinn odreauju se prema izrazll (2.39). 1 + sin<p
njenje horizontalnog pritisb matcrijaia na bocne strane usled meausobnog vezi-
Maksimalni! sila statickog zatezanja lanca plocastog transportcra sa po.krctnim
bocnim stnmama iii sa podom bez bocnih strana moze se za prclhoclni proracun vanja cestica materijala; za prethodni pror3clln usvaja se cIa je I1b ~ 1. U prethodna
transportera, zbog odrcaivanja dimcnzija Janca, odredi(i opstcg, dva izraza su:
pribli7.nog izraza: v - brzina krctanja transportcnr, m/s;
Smox ~ i,(;5 {Smin+ w [(qt+ qo) Lh + qoLr 1± (qt+qo) H}, (4.9)
gde su: Lh i Lx - duZina horizontalne projekcije optcrecenc i ncopterccene grane <p - ugao prirodnog pada matcrijala;
transportera, m;
lb - duzina bocne stnmc, m.
H visina dizanja, m (kod kosih transportera). Usvajanjem malog broja zuba laneanika, proraelln vucnog lanca za brzine Vece
Znak "pills" ispred poslednjeg elana u izrazu (4.9) odnosi se na dconicu duz od 0,2 m/s izvodi se premo ukupnom racunskom oplereccnju, tako sto se uzimaju u
koje se podize materijal, a znak "minus" - na deonicu duz koje se materijal spusta. obzir dinamicb opterccenja, prcma izrazll (2.69).
Kod transportera sa ncpokretnim bocnim sUanama, pri prenosenju rasutih Ako se vllcni element sastoji iz dva lanca, tad a se racunsko opterecenje jednog
materijala, u razmatranim izrnima za otpore dodaje se jos clan, Wb - otpor trenja
lanea SrI odreauje iz izraza:
materijala 0 nepokretnu bocnu stranu
2
Wb=1l1hb pgn bib, (4.10)
gde Sll:
(a)
174 175
Plocasti transporteri Transportni uredaji
gde je Sr2 - racunsko optcreccl1je radl10g dela, odreauje se kod transportera sa je-
dnim tancem iz izraza:
Wv 0,16 67740 ..•.
Sr2 = (Sr+Sdin)max ~ Kd Sr, (b') Usvaja sc rastojanje izmeau dva p = 1000 1000. 0,75 = 13,6kN. uzastopna
gde je Sr - maksimalna staticka sila zatezanja lanca, odrcaujc se prema proracunu odlivka na transporteru ao; za precnik odlivka 0,6 m je ao = 0,6+0, 3 = 0, 9 m. Brzina
vuee pri normalnom optcrecenju transportcra; Sdin - rnaksimalno dinamieko op- transportera iznosi
terecenje lanca; Kd - koeficijent dinamiekog opterecenja.
Racunsko opterecenjc jednog lanca pri odreaivanju nosece sposobnosti lanca _ Qmaxao _ 600·0,9 = 0 16 /
v - - , m s.
iznosi 3600 3600
Sr2 = (Snn+Sdin )Illax ~ Kd Srm, (b
n
)
Zadrzava se ovako mala brzina, buduCi da je u toku ostvarenja transporta ma-
gde je Srm - maksimalno staticka sila zatezanja lanca, odrcauje sc iz proracuna vuee terijala potrcbilo da se teret ohladi (odlivak).
prerna proraeunu vuee pri rnaksimall10m opterecenju transportera. lz izraza (4.7) odreauje se tezina jedinice duzine poda plocastog transportera
U izrazu (a) je en - kocficijent neravnornernosti prenosenja opterecenja sa lancima:
izmedu vuel1ih lanaca; za jedan vucni lanac je en = 1; kada su dva vuena lanca, ell qo ~ 600 B + A = 600r:, 0,8+1100 ~1600 Nlm
= 1,6 ... 1,8; zavisi od tacnosti izrade lanaca, kao i od montaze plocaslog trans- Posto je znatna masa odlivaka, to se usvaja pod tezcg tipa prema tablici 4.3,
portera. A= 1100.
Vucna sila pogonskih zvezda odreduje se iz izraza (2.40), a potrebna snaga Tezina jedinicc duzine tereta iznosi
motora iz izraza (2.45).
Primer 4.1. Izvrsili proracun transportera za prenosenje vrelih odlivaka u q = gmt = 9,81·180 = 2000N / m.
livnici, iz odeljellja za iSlresanje u odeljenje za odsecanje, Sl. 4.9, a. t ao 0,9
Poznato jc sledece: precnik odlivka 600 mm, visina 250 mm, mas a odlivka ml =
Proracun vuce zapoCinje od tacke najmanje sile zatezanja. Najmanja sila
180 kg. Kapacitet transportera Q = 300 korn/h, koeflcijent neravnomemosti nailaska
zatezanja lanca moguce je n tacki 1 iIi 5; u tacki 1 pri qo (11 + [2) w > Hq" (ne uzi-
odlivaka na transporter K" = 1,92; koeficijent pripravnosti transportera Kp = 0,96.
majuCi u obzir otpore na krivolinijskim sektorima 2 - 3 i 4 - 5), u taeki 5 pri qo (II
Proracull. PolazcCi od dimenzija odlivka, obezbedenja meduprostornog zazora +12) w < Hqo.
izmedu tcreta i bocnih strana do 100 mm, usvaja se pod sa boenim stranama,
Prerna tablici 4.4, za tcie uslove rada (livnice, u kojima su visoke temepera-
talasastog oblika, sirine Bb '" 800 mm, sa bocnim stranama visine h = 100 mm i
ture), lanaca sa rolnicama sa kliznim lezistirna w = 0,13.
dopunski ukruccnirn rcbarima. Kako poslojc bocne strane, iskljucuje se mogucnost
ispadanja vrelih odlivaka sa poda transportera, kao i prosipanjc zemlje koja se Tadaje
nasipa prilikom formiranja jezgara. qo (11 +12) = qo(1O+13) 0,13 = 5,2qo < qoH = 10 qo.
Kao vucni element usvajaju se dva lamelasta lanca valjkastog tipa, sa kliznim Prema tome, 5m in = S5; tako da se usvaja 55 = 2000 N.
leZiStem, Proraeunski kapacitet transportera odreduje se iz izraza Maksimalna sila zatezanja pokretnih del ova nalazi se priblizno, na osnovu
opsteg izraza (4.9):
K 1,92 Smax =1,05{Smin + IV [(qt+qo )Lh+qu Lx]+(qt + qo)}
Qmax = Q_11 = 300-- = 600kom / h.
Kp 0,96 =1,05{ 2000+0,13 [(2000+1600) 60+160060] + (2000+1600) 10} = 82500N.
precnog nagiba poda; duzina Karakteristike savijcllih piocastih trallsportera Tablica 4.5
sektora rasterecenja - praznjenja ~~- .-
sa obe sil-ane oSlvaruje se na I Tip tralA~pv, .." ...
Parametar i
sektoru duzine 8,0 ill. Pogon je IIY - 50 D - 65 M D- 80
pod uglom ako se nalazi na kra-
Sir ina poda, B, mm 500 650 800
jevima lancanika ili je gusenicni
- kod pravolinijskih deoniea. Po- Visina bo~rlih slrana, h, mm 140 150 180
gonska zvezda je sa 8 ... 12 zuba. Kapacitet Q, t/h (za ugalj) 330 ... 500 290 .. .450 500 ... 750
Znatno se vise primenjuju trans- c------'
Brzimi kretanja poda, v,m/s 0,8 ... 1,2 0,8 ... 1,2 9_,8 ... 1,2
porteri sa vise pogona. Zatezni
uredaji su opruzno - zavojni. II Duzina lrase transporlera, L, m I 500 1600 1100
IIMinimalni radijus savijanja u ravni: 20 20 30
Sl.4.10 Parametri transportera ns- - horizontalnoj, R, m
Shema SUI'ljonja pro.storJlog /n.llI~purler(j: vajaju se uobicajenim postup- !-------- -
P - pogon; ZU - !(Jle:ni ure(/aj kom. - vertikalnoj, R, m I 50 50 60
NajveCi ugao savijanja u horizontalnoj
ravni u stepenima (0) 50 50 40
Brzina kretanja poda iznosi v = 0,5 ... 1,0 mIs, a u posebnim sluc,~evima i do
2 mls. Kapaeitet transportera sirine poda B = 1000 mm iznosi Q = 350 m /h pri hOTi-
zontalnom transportovanju, odnosno do 190 rn3/h pri kosom (13 60°) pTenosenju
meterijala, brzinom v == 1,0 mls.
S1. 4.12
4.5
Transporter Z({ preme,ftoJ1je prrljaga na aerodrol1lu: Eskalatori
a - poprd'ni presek: b - shema trase
II Propusna moe Ijudi; ljudi/h 9720 4860 16200 16200 16200 16030 II
~Maksimanlna vis ina i
IdlzanJa, m
8
I 12 65
I
45
, 25 12
IiI
~
Ilsil:ina stepenika, mm 1000 666 1000 1000 1000 1000 II
.b)
SI.4.14
Es/.:.a/a/or:
a - shelllu esJ:.(Jlalora; b - s/temo pulanje f.:relullja slepenica po odre(teuoj trosi, sa zafe::llom zl'e:dom na
kmjlljem podes!u
Maksimalni ugao nagiba eskalatora iznosi 35°. Radi bezbednog pristupa Ijudi
na eskalator, kao i u eilju bezopasnog silaska, eskalatori se izraduju sa horizontal-
nim ulaznim i silaznim gazislem - podestom, duzine 0,8 .. , .. .1,2 m (manji za brzine
poda, stepenika do 0,5 mIs, a veCi za brzine preko O,S m/s). Eskalatori se sastoje i iz
kosih sekcija, kosi deo je pod uglom 30" ... 35° duz Citave trase transportera. Gornji
dec stepenastog poda prostire se horizontalno.
Nerazdvojiv dec putnickog eskalatora predstavlja pogonski dec sa dva ruko- SI.4.15
VU(Jii /WlUC t!skafa/ol'u {;pa JI T ~ 3:
hvata, a to su beskonacne, gumirane (presvucene gumom) trake, specijalnog profila,
1 - SpOUII(J proto; 2 - oS!OI1UC lanco. 3 - ulIutru§Jlja p/ota; 4 - i'cJljc.""iL: (r()/J/(J~; 5 - (aura; 6 - :(~p~ji vaUak;
koje se krecu duz bocnih balustrada - ograda, pored stepenica - u obliku naslona 7 - ::.auSlUl'IIU poJ/o.vka; 8 - oS())'inica::.u spujolljt': 9 - p/U('(u za spajuJ1jf:',< j() - pUll a OS{),'II1ICO;
visine 0,9 ... 1,0 m od nivoa stepenika, kako bi plltnici mogli udobno da se oslanjaju J J opru:'ni prslen, osiguruL' (usi:o(nik)
rukama 0 gornju granu jedne od traka. Prirucja, rukohvati su jednake brzine kre-
tanja, kao i stepenik poda eskalatora. Osim putnickih, primenjuju se i teretni eskaIa-
tori - za transport tereta. Eskalator
-
Tip eskalatora Etazni Tunelski
U zavisnosti od frekvencije putnika, eskaiatori mogu biti neprekidnog iIi peri-
odicnog kretanja. Pri maloj frckvenciji eskalator se' automatski iskljucuje davacem,
JIll-6K JIfl-7K JIT-2 JIT-3 JIT-4 I .TIT-5
preko fotoelementa - pri nailasku putnika, eskalator se automatski ukljucuje i vre- Brzina dizanja stepenika
men ski deluje za period koji je potreban da se putnik podigne iii spusti do zeljenog (kretanja); mJs
0,54 0,54 0,90 0,90 0,90 I 0,90
nivoa, a potom se eskalator ponovo automatski iskljucuje do !lailaska sledeceg pu-
i
tnika.
184 185
Plocasti transporteri Transportni uredaji
v Na S1. 4.15 prikazan je vucni lanac eskalalora lipa ITT - 3 ito: 1 spoljna za vucne lance i druga dva - pomocna valjka. Osnovni i pomocm valjci'imaju
ploca; 2 - oslonac lanca; 3 - unutrasnja ploca; 4 - valjcie (Tolna); 5 - caura; 6 - suplji razliCite trase kretanja i krceu se duz cetiri yodice. Na taj nacin omogueava se hori-
valpk; 7 -. zaustavna podlo~ka; 8 - osovinica za spajanje; 9 - ploea za spajanje: 10 _ zontalan polozaj stepenika u svakom trenutku, duz Citave trase eskalatora (radne
puna osovlmea; 11 opruzlU prstcn. osigurac (uskocnik). grane), ukljucujuCi i mcsto prclaska stcpenika sa horizontalne na kosudeonicu, iii sa
kose na horizontalnu deonicu, :ito se postize odgovarajuCim savijanjem yodice staze,
Postoje i dvobrzinski eskalatori koji sc krceu minimalnom brzinom a koja sc S!' 4.14, b.
automatski ukljucuje pri maloj frekvanciji putnika. '
Stepenik eskalatora sastoji se iz metalnog karkasa sa oslonom plocom -
Takode se primenjuju i eskalatori za rad na otvorenom prostoru. cesljem koji je od plasticne mase iii drvenih letvica; podstepenika i cetiri valjka,
precnika 100 180 mm. Valjd, S1. 4.17 se izraduju od plastiCne mase (karbolita,
4.5.2 vlakana itd.) iii su od metal a sa obodom od livene gume, a uldisteni su preko kotr-
Ijajnih (kuglicnih) lezaja. Primena valjaka od plasticnih masa kao i gumiranih,
Elementi eskalatora
karakterise se snizcnim sumom, odnosno nizi je nivo buke pri radu eskalatora.
Korak stepenika iznosi 400 ... 405 mm (ovaj korak mora da bude obavezno deljiv sa
Kao vucni element eskalatora primenjuju se dva specijalna lamclasta valjkasta
korakom lanea); sirina stcpenika iznosi 500 ... 1000 mm, amasa stepenika 25 ...
lanca, Sl. 4.15, koraka 100; 135 i 200 mm. Osobenost konslrukcije ovakvoa lanca
... 60 kg. Racunsko optcreccnje putnickih eskalatora iznosi 800 ... 240 N. Masa jedi-
ogleda se u mogucnosti osIanjanja na spoljnu plocu, te se taka lanae moie ~'cvijali
nice duzine poda iznosi priblizno 200 ... 275 kg/m za eskalatore tunelskog tipa.
sarno jednostrano·.vNa vtaj na~lI1: ovi oslonci zajedno sa voClicom lanca. koja je isto-
vle~eno I ogramclvac s,:vlpnJa Ianca, obezbcduju neizmenjen polozaj lanea u Pogon eskalatora ostvaruje se preko rcduktora koji ima izlazno vratilo sa
slucaju nJegovog krdanjil bllo na kome delu t.rase transportera - eskalatora. jedne strane i sa dopunskim lancanim ili zupcanim prenosnikom.Primenjuju se
puini rcduktori iii su zupcanici sa cHindricnim zupcima. Koriste sc takodc i redu-
Spajanje valjaka (kako supljih, tako i punih) i caura sa lamelastim lancem
ktori sa dva izlazna vratila, sa svake strane po jedno, pa se odgovarajuCi lancanici
eskalatora ~stvaruje se pres~vanim, nerazdvojivim spojem, tako sto se lanac pret-
pogone posebno (sa svake strane). Pogoni, svaki zasebno, opremljeni S11 kocnicama
ho~~o :;:ateze. L~~el~stt lan:l.se Izraduju od celika, a takode se od celika izraCluju i
vaIJc! I eaure, kOJI se ! termlckr obraduju. sa elektromagnetnim otkocivacem, odnosno uljnim prigusivacem, kaka bi'se o_bezbe--
dilo ujednaceno zaustavljanjeoptcrecenih elektromotora. Ubrzanje pri pustanju u
pogon, kao i llsporenje pri kocenjri elektromotora ne sme da bude veee od 0,6 m/s2
Inostrane konstrukcije eskalatora mogu biti sa nekoliko pogona duz trase
eskalatora. Umesto lancanog vucnog elementa ovakvi eskalatori pogonjeni su preko
SI.4.16
Stepenik tune/sA-oF; eskalatora:
f ~ OS!101'fli )'(lljak,' 2 ~ podstepel/ik; 3 karkus; 4 . potnocni )'a/jak,< 5 ~ l'uen! /(}fIOC,' t) ~ 17 10 (0 oblika
ce.f/ja; 7; 8 ' o.mvine wJI)af..:a
SI.4.J7
Pod eskalatora c~n~ stepenice koje vezuju za dva vucna lanca. Svaki stepenik, Valjci sfepel1ika eska/afora:
a - ad plasticne mase; b i C - oSI1Ol'ni ; pomocni )'aUetk sa gumenim obodom
Sl. 4.16 oslan]a se na cetm val]ka, od kojih S11 dva osnovna i Cije su osovine vezane
186 187
PIocasti transporteri Transportni uredaji
zupcastc letve. Eskalator se montira iz tipskih, moduIskih sekcija, koje Cine sredisne zeleznickim stanicama, stimieama metIOa, na sajmovima, kao i kod podzemnih
del~ve tras,e., s,a odvojenim pog?llOm preko zupcaste letve sa svake strane po-
(J
pdackih prolaza, potreban je veliki kapaeitet transportera za prevoz ljudi.
plecllO b plesekd, na svakoj sekcljl (ako jc eskalator veee duzine). Pogoni rade sin-
hrol1lzovano Jedan sa drugun, obezbcc1ujuCi jcdinstvcnu brzinu celokupne arane Masovno, skupno - meh3nizov3no prevozenje velikog broja putnika na javnim
pokrctmh stepemka eskalalora. Broj sekcija eskalatora odreduje se prema ~isini mestima ostvaruje se pomoeu transportnih uredaja ncprekidnog dejstva. Za verti-
eskalatora. kalni i strmo nagnuti prevoz putnika koriste se liftovi i eskalatori; za horizontalno i
blago nagnuto prevozenje putnika koriste se putnicki - transportni uredaji.
?s.im o~novnog pogona, pogonski mehanizam eskalatora opremljen je i
pOl11ocl1lm, mahm pogollom, ko)! se ukljucuje prilikom remonla iIi kOlllrole rada Savremeni putnicki transportni uredaji mogu se razvrstati u dye samostalnc,
eskalatora. konstruktivne grupe: putnicki transporteri za prevozenje putnika na relativno mala
rastojanja (300 ... 500 m), brzinom do 1,0 m/s - pokretni trotoari i putne pruge;
. Zatezni uredaj eskalatora jc kao po pravilu opruzno - zavojni, a primel1juje se sistemi transportera za prevozenje putnika vclikim brzinama (do 7,0 m/s) u kabi-
1 kombll1ova1l1 - opruga sa tegom iii samo sa leg~m, kao zateznim uredajcm. nama, na rastojanjima od nekoliko kilometara. Putne pruge odlikuju se veeim
osobenostima konstruktivnih resenja, sastoje se iz sklopova - sekcija, koje se kreeu
U:'eda! sa. rukoh~a~o~n, SI. 4.14, a pl:edstavlja verlikalan transporter zatvorel1e malom brzinom. Postoje i konstruktivna resenja sekcija koje imaju velike brzine
ko.nt~lc kIet~nJ~, sa VlICl1lIl1 elementom I nosacem tcreta, kao i sa rukohvatom _
krelanja, a koje se razmatraju u specijalnim izvorima literature.
pnruqem ko)c JC gumom protkano, a koje se kreee i podize duz metalnih vodica
pres,ek, ~ .~A. P,nr~cJe sc pokreee preko .dvn lanacana prenosnika, preko vmtila po~
go,nske zvezde eS~dIatola. Zatezm uredaj optereeene grane smesten je kod otklon-
Sklh ~otu:·ova. kO!1 se nalaze kod nagnute sekcije eskalatora; masa jedinice duzine
~1I1UCP !ZllO~l 1.85 ... 2,5 kg/Ill, a. r~i.'unsko optereeenje jedinice duzine transportera
eskalatol d lznOSl 60 N/Ill; koellcljent trenja klizanja duz yodice eskalatora iZIlosi
0,27 ... 0,37.
4.5.3
Proracul1 eskalatora
A-A
""""..,',,, '1
Kapacitel eskalatora (ljudi/h) odredujc se iz izraza
SI.4.18
3600ljfAv Shema pUll1iL'ikot{ IrWJ.\jJurlera:
Q = 9000A\!'v, (4.11)
as j - pORon; i 2 i 5 - u/uzi, podesl; - gl.1:i§/G/; 3 Iraka; 4 - prirw..'ju - ruko!JI'a/; 6 - ?ute:Jli ure(iaj; 7 - osloni
gd~ su: Ijf = 0,6 ... ?,96 : koeficijellt ispune stepenika (najveCa je vrednost kada je
brzllla 0,4 mis, a Ila)mall)a, kada je v = 1 m/s)' A = 1 2 - bro]' put'k .,,' d . Putnicki transporter, S1. 4.18 je vertikalni trakasti transporter zalvorene kon-
'. . ','''' m a Ila]e nom
stepemku, v = 0,4 .. , 1,0 Ill/s - brzina eskalatora' a = 04 0405 _ k k ture iIi je plocasti transporter kod koga kao noseCi element tereta pre svega sluzi
stepenika eskalatora. ,S '''', mora
traka (ccliena iIi rede gumirana) iIi je lamelasti, ravno sastavljeni pod, bez boenih
Proracun vuce eskalatora obavlja se istovetno kao i kod plocastog trans- strana. Trnka iIi pod nn gornjoj, noseeoj povrsini imaju uzduzne recke - grebene,
portera; koeficijcnt otpora kretanja poda iznosi 0,25 ... 0,028. kao kod stepenika eskalatora (prsten A - A, S1. 4.18). Kod transportera manjih
duzina, do 20 m, traka se kreee preko glatkih celicnih oslonaca, otpornih na koroz-
iju. Valjkasti oslonci su pravi, koraka 400 ... 600 mm. Kompaktno oslanjanje putnika
preko gusto postavljenih valjkastih oslonaca omogucava udoban prevoz duz trase.
4.6 Plocasti pod pricvrseuje se preko dva lamelasta valjkasta lanca i kreee se duz
Putnicki transported odredene staze, kao i kod plocastog transportera.
Karakteristicno obeleZje putnickog transporter a ogJeda se u Cinjenici da pos-
U savremenim velikim gradovima k 0)' I' se 0 dlrkuju
. toje balustrade (branici) i pokretni rukohvati, kao kod eskalatora.
~ ' k ' velikom frekveneiJ'om
pesae og saobracaja na relativno malom
prostoru, npr. na aerodromima,
188
Plocasti transporteri
LITERATURA: [21],[45]
190 191
Grabuljasti transporteri Transportni uredaji
transportovanje materijaia 'u horizontalnom (Sl. 5.2, a), nagnutom (Sl. 5.2, b), nag-
usled trenja transportovanog materijala 0 pokretne delovc i oluk. Osim toga,
nuto - horizontalnom CSl. 5.2, c) i horizontalno - nagnutom (Sl 5.2, d) smeru. Kom-
nepozeljno je i sitnjenje i drobljcnje materijala pri lransportovanju pOliskivanjem
binovanje trasa moguce je sarno (St 5.2, c i d) kod transportera sa cIva vucna lanca
tereta, sto je kod nekih matcrijala (npr. koksa) i nedopustivo, a kod drugih
nepozeljno. Eksploatacione teskoce stvaraju se kada se transportuju tvrdi, tesko (Sl. 5.3) iii sa jednim lancem koji je opremljen oslonim vaIjcima u cilju usmeravanja
drobljivi materijali, kada se zaglave izmeclu strugaca i oluka (eevi). Tada dolazi cIo pokretnih elemenata u zoni prelaza preko obrtnih lancanika.
znatnog ostecenja vucnog lanca, a moze doCi i do lomova na transporteru. Ovo sc
moze izbeCi kod transportera koji imaju kutijaste strugace sa bocnim zidovima.
Znatan otpor premestanja tcreta, kao i habanje, ogranicavaju brzinu, duzinu i
kapacitet transportera. Obieno brzina transportera iznosi 0,16 ... 0,4 mis, a u
posebnim slucajevima (kocI lransportera za ugalj) i 0,5 ... 1,0 m/s. Duzine trans-
portera su do 100 mctara, a kapacileti su 50 ... 350 l/h (u zavisnosti ocI konslrukeije)
I sarno kod transportera specijainih vrsta, a to su transporteri sa visokim oblikom
strugaca, ostvaruje se kapacitet i do 700 tlh.
~Iavni parametar grabuijastog transportera je sirin3 strugaca ili lanca strugaca
(u neklm slucaJevima i sir ina oluka), a kod ccvnih strugaca (standarduog tipa cevi) i
spoljasnji precnik cevi.
Sf. 5.1
5.2 GrabuUaSfi fra!1.ljJorler sa )'jsokim srrugac'r;ma ohlika pun;!, p/OC\l:
a - sa jec/Ilom granmn; h - so dl'e grane ,' P - pr:gon; ZU - 7.afe:ni urectaj;
Transported sa vi so kim strugaCima oblika punih ploca
5.2.1
Osnovna obelezja i osnovni parametri
Ugao nagiha grahuljastog lransportera obieno ne prelazi 30° ... 40°, jer se nje- strugaCima U oclnosu na transportere drugih tipova kod kojih lanac i strugae klize po
goyim povecavanjem kapacitet transportera znatno smanjuje. Koriscenjem specijal- oluku iii dui cevi transportera.
nih, tiv, kutijastih strugaca (Sl. 5,3, b) sa pokretnim bocnim zidovima ugao nagiba Osnovni parametri grabuljastih transportera
transporter a povecava se do 50°. Kod transportera ovoga tipa cIanci vucnog lanca sa (prema SI 5 3) Tablica 5.1
unutrasnje strane izraduju se od limova jednake visine sa strugaeima. Takva kon-
strukcija obrazuje kompletan slog pokretnih otvorenih kutija bez dna (Sl. 5.3, c); I
Dimcllzijc
strugaca,
I[K k
I Korak Kapadtct (mJ!h) pri
Najvecc oopustcne
dimenzUc komada
llroj
kao dno sluzi nepokretan oluk transporlera. Teret kod kUlijastih strugaca ne haba I mill I ~tr~~:Ca ! Tip .strugaca
cillnaku
vucnih
horizonhllnom lereta, mm
bocnc zidove llcpokrelnog oluka i ne zagIavljujc se izmedu oluka i strugaca. Tako I$irina visina I a" ~un I lancu t,
mm
lanata
transporttlvanju
brzinom od O!5 m/s nasutog sortiranog
se smanjuje otpOJ' premestanja tcrela i dozvoljava se upotreba kutijastih strugaca pri Il" h" i I u sloju
mm mm
transportovanjll komaclnih tereta,
.200_, 100 I 320 konzoh1i 160 1 ! 30 50 30
Paramelri inostranih grabuljastih transportera standardne proizvodnje pravou- 250 ' 125 I 320 konzolni 160 1 I 50 60 40
gaonog oblika strugaca dati su II tablici 5.1. Transporteri Ciji su strugaci siroki 200 ... 320 160 I 500 konzolni 250 1 60 SO 50
320 111m ostvaruju brzinc kretanja 0,1 ... 1,0 mIs, a sa strugaCima sirine 400 ... 1200 400 200 i soo konzolni i simctricni 250 2 too 180 120
500 200 ! 630 kUlijasti 315 2 125 220 150
mm, v '" 0,5 '" 0,63 m/s. Transporteri sa visokim strugaCi1l1a primenjuju se kao I
otvorcni ili zatvoreni (sa otvorenom i zatvorenom ispunom transportovanog materi- 650 250 I 630 i kulijasLi 315 2 200 300 200
jala). Kocl zatvorenih transportera metalna konstrukcija se zalvara celicnim limom. HOO 250 I 630 kutijasti 315 2 250 300 220
1000 320 I 800 kulijasti 400 I 2 400 350 300
NajccSce sc primenjuju vertikalni, zatvoreni transporteri, a izraduju se i hori- 1200 4()O I 800 kulijasti 400 2 630 I 400 350
zonlalno - zalvoreni, jednolancani grabuljasti transporteri sa visokim strugaCima koji
se konzolno pricvrscuju za lanac. Ipak je primena horizontalnih, jednolaneanih
transportera retka, npr., pri transportovanju dubriva na farmama, zivolnih
nal11irnica, otpadaka nekog tehnoloskog procesa i slicnih materijala.
5.2.2
EJemellti transportera
Vllcni element transporlera sa visokim strugaCim<l cine obicno jedan iIi dva
Iamelasta lanca koraka 160, 200, 250, 315 i 400 mm. Osnovni ncdoslatak lamelastih
lan3ca ogleda se u Cinjenici da se prljaju gIavcinc i valjci, lako da dolazi i do pre-
kida rada kada dode do velike zaprljanosti. Time se prouzrokuje povccano
zatazanje lanca, kao i njegovo ubrzano habanje. Zbog toga je polrcbno primenll
specijalnih lanilca bez valjaka proveriti, Ipak kvalitetno izradeni lamaasti lanac, sa
tcrl11icki obradcnim elcl11entima, kod koga su lczaji valjeica pouzdano zasticeni, uz
dobro usmercne nepokretne yodice staze transportcra bice dllgOVeeniji od lanca bez
valjaka.
portera. Glavna karakteristika 0 kojoj treba voditi racuna prilikom izbora vucnog mogucnost njihovog prevrtanja zbog kom:olnog dejstva opterecenja) na raeun
lanca je stabilan polozaj stmgaca. Zbog toga se za strugace sirine do 400 mm pri- povecanja sile prethodnog zatezanja.
menjuje jedan vucni lanac, a za vece sirine - dva lanca. Postolje transportera izraduje se od valjanih profila, iz sekcija duzine 3 ... 6 m.
Nedostatak transportera sa jednim lancem, naroCito kada su uzani strugaci, Kod posebnih konstrukcija plast transportera, SI. 5.4 izraduje se u obliku noseceg
ogleda se U otezanom punjenju (pri gornjem polozaju lanca) iIi praznjenju (pri do- plasta, zatvarajuCi lanac i zleb.
njem polozaju lanca) oluka transportera, posto je lanac polozen po sredini oluka
transportera. Transporteri sa dva lanca, kao i transportcri sa jednim lancem - hori-
zontalno zatvorene konture, sa konzolnim stmgacima, nemaju ove nedostatke.
koeficijenta koji se dobija na bazi eksperimentalnih ispitivanja, C e :S: 1 Cije su Sirina strugaca saglasl~o preporueenorn zazoru izmedu zieba i strugaea, u zav-
vrednosti date u tablici 5.2. isnosti od tipa strugaea, zaokruzuje se. Dobijenu sirinu zIeba, kao i korak strugaea,
polrebno jc provcriti prema granulometrijskom sastavu transportovanog materijaIa,
polazcCi od najvecc dimenzije komada datog tipa materijala. Preporueuje se da je:
Bo=Xs a;
as=i,5 a. (5.5)
Kod transporlera sa dva lanca. pri sortiranom rnaterijalu koji se lnlllsporluje,
usvaja se da je X" = 3 ... 4, a za slucaj obienog tereta je X, = 2 ... 2,5; za transportere
sa jcdnirn lancern odgovarajaLlce vrcdnosti su: X, = 5 ... 7 i X" = 3 ...... 3,5 posto lanac
SI.5.5 prolazi po sredini zIeba i pogorsava uslove optereeenja, odnosno punjcnja
Sht'IIl(l pros/ironja ra.Hllog ma/erija/u ispred punih I'isok//i struguc"u
praznjcnja, prilikorn rastereeenja transportera.
ProraL'u!1 vuL'e. Proracun vuce grabuljastog transportcra ostvarujc se razrna-
2
Racunska povrsina (m ) poprecnog preseka malerijala u zlebu, ako se uzime u tranjern zasebnih sekcija (pogledali glavu 2). pri tome se na opterecenoj, radnoj
obzir i koeficijent 1V: grani, Olpor kretanja tereta, kao i pokrelnih delova lransportcra izracunava prema
A = Eo ho 1jl C e = Ko h} 1jl C e (5.1) izrazu:
Sn = S,,-1 + Wp = SIl-1 + (w qoHVt qt) I ± (q [+qo) h, (5.6)
Tablica 5 2
gde su:
~
Ugao nagiba transportera f31
( u stepenima)
Ce - za materijale :
0°
I 10°
I 20°
I 30°
I 35° 40°
I
Sn; Sn-J - sile z'ltez'lnja lanca na kraju i pocetku pravolinijske deonice, N;
1- lako sipkavc
- komadnc i slabo sipkave
1,0
I 0,85 I
0,65
I 0,50
I - - I
- sila otpora krctanja na pravolinijskom sektoru, N;
1,0 I 1,0 I 1,0 I 0,75 I 0,60 I 0,50 I wiwr - koeficijenti otpora kretanja pokretnih dclova i malerijala;
Takvi malerijali mogu da se zagl ave izmedu strugaca i cevi i tako da zaustavc lanac,
pa se zbog mogucllosti pojave ovakvih komada u ukupnoj masi tereta, na mestima
utovara - oplerecenja grabuljastog transportera, ugraduju resetke koje ne dopustaju
prador nezeljenih komada materijala u cev transportera.
Pri transportovanju vrclih terela, temperature 700 ... llOOoe (npr. astataka
sagorclog pirila), njihovo hladenjc oSlvaruje se vodom, SI. 5.8, tako 5tO se lanac kao
i grabuJjasti transporter postavljaju unutar naknadno ugradenih sekcija cevnih
omotaca kraz koje struji voda. Tako se istovremeno dok traje ciklus premestanja
tereta ostvaruje i njegovo hladenje, pa se na taj nacin skracuje vreme trajanja
odredenog tehnoloskog pracesa. U sekciju se dovodi hJadna voda, a ispusta zagre-
jana, pa se tako obezbedujc kontinualna i intenzivna razmena toplate. Na mestu
vezivanja cevi za nepokretan stub, kao i na krajnjim sekcijama, postavJjaju se kom-
penzatori toplolnih, poduznih izduzenja.
b)
SI.5.8
Prednost cevnih transportera og1eda se: II jednostavnosti konstrllkcija, Pu/.:retni deD eel'nog grabuljas/ug !raJ/spottera:
pouzdanoj hermeticnosli, mogucnosti ostvarivanja slozenih trasa za transporlovanje (} i b Jemon!o:ni /anoc prilagmten ::0 premesfClnje illadnih i l'relih muterijala: c ~ so lumelastim fOllcell! i
materijala, mogucnosli llpotrebe unificiranih elemenata, gotovih standardnih cevi i z(Jsti(~en;,n :::glubolll
lanaca, u visokom koeficijelltu ispllne cevi, oclsustvu habanja lanca pri simetricnom
pricvrsCivanju strugaca. ZahvaljujuCi postojanjll slrugaca oblika kruznih, punih ploca
po Citavom poprecnom presckll, transportovani materijal, ukljucujllCi i prasinasti,
duz horizonlalnog, tako i vertikalnog dela trase transportera krece se bez zaasta-
janja, istom brzinom kao i strugac. U tome je i bilna prednost cevnih transportera II
zu
.zy.p
odnosu nil transportere drugih tipova, kod kojih Sll strugaci drukcije profilisani (nisu
krllznog oblika). $it
Nedostatak cevnih transportera, a takoac i grabuljastih bilo koga Lipa, ogleda a) p
se II habanju cevi i strugaca, llaJ'oCito 11(1 krivolinijskim sektorima, pri transpor-
tovanju abrazivnih materiiala. Meautim. ravnomerno haballie dd oravolinijskih
z
t) g) h)
SI.5.9
Shemats/':'i priku:i eel'nih grabuljustih Iransporter(J:
a _f - l'erliJ.:u!1I0 ZU!l'orelle }.:on/ure kretallja; g i h - hori:OIl/U/I1U ::a!l'orelle kOlllure; P - pogon;
ZU - ::.ate:ni uredaj
deonica cevi moguce je ostvariti periodicnim zaokreLanjem cevi oko poduzne ose za
odredeni ugao. Na taj naCin produzava se i eksploatacioni vek upotrebe cevnog
sr. 5.7 grabuljastog transportera.
Shemo grabuljastog trompor/era s/o2t!ne, pro,Horne {rase krelanja moferija/a
205
204 Transportni uredaji
Grabuljasti transporteri
Preporucene vrednosti parametara duzina transportera iznosi do 80 m, saglasno vucnim karakteristikama standardnih i
demontaznih lanaca. Moguca su i povecanja vrcdnosti paramelara, medutim, to bi
cevnih grabuljastih transportera Tablica 5 3
, zahtevalo veliko povecanje gabaritnih mera transportera, a bile bi veee i mase pok-
I Dimenzije cevi (spl,lljni precnik/debljina :1 ternih del ova transportera.
zlda)
Parametar
108/4 159/4,5 219/6 5.3.2
:
Preenik strugaca. mm 94 142 198 ii Elementi transportera
Korak strugaca transportera, mm:
320 ..400 320 ..400 480 ... 600 Vucni element cevnih transportera predstavlja jedan demontazni lameJasti lanac
- horizontalnog
i
sa supljim osovinicama i korakom od 80, odnosno 100 mm iIi je lanae kalibrisan, ok-
- kombinovane trase 160 ... 200 260.. .200 320 .. .400 ruglih karika, a ponckad jc i uze vllcni element. Poznata je takode i primena
Masa jcdinice duzine pokretnih del ova dvorednih zglobnih lanaea sa osovinicHma i sferno zatvorenim zglobovima koji su
8,7 11,6 17,6
i transportera **, kg/m demontazni. Kod transportera prostorne, kombinovane trase primenjuju se de-
3 montazni land, kao i land okruglih karika. U inostranoj praksi zglob lameJastog
It Racunski kapacitet transportera m /h
lipri brzini od 0,16 m/s
4 9 16
i lanea stiti se kruznom gumom iIi plaslicnom masom (Sl. 5.8, c), meautim to dovodi
* Deljiv sa korakom Janca 80 ... 100 mm
** Dcmnnl37.ni Janac ~(l korakom cclicnih strugaca 01..1 20{), .400 mm, za komhinovanc trasc transportcra II do znatno slozenijih konstrukcija lanaca, a to znaci da su takvi lanci i skuplji. Obr-
tanje danaka takvih lanaca stvara dopunske otpore trenja.
Strugm"i sc izraauju od celika, livcnog gvozaa, plasticnc mase iIi gume, debljine
Parametri eevnih grabuljastih transportera navedeni su tabelarno, tablica 5.3, a 10 ... 20 mm. Poznale su konstrukeije kombinovarrih strugaca, kod kojih se centralni
parametri transportera u tablici 5,4 odnose se na cevrre grabuljaste transportere sa deo plasta izraauje od celika ili livcnog gvozda, a obruc - bandaz od gume iIi
prostomom tr3som premestarrja materijala. p!nsticne mase.
Strugac sc vczujc za clanak (kariku) lanca vijcima, Sl. 5.8 iIi zavarivanjem.
Parametri cevnih grabuljastih transportera Vezivanjc strugaca za lanae moze biti centralno (simctricno), kada lanae prolazi
prostorne trasc premestanja materijala kroz srediste, centar strugaca iii bocno, asimetricno, SL 5.8, c. Kada se strugaCi
TabJica 5,4
bocno pricvrscllju i kada se lanae obavija preko zvezcla, obrtnih uredaja unutar kon-
Preporu- Kapacitet transportera (m 3/h) pri strukcije transportera, nisu potrebni izrezi za prolaz strllgaca; kod strugaca sa
Karakteristike transpor- cena spoljnom precniku cevi, mm simetricnim vezivanjem ovakvi izrezi Sll neophodni. Izrezi se ponekad izvode na
brzina , .,
1 tovanog materijaJa (tcreta) I samim strugaCima (pogledati Sl. 5.8, b), medutim to se ne preporucuje, posto se
kretan,ia,
m/s
I'
102 I 152
i
I 203 I 254 I 305 ,I moze dogoditi da se pri nekom zaokretanju strugaca, ravan izreza i zvezde ne
I'
II Veoma abrazivni
0,03 0,4 1,2 2,2 I 3,6 I 5,1I
podudaraju. StrugaCi sa bocnim vczivanjem nisu pogodni kod transportera kod kojih
se trasa zaokrece, savija i u levu i desnu stranu.
0,05 0,8 2,4 4,4 7,6 1O~1
I I 0,10
0,125
1,7
2,0
I 4,6
5,7 I 10,8
9,0 14,4
18,0
II 20,4
25,1
I
I[
Korak strugaca as usvaja se u zavisnosti od koraka vucnog lanca t, kao i
precnika cevi D, iz odnosa
(5.11)
0,15 2,4 7,0 13,2 21,6 30,0 II.
0,20 3,2 9,3 18,0 28,8 40,0 gde su KI i K2 - konstruktivni koeficijenti, kod transporterapravolinijskc trase (hori-
, zontalni i kosi), Kl = 2 ... 6 i K2 = 2. 3; kod transportera kombinovane trase, koji
II Neabrazivni sa svojstvima II 0,25 4,2 111,6 I' 22,2 36,0 . 51,0 I
~ podmazivanja (tipa grafita) sadrze vertikalne sekeije, Kl = 2 ... 4 i K2 = 1,0.
0,30 4,8 14,3 26,4 43,2 ~I
Bilo koja da je trasa transportera, korak strugaca mora biti deljiv sa dvos-
trukom vrednoscu koraka Janca. Precnik strugaca se usvaja da je za 10 ...... 15 mm
Cevni transporteri, prema preporukama iz literature primenjuju se za oSlvari- manji od unutrasnjeg precnika cevi.
vanje malih i srednjih kapaciteta (4 .. , 35 m3 /h), pri brzinama transportovanja od
Obrtne uredaje transportera, SL 5.10, b i c saCinjava kotur sa glatkim obodom iIi
0,16 ... 0,32.m/s, za pravolinijske sektore duzine do 60 m, maksimalne visine podi-
zanJa matenJilla do 20 m. Kacla je trasa sIozena (kombinovana), a cev oblozena, zvezde, koji su ulezisteni kotrljajnim Iezajima, a zatvoreni su hermeticki u plastu na
206 207
Grabuljasti transporteri Transportni uredaji
5.3.3 5.4.1
Opste napomene i osnovni parametri
Proracun transportera
Transporter sa hiskirn strugaCima, 51. 5.11 je u zatvorenom plastu 1, nizi deo
Prcma zadalom racnnskom kapacitetu odreduje sc unutrasnji prccnik cevi obrazuje zIeb za prernestanje malerijala .. Vuc~i Ian~e (iIi dva Ianca 51. 5.12~ sa
transportera, a potom se on zaokruzuje na blizu, standardnu dimenziju. Koeficijent strugaCirna 2, 51. 5.11 (koji su posebno pnkazam na 51. 5.13) proIazl unlltar pIasta I
Ispun.e preseka cevi, uzimajuCi u obzir i ispunu zbog Ianca i strugaca, usvaja se da obavija se preko krajnjih zvezda, odnosno preko pogonskog 3, 51. 5.11 1 zateznog 4
IznOSI 0,8 '" 0,9. Brzina krelanja strugaca usvaja se u granicama 0,1 ...... 0,4 m/s. Iancanika. Donja grana kIizi po dnu zIeba i premesta materijaI; suprotna grana Ianca
Proracun vuee transportera ostvaruje se uobicajenim redosledom, pogIedati
glavu 2. Koeficijent otpora kretanja pokrelnih delova celicnih cevnih transportera i
celicnih ili plasticnih slrugaca iznosi w = Is = 0,3 ... 0,5; za strugac presvucen gumom
w =Ig = 0,5 ... 0,6. Koeficijent otpora premestanja matcrijaIa kroz cev Wt odreduje
se tako sto se uzima u obzir pritisak materijala tereta 0 zidove cevi, pa se usvaja
da je kod horizontalnih sektora transportera prosecna vrednost Wt = =0,6 ... 0,7, a za
vertikalne deoniee je Wlv =2,5 ... 3,0.
. ~ila prethodnog zatezanja lanca kod transportera pravoIinijske trase usvaja se .. Praznjenje
da Je Jcdnaka 500 '" 1000 N; kada jc trasa prostorna, 1500 ... 2000 N posto je potre-
St. 5.11
bno da se iskljuCi mogucnosl prekomemog (za viSe od 2° ... 30) zaohetanja Transporter sa niskim strugaCima oblika punih p!oc.'ra
strugaca.
208 209
Grabuljasti transporteri Transportni uredaji
nalazi se na gornjel11 delu pIa!':ta i krece se duz vod:ica. Kod nekih konstrukcija lanac znatno snizava, pribIizavajuCi se visini strugaca. Zbog toga se kod kosih transportera
se krece duz kompaktnog dna transportera iii se krece preko oslonih wlni. Posloje i u nizu slucajeva usvajaju konstrukcije strugaca Cije su visine uvecane.
konstrukcije transportera sa dva odvojena, helmeticki zatvorena oluka (ccvi), a Transporteri niskih strugaca mogu biti sa uglom nagiba do 60° (S1. 5.14, c, d i
transporlovanjc malerijala sc ostvaruje istovremeno i po nizem i gornjcl11 oluku, e) ida premestaju rasuti materijal u zbijenom, neprekidnom sloju,. c.ija j: visina jed~
sarno su srncrovi prcl11estanja rnaterijala razliciti. Lanae ostvaruje kretanje preko po- naka visini strugaca, ako se na preIaznom i kosom sektoru trase Vlsma zIeba smanJI
gonske zvezdc koja se okrece eleklromotororn, odnosno prcko odgovarajuccg do visine strugaca, posto se uveca za vcliCinu zazora od 5 ... 10 mm (SI. 5.14,./) . Za~
prenosnog rnehanizrna. htevani kapacitet takvih transporler3 nije veliki ali zato ovi transporten nem3JU TIl
Transporteri sa niskim strugacima izraauju se samo za vertikalno zatvorcnc veliku visinu poprecnog preseka oluka.
konture kretanja vucnog lanca (lanaca), odnosno za pravolinijskc (horizontalnc iii
kosc) i kombinovane trase premestanja materijala, SI. 5.14. Matcrijal koji se usipa
bilo na korne l11estu horizontalnog zieba, premeSta se lancem i strugacima u neprc-
kidnom, gusto zbijenom sloju, Cija je visina na horizontalnom sektoru znatna, veca
za 2 ". 6 pula od visine strugaca, SI. 5.14, t, sto zavisi od svojstava transportovanog
materijala. Ovakvo transportovanjc matcrijala moguce .ie zbog toga sto je sila kli-
zanja (adhczije) delova materijala veca od otpora trenja materijala 0 zidove zIeba.
Transporteri sa niskim strngacima punog metalnog preseka nazivaju sc .los i trans-
porteri sa uronjenim strugacima, jer su strugaci uronjeni u malerijal koji sc prenosi.
Kod horizontalnog zIeba visina slo.la transporlovanog materijala odreGuje se
uglavnol11 na osnovu njegovih fizicko mehanickih svojstava, kao i na osnovu us!ova
i naCina punjenja ( intenziteta) dodavaca. Kod kosih zIeba, na cestice materijala
deluje sila komponente tdine lransportovanog materijala, pa se i visina sloja tereta b)
SI.5.13
Pokretni cleo transporrera sa n;s/.dm sfrkugac;ma:
a - hori:ontall1l' sa jcdnhn lancam; b - kosi; c - sa d1'o lanca ; sa strugaCima pow:r["ane \'isine
c)
~ f}
SI.5.14
SI.5.12 Transporter; sa niskim strugaCima:
a ___ , e - sheme transpnrtera; fig - posfavljonje nTaterfjala duf hod::Ofita/ne ({eonice i p"; pre/asku sa
Grabuljasti transporter; sa urol1jenim struga(~ima.-
J - pogon; 2 . sekcija pogonskog lallL'allika; ] . sredllja sekcija; 4 - zalezni urertoj; 5 . sekcija Iroll.sportera
horizontalne /10 kosu deol1;cu
sa komorom sa rash/ad!Jom l'odom; 6 - komora zo rashladnu l'Oc/U
210 211
Grabuljasti transported Transportni uredaji
. Transp~rteri niskih strug.ac~ primenjuju se za transportovanje posebnih, veoma jaJa koji se transportuje grabuljastim transporterom koriste se specijaJne cetke, a
slpkavlh, praslllastlh, zrnastih 1 sltnokomadnih materijala u preduzeCima razlicitili in- zleb transportera Cisli se specijalnim strugacem sa ispustima.
dusLrijskih g!ana, vukIjucujuCi i vrele terete, temperature do 700 0 C. Transporteri Zleb transportera moze se konstruktivno izvcsti na dva naCina ito: U obliku
ovoga tlpa, zIeba Slrme 200 ... 650 mm i kapaciteta 25 ... 175 tlh naIaze siroku pri- jednog zavarenog plasta ( za gornju i donju granu ) od celicnih limova debljine 2 ...
menu pn liOI?Zontalnom ill poIunagnutom (pod uglom podizanja do 15) transpor-
to~anJu zrna I pro.d.ukata .ZIna, sa elevatora za transportovanje zrnaslih materijala u
4 mm iii u obliku dva posebna zieba koji se izraauju iz nosaca "[,, profila i ceIicnih
mlmarskoJ mdustnJI, kao I u prehrambenim preduzeCima. limova. Zleb prvoga izvodenja primenjuje se prilikom kretanja suprotne grane lanca
preko oslonih valjaka, lakav zlcb je komplikovan za izradu i remonl ali je manje
Transportcri sa niskim strugacima su sirine zIeba u granicama 125 ... mase u odnosu na masu zieba drugog naCina izrade.
... 1?0? mm i ostvaruju brzine transporta materijala 0,1 ... 0,4 mis, a u posebnim Zieb transportcra drugoga tipa obavezno treba da ima otvorc koji se her-
slucaJevlllla I do 0,8 m1s; kapaciteta su 5 ... 400 till; duzine prenosenja materyala do metiCki zatvaraju, a sluze za osmatranje i remont pokretnih delova i dna zieba trans-
60 m. Izraduju se transporteri niskih strugaca, S1. 5.12, zIeba sirine i visine: Bo x h: portera.
125 x ~O; 200 x 125; 320 x 200; 500 x 320; 65(] x 4(]0 mm; kapaciteta 5,6 ... 320 m 3/h,
pn brzmama 0,16 ... 0,4 m1s za horizontalno transporlovanje materijaIa. Najvece je habanje elemenata zIeba, dna i krivoJinijske yodice pri prelasku
(rase sa pravolinijskog pravca, na pravac sa nagibom iIi sa nagnlltog pravca na pra-
~ao . prednost transportera niskih sLrugaca moze se navesti hermeticnost volinijsku deonicu. Povecanje eksploatacionog veka na ovim deonicama, u zoni
uredaJa pn transportovanju materijala, a kao ncdostatak - habanje Janca, struaaca i dodira Janca sa habajuCim elementima, ostvaruje se dernonlazom segmenata trase
dna olukva, mogucnost.. izI~ska lanc.a iznad transportovanog malerijala (sto se ~paza novim olucima od tvrdog manganskog celika, termicki obradenog iIi se zlebovi
kod dUZlh pravollIllJskIh deomca lransportera), ograniCenost duzine trase izraduju od manganskih celika povecane debljine, od 8 ... 12 mm, a i tada se
premestanja materijala, l11ogucnost zakosenja slrugaca kod transportera sa dva predvida mogucnost njihove brze zamene prilikom remonta. Kod cevnog para: lanac
lanca, zbog ~eravnomernog habanja lanaca, kao i nedovoljna krutost dugackih, oluk. poslcdnji treba da je duzeg eksploatacionog veka, posto je zamcna zIeba teza
ravl1lh strugaca.
od zamene lanca rezervnim, a koji treba uvek da se unapred pripremi. Primenjuje se ..
i oblaganje dna oluka kamenim plocama od bazalta.
5.4.2 Pogon obicnog tipa transportera ostvaruje se preko reduktora, tako sto se
Elementi transportera blokiranjem davaca iskljucuje pogonski elektromotor u slucaju prekida pogol1skog
lanca. Pogonska zvezda opremljena je viljuskastim skidacem kako bi se obezbedilo
pravilno skidanje lanca sa.zvezde.
Vucni element transportera niskih strugaca predslavlja lamelasti lanac sa
caurama I rolllicama iii specijalni lanac u oblikll viljllske, koraka 160 iIi 200 mm. Posebni uredaji primenjuju se kod transportcra za zaokretanje i olklone linije
Kod lransportel~a za lransporlovanje zrnastih materijala primcnjuju se i lamelasli trase, a to su usmeravajuci koturovi, odnosno zvezde i nepokretne sine. Kolurovi,
lanC! sa otvorcnlm zglobom. Kada su strugaCi sirine do 500 mm prirnenjuje se jedan kao i osloni valjci, obrcu se preko kotrijajnih lezaja i njihova tela nalaze se izvan
lanac (SI. 5.13, a I b), a za vece sirine od 500 mm - dva lanca. Ukoliko se lanac n plasta lransporlera, Mesto na kome se nalazi izlazno vratil0 transportera zaptiva se
procesu rad~ haba, sto ?OVOdl ~o snizenja njegove racunske povrsine. potrebno je pouzdanim, kompaktnim sredstvima kako bi se obezbedila potrebna hermeticnosL
da se poveca stepen slgurnostl (do 20), tako sto se uzima u obzir mo"ucnost
slabljenja poprecnog preseka lanca. b
Zatezni uredaj moze bili bilo zavojni iIi opruzno - zavojni.
. StrugaCi se izradllju iz ravnih traka (S1. 5.13, a), profilisanih (S1. 5.13, b) iii li-
memh traka (SI. 5.13, c). Kod transportera sa jednim lancem, strugaCi se zavaruju za 5.4.3
Clanak lanca uspravno iIi pod nglom od priblizno 85° prema uzduznoj osi lanca. Kod Proracun transportera
transpol1era sa dva lanca strugaci se pricvrscllju za Clanke lanca pomocu punijih ras-
cepki (SI. 5.13, c). Sirina zieba transportera odreduje se prema racunsk.om kap<:Icitetu i usvojenoj
brzini, pogledati glavu 2. Povrsina poprecnog preseka materijala koji se transportuje
. !
Kod hori~~ntalnih strmo nagnutih grabuljastih transportera visina strugaca usvaja se da je jednaka proizvodu !iirine oluka i visine sloja materijala; zapremina
Jednaka Je III lllza. od VlSll1e lanca (50 ... 30 mm); kod blago nagnutih transportera, koju ispunjava lanac sa strugaCima izracunava se tako sto se usvaja da je koeficijent
sa uglom naglba od 20° ... 30°, strugaci se izraduju nelito vece visine od lanca (h s = ispune preseka : \1' = 0,80 ... 0,85. Kod transportera na stmlO nagnutoj deol1ici sa ni-
60 ... 130 mm). Korak strugaca usvaja se obicl1o da je jednak koraku iIi dvostrukoj skim zlebom, S1. 5.14, g, visina sloja materijala jednaka je visini strugaca; kod hori ..
vrednostl koraka lane a t. Za ciscenje lanca i strugaca od nalepljenih cestica materi- zontaJnih transporter a vis ina sloja hi uslovljena je svojstvima transportovanog
212 213
Grabuljasti transporteri Transportni uredaji
materijala i usvaja se, prema eksperimentalnim podacima, da iznosi priblizno 17, '"
(0,3 '" 0,6) Bs, gde je Bs - sirina strugaca, ali nije nih od visine strugaca (manje Sipkav materijal
vrednosti odnose se na prasinaste, a vece na zrnasle materijalc). Kod blago nagnutih
tmnsportera smanjenje kapaciteta uzima sc u obzir preko koeficijcnla C" koji
iznosi: C" 0,9 0,8, a u zavisnosli od ugla nagiba lransportera, kao i svojstva
transportovanog materijala; kod strmo nagnutih transportera, kada je visina sloja
materijala jednaka visini strugaca usvaja se da je koeficijent Ce '" 1,0.
Proracun vuce kod transportera izvodi se na istovetan naCin kao i kod trans-
portera sa visokim strugacima (pogledati odeljak 5.2).
5.4.4
Osohenosti konstrukcija transportera sa niskim strllgacima za prenosenje
vrelih matedjaJa
Janca, sa tri 1011co: d-e- sa jedl1lm !anrem j hori:onfalJ70 Ul!l'Orenr konfure trallsportera sa jerlnrm /011('('111;
J - pugon; 2 :';ate,;ni urer1(~i; 3 - fa!7(Jc; 4 - strugac; 5 - otuk
214
Grabuljasti transporteri 215
Transportni uredaji
, ,Trans~o~ter moze biti sa jednim, dva iIi tTi vucna lanca, za koje su pricvfsceni 5.5
mski strngaci I kOjl sc skupa sa vucnim clementom (lancem, lancima) kreeu po dnu Transporteri sa profilisanim strugacima
otv?renog zl,eba. Lanac se obavija preko pogollske i zatezne zvezde, koji su mDnti-
ram ~a knljeVlma trase transporter a, a kretanje se ostvarnje preko pogonskog
urecla]a. Transporter se montinl direktno na pod okna. Jedan od osnovnih zahteva 5.5.1
koji se postavlja pred podzemne grabuljasle transportcre jeste minimalna visina Opste napomene i osnovni parametri
transportera, a posebno njegove racine grane, kako bi se osl varila sto manja visina
prilikom utovara uglja. Transporteri sa profilisanim strugaCima (nazivaju se i transporteri u oklopu
sistema Redler po imenu njihovog konstrnktora) sastoje se iz zatvorenog oluka,
Pre~la polozaj:l vllcnog elementa (na radnoj i povrlnoj grani) , razlikuju se podeljeni su na dva dela, unutar kojih se krece radna i povratna grana lanca sa spe·
po~zelllIlI grabuljaSl1 transporteri: vertikalno zatvorene konture (Sl. 5.16, a . d); cijalno profilisanim strugaCima (llazivaju se jos i konturni strugaCi, SL 5,17), Jezgro
honzontalno zatvorene konture (SI. 5,16, e) i kombinovane konture, Kod poslednjih, profilisanog strugaca je oblika, sa lri unutrasnje strane, olucastog poprecnog pre-
kr~jllja zvezda montirana je u ravni koja se nalazi pod uglom od 45° prema horizon. seka. Ovakav strugac formira oblik nasutog materijala koji se premesta ispred
tall. SlrugaCi su pricvrseeni za lance pod uglom od 45°, na radnoj grani ugracluju se svakog pokretnog slrugaca; materijal izmeclu dva strugaca skoro u potpunosti ispu-
prema honzontalnoJ, a na suprolnoj, neopterecenoj grani, prema venikalnoj ravnL njava poprecni presek oluka, a transportovani materijal izmedu strugaca kao da je
oblika posllde koja se kontinualno premesla duz horizontalnog sektora transporlera.
Vertikalno zatvorene konture transportera izracluju sc sa jedllim, Sl. 5.16,a, sa
dva, SI. 5.16: b i sa tri, SL 5,16, c paralclno postavljena vucna Ian ca. Transport~r sa
tn !anca moze da bude za vece duzinc transporta, kao i za pouzdaniji rad, posto pri
~
kldanju jednog lanca strugac ne gubi stabilnost, te se tako radna sposobnost trans-
porter~ ne nanlsava, Medutim, povecana cena, kao i masa transporter.a sa tri lanca
og.l~al1lCavaJu nJlhovu pnmenu, Kodtransportera sa jednim lancem strugaci se mogu
pncvrstlt: za vucnl lan~c simetricno (Ianac je u sredini strugaca), konzolno, a takode
1 kruto II! zglobno (sa jednOSlranim zglobom). d)
a) b)
~~~
!rasa, transportera vertikaLno zatvorene konture za bespretovarno transpor-
tovanje ugl]a knvohmjske izra?e moze da bude: pravolinijska (horizontalna, nagnuta
I hOflzontalno . nagnuta) I savIJena u horizontaJnoj ravni (prostorno),
Vu~ni element . la~~~ (jedan, dva iii tri) je demontazni, ojacane konstrukcije,
koraka cl~l11ka 80 Il1m III J~ okruglih karika, koraka karika 50 iii 64 mm, precnika c)
jezgra 14 1 18 mm, a Izradu]c se od termicki obradenog celika.
S1.5.17
StrugaCi 5Ucelicni, visine priblizno jednake visini lanca, Korak strugaca iznosi Pokrelni deo trunsporlera sa projJlisolJim slrugacima:
480, 640 1 1024 mm, mas a jedinice duZine Janca zajedno sa strllgaCima iznosi a; b i c - l'crfika/no :utl'orene kO!l/ure kre/allja mater/jato; d - hori:onfall1o ::'l1tl'(Hene kOlllure
prosecno 10 ... 18 kg/m.
216 217
Grabuljasti transporteri Transportni uredaji
Proces kontinualnog materijal se krece manjom brzinom od Ianca sa strugacima. NaroCito je ovo zaosta-
transportovanja materijala zas- janje izrazeno kod strmo nagnlltih i vertikalnih dconica, kada se povecava potrebna
novan je na Cinjenici da je ot- sila za transportovanje materijala, ukoliko se Olporu llslcd trenja dodaje kompo-
por prolaska profilisanih nenta sile tezine tcreta. Ova razli!ca brzine strugaca i materijala uocava se prilikom
strugaca preko nasutog matcri- premestanja veoma sipkavih materijala, !cad a se izuzev smanjenja kapaciteta (zbog
jala, koji se nalazi II oluku sa smanjene brzine transportovanog materijala), stvaraju i dopunski gubici usled kli-
glatkim zidovima, veCi od ot- . zanja strugaca po sloju materijala. Ovaj nedostatak pokusava se da se iskIjuCi
pora tTenja materijaJa 0 dno i povecanjem radnog obima transportera (obima profilisanog strugaca, S1. 5.17, hie),
zidove olllka. Profilisani ispunom slobodnog poprecl1og preseka lransportera dopunskim vezama, tako da se
strugaci mogu efikasnije da ostvari priblizno puni poprecni presek strugaca.
prenesu pogonsku silu na Citav
presek nasutog materijala, od Transporteri sa profilisanim strugacima mogu da se izraauju tako da se pok-
niskih strugaca punog po- retni delovi postavljaju u vertikalnoj iIi horizontalno zatvorenoj konturi, SI. 5.18, a,b.
precnog prescka, te sc zhog Transporteri vertikalno zatvorene !conture (S1. 5.19) mogu imati horizontalnu,
toga u odreaenim uslovima kosu, vertikalnu i kombinovanu trasu premeStanja materijala sa strmo nagnutim i
dopusta transportovanje ma-
terijala ne sarno u horizontal- 51.5.18
Popretni presek transporfera sa prqj1lisanim sfruga(fma:
noj ravni, nego i u kosoj i ver- () - l'erfikalno z;afl'orelle kOl1{ure,· h - /1oriz{}n/a/no zatl'()rene
tikalnoj ravni. konture
g) 1
~ 4
h)
a)
SI.5.19 51.5.20
. Shema transporrera sa pro/flisanim slrugacima: Element! Ironsporfera sa proji'/isanim srruga(;ma:
a ··-f - verflkaiJ10 :WvrJrene kot1/ure: g ; h . hori::.onralno :afl'orene kon(ure; 1 _ :afe:na zvezda; a - punjenje fransportera nbfO.:a perUe; b - rasterecenje - praznjenje fransportera ohlika elC!'otora;
2 - neoprere6ma grana /(lnca; 3 - pogonska :l'eze/a; 4 - rae/no grana lancel c - prefer:: sa 1'ertika/ne -'w /lOrizollfa/Jlu deo!licl4 fran,\JJOrfera sa kom/)hlO'\'(;I!7()I'l'7 traSOIn rran.\·port{)WJl~i(j
materija{a; d - punje!~je fronsporfera fW hori:of}!a/nom sekroru; e - rasterC(:e'~je, prcdnj("nje tra!1Sp()rfera
no horizon to/nom sek{oru; 1 - radl/o gralla (laJ1(jc sa sfrugacima; 2 - a/uk transportel'a; 3 ~ neoprere(ena
grana sa sfrugac;ma; 4 - pogons/.:a z)'(~zda - faJ1(,'(anik; 5 - strugclt; .
6 - ohrfni doho,{; 7 - /ewlk Z{/ I'rac(lnje prosufog mofenja!o
Proces transportovanja materijala duz horizontalne ose, a posebno na vertikal-
n?m sektoru, u. z~a:nom stepenu uslovIjcn jc svojstvima materijala koji se premcsta: vertikalnim deonicama, SI. 5.20. Transporteri horizontalno zatvorene konture obicno
nJegov0rr:, SlpljlVOSC.ll (pokretljivoSCll), vezivnim svojstvima cestica, kao i otporom imaju pravougaonu trasu kretanja materijala, prikazana je na SI. 5.19, g, koja je
khzanja cestrca. Pn transportovanju suvih, prasinastih, veoma sipkavih materijaia postavIjena u horizontalnoj ravni i cesto se primenjuje kao trasa za raspodelu ( dis-
(np~.: cementa: ugljvene. prasine itd), koji se odlikuju vecom pokretljivoscu cestica i tributivna trasa) mater~jala.
slabllTI veZIVanjem cestlca, uocava se zaostajanje materijala u odnosu na strugace, tj.
219
218 Transportni uredaji
Grabuljasti transporteri
nemogucnost prcnosenja lcpljivih materijala, kao i predmcta sa tvrdim prime- zrnastih materijala, a manje na transportovanje prasinastlh, praskasllh 1 s lC1111 rasu-
sarna (saslojcima). tih malcrijala).
Sirina oluka transportera treba cia se proved prema climenziji komaclnog
5.5.2 tereta; obicno je Eo :;:: (8 .. , 10) a.
Eiemcnti transportera
Pokrelni deo saCinjava vllcni lanC1c sa slrugacima (SI. 5.17 i 5.18) i postoji vise
kOllstruklivllih resenja, kako prcma nacinu izrade, tako i prcma konturi trase, kao i
prema obliku slrugaca. Tako se izraollju lanel zajcdno sa slrllgacima od kovanog
gvozda, a primcnjuju se i livcni land bez abrade zglobne vczc; takooc se primcnjllju
i viljuskasli Ianei. (,elieni otkovci za koje se zavaruju profilisani strugaci. Koristc se
takooe i lanci ad okruglih karika za kojc sc zavaruju strugaCi. StrllgaCi se izraduju
oel celika iIi kovanog gvoZCla, a u nekim slucajcvima strugaci mogu biti i od
plasticne masc (staklcnc vunc). Sva ostala oprema transporter a sa profilisanim
slrugacima pIema svojoj konstrukciji je analogn3 oprcmi grabuljslih transporlera
drugih lipova.
oJ
SI.5.21
Po/uilli grabufjasfi transporter :a prenostIJ/je :OI'ojlle me/aflle slrugoline:
a ~ .vltelt/u!ski prikaz !ranspor/era; b - jedlla sekClja Irase fransporlera
I,
I
220
Grabuljasti transporteri
5.6
Poluzni grabuljasti transporter za prenosenje zavojne
metalne strugotine
Hod poluge iznosi 1,5 ... 1,75 m; brzina kretanja je 5 .. ' 10 m/min. Poluzni
transporteri su duzine 50 ... 75 m, a dimenzije oIuka su: ~ 600 x 600 mm, kapacitet
3
je 1,5 ... 3,0 tlh (8 ... 15 m /h). Potrebna sila za poktretanje poiuge transportera ovih
dimenzija zahteva sill! po jedinici duz:ine transportera od 1,4 ... 2,2 kN.
LITERATURA: [45)
222 223
Grabuljasto-kofiCasti, koficasti i transporteri ljuljuskari Transportni uredaji
FiF-i
~lrr rr
Pr
b)
a)
b)
U3
~
pC}
6. IPr r I
GRABULJASTO - KOFICASTI, - zu
KOFICASTI TRANSPORTERI I d) c)
Sf. 6.1 SI.6.2
TRANSPORTERI LJULJASKARI 5,,'hema grabllljas/o - kujhYastih i k(~/h:(/Sfih
Shem({ grabuUos/o - koJh':(Jostih i koji(uslih
Irallsporlera:
!rumjJorlera.'
P - pogOl/, ZU - :ule:lli ureduj,' p .. pogOJ1, ZU - zate':lIi Llredaj,' U utOl'onw stOIi/CU;
U - U!()\'(lrliU slalliea; Pr ;SIOl'Orll(f Jtunica - Pr i.\tOl'anw sfonica - pra:'f/~jeJ/je Itaf/sporterq" 0_
6.1.
Osnovni tipovi transportera Izbor poloiaja pogona transportera zavisi od rczultata analize sila zatezanja
lanca na zasebnim dconicama trase. Najpovoljniji polozaj pogona odreduje se pre rna
ukazanirn preporukama u glavj 2.
Za transpoIlovanje materijala c1m SIOZCllC trase na horizontalnim i vertikalnim
c1eonicama postavljenim obicno u vertikalnoj ravni (retko je prostorno orijentisana), U grupu koficastih transporlera ubrajaju se takode i transporteri Donalta, koc1
koriste se grabuljasto - koficasti, koficasti, SI. 6.1 i transporteri Ijuljaskari, SI. 6.2. kojih se umesto kofica primcnjuju platneni isecci koji obrazuju svojcvrsne c1zepove
Grabuljasto - koficasti i koficasti transporteri prenose rasute, a transporteri za nosenje tcrcta, a takode i transporteri - eleva tori sa horizontalnim sektorima c1uz
ljuljaskari - isLovelne, komac1ne terete. Kao vucni elementi ovih transportera koriste kojih se os\varujc punjenje i praznjenje transpoIlera materijalom.
se c1va lamelasta lanca, a kao noseCi element - oc1govarajuce kofice iii zglobno
vezane (vesane) police - Ijuljaske.
Uprkos istovetnosti transportnih linija, kao i nekih slicnosti sa principima c1e- Grabuljasto - koficasti transporter, SI. 6.3 sastoji se iz dva beskonacna,
lovanja c1rugih vrsta transportera, transported ove grupe sac1rze znatne razlike i zatvorene konture, vucna lanea 4 za koje su cvrsto pricvrscene prizmaticne kofice 5,
prednosti. koje se krecu c1uz horizontalnih deollica, unutar otvorenog iIi zatvorenog oluka 1,
224
Gralmljasto-koficasti, koficasti i transporteri Ijuljuskari 225
Transportni uredaji
6.2.2
'1 Elemcnti transportera
'f"
Vucni elementi satinjavaju elva lamelasta valjkasta Janca koraka t 200; 250;
315; 400 i 500 mm. Valjci su sa obodom i kliznim Iczistem.
Kofice su prizmatiCnog oblika, S1. 6.4, zavarene konstrukcije, oel .eelicnog lima
elebljine 3 ... 6 mm; sirina kofica iznosi B = 300 ... 1200 m~, doh vat ko.fl~a JC A = 300
... 600 mm, a dubine su hi = 150 ... 300 mm. Da bi se obezbedIlo slobodno
praznjenje, bocni zidovi kofica imaju ugao nagiba veCi od 45". Rastojanje izmedu
kofica (korak kofica) nije manji oel elvostruke vreelnostl koraka lanca.
Zatezni uredaj je zavojni iii opruzno - zavojni. Ho.el zateznog uredaja iznosi 1,5
Rasuti materijal koji se transportuje doprema se u oluk eloelavacem (jedan iIi ... 2,0 ko.raka vucno.g lanca.
nekoliko) bilo na kome mestu nizeg, horizontalnog scktora transportera. Pokretne
kofice, slicno strugaCima, zahvataju mater~jal (teret) i premestaju ga duz oluka, na
istovetan nacin kao. i strugaci grabuljastog transportera sa visokim strugacima (po._ 6.2.3
gledati glavu 5). Na kraju donjeg, nizeg horizontalno.g sektora, ko.fice nakon obr- ProracllD traDsportera
tanja lanaca preko zvezela 6 - automatski zahvataju materijal koji se transportuje i
podizu ga vertikalno, a potom prelaze na gornji, horizontalni sektor, presipajllCi ma-
terija! u oluk i premestaju ga tada slicno. strugaCima. Materijal moze da se prosipa Kapacitet grabuljasto. - koficastog transporte:-a o.elreduje se prema pre-
bilo na kome me stu gornjeg horizo.ntalnog sektora kroz otvore na dnu oluka, koji se porukama u glavi 2, iz uslova podizanja materijala koflcama na vertlkalnom sektoru.
prema ukazanoj potrebi mogu zatvarati zatvaracima. Potrebna zapremina ko.fice (1) odreouje se iz izraza:
. Qa
1 = - -k- ,
o 3,6vp'l' (6.1 )
226
227
Grabuljasto-koficasti, koficasti i transporteri Ijuljuskari Transportni uredaji
B
--t r'
I
II:
1
'.
J
I I
i
R
"
I
1 111
~ trJ !iJ SI. 6.5
Shemu koj7{as/og Iransportt!rt.J.'
aJ 1 - uredaj:o. prafnjenje - rasterec:ellje; 2 - pogol1sku zvezda; 3 kofice: 4 - vur..'fni lanae; 5 - vodice;
6 - zafezuo zvezdu
b)
SI.6.4
Elemenfi gru/Ju/jasto - kopeastog Irf..l!t:q)orfera:
a pokretJJi deu; b - obr/Ili ureilaj
6.3
Pri lransportovanju komadnih tereta lreba da bude'
(zdrelo) kraja kofice
.
IspunJen
uslov·. sVl'rl'na Koficasti transporteri
(6.2)
gde su: 6.3.1
Uredaji oblasti primene
a - dimenzija najveceg tipskog komada tereta;
5hematski prikaz trase koficastog transportera, 51. 6.5, kao i grabuljaslo -
Xk - koeficijent (za sortirane terete je Xk = 3 '" 5; za dopremane po redu,
nesortirane je Xk 2,5 ... 3,0). koficastog, pogledati 51. 6.1 II principu je istovetan ali se u konstruktivnom izvo-
denju, kao i prema naCinll premestanja tereta znatno razlikuje. Kod koficaslog
. dProracu~ :uc~ grabuljaslo - koficaslih transportera ostvaruje se tako sto se transportera kofice se postavljaju takoae izmedu dva lamelasta valjkasta lanca ali se
d osle no SablIa]U sile otpo"j k ..
1. ). I, 0 0 zatvorene konture trase transporter a (pogledati vezivanje za lance ostvaruje preko slobodnog sarnirnog zgloba. Osovine vesanja
a avu 2 Sile otpon duX . 1'" k .
"v. k ' , ' z pravo 111IJS og, honzontalnog sektora odreduju se na isti kofica nalaze se uvek iznad tezista kofice, pa se na taj naCin obezbeduje paralelnost
nacl~ a? 1 kod gr~buljastih transportera, tako da su i koeficijenti istovetni. Kod pri kretanju kofka i to kako na vertikalnim, tako i duz horizontalnih deonica trans-
vcrtJka:ruh sektora slle otpora su jednake sili tezine pokretnih del ova sa teretom (za portera, odnosno obezbeduje se potrebna stabilnost postavljenih kofica za vreme
opterecenu gra u) d T V'
, n , 0 nosno 511 tezme pokretnih delova transportera bez tereta (za kretanja, kao i njihov automatski povracaj u pocetni polozaj nakon praznjenja,
neopterecenu granu). 5ila prelhodnog zatezanja lanca povecava se za:
prevrtanjem kofica.
229
228 Transportni uredaji
Grabuljasto-koficasti, koficasti i transporteri ljuljuskari
Osnovni parametri kofii'astih transportera (SI. 6.6) Tablica 6.1 Vucni element sastoji se iz dva lamelasta valjkasta lanca koraka: 315; 400; 500;
630; 800 i 1000 mm. Valjci SlI sa obodima sa kliznim, odnosno kotrljajnim !czajima.
Sirina kofica B, mm
p arametar
II Ko/ice, S1. 6.6 su zavarene, od ce1icnog lima, debljine 2 ... 6 mm; osIanjaju se
400 I 500 650 800 I 1000 .
preko osovina, obostrano neprekidnih ili konzolno postavljenih, koje se pricvrscuju
IDuzina kofice A, mrn 470 595 595 595 740 I 740 920 i za lamele lanca. Lakse se. ostvarllje punjenje i praznjenjc kofica kada osovine ne
prolaze Citavom duzinom kofice. Prema gustini, odnosno rasporedu kofica, razlikuju
Korak ak kofice, mm 500 630 630 630 800 I 800 1000 se pokretni delovi transportera sa zbijenim, SI. 6.7, a i b i rastavljenim, SI. 6.7, C
Geometrijska zapremina kofice, 1 30 60 72,5 96 149 1186 288 koficama. Zbijene kofice, SI. 6.7, a postavljaju sc gotOYO jedna lIZ drugu, a za~or
J
I
Korak vucnog lanca, t I 500 630 630 630 800 I 800 11000 I
izmeau njih se premoscuje bocnim plocarna, dok kod razmaknutih kofica postoji iz-
vesno rastojanje izmedu uzastopnih kofica. Kada su kofice razrnaknute potrebno je
Zayreminski kapacitet transportera 1 ! da se punjenje tako ostvari, da nema prosipanja materijaia - sto zahteva pravilno
65 103 I 124 165 200 I 250 310 doziranje u jednakim koliCinama, a to komplikuje ureaaj za punjenje materijala ali
(m Ih) pri v=0,315 m/s i \jf = 0,85 I I ! se zato dohija jednostavnija konstrukcija pokretnih delova, nije potrebno primeniti
II 220 I 220
!Najvece dimenzijc komadnog i
Itereta, mm: redno slozen 1
160 200
I
250 I 250 320 II
bocne ispuste i valjke za prevrtanje ispnsta, kao i ureaaje za prevrtanje kofica.
Transporteri sa rastavljenim koficama obiCno se primenjuju prilikom transpor-
I Sortirani komadni teret I 100 125 160 1160 I 200 I 200 2501! tovanja komadnih tcreta, kada dimcnzijc tcreta zahtevaju velike koficc, a prema za-
Dopusteno zatezanje pokretnih de- I htevanom kapacitctu nije neophodno dn sc smanji korak kofica. Ipak ne postoje
'lova, kN
80 126 126 1.126 200 I 200 320 I striktne podele oblasti primena transportera sa zbijcnim i razmaknutiin koficama.
Maksimalna visina podizanja tcreta I Punjenje zbijcnih kofica ostvaruje se direktno, bilo iz koga drugog transportcra
53 54 45 38 I 36 I 50
gustine 1 t/m3 , m 49 ! iIi dodavaca. Rastavljene kofice se pune preko specijalnih urcdaja za punjenje, koji
I obezbeauju ravnomerno doziranje matcrijala prilikom punjenja kofica, Sl. 6.8.
I Masa jedinice duzine pokretnog
dela transportera, pribliznokg/m I
120 ISO 180 194 I 220 I 270 300 I
~
. ,
aJ
'
/ran~porJer
raslavijenim kojh:ama:
2 ~ transporter sa ispuslhna za prel'rtallje kojica; 3 - urovorni trakasti
b)
aJ
c)
SI.6.6 SI.6.7
Pokre!l1i deo Shema pokrefnih delOl'eJ Iral1spotlera sa
kuficama:
I - ",,/juk za pre\'rlall}e KOjica; 2 kope',,- (j ib ::bijeJlim,' c razmaknUlim
grallic'lIik pruzlljeJ1jo kofice
Zatezni uredaj .ie zavojni iIi opruzno-zavojni, a ponckad se zatezanje ostvaruje gde je
i tegom. Hod zateznog uredaja odrcdujc se iz izraza:
B - sirina kofiee, m
Maksimalna 5ila statickog zatezanja lanca kaficastih lransportera orijentaciono
x :>:1,6t. (6.3) moze se odrediti iz izraza:
Smax ~ S{ So + w[ (qt+qo) Lil +q(~ x 1 + (qt +qo) H} , (6.6)
6.3.3 gde je S = 1,05 ... 1, 08 - koeficijent ko.ii uzima u obzir lokalne gubitke pri okretanju
Proracnn transportera zvezde; Lh i Lx - horizontalne projekcije optereccnih (Lh) i rasterecenih (Lx) sektora
transportera, m; H - visina podizanja (ereta, m.
5naga pogonskog motora odreduje se iz izraza (2.45).
Kapacitet koficastog transportera odreduje se iz izraza (2.9), zapremina kofice
iz izraza (6.1), isto kao i kod grabuljasto- koficastih transportera. Koeficijent ispune
zbijenih kofica usvaja sc da iznosi If = 0,70 ... 0,85 (manja vrednost odnosi se na
komadne (erele). Brzina koficaslih transportera usvaja se u granicama 0,16 .. 0,40 6.4
m/s. Najveca brzina usvaja se kada je lanac malog koraka, zbog smanjenih
dinamickih sila opterecenja lanca.
Transporteri ljuljaskari
Korak zbijenih kofica jednak je koraku lanca, a kod rastavJjenih kofica mora da Transportcri ljuljaskari (51. 6.10) prema konslrukciji slicni su koficastim, samo
bude deljiv sa korakom Janca. Pri transportovanju komadnih tereta dimenzije. kofka sto su umesto koficama opremljeni zglobno vesanim policama, tzv. Ijnljaskama
treba da zadovolje navedene uslove (6.2). (kolevkal11a). LjuJjaske ovih transportera primenjuju se za transportovllnje-i
premestanje razlicitih komadnih tereta u toku odredenog tehnoloskog procesa
Proracun vuee koficastih transportera izvodi se doslednim sabiranjem otpora (prtljaga, elemenata masina, knjiga, sanduka itd) koji su relativl10 mal1jih masa.
duz trase transportera (pogledati gJavu 2).
Trasa premestanja je slozena, a sastoji se iz horizontalnih i vertikalnih seklora -
Najmanja sila prethodnog zatczanja lanca iznosi S,;=2 ... 3 kN. Koeficijenti postavljenih u istoj vertikalnoj ravni (videti 51. 6.2, a , .. , e). Punjenje i prainjenje
otpora kretanja w duz pravolinijskih sektora usvajaju se saglasno uslovima rada transportera Ijuljaskara ostvaruje se na vertikalnim sektorima, rucno iIi antomatski,
transportera (laki, srednji i teski uslovi rada) sa valjkastim lancem i kotrljajnim pomocu razlicitih uredaja. '
lezajima i nalaze se u granicama W= 0,02; 0,D3 i 0,04; za valjke sa kliznim lezisiima je
Transporlcri Ijuljaskari mogu da se koriste i za mednspratno prenoscne tereta,
w= 0,06; 0,08 i 0,10.
a takode i unutar tehno]oskog procesa u susarama, U kojim3 delnje korozija, usled
5iJa otpora H-:;, (N) na uredaju za istovar odrcdujc se iz izraza agresivne sredil1e. Ukupna duzina lr;:\l1Sportera Ijuljaskara odreduje se prema jacini
vucnih lanaea, i obicno ne prclazi 150 m, pri visini vertikalnih sektora do 30 m.
(6.4 ) Vutni element predstavljaju dva lamelasta, valjkasta lanca koraka (obicno) 100;
125; 160; 200; 250 i 315 mm, sa .obodima na pokretnim valjcima. Postoje takode i
gde su: konstrukcije sa jednim vucnim lancem ali one se odnose na elevatore ljnljaskare,
koji ce se razmatrati u glavi 9.
g - gravitaeiono ubrzanje zel111jine teze;
Nosed elementi sn u obliku ljuljaski (vcsaljki - kolevki). Postoje veoma razlicita
mk - masa kofiee, kg;
konstruktivl1a izvodenja noseCih elemel1ata, u zavisnosti od oblika, dimenzija i mase
m, - mas a korisnog tereta na jedinici duzine transportera, kg/m; transportovanog materijala, kao i naeina njegovog utovara i istovara. Pri automat-
skom utovaru tereta, kao i istovaru, obicno se primenjuju Ijuljaske u obliku grebena
.a k - korak kafica, m; - resetki, Sl. 6.11.
5ila tezine po jedinici duzine (N/I11) pokretnih del ova transporter a usvaja se
prema tablici (6.1) iIi se odreduje iz odnosa:
in
234 235
Grabuljasto-koficasti, koficasti i transporteri Ijuljuskari Transportni uredaji
I
I
:...--~---
!
Sf. 6.10 r
TrOllsporler Uu/jo.{kar: ---.-~-- :
1 - :l'c::da ::0 prOmCI111 prow:a kretanja; 2 - I'odico; 3 uredaj!tJ uIOl'ar; 4 - zatezni ureaaj;
5 - pogon, 6 - ure(tuj:a iSfOl'or; 7 pokretni deo (land so Ijulja,fkama)
b)
Urectaji za punjenje i praznjenje transportera obicno se tako izvode (u obliku
grebena - resetki) da se teret sa Ijuljaski automalski zahvata iii skida za vreme kre-
tanja transportera. Prema tome, postoje razliCite konslrukcije ljuljaski za rueni
utovar i istovar.
Transporteri ovoga tipa priblizno su istog oblika trasa kao i koficasti trans- Vu('ni element transportera sastoji se iz cetiri, vertikalno zatvorene konture
porteri i primenjuju se uglavnom u lukama, za utovar i istovar brodova. S tim u lanea (obii'no su lamelasti lanci sa supljim osovinicama i valjkastim rolnicama),
vezi, transporteri se ugraduju na pokretne metalne konstrukcije (npr. na portalnoj koraka 25 ... 100 mm.
dizaIici iIi pretovarnom mostu), za obavljanje utovarnih i istovarnih radova dllZ Cita-
vog manipulacionog, pretovarnog pros lora na brodu. Nosdi clementi obIika elasticnih pra-
vougaonih povrsina, nasipne dimenzije 0,5 x
0,7 ... 1,2 x 1,5 m, a izraduju se u zavisnosti
I od mase i oblika, vrste tereta, od komada
I
I I
tekstilnih traka (za terete mckane ambalaze
i male mase) iIi od sIoga cvrstih letvica
(metalnih iii drvenih) za koje se prievrscuju
;
--~--- komadi eirade, debelog platna za jedrilke iii
tekstilnog platna (za trnnsportovanje san-
I
f duka). Konstrukcije takvih povrsma
r---~-- , obezheduju noseCim elementima dovoljnu
..i
cvrstocll u poprecnom pravcu, kao i veliku
b) elasticnost prilikom prelaska noseceg ele-
menta preko zvezde i vodica, npr. elasticnie
~.ti roJetne - zaluzine. Noseca povrsina 1, SI.
f.. .... c) 6.13 pricvrscena je sa dye poprecne sipke 2,
od kojih je jedna (prednja) vezana unu-
Sl.6.12 trasnjim lancima 3, a drug a (zadnja) - spo-
Transporter Dona/fa: Ijasnjim lancima 4. Na vertikalnom sektoru
a ~ shema; b i c - pokretni de/on· trallsportera spoljasnji i unutrasnji vucni land preko
vodka (iIi obrtnih zvezda) obrazuju dYe ver-
Vertikalni utovarni iIi istovarni sektor transportera obicno se izvodi U oblikll tikalne ravni, tako da se nosece povrsine
slobodno viseceg .kljuna i moze da se podize i Spllsta u prostor izmedu donje palube prostiru horizontalno, kao police, podizuCi
1 dna b~oda. Don]3 obrtna zvezda ovoga sektora priCvrscuje se za pod izmedu donje navise terete koji se na njih postavljaju.
palube i dna broda, a transporter se pllni dllZ svake etaze, izmedu donje palube i
Pogon: P - transportera, pogledati
dna broda. Punjenje i praznjenje transportera (utovar i islovar) izmedu donje
S1. 6.13 povezan je se pogonskim zvezdama,
palube i dna broda, kao po pravilu, obavljaju se rueno, sto predstavlja veliki ne-
a nalazi se na gornjem dell!. transportera.
dostatak ovih transportera. Slim u vezi, masa transportovanog materijala ne prelazi
50 kg. Brzina kretanja lanaca iznosi do 0,3 m/s. Prethodno zatezanje lanca ostvaruje se
SI.6.13 preko zateznog iii opruzno - zavojnog
Tran.\l){)rrer - efel'oror:
P - pngon; ZU - zure:::n! uredaj
zateznog uredaja ZU.
Punjenje i praznjenje transportera -
elevatora ostvaruje se automatski pomocll valjkastih, trakastih iIi plocastih trans-
portera. Transporter - elevator na isti nacin moze da ostvari i spustanje tereta, pri
6.6 neprekidnom - kontinuiranom iIi prekidnom transporHI. Transporter je opremljen
Transporteri - eleva tori kocnicom i uredajem za zastitu, odnosno za iskljucenje pogona pri havarijskim 10-
movima prilikom transportovanja matcrijala.
Transporter elevator iii" "- transporter, SI. 6.13 sastoji se iz dva horizon-
talna (utovarna i istovarna) sektora i vertikalnog (podiznog) sektora, a predviden je
za transportovanje dzakova, bala, razlicitih paketa, sanduka i slicnih komadnih
tereta mase 25 ... 1000 kg.
238
Grabuljasto-koficasti, koficasti i transporteri ljuljuskari
LITERATURA: [45]
241
240
Vised transporteri Transportni uredaji
kofica prosipanjem na bilo kome zeljenom me stu, duz citave trase transportera na-
menjene za istovar materijala.
7.
VISECI TRANSPORTERI
ViseCi transporteri u zavisnosti od vrste materijala - tereta koji prenose iIi pre-
tovaruju mogu da se razvrstaju na one koji prenose rasute materijale, kao i na
viseee transportere kojima se pre nose komadni tereti, u okviru odredenog SI. 7.1
tehno!oskog procesa koji predstavlja posebnu grupu, npr. na liniji montaze motor a u
fabrici motora automobilske industrije.
Sf. 7.3
K0l1strukth'1l0 hvoctenje jee/nag ko/ic"astog transportera
Jw I'utlli howe; 2 - koji'c{J,' 3 - hori;;oll/u/ni ::al\'oreni :Ieb; 4 - \'erlikalni pIa.':! transportera; 5 - pogol1ski
lanL"onik; 6 - zafe::ni /anCt.mik
Mw~~
t~
Sf. 7.6
Pogonski uredaji u slucaju primene kovanih, preklopnih lanaca imaju jedan 3600,v'm (7.2)
z= (komlh),
vucni Iancanik. Kod primene zavarenih lanaca pogonski uredaj je, zavisno da li se ak
primenjuju kalibrisani iIi nekalibrisani lanel, zvezda lancanik iii pogonski kotur. gde su:
Dobra strana glatkog kotura je ta sto valjanost rada kotma ne zavisi od tacnosti v - brzina kretanja viseceg transportera, m/s;
izrade karika - clanaka Janca, kao i njihovog izduzenja u toku rada. U slucaju pre-
m - broj komada tereta na jednoj nosiljci, kom;
opterecenja, lanci proklizaju preko glatkih koturova i tako ne dolazi do eventualnih
lomova prenosnog mehanizma. Clk - rastojanje izmedu dYe uzastopne nosiljke (korpe), ill
Tezina qo pokretnih delova viseceg transportera, koja se odnosi na jedinicu
njegove duzine (kN/m) moze se odrediti iz sledeceg izraza:
ak - rastojanje izmedu dye uzastopne nosiljke (korpe), m. pre ulaska u krivinu i posle' izlaska transportera iz krivine. Sila nakon izlaska trans-
portera iz krivine, u slucaju dizanja iznosi:
Ako sva kolica nisu noseca, tj. u slucaju da za sva kolica nisu oznaceni nosaci 511 = (j) «(j) 511 _1 + w' q L + q h) , (7.6)
za teret, potrebno je posebno da se izracunaju: pogol1ske tezine kolica, nosaca i
vucnog elementa, pa te velicine sabrati. u slucaju spustanja je
SiJa koja deluje na opterecenom kraku viseceg transportera sastoji se iz sop-
stvene tdine pokretnih delova i tdine transportovanog materijala 511 = (j) «(j) 511 _1 + w' q L- q h ) , (7.7)
Ako su poznate velicine q i qo mogu se odrediti otpori kretanja pri radu trans-
h vis ina dizanja iii spustanja tereta, m.
portera ito: otpor na pravlinijskom delu putanje, otpor na odbojnim koturovillla iii
zvezdama, otpor na vertikalnim prevojima, kao i otpor na kosim delovima trase Obimna sila na pogonskom delu transportera (koturu ili lancaniku) odreduje
transportera.
se iz izraza
Izraz za opsti otpor kretanja duz pravoiinijskog dela trase transportera sastoji
se iz otpora u Iezistima tockova kolica, otpora usled trenja kotrljanja tockova po (7.8)
stazi viseceg transportera kao i otpora trenja klizanja oboda tockova. Zbirno su svi
ovi otpori obuhvaceni koeficijentom otpora w~, cija veliCina zavisi od tip a leiista pri tome su:
tockova, kao i od uslova rada lransportera; tako se za transport ere koji rade u rela-
tivno teskim uslovima (u livnicama i s1.) moze uzeti da je w' = 0,04. 5n - sila u delu vucnog lanca koji nailazi na pogonsku zvezdu, kN;
Otpor na odbojnilll koturovima iIi lancanicillla (zvezdama) nastaje zbog lrenja
u osovini odbojnog elelllenta, i usled krutosti vucnog elementa. Ovaj otpor je S, - sila u delu koji silazi sa pogonske zvezde,.~N;
srazmeran sili u vucnom elementu (Iancu) i iznosi:
LITERATURA: [12]
250 251
Transporteri sa vodenjem tereta i kOl'acajuCi transporteri Transportni uredaji
Vucni element transportera sa vodenjem tereta moze biti jedan iIi rede dva
Ianvc~, liZe iIi kombinacija lanca sa jednom - dye krute poluge. Transporteri sa
VUC~I~ eI~mentom ~ ~bliku. krute poluge iIi u kombinaciji poluge sa Iancem
(vucmm u~etom) naZlVajU se 1 koracajuei. Posebnu grupu koracajuCih transportera
predstavIjaJ u g,~abulpsto - ~oracajuCi transporteri za rasute materijale, kao i speci-
pIm koraCajUCl transporten za prenosenje zavojno - rezanih metalnih strucrotina
(pogle,dati gla~u 5). Mecl~tim, prema naCinu premestanja materijala njih nije
moguce r:azvatl. transportenma sa vodenjem tereta, te se zbog toga oni neee ni
razmatratl u OkVlIU ovog pogIavlja.
252 253
Transporteri sa vodenjem tereta i koracajuCi transporteri Transportni uredaji
8.2
Izlaz.
Transporteri vertikalno zatvorene konstrukcije za guraca
vodenje tereta
8.2.1
Opste napomene
v. oj
SI.8.3
Dconica po kojoj Sf! krr6: transporter sa kolicima :a l'o(jenje {ereta:
a k0}1S1rukcija; b pro]'(lcullska s!lema
podu iIi kotrljanjern preko vaijaka - rolni) na vucni lanac rnontiraju se guraci (poz- oslvaruje se tako sto se pogon moze iskljuciti prskanjelll sigurnosne" zarezane sa
icija 6 na S1. 8.2 i pozicija 1 lla Sl. 8.3) kojirn sc kolica zahvataju (pozicija 2 na jedne strane, civije.
S1. 8.2 i pozicija 3 na S1. 8.3) iii se ncposredno oslone na teret koji se prernesta duz
transportne staze. Zahvatni uredaj je na ramu kolica sa ustavljacem, sa jednostra- Kod transportera sa uzetnim pogonom koristi se dobosno vitro reverzibilnog
nom zglobnom vezom, pa se tako obczbeduje da se koIica sIobodno dokotrljaju do (povratnog) dejstva.
Ianca sa guracima. Zatezni ureaaj moze biti zavojni iIi opruzno - zavojni, a u izvesnirn slucajevima
Pogonski i zatezni uredaj ugl'aduju se ispod poda kako bi se obezbedio slobo- se zatezanje rnoze ostvariti i tegom (kod transportera sa uzadirna).
dan prilaz prilikom namestanja i skidanja tereta kao i odvodenja kolica. Namestanje
i skidanje tereta sa transportera ostvaruje se sredstvima za podizanje tereta iIi teret
8.2.3
(na primer traktor) silazi sa poslednje pozicije transportera sopstvenim pogonom.
Kod poslednje deonice (pozicije) transportera obicno se ugraduje krajnji iskIjuCivac Pro rae un transportera
kretanja transportera, koji reaguje u slucaju da transportovani teret nije sisao sa
Osnovni parametri transporlera za vodenje tereta odreauju se iz izraza koji su
transport era. navedeni u glavi 2. Duzina transportera dostize 300 m; brzina pri kontinuiranolll -
Vertikalno zatvorene konstrukcijc transporlera veoma se mnogo prilllenjuju neprekidnom kretanju transporter a iznosi 0,1 ... 6,0 milllin, a pri prekidnom - pul-
prilikom montaze i remonta vagona i nosccc platforllle vagona, kao i njihovih ele- sirajucem taktu lransporta 6 ." 12 m/min.
menata i uredaja: tockova i osovina, sasija vagona, kabina i slicno. Posebnu grupu Proracun VllCC se obavlja postupnim odredivanjel11 otpora na konturi duz
cine vertikalno zatvorene konstrukcije sa vodenjcm tereta preko tockica (S1. 804) iii posebnih dconica trase. Dkoliko se teret prelllesta preko sopstvenih tockova iii
preko kompaktnog poda. Ovi se transporteri (nazivaju se takode i lancanilll kolicima. odnosno prcko tockova iii valjaka - rolni na podu, i ako je lanac sa
guraCima) primenjuju pri transportovanju odlivaka, supljih kalupa i slicno, u livni- guracima na sopstvenim valjcima iIi se vuce, to se ukupni otpor na radnoj - opte-
cama; u celicanama za dopremanje ingota II peCi itd. recenoj grani moze odrediti kao zbir
odvojenih otpora tereta koji se
premesta i lanea. Prema tome, neo-
8.2.2 phodno je cia se uzme u obzir dopun-
Elementi transportera ski otpor usled opterecenja koje
nastaje delovanjem konzolne iii kose
)/uc'ni element je jedan lanac bilo koga tipa, pre svega lamelasti lanac bez iIi sa sile Vliet, u odnosu na uzduznu osu
supljim osovinicama, koraka 80 ... 200 ml11, a ponekad je celicno uze precnika 15 ... lanca. Ova sila zavisi od nacina vezi-
22 mm. Ceoni gurac je zglobno iIi CVl'sto vezan za clanak lanca. a rastojanje izmeau vanja vucnog clementa za teret koji se
dva uzastopna guraca odgovara koraku transportovanih tereta. Na vucnom uzetu su prernesta iIi za njegova kolica (ako
vezane kuke, za koje se vezuju poluge za vodcnje tereta koji tako ostvaruje sop- teret nema tockova). Prilikom [rans-
stveno kretanje (S1. 8.1). portovanja kolica sa teretom preko
konzolnih guraca koji su vezani
Staze za vodenjc pokrelnih ddova yodice izraduju se od nosaca [ profila, po- Ian cern (pogledati S1. 8.3, b), dopunski
giedati S1. 8.1, a mogu da se izrade i od ugaonika iii sina uzanog koloseka, pogledati otpor je
S1. 8.3. Za terete koji se prel11estaju prcko ugradenih sopstvenih tockova iii ako je SI. 8.4
teret na kolieima sa tockovillla bez obodnog venea, staze se sastoje jz nosaca , [
t
2b)
Wd = W ·Kd = WI (h WI, (8.1)
Shema l'erlikalllO zatl'OrelJe kon/ure Iraselransporlera sa
l'odelljem terela "reko nepokrelllih ",i/jaku, mini:
profila koji su polozeni na podu, lako sto je profil jedne staze okrenul za 180 0 u od-
] - zate::}1a ::,\'ezdo; 2 - gurac;3 vuclli 1011<.1(,;
nosu na [ profil druge staze cfl" i "LJ") pogledati S1. 8.1, kako bi se iskljucila pri tome SU: 4 - pogo!1s/..:a zi'ezda; 5 ~ usmerel1a staza fr(Jllsporlera
mogucnost zaglavljivanja tockova tereta (traktora .npr.) iIi kolica. Za premestanje WI - sila otpora premestanja tereta,
vagona duz transportne staze koriste se ze1eznicke sine.
Pagon transportera prenosi se preko reduktora, a ponekad i preko dopunski
umetnutog zupcastog iii lan¢anog prenosnika. Da bi se ostvarila kontinuirana
promena brzine ugraduju se varijatori brzine. Obezbedenje transportera od havarija
256 257
Transporteri sa vodenjem tereta i koracajuCi transporteri Transportni uredaji
Brzina kretanja poluga iznosi 6,0 ... 15,0 m/min; masa transportovanog tereta -
8.3 komada iznosi 0,5 ... 50 t (i viSe), duzina transportera iznosi 50 ... 300 m; rastojanje
Poluzni transporter izmedu poluga transportera sa elve poluge iznosi 3,0 ... 8,0 m, a raelni hoel poluge je
5,0 ... 30,0 m.
gde sn:
S == 1,05 - koeficijent otpora kretanja lanca preko obrt~ih zvezda;
wki WI' - koeficijenti otpora kretanja odgovarajuCih kolica i poluga;
mt - ukupna masa svih transportovanih tereta na transporteru, kg;
n - broj kolica na transporteru;
mki mp - odgovarajuce mase kolica i poluge (iIi dye poluge kod trans-
portera sa dYe poluge - dvopoIuznih transportera) sa valjcima i
guracima, kg;
flo == 0,25 - koeficijent trenja klizanja lanca i vucnog elementa duz vodica
staze;
- ukupna mas a elasticnih vucnih elemenata (lanca i poluge), kg.
Dimenzije vucnog lanca i snaga pogonskog motora odreduju se prema sili Wpr
(8.2), a presek poluge za kretanje u suprotnom hodu - prema izrazu za silu WI's
(8.3).
S1. 8.5
S/w[]Ja Irallsporlcra sa dve po/up: Xli vodcIlje Icreta
EIEls{icni vllcni eiemeIlt moze biti lanae bilo koga tip a iii uze. Vze kao vucni element 8.4
primenjuje se same kod jednopoluznih transportera jer kod dvopoluznih Horizontalno zatvorena kontura staze transportera i
transportcra uzad, zbog vclike razlike relativnih izduzenja, ne mogu da obezbede prostorno vodenje tereta kod transportera sa kolicima
sinhronizovano kretanje transporlera.
sa automatskim izborom pravca - adresiranjem
Pogon i zEllezni uredEJ/ su uobicajene konstrukcije, pogledati 8.2.
8.4.1
8.3.3 Opste napomene
Proracun transportera Horizontalno zatvorena kontura staze transportera i prostorno vodenje tereta
kolicima po podu ostvaruju se transporterom sa kolicima, SI. 8.6, a sastoji se iz:
vucnog lanca 1 koji je prebacen preko pogonske 5 i zatezne 4 zvezde i skretnih
Sila pomeranja poluga (N) pri radnom hodu transportera odreduje se iz izraza uredaja 2 i 3, koji se nalaze na jednoj iIi nekoliko horizontalnih povrsina ali ·na
razliCitim nivoima. Vertikaino usmeravanje lanca ostvaruje se preko usmerivaca
pravca 6, isto kao i kod viseCih transportera (pogledati giavu 7).
W pr "" <'; . g . lw k . (I mt + n . m k ) + wp .m p + j.1 0 . me J. (8.2)
Vucni lanac transportera moze da se nalazi iznad poda, Sl. 8.6 i 8.7, a iIi ispod
Pri povratnom hodu poda u uzanom podliZnom kanalu, S1. 8.7, h. Veza vucnog Ianca sa opterecenim
kolicima ostvaruje se na isti nacin kao i kod viseceg transportera sa guracem. Za
Clanak lanca privezuje se gurac 11 (krutom vezom), S1. 8.6 iIi se veza zglobno
(8.3) ostvaruje (jednostranisarnir). Kolica 7 kojim se transportuje teret, u prvom slucaju
260 261
Transporteri sa vodenjem tereta i koracajuCi transporteri Transportni uredaji
opremljena su jednostranim zglobnim osloneem 8 iii se poluga pomera u vertikaI- tornu trasu sa mehanickim pogonom kolica preko sistema automatskog adresiranja
nom pravcu, S1. 8.7, b. sa jednog transportnog kruga na drugi, SI. 8.8 i 8.9, a. Automatskim pomeranjem
skretnice, kolica se odvajaju i ukrstanjem usmeravaju, a zahvatajtl se guracirna
Vucni lanac krece se duz svoje yodice 9 (S1. 8.6), koja je pokrivena oslonim
prcko pomocnog lanca i premestuju se prema unaprcd zadatom smeru. Kolica su
plocama 12 (cesto su cIanci lanca potpuno pokriveni) iIi duz klizaca sa valjcima, S1.
8.7. Kolica sa teretom krccu se duz vodka transportne staze 10, S1. 8.6 iIi najcesce opremijen3 sistemom za automatsko adresiranjc jer su nosilne adresa. Uzajamna
direktno po podu proizvodne hale. povezanost nosioca adresa sa uredajima za ocitavanje, a koji Sll postavljcni duz trase
transportera, ispred skretnica lransportnih staza, obezbectllje sc automatski odredeni
Transporter sa kolicima za vodenje tereta, sa nadpodnim polozajem lanea i pravae kretanja kolica prerna unapred zadatoj adresi. Kolka rnogu biti neupravljiva
staze, S1. 8.6 i 8.7, a primenjuje se uglavnom na transportno - tehnoloskim linijama iii upravljiv3, a upravljanje se moze ostvariti pomocll poluge, Cijim podizar0em iIi
(na radovima montaze, bojenja, susenja, pranja itd), kada je horizontalna trasa duz spustanjem, rucno iIi pomocu mehanickog llredaja za upravljanje. moguce je zausta-
zatvorene konture jednostavnija, a nalazi se na meollspralnoj konstrukciji. Osnovni viti kolica sa teretom na bilo kome mestu duz trase transportera,
nedostatak ovih transportera ogleda se u postojanju veceg broja transportnih staza
Prednost transportera sa kolicima kod kojih se vllcni lanae nalazi ispod poda
na podu hale, a prednost je sto nema zlebova u podu, te se pod lako odrzava, pere,
ogJeda se u neometanorn premdtanju tereta posto se lande ispod poda krece nes-
odnosno - lako se pristupa stazi transporter a i laneu prilikom obavljanja rernonlnih
radova (odrzavanja) iii pri nadgledanju rada transportera.
Transporteri sa kolieirna za vodenje tereta, sa ugradenorn stazom i Iancem is-
pod pod a, S1. 8.7, b Cine slozenu horizontalno zatvorenu konturu kretanja iIi pros-
~~~iihJ~J;;i2
b)
Sf. 8.6 Sf. 8.7
Shema i sklop0l'i prosfornog rransporfera sa kolidma za 1'o{fe'~ie ferera, sa nadpodnim p%iajem fanca, Transporfer sa kolicima :;a vortenje !erda "utn;,n !(J!7cem:
za ;;Ul'r.\'(nu mOJ1la=u kabina au/on1obifa
a - i,//ar/ poda: b - i,'pod poda: J - koiica; 2- poiuga; 3 - iskljui'i1'(1c; 4 - ,'uclli ianac
'br
262
Transporteri sa vodenjem tereta i koracajuCi transporteri
263
Transportni uredaji
metano duz trase lransportera, le ovaj lanac ne ometa druge nadpodne oblike trans-
se kolica sledeCih nosivosti tereta: 50; 125; 250; 500; 1000; 2000 i 3200 kg, a kao
porta materijala, kod slozenih transportnih sistema odredenih transportno -
vucni element koriste se demontazni lanci koraka: 80; 100 i 160 mm. Kolica trans-
tehnoloskih linija sa automatskim adresiranjem tereta. Nedostatak ovakvog oblika
portera ostvaruju kontinualno kretanje nominalnom brzinom 0,3 ... 47,5 m/min, a
transporta ogleda se u slozenom i otezanom kontrolisanju rada transportera, op-
dubina zieba u podu za lanac nijc veca od 250 mm od nivoa poda, Sl. 8.9.
sluzivanju, ciscenju i remontu vucnog lanca i mehanizma, kada je lanac polozen is-
pod poda, uslcd postojanja zieba u podu, u koji mogu da zapadnu prasina, blalo i
uzgredni predmeti; ogranicava se mogucnost prelaza transporlne staze na vise etaze.
Kod nekih konstrukcija transportera predvida se mogucnost prekrivanja zlebova gu-
menim trakama, kojc obezbeduju slobodan proJaz polugc za vodcnje kolica i potom,
zahvaljujuCi elasticnim svojstvima gumc, zleb se u podu ponovo prekriva gumom
(S1. 8.5).
st. 8.8
Shema horizOIl/alllo zafltorene kon/ure Ira/J,\porlne staze transportera sa {ancem ispod podu :0 vo[/clIje
ko{;ca, za melw!1fzl/ciju franspurta magacino jednog zelezlIfc."kog sto})ari,~/(j
st. 8.9
Transporter sa lancima to l'oaenje lerela koji je p%len ispod n;,'oo poda:
Karakteristican primer mchanizacije transporta i prenosenja komadnih tereta
do magacina skladiSta na zeleznici ostvaruje se prime nom sistema transportera sa a shena pros/orne trase lransportera: b - pokretni deo frWL\portera i tral1sporll1(1 sloza sa demontainim
lancem; c - isla somo sa lamelastim lallcem
lancem za vodenje kolica, odnosno tereta; lanac je polozen ispod nivoa poda i pri-
kazan je na Sl. 8.8. Tereti se nalaze na zeleznickim vagonima i dopremaju se do ma-
gacinskog skladiSta iii se direktno dopremaju do ulovarne rampe, a odatle se Treba naglasiti da postoje kolica llosivosti i do 20 t. NajveCi ugao nagiba staze
utovaruju u vozila - komi one. Utovarno - pretovarne operacije na platoima - obicno ne prelazi 15°. Duzina transportera sa jednim pogonom iznosi 50 ..... .500 m,
utovarnim rampama obavljaju se samoutovarivacima, a deponovanje - skladistenje a sa viSe pogona - do 3 km.
tereta u magacinskom skladistu ostvaruje se regalnim dizalicama iii specijalnim
transportnim masinama za skladistenje. Izvedena konstrukcija transportera sa kolicima na podu je sledeCih para-
metara: za nosivost kolica od 250 kg primenjuje se zglobni lanac koraka 200 mm,
vucne sile do 4,5 kN, brzina kolica iznosi do 25 m/min, adresiranje je beskontaktno,
Osnovni paramctri transportera sa kolicima koja prenose teret po podu, a kod broj adresa - do 15.
kojih je lanac ispod nivoa pod a, u zlebu, su nosivost tereta i vucni element. Izraduju
264 265
Transporteri sa vodenjem tereta i koracajuCi transporteri Transportni uredaji
8.5
KoracajuCi transporteri
8.5.1
Opste napomene
Transporter radi na sJedeCi nacm: Transportovani teret postavlja se na prvu Prednost koracajuceg transporter a ogleda se u tome sto je teret lako dostupan, ,-
poziciju nepokretnog rama, pokretni ram se za to vreme nalazi u spustenom ostvaruje se stabilan polozaj transportovanog tcreta na nepokretnom ramu, kon-
polozaju. Kada se teret premesti na sledecu radnu poziciju, pokrelni ram se podize strukcija transporlera je relativno jednostavna zbog malog broja obrtnih parova -
podizacima za 20 mm iznad nivoa nepokretnog rama i prihvata teret; ukljucuje se elemenata. Ncdostatak ovih transportera oglcda se u ogranicenoj konfiguraciji trase
pogon i pokretni ram se premesta napred za jedan korak, tj. za rastojanje izmeau (transporter se moze izraditi sarno kao pravolinijski), nernogucnosti kontinuiranog -
pokretnih pozicija. Zatim se pokretni ram spusta i teret postavlja na nepokretni neprekidnog kretanja. Neophodni su i ureaaji kao sto su: ramovi, podizaCi, pogoni;
ram, nakon cega se dejstvom pogona ponovo vraca u polazni polozaj. teret koji se premesta je na nivou poda (poglcdati SI. 8.12).Konstantno je postojanje
dinamickih opterecenja pogona i nosecih konstrukcija zbog cestih pustanja u pogon,
Kada je transporter ispunjen u potpunosti teretima, pokretni ram premesta kao i kocenja i zaustavljanja.
terete duz svih radnih pozicija za jedan korak napred, a vreme ostvarivanja koraka
U okviru transportnih sistema koracajuCi transporteri lako i efikasno deluju u
napred sa teretom je saglasno ritmu tehnoloske operacije transporta materijala.
sprezi sa viseCim, valjkastim transporterirna, transporterima ljuljaskarima i sa
Tako se citav ciklus rada koracajuccg transportera ostvaruje automatski sa cetiri
samoutovarivacima, obezbedujllCi tako automatski pretovar tereta sa jednog trans-
naizmenicna hoda pokretnog rama: podizanje; radni hod napred; spustanje, i
portnog ureciaja nadrugi.
sup rotan povratni hod, SI. 8.12, b.
UPoloZaj
8
9
mPoloZo'
10
lVPoloZaj 11
~
JB;
spuStanje
aJ
~
~
SI. 8.11
Koracuju6' Iran.'Iporfer
SI.8.13
KonsfrukrUa koraL'Cajuc'eg fraJ1Sporfera sa pneu!71afskim pogonom
270 271
Transporteri sa vodenjem tereta i koracajuCi transporteri Transportni uredaji
Da bi se povecao kapacitet transportera primenjenog na skladistu, a pri 12 s ... 8 min; masa jedinice duzine transportera 200 ... 700 kg/m; sirina transportera
zadr'lavaju njegove ukupne lransportne daljine, primenjuje se dvoetazni koracajuCi na nepokretnom ramu 0,4 ... 3,5 m; takt operacija 20 ... 120 min.
transporter (SI. 8.14), koji Cini sistem transportera vertikalno zatvorene konture
kretanja. Sislem transporta sasloji se iz dva obicna koracajuea transportera, koji su
postavljeni jedan iznad drugog, kao i dva hidraulicna podizaca za premeStanje tereta
sa jednog transportera na drugi. Na gornjem koracajucem transporteru oSlvaruje se
npr. poslavljanje i nalivanje topionickih, livackih kalupa, a na donjem njihovo
hladenje. Prvi podizac spusla nalivene kaJupe sa gomjeg na nizi, donji transporler, a
drugi podiZe ohladene kalupe.
Sistem radi na sledeCi naein. Pri pustanjll u pogon podizll se podizni ramovi
gomjeg i donjeg transportera sa kalllpima i spustajll se oba podizaea (prvi sa
kalupima, a drugi bez kalupa) do njihovog donjeg polozaja. Zatim se podizni ram
gornjeg transportera premdta sa kulupimu za korak levo, a ram donjeg transportera
lldesno, pri tome se zahvata naliveni kaillp sa prvog podizaca, a predaje ohladeni
kalup na drugi podizae. Kada se dostigne krajnji polo:zaj, spllsta se pokretan ram i
istovremeno se podizu oba podizaca (prvi bez kaillpa, drllgi sa kalupom). U gor-
njem polozaju podizaea menju se transmisija pokretnih ramova, tako da se pri
suprotnom - povratnom hodll ramovi vraeaju na pOlazne poJozaje. Pri tome se na
prvom podizacu nalazi naliveni kaillp, a sa drugog podizaca se skida vee ohladeni
kalup dizalicom i prenosi do resetke za iSlresanje iz kalupa.
LITERATURA: [45]
272 273
Elevatori sa koficama, viljuskasti eleva tori sa Ijuljaskama - Ijuljaskari Transportni uredaji
9.
ELEVATORI SA KOFICAMA, iiJ 9.2
VILJUSKASTI ELEVATORI I ELEVATORI Koficasti eleva tori
SA LJULJASKAMA - lJULJASKARI
9.2.1
Opste karakteristike i podvrste
9.1 Koficasti elevator (S1. 9.1) sastoji se iz vertikalno spojenog vucnog element a 1,
Osnovni tipovi i oblasti primene za koji su cvrsto spojeni clementi koji nose teret kofice 2; vucni element se obavija
preko gornjeg, pogonskog 5 i donjeg, zatcznog dobosa iii lancanika (zvezde). Pogon-
ski pokretni deo i obrtni uredaj elevatora nalaze se zatvoreni metalnim plastom,
Elevatorima se ostvaruje transport rasutih i komadnih tereta duz vertikalnih iIi koji se sastoji iz gornjeg dela "glave" 6, srednjih sekcija 4 i donjeg dela, "stope" 10.
strmo nagnutih pravaca (60 0 ... 82°), pa se prema tome mogu razvrstati na vertikalne Vucni element sa koficama pusta se u pogon preko prenosnika 12, a prethodno,
i kose. Prema vrsti materijala koji se prenosi, eleva tori se mogu razvrstati n3: pocetno zatezanje ostvaruje se zateznim uredajem 8. Rasuti teret dovodi se ubaci-
koficaste, viljuskaste i elcvatore ljuljaskare. vanjem preko prikljucka (naglavka) na donjem delu elevatora, puni sc u kofice,
podize se koficama i prazni na gornjem dobosu (zvezdi) istresanjem materijala iz
Koficasti elevatori primenjuju se za prenosenje rasutih materijala: praskastih, kofica u prikljucak na gornjem delu e1evalora. Prenosnik je opremljen ustavljacem
zrnastih i sitnokomadnih (npr. cementa, hemikalija, peska, zrna, brasna, uglja, tre- 11 za sprecavanje krelanja pogonskih delova u suprotnom smeru. Plast elevatora sa
seta itd.), u hemijskoj industriji, metalurgiji, kao i industriji masinogradnje (pogona unutrasnje strane opremljen je uredajem za vodcnje 7 (voaicama).
livnica), u proizvodnji gradevinskih materijala, materijala otpornih na plamen i vi-
soku temperaturu, kombinatima za oplemenjivanje rude uglja, u silosima prehram- Prednost koficastih elevatora ogleda sc u malim gabaritnim merama poprecnog
benih kombinata itd. Koriste se same da se tereti podignu od pocetne do krajnje preseka, mogucnosti dostiz3nja znatnih visina pri podizanju tereta (60 .. , 70 m), kao
tacke bez vremenskog razmaka izmedu oplerecenja i rasterecenja, odnosno proces i u mogucnosti ostvarivanja sirokog kapaciteta transporta (5 ...... 50 m 3!h, pa i vise).
podizanja materijala protice bez prekida - kontinuirano. Nedostatak ovog transporta ispoljava se u mogucnosti kidanja lanca pri preop-
terecenju i neophodnom kontinlliranom zasipanjll kofica materijalom.
Koficasti elevatori se mogu razvrstati na stacionarne i pokretne (ovi drugi se
ugraduju na utovarno - pretovarne masine), neke transportno - tehnoloske linije, Prema vrsti vucnog elementa razlikuju se trakasti i lancani, sa jednim iIi sa dva
npr. u susarama, pri oduzimanju vode, u kojima se teret u procesu transportovanja lanca (neke konstrukcije Sll sa cetiri paralclna lanca), a prema smeru premestanja
oslobada od vode. Posebne· su konstrukcije eleva tori sa centralnim punjcnjem i tereta elevatori mogu biti vertikalni (SI. 9.1) i kosi (S1. 9.2). Kod kosih elevatora
praznjenjem, sa fazonski oblikovanim koficama. neopterecena. laka grana slobodno visi (S1. 9.2, a i b) iii se pridrZava (S1. 92, c).
275
274 Transportni uredaji
Elevatori sa koficama, viljuskasti elevatori sa Ijuljaskama - Ijuljaskari
',.,A:!
~u 0
0)
{}
b)
M" c) ...;;"'-"
~
SI.9.2
Sheme koso· nagnutih ele\'QfOra sa :bijcnim rasporedom kafica:
a _ trakasli; b ~ la!1(:ani kod koga po)'ratna grana slobodllO visi; c - sa dj'{j Janca, kada se povratna grana
pridr:a\'G
SI.9.1
Vertikall1i ko/hYasti elel'afor
kada su postavljene tik iedna uz drugu. Kofica se vezuje svojom zadnjom stranom
za traku. Da Ii ce kot'ice biti razmaknute iii vezane jedna uz drugu za vucni element
Kod koso nagnutih koficastih elevatora radna, optereeena grana se krece zavisi uglavnom od karakteristika materiiala koji se transportuje, kao i od naCina
preko oslonih valjaka 1, a kod lancanih elevatora duz vodka 2 (SI. 9.2, c) po kojima punjenja i praznjenja kofica.
se krecu cianci lanca iii njihovi valjCici (najcesCi slucaj); postoje konstrukcije
lancanih elevatora kod kojih se radna, opterecena grana krece preko oslo nih rolniea Brzina dizanja kofiea elevatora je u granicama 0,4 ... 2,5 mis.
(valjaka, S1. 9.2, b). Kod specijalnih koficastih elevatora (beskrajni koficasti elevatori) za vertikalni
transport zma i brasna u mlinovima i prehrambenim kombinatima, kao i u silo sima
276 277
Elevatori sa koficama, viljuskasti elevatori sa ljuljaskama - Ijuljaskari Transportni uredaji
za zito, postoje specificne konstruktivne osobenosti, a njihova maksimaIna brzina di- abrazivnih ostvaruje se ncposrednim nasipanjem materijala u kofice. Primena
zanja kofica iznosi do 4,0 mis, a kapaciteta su 5 ... 500 t/h zma i visine dizanja do ovakvog nacina moguea je sarno pri neprckidnom razmestaju kofica jedne do druge,
60 m). kako ne bi dosJo do prosipanja materijaIa izmeclu dye uzastopne koficc; pri tome se
smanjuje brzina dizanja kofica (nije veea od 1,0 m/s), posto se pri vecim brzinama
dizanja ostvaruje sIabijc punjenje i prazlljenje materijala iz kofica.
9.2.2
NaCini punjenja praznjcnja kofica
Punjenje kofica ostvaruje se iIi zahvatanjem materijala iz nizih delova piasta Vrste vertikalnih koficastih cievatora
eIevatora (Sl. 9.3, a), iIi punjenjem kofica materijalom (Sl. 9.3, b). Prakticno se za transport rasutih materijala
TabJica 9.1
kofice pune zahvatanjem materijala (kod trakastih i lallcanih elevatora sa ras- -.~.
Praznjenje kofica moze biti centrifugalno (Sl. 9.3, a), sIobodno gravitaciono
0) b) (Sl. 9.3, c, d) i usmereno gravitaciono (Sl. 9.3, b). Pri centrifugalnom praznjenju
kofica istovar se ostvaruje uglavnom pod dejstvom centrifugalne sile, koja nastaje
d) nakon prelaza kofica preko dobosa iii zvezde. Transportovani materijal prosipa se
direktno u levak za praznjenje koji se nalazi na plastu elevatora. Da bi se obezbedio
SI.9.3
Sheme punjenja, praznjenja i pol{)fc~iCl koj7ca efel'arora <'
uslov eentrifugalnog praznjenja i iskljuCila mogl1enost prosipanja materijala neop-
(j punjenje ;:(Jhl'(ltD!~iem malerija/a, pra:!nje!lje pod dejs/\'o/}/ cenlriluJ!,a/lle sile; !J - pUlljelljf! :asipol/jcm
hodno je da sc praviIno odredi broj obrta pogonskog dobosa, kao i polozaj levka za
kojica; praznjenje - slobodnim padom; c - pra:njenje s/o/Jo(/nim pm/om: d cenlra{110 prailljenje ff!afenjala praznjenje elevatora na gornjem delu plasta. Centrifl1galno praznjenje primenjuje se
kod brzohodnih (prvenstveno trakastih, a reae lancanih) elevatora sa razdvojenim
rasporedom kofka, pri transportovanjl1 materijala koji sc lako sipaju, kao sto su:
Krupnokomadni i abrazivni materijali (sIjunak, ruda, krupni ugalj itd.) tesko se prasinasti, praskasti. zrnasti i sitnokomadni rasuti materijaIi. Brzina dizanja kofica
zahvataju koficama jer se zbog veCih otpora mogu pokidati kofice, pa cak moze doCi eIevatora obicno iznosi 1,0 ." 4,0 m/s. Rastojanjc izmeau kofica kod brzohodnih ele-
i do kidanja vucnog elementa. Zahvatanje materijala koficama krupnokomadnih i vatora usvaja se tako da istreseni materijaI iz prethodne kofice ne dospeva pred
naiJazecu koficu.
278 279
Elevatori sa koficama, viljuskasti eleva tori sa ljuljaskama -Ijuljaskari Transportni ureaaji
Slobodno gravitaciono praznjenje (S1. 9.3, c) odlikuje se naknadnim otklonom centar dobosa i bilo pri kome polozaju kofica vektor R presecace vertikalnu osu u
kofica, cime se obezbeduje slobodno praznjenje materijala pod dejstvom sile tezine. istoj tacki B, koja se naziva polom. Rastojanje hI' od tacke B do centra dobosa 0
Ovakav oblik prazlljenja primenjuje 5e kocl vlaznih, mokrih i pahuljastih materijala, naziva se rastojanjem pola.
koji se lako sipaju (npr.: ugljcnc prasinc, raznih hemikalija, vlaznc soli, strugotine
itd.). 1z slicnosli trouglova ABO i ABC dobija 5e da je:
1z izraza (9.2) dobija se da je: - za elevatore sa cen'trifugalnim naCinom praznjenja i sa velikim obimnim brzi-
nama
(9.5)
2
B S; 1; D d 2Bv S; O,204v 2 (9.6)
g
gde je v obimna brzina dobosa elevatora, m/s.
Na taj 11a6n se karakter praznjenja kofica elevatora ne odreduje preko nji- - za brzohodne eleva tore sa centrifugalnim i gravitacionim (kombinovanim)
hovih apsolutnih vrednosti brzina dizanja, vee n3 osnovu odnosa izmedu brzine i nacinom praznjenja
precnika dobosa. Centrifugalno praznjenje kofica elevatora maze se osigurati kada
obimna brzina dobosa elevatora nije velika i kada je mali precnik clobosa i, B = 1...1,4; DJ = (0,205 ... 0,286) /. (9.7)
nasuprot tome, pri vecoj brzini i vecem precniku dobosa moze se ostvariti gravi-
tacioni naCin praznjenja elevatora. Kod elevatora sa ccntrifugalnim i gravitacionim (kombinovanim) praznjcnjcm
kofiea kojc se ostvaruje prcko unutrasnjeg zida kofice, srednje obimne brzine
hp>1Q
dobosa (elevatori srednjih vrednosti brzina kretanja)
hp<''a ~8
~
F .c: B = 1,5 .. .3 DJ= (0,306 ...0,612) }. (9.8)
R _. '" _
'r
o D
R Kod sprorohodih elevatora sa gravitacionim ~raznjenjem je
P
b} c) B >3; DJ?:. 0,6v _ (9.9)
Putanja matcl'ijala pri prosipanju iz kofiec. Obrtanjem kofice sa materijalom
preko gornjeg dobosa na cesticu materijala koja se premcsta koficom deluje sila
SI.9.4 tdine, centrifugalna sila i sila inercije, prouzrokovana Koriolisovim ubrzanjem i re-
Shema ()dretlil'aJ~ia rastojonja pola lativnim ubrzanjem usled klizanja cestice po rubu kofice. ReSavanjem jcdnacine kre-
tanja cestice materijala omogucava se oclredivanje njenog puta, kao i brzine klizanja
Vk. Apsolutna brzina materijala Va odreduje se u obliku geometrijskog zbira obimne
brzine v = ffira i brzine klizanja Vk (pogledati Sl. 9.6, a). Nakon izbacivanja iz kofice
cestica se krece po paraboli. Pocetak njenog izbacivanja zavisi od nacina praznjenja
kofica. Pri centrifugalnom nacinu praznjcnja kofica (Sl. 9.6, b) kretanje cestice u
kofiei zapoCinje nakon z<lokretanja kofice za ugao ~o = 15° ... 30° Priblizna trajek-
torija kretanja cestice materijala pri centrifugalnom i griwitacionom naCinu
praznjenja kofiea prikazana je na Sl. 9.6. Saglasno putanji kretanja ccstica materi-
jala, projektuje se i kontura gornjeg dela plasta glave elevatora. Pravilno kon-
strkuktivno izvodenje spoljnog oblika plasta doprinosi da sve izbacene cestice
materijala budu usrnerene ka levku za praznjenje, te se tako iskljucuju udari cestica
o zid plasta, kao i suvisno drobljenje i sitnjenje cestica i stvaranje prasine. PoJozaj
levka za praznjenje materijaJa oclreden je uglom praznjenja ~. Kod clevatora sa cen-
SI.9.5 trifugalnim i kombinovanim (centrifugalno - gravitacionim) praznjenjem usvaja se
SUe ko}e deluiu pri raslere,'el1}u - pra:niel1ju ko/iea: da je ~ = 30~ ... 45°. Postavljanjem levka za praznjenje iskljucuje se. rnogucnost
a prHikom cenfrifugalnog; b - grGl'itadnnog; c - kornbil/O\'ot/og nac:inu pra:njenja prosipanja cestica materijala na laku, suprotnu granu elevatora.
8 '=100+150
t1
~. 0-1.... (j)
9.2.3 TO ! ([)
....'I
Elementi e1evatora X IJ
," flo il!-
....... y
Kujice. OSllovni parametri kofiee su geometrijske dimCllZijc, sirina B, duzina L
\
II
i visina H, kao i zaprcmina koficc; ovi parametri 5C konstruktivno usvajaju. Kon- a) S-IOD+ISO
Bt
~
strukcijc, odnosno vrste kofica elevatora llsvajajll se u zavisnosti od oblika transpor-
tovanog matcrijala, njegovih fizickih svojstava, a takode primena odredenih kofica TP I LP-1~
t
zavisi od naCina njihovog punjenja, odnosno praznjenja. Kod verlikalnih konslruk-
cija elevatora predvidaju se cetiri tip a kofisa ito: duboke (Sl. 9.7, a), plitke (Sl. 9.7,
i! iI!-
"
b), sa zaobljcnim - cilindricnim dnom, sa boeno nagnutim ivicama ostrih uglova (Sl.
9.7, c) i sa zaobljenim dnom (Sl. 9.7, d). Tako se primenjujll kofiee oblika trapeza za b)
--"f:~1'~ 'I
povecane zapremine, kao i drugi tipovi kofiea speeijalnih kon5trukcija, Kod kosih
elevatora prvenslveno 5U nasle primenll kofice boeno nagnlltih ivica, ostrih llglova, a
primenjllju se i sa zaobljenim dnom, kao i kofice oblika trapeza, za povecane X~ll
zapreminc materijala.
Dllboke kofice (Sl. 9.7, a) imajll blago nagnllti rub prednje ivice i povecane su
dubine; primenjuju 5e za suve malerijale, koji se lako sipaju, za prasinaste materi-
W c) I
,,--O_-1-,!fF-1
jaIe, zrnaste i sitnokomadne, rasute malerijale (npr. zrnaste, pesak, zemlja, silan
LOX;
ugalj itd). Vezivanjem dubokih kofica za bocne ivice sa dva lanca (Sl. 9.7, a, vari-
•
janta 3), pri siobodnol11, gravilacionol11 praznjenju, olklonol11 lake, neoplerecene !
grane, dubokim koficama mogu se transporlovati i neki rasllti materijali koji se
prema fizickim svojstvima slahije sipaju (npr. cad, lalog kreca itd).
---t---
0)
Sf. 9.7
Shema kofTca verli/.;a!nih eiel'alora i njihopo vezivanje za vu{ni element:
J ... 4 - vanjan,'::; l'ezil!anja dubokih kojTca Z(I fraku iii lanae
Plitke kofice CSl. 9.7, b) su ostrih ivica prednjeg ruba i male su dllbine, sto do-
prinosi boljel11 praznjenju, te se zbog toga primcnjuju za transport vlainih materi-
jala, kao i materijala koji se lako sabijaju, slabije sipaju, prasinastih, zrnastih i
sitnokomadnih rasutih matcrijaia.
Postojanje cilindricnog dna kod dubokih i plitkih kofica takode doprinosi nji-
hovom boljel11 praznjenju i smanjenju mogucnosti lepljcnja, prijanjanja cestica ma-
terijala za dno.
rava se kofieom sa kompaktnim dnom, a prilikom praznjenja osigurano je potpuno izmedu zadnjeg zida koficC' i trake, primenjuju se gumeni umetci (SL 9.9, a) ili su
rasterecenje praznjenje materijala. umetei vulkanizovani, odnosno slepljcni sa koficom (SL 9.9, h) iIi trakom (Sl. 9.9, c),
Duboke i plitke kofice primenjuju se sarno kod elevatora sa razdvojenim ras" Sirina trake mora biti za 25 ". 150 mm vece dimenzije od kofice; broj umetaka
poredom kofiea. Izraduju se od celicnog lima debljinc 1 ... 6 mm, mogu hiti trake odreduje se proracunom vuce, polazcCi od cvrstoce" trake. Traka se
zavarene iii presovane, ponekad se izlivaju iii su od livenog gvoZda, a mogu biti proracunava na isti nacin kao i traka lrakastih transportera (pogledati glavu 3) ali se
izradene kovanjem u kovackim kalupima; takode se kofice izraduju i od plasticnih uzima u obzir slabljenje trake zbog postojanja olvora u traci za vezivanje kofica vij-
masa (vlaknastih masa, staklcna vlakna) i od gume. Da bi sc sprecilo brzo habanje eim3 za traku.
na prednjoj ivici (zahvalajllcoj) kofiee se zavaruju iii se zakivanjem pricvrscuju
umetci od tvrdog celika. Ako se pri vczivanju trake i kofiea koriste metalni elementi (koeficijent
Osnovni parametri kofica (prema Sl. 9.8) Tablica 9.2 cvrstocc spoja iznosi ksp 0,4 tada bi sc proracunom dobio spoj jednake
cvrstoce duz poprecnog preseka, a koji je oslabljcn zbog vezivanja kofiea, te nije po-
II I Sirin" trake B, Kunce sa bocnim usmercnt~~~.m.,
I tebno uzcti u obzir naknadno slabljenje preseka.
' Sirina
kuticc
I (za trakaste
j
elevatofc)
mm
Korl1k
rUldvo-
jenih
Dubokc kotkc
tipa I) J Plitkc kofice
tipa P
Kornk
zbije·
nih
Ostrih uglova
tipa 0
Zuobljenc lipa
OK Da bi se ostvarilo pouzdano pricvrscivanjc kofiea, na traei mora biti najmanje
B kotica
Zuprc- il/b, kot'ica illft" cetiri otvora za vczivanje. Gumeno zicane trake primenjuju se kod elevatora veCih
mm tk .' I zapre- !lmapre- rnm zaprc-
llmprc-
,upre·
visina, sa sirokim koficam3, Takode se koristc cleva tori sa zglobnim clancima, pri
prvi drugi mm mina I"ft" •
Imina mlnH iu/ t"
red rcd i",1 11m mma mina mina
in, I
in, I I i,,,1
i",1
io,1
lin.
tome je traka od valjane zice, a primenjuju se za prenosenje materijala visokc tem-
i perature,
0,5
~ 125 200 0.2 0.1 ,,~
125 160 150 320 0,4 1.3 0,2 0,66
Primena plocastih lanaea, pre svega sa caurama i rolnieama, kao i sa valjcima
160 200 320 0.6 2,0 0.35 I 1,17 160 0,65 4.06 "
(poslednji se prvenstveno koriste kod kosih clevatora sa podrzavanom granom) od"
200 250 400 u 3,24 0.75 1,87 200 1.30 6.5 nosi se nn lancc koraka ioo ", 630 mm, a karikc lanca mogu se izraditi zavarivanjem
·"ffi
250 300 315 400 2.0 5,0 1,4 I 3,5 200 2,0 10,0 od okruglog cclicnog materijala precnika 16 ", 28 nun, tako sto se naknadno karike
320 370 400 500 4.0 8.0 2.7 ! 5,4 250 4.0 16,0 jos i telmicki obraduju. 1zbor tipa lanea (plocasti iIi sa karikama od okTuglog celika)
400 450 500 500 6.3 12.6 4,2 8A 320 7,8 24,4 14.0 uslovljen je uglavnom karakteristikama materijala koji se prenosi. Pri transpor-
500 550 600 630 12 19.0 6.8 10.8 I 400 28,0 70 tovanju prasinastih i zrnastih; abrazivnih matcrijala, takode i matcrijala u hemijskoj
650 700 630 16,8 26.6 11,5 18,2 T 500 60,0 120 industriji koji prouzrokllju dejstvo korozije metala, kod standardnih plocastih lanaca
800 630 I 118,0 187 mogllca su zacepljcnja sarnirnih zglobova i t3ko gubljenjc savitljivosti i pok"
1000 I 630 i 148.0 235 relljivosli, Da bi se iskljucilo povecanje zazora izmcQu valjka i caure Ianca (zazor
iznosi 0,4 ... 0,6 mm) ovi elemenli se podvrgavaju nitrocementaeiji, time se povecava
povrsinska tvrdoca rolniea i sllpljih CelLlra u granieama ERC 58 ", 62.
Kofiee sa bocnim usmerenjem i ostrollgIim dnom (SL 9.7, c) primcnjuju se kod
sporohodnih Janeanih elevatora za transportovanje rasutih materijala (iste: vrste), Lanci okruglih karika su otvorenog zgloba i prisustvo abrazivnih materijala ne
prasinastih, zrnastih, kao i komadnih tereta. Kod kofica sa bocnim usmercnjem bilo sprecava pokretljivost njihovih zglobova (nema zadrzavanja cestica mnterijaia u
koga tipa primenjujc se samozbijeni raspored kofica na traei iii lancu. Kod eleva" njima) ali materijali prouzrokujll znatno haballje ovih lanaea. Da bi se smanjilo
tora kojim se transportuje mokar materijal, kofiee se izradujll sa rupama za odvod habanje primenjuje se povrsinska termicka obrada karika lanca na dubini od 2 mm,
vode. a do ostvarene tvrdoce oel HRC 55 ,,, 60. Elevatori sa 13!leima okruglih karika, koje
Osnovni parametri kofiea dati su u tablici 9.2 su termicki obraiiene, sa ccntrifugalnim I kombinovanim pr'aznjenjem naisli su na
siroku primenu pri transportovanju prasinastih materijala.
U inostranoj literaturi navodi se primena kofiea sirinc do 1600 mm.
Veza kofiee sa lancem ostvaruje se preko ugaonih ili fazonskib: e1emenata -
Vucni element. Kao vucni element elevatora sa kofieama primenjuje se traka iIi Cianaka, vijcima ili zakivcima. Za sirillu kofice do 250 111m primcnjuje sc jed,m vucni
lanae (jedan iIi dva). Primenjuju se trake trakastih transportcra koje su protkane gu" lanae sa centraillim nacinom pricvrscivanja zadlljeg zida kofice (St 9.8, b), a kofice
morn ili su gllmeno - zicane, istoga tipa, kao sto je navedeno II glavi 3. Kofiee se sirine 320 mm i veeih sirin3, vezuju se sa dva vucna lanca za zadnjll iii bocnn stranu
vezuju za traku vijcima sa speeijalnom glavom (SL 9.8, a), kako gJava vijka ne bi (St. 9.8, c).
omelaJa prelaz trake preko dobosa; na zadnjem zidu kofice su na mestu naleganja
trake sa glavom vijka upustene. Da bi se iskljucilo nagomilavanje cestica materijala
286 287
Elevatori sa koficama, viljuskasti elevatori sa Ijuljaskama -Ijul,iaskari Transportni uredaji
terijala srednje gustine i zbijenosti, a koji ne prouzrokuju vece otpore prilikom pu-
njenja kofica zahvatanjem materijala. Lanci se prvenstveno primenjuju za vece ka-
pacitete, kada su znatne vi sine dizanja materijala, za premestanje tdih komada, a
takode i materijala visokih temperatura, Cije prenosenje gumenim trakama nije doz-
voljeno zbog stanja i vrste transportovanog materijala.
Premestanje abrazivnih malerijala ostvaruje se, ako je moguce, trakastim ele-
valorom posto se lanci u dodiru sa transportovanim abrazivnim materijalom brzo
habaju. Primena trake od gumirane zice dozvoljava znatno povecanje vucne sile,
kao i povecanje visine elevatora. Kako trakasti, tako i lancani elevatori izraduju se
sa razdvojcnim iii zbijenim rasporedom kofica.
Plast (oklop). Nizi deo plasta"stopa" elevatora moze da bude sa visokim iIi Neki eleva tori izraauju se sa betonskim plastom.
niskim polozajem urectaja za punjenje kofica elevatora (pogledati S1. 9.10). Visoki
Plast konstrukcije elevatora sastoji se iz cvrstog kostura koji mozeda prihvati
urectaj "kljun" je sa dnom pod uglom od 60° prema horizontali, primenjuje se pri
staticka i dinamicka opterecenja.
transportovanju vlaznih materijala koji se slabije sipaju. Niski ureaaji su sa dnom
Na srednjim sekcijama plasta elevatora ugractuje se urectaj za usmeravanje kre-
tanja pokretnih delova (S1. 9.1).
Uredaj za zastilu. Za zastitu pokretnih delova elevatora, kako ne bi ispali u
slucaju eventualnog, iznenadnog kidanja lanca iii trake, primenjuju se specijalni
Visoki levak zastitni uredaji ito: kod elevatora sa lancem hvataCi lanca, a kod elevatora sa
za punjet'/ie trakom - kofice se vezuju celicnim uzetom sa bocne strane, koje je postavljeno bez
zatezanjau pravcu poduzne ose trake elevatora; u slucaju kidanja trake mad isk-
IjllCUjU mogucnost spadanja pokretnih delova i eventualnih havarijskih ostecenja
elevatora. Osim toga, na zadnje do bose (iii zvezde) elevatora ugractuju se releji
brzina, koji u slucaju cepanja, odnosno kidanja trake (Ianca) - vucnog element a
iskyucuju rad pogonskog elektromotora elevatora.
9.2.4
Proracun elevatora
I
..L-'-_-"':
Niski levak
, Odreaivanje parametara. Tip elevatora i oblik kofica biraju se u zavisnosti od
I karakteristika transportovanog materijala (tabJica 9.3) i zadatog kapaciteta Q. Ka-
za purlienje I
I pacitel koficaslog elevatora odredllje se prema zapremina no duzini jednog koraka
I
I
I (11m):
I
I
I
I
I
I
(9.10)
t,' ....
I
pod uglom od 45° i primenjuju se za suve materijale koji se dobro sipaju. Za op-
sluzivanje i remont, na nizem delu plasta - "stope", na bocnim zidovima, nalaze se Kod elevator a sa lancem, korak kofica mora' da bude deljiv sa jednim iii dva
otvori sa hermetickim vratima. Srednja sekcija 'plasta elevatora izraduje se od koraka lanea.
celicnog lima debljine 2 ... 4 mm, a ukrucenje se ostvaruje tako ::;to je srednja sekcija
ojacana ugaonim profilima u poduznom pravcu i po poprecnom preseku. Visina sek-
cije iznosi 2 .. , 2,5 m; veza sekcija ostvaruje se vijcima, a kod hermaticnih veza pri- 1z zavisnosti zapremine na duzini jednog koraka standardnih kofica, i sirine B
menjuju se zakivci. (St. 9.12) sledi, da eleva tori sa zbijenim koficama, cak i pri smanjenoj brzini, mogu
da obezbede visoki kapaeilet, a zbog veceg odnosa fa / tk.
290 291
Elevatori sa koficama, viljuskasti eleva tori sa Ijul,jaskama - Ijuljaskari Transportni uredaji
9lJ(} loItk
OK
110
160
140
110
I
tfXJ
I
'11
1/
J
.0
""~ 40 /
1D
1/1 i / ~b
~~
~
Pri transportovanju komadnih materijala izabrane kofiee se proveravaju prema gde su:
najvecoj dimenziji tipskog komada "a", saglasno uslovu:
- koeficijent zahvatanja malerijala. izrazava jcdinicni rad koji se
.L ?:'aXk, (9.11)
gde je L - duzina kofice (dohvat); Xk - koeficijcnt (za materijalc nesortirane Xk = =2 N'm
ulaze prilikom zahvatanja matcrijala,
... 2,5; za sortirane transportovane materijale je Xk = 4 ... 5). N
Proracul1 vue'e. Proraclll vuce kod elevatora ostvaruje se postupnim sabiranjem gQ
otpora duz segmenata trase elevatora. Karakteristicna osobenost nastaje kada se ql == 3,6v - jedinicna sila tezine malerijala koji se transportujc, Nfm.
uzmu u obzir nastali otpori zahvatanja materijala koficama razdvojenog rasporeda
vezivanja i vucnih uredaja na donjem delu plasta elevatora, opterecene grane. Ti ot- Pri brzini kofica 1,0 ... 1,25 mis, za rasute materijale u obliku praha, kao i za
pori se odreduju opitnim putem i njihova velicina zavisi od karakteristika transpor-
rasute, sitno - komadne materijale, koeficijent zahvatanja iznosi Kz 1,25 ... ,2,5
tovanog materijala, brzine kretanja kofiea, tipa kofica, rastojanja izmedu kofica N'
Nm za sre dnJe
. k oma dne matenJa . K z = 2 ... 4 N'
.. Ie Je Nm M I
asa trake, anea '
i koflCa
(koraka), zazora izmedu kofica i zidova nizih delova plasta, stepena ispunjenosti
plasta leretom i naCina prihvatanja tereta kofieama. usvajaju 5e prema katalogu proizvodaca ili u skladu sa odgovarajuCim standardima.
292 293
Elevatori sa koficama, viljuskasti elevatori sa Ijuljaskama - Ijuljaskari Transportni uredaji
Kod elevatora kod kojih se pogon ostvaruje frikcijom vucnog elementa na-
jveca sila zatezimja iznosi Smax = SII, i treba je proveriti prema sili prijanjanja trake
Preporuke za izbor tipa kofice elevatora Tablica 9.3 uz pogonski dobos, saglasno opstoj teoriji frikcionog pogona,
I t Prose-I Brzinl-l, m!s Izracunavanjem najveee sile zatezanja proverava se cvrstoca lanca, odnosno
Vrsta trunsportovanog
I
!
Tip elevatora
cni I
I Tip I koefi- I iI
lrake, Snaga molora elevatora odreduje se prema izrazu (2.45),
Nasipni materijal
matcrijala Ikofice Id.icnt
Ispune
I traku lannc Primer. Proracunati vertikalni koficasti elevator (St 9,13, a) koji se koristi za
transport kalupa u livnici.
kofice i I
Sporohodni sa ! I Poznati su sledcCi podaci elcvatora: Racunski kapacitct elevatora Q = 30 t/h,
:;gJjcna pras!na gravitacionim praznje- D 0,85
I[ I 0,6",0,8
visina dizanja H = 22 m, gustina transportovane zemljc za kalupovanjc p = 1,5 t/m 3 .
njcm i
Brlohodni sa 'I Proracun. Osnovni paramctri clevatora su sledeCi: Prema tablid 9.3 za trans-
Suvo- prasinasti ICement, r05rOmO
kombinovanim
braino (centrifugal no- I D 0,80
II 1,25 ,2,0 I port suve zemlje za modeliranje primenjuje se trakasti transporter sa razdvojenim
gravitacionim) dubokim koficama i brzinom kretanja trake v = 1,6 m/s. Usvaja se traka sa cetiri
! praznjcnjcm I umetka (sloja); zbog toga je precnik pogonskog dobosa Dd = 125 ' 4 = 500 mm, a
HranIjivi p"rodukti,
m!evcno zrno (brasno,
stocna hrana)
Br.lohoJni sa
ccntrirugalnim
praznjcnjcm
p
0, 85 1 1,0.. ,1,6
radijus dobosa je prema tome rei = 0,25 ill, Ucestnnost obrtanja pri v = 1,6 m/s iznosi
sipa
prahu: hcmlkalijc praznjcnjcm i ' ", I "," I Rastojanje pola odrcdujc se prema izrazu (9.3)
Hranljivo zrno
Brzohodni sa
ccnlrirugHlnim
II D 0,75 2,0 .. .3,2
I
I
~
f--_______--+p,...r..::a"'y.l2'jC"'12'jc'-'nc..'_ _ _ _-jI!-_-f-_ _f--__-+___ 1 895 895
hp = - 2 = -2- = 0,2411'1,
I Zrnasti i sitno-
! komadni, dclimicno
Strugotina drvG!a: ivcr,
suva glina gnjccena, II
I II I
.
~'I
I, n 61
abrazivni Itrcset gloJacki. sHan isto ! D O,RO II 1,25 .. 2,0 i 1,0. 1.6 i
Posto je hI' < rei - obezbeduje se centrifugalno praznjenje kofiea,
'~ 1
T310zcni hee, cad
!Spo~oh{:dn~ <';3
I gravllaclOnllll pHlznJI.>
~,I
Ii D
I
0,80 II
I
I 0,40 1,0'1 Prema izrazu (9,13) pri 'If = 0,8 je
njcm
Spo~oh{:dn~ sa ~, I !
~=~=
1 !
Sljunak, ruda, sljaka gravltaclonlm praznJc- I o 080 040 080! 0 40 061 30 =4,34l/m,
. Zrnasti i sitno-
1 komadni, vcoma
njcm u~mcrcnim Icvkom I 'l'" i' ". '~I' tk 3,6vp\/f 3,6'1,6 '1,5,0,8
! abrazivni
Pcsak, pepca, zcmlja, BlI:oh,odni sa
ccnlrifugalnim
II D 080 I I
~
a2 I ° 'i
[slcna ,".
I praznjcnjcm ' I ,'" i II
Kamcni uga!j
Sporohodni ~a
!'gravitacionim praznje-
I
0 0,70 I
I !
I! 0 40 () 63
I 1z tab lice 9.2, a za
I
..£. = 5 usvaja se duboka kofica siJ-ine B = 250 mm i zapre-
I r--------rnj-cm--------1t:'---°D-K-+--+I---+-
["-'-' _II tk
1 Srednjckomadni a =
60 mm, slaho abra- Komaclni (reset
Br;:ohodni sa
ccntrifugalnlm 0,65 , 0,8 .. 1,6
I 1,1
mina 2 I; stoga je traka sirine Br = 300 mm, a korak kofice tk = 0,4 m,
zivni praznjenjem Za date parametre kofice i brzinu kretanja trake 1,6 mIs, kao i za zadati ka-
, I
I I Sporohodni sa ,I pacitet od 30 11h odreduje sc koeficijcnt ispune kofiee
I Kamen, ruda, sljaka Igmvitacionim
nJcm;
i
I °I
OK i 0,70
[
I 1°,40 .. 0, 63
I pra-znjcnjem II I I 1
, tkQ 0,4-30
r Sporohodni sa
I \jf=--. = 0,7
0,63 i
SrcdnjckomadnT, D . 3,6vp1o 3,6 ·1,6,1,5·2
I°I
vcoma abrazivni TVcm uga] gravitacionim praznjc- 0,60 1°,40 0,40 63
njcm, 1cvkom
OK o, 1
I, Primcdba: Tip kofica: D - uuhok,,: P - plilka: 0 - ostrih uglova sa bocnim usmcravanjcm; OK - sa okruglim Moguce je smanjiti brzinu do 1.4 m/s ali tada ona postaje nestandardna ne
I dnom, sa bocnim usmcTavanjcm J obezbeduje centrifugalno praznjenje.
294 295
Elevatori sa koficama, viljuskasti elevatori sa Ijuljaskama - Ijuljaskari Transportni uredaji
Opterec:ellje jedinice duzine trake. Masa jedinice duzine trake prema katalogu iIi u razmatranom slucaju,
inostranih proizvodaca, sa cetiri sloia od tkanine (umetaka) iznosi mlr = =2,55 kg/m.
Tako je S3 ::;S4 eiJ.<X .
qu' g mil' 9,81· 2,55", 25 N/m. Za celicne dobose, za vece vlaznosti (elevator je mO!ltiran na otvorenom pros-
Prema podacima proizvodaca masa duboke kofice sirine B = 250 mm iznosi toru) koeficijent trenja iznosi i.l. = 0,1, a za a = 1800 dobija se da je e~HX = 1,37, taka
da je:
rm = 3,38 kg, tada je:
S3:S; 1,37 S4,
Osnovni parametri su: smna kofice (200 ... 1600 mm); visina kofi~e (400 ...
...710 mm); korak kofica (sa zbijenim rasporedom 250 ... 710 mm); visina dizanja do
3
55 m; kapacitet elevatora (5 '" WOO m /h) i brzina transportovanja materijala (0,3 ...
9.3 0,4 m/s).
Koficasti elevatori specijalnog tipa
Transportovanje abrazivnih ruda, lako lepljivih briketa i vrelih materijala, kao
sto su: prepecena opcka, klinker, aglomerat, temperature do 900°C, ostvaruje se ele- 9.4
vatorima sa oblikovanim koficama u obliku dzepova, sa centralnim gravitacionim
punjenjem i praznjenjem (SI. 9.14). Kofice 1 (SI. 9.14, a) izractuju se od gume, Vijnskasti elevatori
plasticne mase iii relika (za vrele materijale) i vezuju se, jedna tik uz drugu uzanom
trakom 2 iii laneima sa okruglim karikama. Viljuskasti elevatori mogu bili vertikalni (S1. 9.15, a, c) i kosi (S1. 9.15, b). Ko-
riste se za podizanje razlicitih komadnih materijala (buradi, sanduka, bala, denjaka,
del Ova masina itd).
OJ
b)
Sf. 9.14
Vilju.fku.I'ti eleraror:
a - pokretn; deo; b - shema (rase efewltnra
Polica za punjenje i nosenje materijala moze biti u obliku konzole sa savi- (ne uzimajuCi u obzir sops'tvenu tezinu ljuljasake, kao i uticaj sile zatezanja"lanc~)
jenom iii ravnom stop om za oslanjanje tereta, SI. 9,16, a) u zavisnosti od vrste ma- biti sledeca:
terijala koji se prenosi. Ponekad je polica opremljena specijalnim okretnim
uredajem (Sl. 9.16, b), koji dopusta da 5e matcrijal istovara bilo na kome mestu
uzlazne grane elevatora tako sto se na mcstu istovara police postavlja sina za gmt
vodenje u isturenom polozaju iIi odbojnik. Okretni uredaj police vraca se u pocetni F =- (9.13)
P b
polozaj, kao po pravilu, pomocu opruge iii sine za vodenje.
i dopunski otpor
(9.14)
gde je w - koeficijent otpora kretanju valjCica lanca duz vodica.
Ukupna potrebna sila za vertikalno podizanje police sa materijalom odreduje
se iz izraza:
(9.15)
oj
b)
Sf. 9.16
Shematski prikazi lliljusaka za z(Jh\'at(IJ~ie maler/jala ra-:.lic>:ilih ripOi'a kod del'atora jljlju.fkara
Ako je vucni lanac sa pokretnim rolnicama, tada je w = 0,03 ... 0,05, ako su Elevatori Ijuljaskari izraduju se kao i transporteri IjuIjaskari, a razlika je sarno
lanci bez roInica i ako kIize duz vodica, tada je w = 11 = 0,25 ... 0,35; pri tome je 11 _ u konfiguraciji trase - elevatori premestaju materijaI sarno vertikalno navise, a trans-
koeficijenl trenja Ianca duz vodica i zavisi od uslova rada elevatora. porteri naizmenicno, II horizontalnom i vertikalnom smcru. Obicno se eIcvatori
IjuIjaskari izraduju sa dva Ianca (St 9.17, a). Za transportovanje Iakih materijala
(npr. knjiga) primenjujll se elevatori sa jednim Iancem (Sl. 9.17, b) sa konzoInim
Ijllijaskama. Takav elevator (Sl. 9.18) opremljcn je na svakoj elazi uredajem za auto-
9.S matsko pllnjenjc i prazlljenje. Pritiskom na dugmc za llprnvljanje, resetkasti sto
llredaja za utovar se zajedno sa teretom gura unutar okna elevatora i Ijuljaska se,
Elevatori sa ljuljaskama (ljuljaskari) reSetkaste povrsine osnove, podize dllZ llzlazne grane, prihvatajllCi teret sa stoIa.
Nakon skidanja tereta sa stoIa, slo se aUlomatski ymca u prvobitan polozaj.
Elevatori ~a Ijuljaskama (Sl. 9.17) namenjeni su za vertikalno transportovanje Preko komande za upravljanje obrtni sto se okrece unutar okna elevatora i
razlicitih komadnih materijala. Za razliku od viljuskastih eleva lora, elementi za spustanjem Ijuljaske ostavlja terel na sto. Skin uti teret po kosom stolu klizi do
nosenje tereta kod elevatora Ijuljaskara su sa zglobnim vesanjem polica (tzv. valjkastog transportera kojim se doprema do naznacenog mesta, nakon cega se
Ijuljaskama) 0 lance. ZahvaljujuCi postojanju takvih Ijuljasaka ostvaruje se obrtni slo vraca u pocetni poIozaj. Proracun elevatora - Ijuljaskara obavIja se
praznjenje elevatora bilo na kome mestu silazne grane. uobicajenim postupkom (pogIedati glavu 2), na lstovetan nacin kao i kod trans-
portera sa ljuljaskama (poglecIali gIan! 6).
9.6
Opste karakteristike elevatora sa koficama u poljo-
privrednoj proizvodnji
U poIjoprivrednoj
proizvocInji koficasti ele-
va tori se primenjuju za
transport zitarica, brasna,
korenastih biljaka i dru-
gih sitnozrnastih i sip-
kavih materijala
poljoprivrednih kultura.
Transportni ma-
terijI se doprema u
utovarnu stopu eleva-
tora, ispunjava utovarnll
a) c) 51.9.19 stopu eIevatora, a kofice
Transport sto(ne hrane u iJlduslrUi za proi:I'(}(/nju s{()('(ne hrane .' I - elevatora se zarivaju iIi
51. 9.18 u!(warn; bunker; 2 - kojfc':asr; e/el'ator: 3 - pneurnatski transport re1';'l1a; ispunjavaju z3sipanjem,
Elel'afar sa Uuljcdkama sa jednim lancem za transport knjiga: 4 - bunker; 5 - filter,' 6 - eik/oll; 7 - utOl'arni urectqj z(1l'Oj!lOg materijalom koji treba
a Op§f; i:gled; h dement; urectaja za Ufol'ar i ;SI01'(1'-; C ~ sklop kOl7i:olne IjuUa§ke: I - Uufja,fko; Iransporfera; 8 utm'arni Of\'ori na hunkerima; 9 - zal'ojni transporter;
M M
2 - l'aijkasti transporter; 3 - sfo za ;slol'Clr tere/a; 4 - pogon; 5 Fu(t'ni lanac: 6 - zale:ni ure(taj;
transportovati navise, za-
M
10 -l'isec:a :/('((111(1 :efeznica - zi(aru; / I - korpe I'agone/a fic'ure; 12 -
7 - re,fetkasr; .'ito :a ul01'(Jr urectqi za doziranje maferiju/a
jedno sa vucnim
302 303
Elevatori sa koficama, viljuskasti eleva tori sa ljuljaskama - ljuljaskari Transportni ureoaji
uredajem - lancem iii trakom. lstovar transportovanog materijala obavlja se u glavi Da bi se kofice bolje ukrutile, a kojima se prenose tcski i abrazivni materijali,
elevator a, tako sto na matcrijal delujc centrifugalna sila iIi sila zemljine teie ( iii obe ivice kofica se savijaju iii se ojaeavaju plocicama iIi se spoljasnji n,lb kofice savija
silc kod mesovitog naCina istovara materijala), te sc pod dejstvom navcdenih sila na oko celicne zice. '
materijal u koficama vrsi praznjcnje kofica.
Oblik kofice se odreduje u zavisnosli od sledeCih osnovnih·parametara(S1.
U zavisnosti od fizicko - mchanickih karaktcristika transportovanog materijala
9.20): ugla zahvatanja materijala a, ugla povrsine rezanja f:I , sirine kofice B, duzine
usvajaju sc sledece brzinc prenoscnja materijala, kod sporohodnih elevatora, do 20
dohvata kofice A i dubine kofice C. Dimenzije kofka elevatora opste namene, kao i
mis, kod brzohodnih, 4 ... 5m/s. Kod sporohodnih se istovar malerijala vrsi preko
njihove zapreminc utvrdenc su inostranim sdandardima, kao i za elevatore speci-
unutrasnjeg ruba koficc pod dcjslvom sile zemljine lcze, dok se kod brzohodnih is-
jalane namene za transport zrnastih poljoprivrednih kultura i za njihove
tovar matcrijla ostvaruje preko spoljasnje ivice koficc pod dejstvom ccntrifugalnc
preradcvinc, zapremine kofica iznosc od 0,81 ... 11 1.
sileo
Kofice za transport gomoljastih biljaka, kao i za druge komadne materijale su
Ko/ice elevatora se
l dimaenzija:
izraduju zavarene kon-
A ~ l i B ~ 1,5 I
strukcije, od celicnog
I
__ _.1_____ _ lima, a mogu se praviti i
livene od kovanog siro- gde je 1 - najvcca duiina cestice transportovanog materijala.
vog gvozaa. Oblik Za transport kukuruza u klipu izraduju sespecijalne kofke.
kofice zavisi od fizicko
1 mehanickih svojstava
transportovanog Ip.ateri-
jaIa, kao i od brzine
Kofice se vczuju za lance bilo vijcima iIi zakivcima. Da bi se spreCiJo zaglavlji-
vanje transportovanog materijaIa, izmedu zadnjeg zida kofice i trake postavljaju se
poclmetaci (SI. 9.20, d).
transporta materijala. U inostranstvu su cesto u prakticnoj primeni elevatori sa koficama od plasticne
Kod brzohodnih eleva- mase i gumene ; kofice od gume su impregnirane celicnim skelctom. Ovakve kofice
tora primenjuju se se ucvrscuju za traku specija\anim postupkom lepljenja. Navedene konstrukcije
kofice dva tipa ito: kofica smanjuju ukupnu teiinu elevatora i smanjuju stepen ostecenja trarispor-
duboke (S1. 9.20, a), za lovanog materijala.
transport veome sip-
kavih materijla, npr. Vuc'ni uredaj kod elevatora su trake iii lanci. Trakc se prevashodno primenjuju
zrnastog, suvog peska kod brzohodnih elcvatora za transport zrnastih, sipkavih, praskastih i prasinastih
itd. i plitke za transport materijala. Za komadne terete, a lakode i pri kosom lransportu, cesce se primenjuju
SI.9.20
slabosipkavih matcrijala lanci kao vucni urec!aji.
Vr"h kojic(J: a- duboke; b - plilke; c - oSlrougle; " . l'e:il'(Jl1je kofica za
(S1. 9.20, b), vlazne ma-
Traka (S1. 9.20, d) sirine do 300 mm izraduje se iz ravnih gumiranih kaiseva
podmet(J('fe terijale koji se sleiu i
odgovarajuceg standarda. Za vece zahtevane sirine, trake se izraduju od gumiranc
koji se odlikuju veCim
tkanine. Razlikuju se tri vrste konstrukcija gumiranih kaiSeva : narezani u slojevima,
koeficijentom trenja.
uvijeni i zavojno uvijeni. Karkasni sloj pamucnog tkanja transportne trake povezuje
Navede vrste kofica spaJaJu se za vuene uredaje (lanci iIi traka) na podjed- se vulkanizacijom sa slojem gume. Boeni rubovi slojeva kaiS.eva transportne trake
nakom medusobnom rastojanju, kao slo je to prikazano na SI. 9.8, koja predstavlja takode se stite zbog moguceg prodora vlage u njih ( na spojevima izmedu karkasnog
korak kofica. sloja i sloja gume).
Kod sporohodnih elevatora primenjuju se ostrougle (olucaste) kofice (51. 9.20, Kofice se ucvrscuju uz transportnu traku specijalanim vijeil11a sa upustenim.
c), koje se vezuju sa trakom jedna uz drugu. Zbog toga se brzohodni elevatori nazi- glavama . Zbog bezbednog rada ( da se kofiee ne bi kidale usled mehanickog trenja
vaju elevatorima sa rastavljenim koficama, a sporohodni sa zbijenim rasporedom o yodice na plastu elevatora ) sirina trake se tako usvaja da je za 35 ... 40 mID sira
kofica. Raspored, odnosno korak vczanih kofica na vue nom uredaju u odredenom od sirine kofice. Broj karkasnih slojeva trake (koji nije l11anji od cetiri ) odreduje se
stepenu predodreduje naCin njihovog istovara, odnosno praznjenja. proracunom cvrstoce trake.
Lanci kao vucni uredaji izraduju se od lamelastih elel11enata sa supljim
osovinicama, takode mogu biti lanci sa supljim osovinicama i rolnicama , tzv. Golovi
304 305
Elevatori sa koficama, viijllskasti elevatori sa Ijllijaskama - Ijllljaskari Transportni lIredaji
lanci, koraka do 630 mm ili se izraCluju kao zavareni land ovalnih karika. Poncbd tora sa centrifugalnim nacinom istovara postavi na vccu VISll1U, nego kod elev,litora
se lanci izraCluju presovanjem ili mogu bili lanci konbinovanc konstrukcije. sa mesovitim naCinom istovara (centrifugalni i gravitacioni). Na SI. 9.22, prikazan je
utovar rastavljenih kofica, a na SI. 9.22, h - sa zbijenim rasporedom kofica. Da bi se
Ukoliko su kofice siroke do 250 mm, dozvoljava se primena jcdnog vuenog
obezbedili normalni uslovi utovara kofka u smeru utovara koji je suprotan od
lanca, za koji se kofice uevrscuju po sredini, zadnjim zidom ; dva vucna lanca pri-
smera kretanja kofiea elevatora, potrebno ie visinu postavljenog gornjeg nivoa
menjuju se sarno kada sir ina kofka prelazi 320 mm . U ovom slucaju kofice se sa
utovarnog kljuna h od donjeg nivoa stope elevatora odrediti iz empirijskog izraza:
lancima mogu povezati kako zadnjom stranom, tako i bocnim zidovima.
Stopa elevatora (S1. 9.21, a) saCinjava donji deo elevatora, a sastoji se iz plasta izv
1, utovarnog bunkera 3, sistema laneanika 2 (iIi dobosa) sa osovinom 5, i lezajima 4,
h=(O,027.0,03)li+20,cm. (9.16)
koja preko specijalanog zateznog ureClaja 6 moze da se vertikalno pomera kroz
povezani zleb u nosecem celicnom limu. Najcesce sa primenjuju zavojni zatezni
ureaaji sa hodom zatezanja koji iznosi kod eleva lora sa lancima 1 ... 1,5 koraka gde su:
lanca , a kod trakaslih elevatora 3 ... 5% od duzine trake. UreClaji za zalezanje te- 3
gom primenjuju se relativno relko kod trakastih elevatora. i - zapremina kofiee, em ;
B - sirina kofice, em;
Da bi se zadrz.ao kon-
stantan zazor izmcdu kofica z broj kofiea na duznom
s i dna stope elevatora, metru trake, kof/m;
ponekad se primcnjuje
stopa u obliku korita koje v - brzina lrake, m/s.
se okaCinje 0 osovinu
,) dobosa. Meautim, ovo kon-
struktivno resenje umno-
oj bJ
gome tini konstukciju
komplikovanom, posto ie
potrebno u tom slucaju SI.9.22
obezbediti pravlno zapti- Shematskf prikazi nac;na utOl'(fra e/eWJfOra
vanje izmeClu bocnih zidova
konstrukcije elevatora 1
pokretnog korita stope ele-
vatora. Iz proizvoda z· v := .!. , odakle ie t:= _1_ , moze se odrediti vrcme prelaza dela
t z·v
U procesu rada elava- trake elevatora izmeau dye ,yzastopne kofice, koje prakticno predstavlja korak
Sf. 9.21
KOl7srruk~Ua e/c1'alora : a - stope; b - is/{»'arl7e glm'e tora stopa se cesto kofica.
zapusava nagomilanim ma-
terijalom koji se transpor- Od pravilnog izbora mesta postavljanja utovarnog kljuna, kao i od njegove v-
tuje. Da bi se spreeila mogucnost lomova (otkacinjanja kofica od vucnog elementa, isine, umnogome zavisi naCin ostval'ivanja punjenja kofka, stepen njihove ispu-
kidanja vucnog ureClaja izbocavanjem konstrukcije plasta itd. ), to se u stope njenosti materijalom i, konacno, kapacitet elevatora. Ova konstatacija je od
ugraauje gumena dijafragma, koja se pod teretom izbocava i tada preko specijalnog posebnog znacaja pri projektovanju elevatora koji se ugraCluju kao slacionarne kon-
granicnog iskljuCivaca koji se aktivira obavlja se iskljucivanje pogonskog elevatora. strukeije. '
Utovarni kljun za punjenje elevatora materijalom moze se postaviti na ulaznoj Glava elevatora (S1. 9.21, h) sastoji se iz pJasta 1, pogonskog lancanika 2 (iIi
grani kofica elevatora , tada se utovar kofica ostvaruje sa strane koja je suprotna od dobosa), zupcastog prenosnika 4 (ili reduktora), kaisnika 3 i ustavljaca 5.
smera kretanja trake iIi na silaznoj grani, kada se utovar kofka ostvaruje u smeru
kretanja trake elevatora. Prednost se daje prvoj varijanti, zbog bolje ispune kofice i Plast je oslonjen 0 postolje i predstavlja okvir konstrukcije elevatora. Oprem-
manje sile otpora pri utovaru kofica materijalom. Ulovar kofica vrsi se na pravolini- ljen je istovarnim kljunom i obicno se izraauje zavarene konstrukcije od celicnog
jskoj, vertikalnoj grani trake ·elevatora. Pozeljno je da se ulovarni kljun kod elcva- lima. U nekim slucajevima plast glave elevatora izraduje se od drvene konstrukcije,
npr. kod elevatora lokalne izvedbe, koji se ugraaujn neke masine.
307
306
Elevatori sa koficama, viljuskasti elevatori sa Ijuljaskama -ljuljaskari Transportni uredaji
gde su: .
2
g - ubrzanje sile zemljine teze (gravitaciono ubrzanje), mJs ;
Na Sl .9.24, a shematski je prikazano delovanje sila na, transportovanu cesticu D - precnik kruinice' oko dobosa iIi Iancanika oko koje se premeSta posma-
u kofici elevatora, kada je vrednost sile G konstantna, za tri razlicita pravca centri- trana cestica malerijala pri prelazu preko dobosa odnosno lancanika, m;
fugalne sile Fe (Cije su vrednosti odredene preko obimne brzine v). Geometrijskim
K - koeficijent brzine.
sabiranjem sila G i Fe i produzavanjem rezultujuce sile FR do preseka sa vertikalnim
pravcem poluprecnika r dobija se tacka E, Cije rastojanje od centra obrtanja 0 iznosi Prilikom projektovanja elevatora prethodno treba usvojiti zavisnost izmeau
p i koje predstavlja rastojanje pola obrtanja posmatrane cestice materijala. brzine v i precnika D, tj. prema koeficijentu brzine K moie se odrediti kinematska
karakteristika uredaja, odnosno tip elevatora. Koeficijent brzine K karakterisu tri
Za odredivanje rastojanja pola brzin,e uspostavlja se odnos iz slicnosti vrednosti ito:
trouglova ABO i AGFR', odnosno:
a) za K < 2,2Fc' < G (st 9.24, b), pol se nalazi izvan obima pntanje kretanja
mv 2 kofiee, tj. r < Pl. Ocigledno je
p:r=mg:-- da ce u tom slucaju istovar ma-
r terijala iz kofica biti gravi-
odakle je tacioni, tj. obavljace se preko
unutrasnjeg ruba kofice pod de-
jstvom gravitaeione sile teie.
b) Karakteristican zapis ovakvog
oblika istovara materijala pred-
stavljen je na SL 9.25, a, foto-
grafisan je filmskom kamerom.
b) za K = 2,2 sile koje
Ako se zameni vrednost obimne brzine v = rrcn , dobija se rastojanje poJa deluju na t,ransportovani ma-
30 terija! su jednake, tj. Fe" '" G;_
tada je P2 '" r, kao sto je to pri-
kazano na St 9.24, b. U ovom
slucaju, istovar materijala iz
(9.3)
SI.925 kofice nastupice usled delovanja
Kinogromi (fill11ski snimci i islo1'or" ceslica malerijala iz k()/ica obe sUe i to u prvoj i uglavnom
ele1'alOr(l u drugoj cetvrtini obima
kruinice; kako pokazuju ispitivanja, istovar materijala nastupice nakon zaokretanja
1z izraza (9.3) moze se zakJjuCiti da rastojanje pola zavisi sarno od braja obrta, kofiee za ugao koji priblizno iznosi 25 ... 30". Pocctak istovara u prvoj cetvrtini
pa se povecanjem braja obrta rastojanje pola smanjuje, a povecavn se centrifugalna obima kruinice putanje kofiee lakoae nastaje i zbog relalivnog pomeranja transpor-
sila i, nasuprot tome, sa smanjenjem broja obrta rastojanje poJa se povecava, a tovanog materijala u kofici elevatora. Povrsina materijala pri istovaru teii da for-
smanjuje se centrifugalna sila. mira krivolinijsku konturu po ]ogaritamskoj krivoj, a koja se odlikuje skretanjem
tangente u bilo kojoj njenoj tacki od pravca tangente povucene na kruznicu
Moze se usvojiti odgovarajuci broj obrta, kao i precnik dobosa Dd, kada, pri
(opisanom iz pola), pod uglom prirodnog pada dalog materijala.
gornjem poloiaju kofice elevatora, sila usled teiine cestice G i centrifugalne sile Fe
Tako ce se, za K=2,2 istovar cestica materijala iz kofica obavljati meSovito
~. . " mv
2
2
(kombinovano), odnosno centifugalno - gravitaeiono. Ovakav oblik istovara cesce se
posmatrane cestlce, postaJu Jednake, tJ. Fe=G, odnosno - - = mg , odnosno, v = rg, primenjuje kod elevatora sa koficama malog kapacileta, pri transportu zrnastog ma-
r
terijala, brasna, mekinja, odnosno proizvoda koji se transporluju u nckom vremen-
skom intervalu, pri preradi stoene hrane i zivotnih namirnica. Filmski prikaz
odakle je v = )9,81. Dr;::.
--2- = 2,2...; D ; ako se zamem sa K = 2,2, dobija se da je kombinovanog naCina istovara prikazan je na SL 9.25;
v = K.fi5,ml s (9.17)
gde su:
l
311
310
Elevatori sa koficama, viljllskasti elevatori sa Ijllijaskama . ljllijaskari Transportni llredaji
c) pri K > 2,2 Fe''' > G i P3 < r (S1. 9.24, b). OdgovarajuCi filmski prikaz veliCine 0,1: 0,2: 0,3: iz tacke I, II, III itd. nanose se nanize vrednosti ordinata
navedenog naCina istovara prikazan je na S1. 9.25, c. Teorijska istrazivanja, kao i ek-
sperimenti sprovedeni, pokazuju da u ovoj varijanti, istovar materijala takocle nas-
taje pod dejstvom obe sile, materijal koji Cine krupnije cestice izbacuju se iz kofica Y == . Dobijcne famitije krivih -
2
pod dejstvom centrifugalne sile prcko spoljnog ruba kofice. Na Sl. 9.25, a, h, C fadi parabole, odrecluju nacin, odnosno tip istavara materijala iz kofke, odnosno kon-
oCiglednosti, aproksimativnim punim linijama sa uSl11erenim strelical11a FR\ FR".FR'" , turu konstrukcije plasta istovarne glave elevatora.
prikazani su sl11erovi rezultanata sila FR, a zasenceno - putanje leta cestica koje se
istovaruju iz kofica. Na osnovu usvojenih i praracunatih parametara elevatora D, v i k, konstrukcija
ureclaja plasta (51. 9.26, a) za kombinovani naCin iSlovara prikazuje se na sledeCi
Ccntrifugalni naCin istovara kofka obavlja sc kod elevatora veCih kapaciteta, nacin.
do 500 t/h, pri transportu Citarica i drugih l11aterijala.
a) Kostruisanjem parabote 1 u najvisoj tacki 3, temenu parabate nalazi se i
Nacin i vrsta istovara treba da prate odgovarajucu konstrukciju Iinije konture
najvisa tacka podizanja ceslica materijala. Isla tacka 3 moze se odrediti ako je
glave plasta elevatora. Posebno se mora voditi racuna prilikol11 projektovanja kon-
poznata visina H.
figuracije linije glave plasta, ako se radi 0 kOl11binovanol11 i centrifugalnom naCinu
istovara l11aterijala. Tada se kooordinatni pocclak usvaja u tacki 0, a aka se sa Xo i yo oznace hori-
zontalna, onosno vertikalna rastojanja duz odgovarajuCih precllika dobosa,
U tom smislu potrebno je podrobno razmotriti pitanje konstruisanja glave
jcdnaCina parabole 1 sa lel11enom u tacki najviseg podizanja dobija oblik
plasta elevatora pri kOl11binovanom i centrifugalnom nacinu istovara. Putanja leta
svake transportovane cestice materijala pri njenom napustanju kofice pokoravace se
jedaCinama: (2
1 rk +p -x ;
Yo ==- o
2 )
x == v t (9.18) 2p
dobija sc vrcdnost glave elevatora. Prakticno je najudaljenija tacka podizanja cestice materijala
udaljena od centra vratila dobosa na rastojanju, kojc je priblizno za cetiri puta vece
od radijusa dobosa. Zbog toga se glava elevatora konstruise kod elevatora sa centri-
fugalnim nCinom istovara (Sl. 9.26, b) tako da je oblika parabole Po, koja prcseca
parabole PI, pz, P3 itd (koje predstavljaju trajcktorije leta cestica materijala. U
tackama preseka CSl. 9.26, b) parabole Po parabola Pi, P2, P3 itd, ugao izmec!u
te se tako dobija: tangenata (na Po i PI, P2, P3 u prcsecnim tackama) treba da se nalazi u granicama
14 .. , 180 • Na taj nacin se omogucava bolje odbijanje transportovanih cestica materi-
2 jala pri istovaru iz kofice 0 gornji zid plasta istovarne glave e1evatora.
h=2 (9.20)
2p
(9.22)
(9.23)
-h
315
Kao primer elevatora koji se primenjuje na vrsalic3m3 sa elektricnim pogonom Ponekad se koficasti elevatori primenjuju za utovarne radove pri Ciscenju zita
moze da posluzi elevator za podizanje zita od trijera za zito, do bunkera. Karakter- koje se premcsla strujanjem. Konstrukcija jednoga od takvih elevatora prikazana je
istika ove konstrllkcije ogleda se II tome sto je uproscena konstrukcija plasta eleva- na Sl. 9.27, d. Izraduje se sa zadatkom podizanja zrnastih materijala u tran~portnu
tora, kao i u Cinjenici da postoji slobodn3 i otvorena, bez plasta, rasterecena grana masinu, a za opsluzivanje elevatora prilikom utovara matcrijala potrebno le. ne~
vucnog uredaja. oliko radnika. Da bi se smanjio pomcnuti broj radnika za opsluzlvanle
odgovarajuceg elevatora pokusala se sa o.~rem~njem navedeno? e~~vatora
Kod nekih koficastih elevatora ugradenih u slozene konstrukcije masina, po- grabuljastim dodavacem ali takva konstrukclJa I1lJe . u potpunosll res:la sve
gon je postavljen u stopi, a ne na vrhu, u glavi. Utom slucaju se zatezni uredaj trake postavljene konstruktivne zadatke, jer posle prenosenJa zrnastlh ~at~nJala. do
iii lanca mora postaviti na vrhu, u istovarnoj glavi, tj. na gornjem dobosu, odnosno odrcdenog mesta, neophodno je izvrsiti prenosenje elevatora. Karaktenstlcan pnkaz
Iancaniku koji su tada zatezni, a cemu treba vodili racuna pri obavljanju proracuna ovakvog elcvatora koji je prikazan na S1. 10, d sastoji se u tome sto se utovar ma-
elevatora. Elevator prikazan na Sl. 9.27, b ima slican shematski prikaz pogona. terijala obavlja ostvarivanjem pogona preko pokretnih. tockava .(pogon preko
Karkas elevatora izradcn je zavarivanjem ugaonika; zatezni uredaj 2 nalazi se u pedala), kojc se pokrecu auto masinom, tockovi se kotrlJ3Ju. na speclJalnom va~Jku.
glavi 8, vucni uredaj 3 je lancani sa koficama 4, obuhvata gornji 1 i donji lancanik. Obrtanie od tocka, preko valjka 1, konicnog zupcalllka 2 1 klmasto-remenog kalsnog
Pogonsko vratilo 5 ugradeno jc preko lezaja u donju stopn 6 elcvalora. Kapacitet prenos~ika 3 prcnosi se na gornji, vodeCi dobos 4. Konstrukcija samog elevatora se
navedene konslrukcijc elevatora iZllosi 500 ... 2100 kg/h. ne razlikuje od ranije opisanih konstrukcija.
Da bi se obezbedio mehanizovani nacin utovara materijala iii mogucnost
samohodnog premestanja masinc sa koficastim clevatorom, ecsto sc primcnjllju po-
dizaci kao elevalorski uredaji. Kao primer lakve masine moze da bude univcrzalni
samododavac, samohodne konstrukeije, autora konstrukcije Krotova (S1. 9.27, c),
koja se pokazala dobro u eksploataciji, pri utovaru kukuruza u klipu.
10.2
Horizontalni transporteri
Horizontalni (iii blago nagnuti) zavojni transporter (SI. 10.1) sastoji se iz trans-
portnog puza postavljenog izmeou lezaja uzduznog vratila. Transportni pui ucvrscen
je nn uzduznom vratilu i ualazi se unutar olnkn poludlindricnog dna. Pre nos snnge
se ostvarnje elektromotorom i reduktorom kojima se pokrece vratilo transportnog
puza. Nasipni materijal se uvodi u oluk kroz jcdan iIi nekoliko otvorn posto se
otvori poklopac; okretanjcm vratila transportnog puza materijal se premcsta d11Z
oluka, kao da sc duz vijka krece i navrtka zajednickog navojnog para. Istovrcmenim
10. okretanjcm matcrijala lransportnim puzem sprecava se dejstvo gravitacione sile ma-
terija!a. kao i njegovo trcnje 0 zid oluka. Praznjenje oluka se ostvaruje kroz jedan iii
ZAVOJNI TRANSPORTERI nekoliko otvora na dnu, koji S11 opremljcni zatvaraCima.
10.1
Oblid i oblasti primene
Zavojni transporteri prema konstruktivnom izvooenju mogu biti horizontalni
iii blago nagnuti - pod uglom do 20° (osnovni tip), kao i vertikalni i strmo nagnllti.
Ovoj grupi konstrukcija mogu se pridodati i cevi za transport materijala. Navedena
tri tipa zavojnih transportera sadde kako sIicne, tako i sprecificne karakteristike ali
se posebno II konstruktivnom smislu, razlikuju jedl1i u Od110S11 na druge prema
nacinu dejstva, sto ce kasnije biti razmatrano.
Zavojni transporteri primenjuju se za transport praSi113stih, praskastih matcri-
jala i reae sitnokomadnih, nasipnih materijala. Transportn3 duzina je relativno mala
rttalEJ
~
(obieno do 40 m po horizon tali i do 30 m - po vertikali), pri kapacitetll obieno do
100 tlh. Primcnjuju se II hemijskoj il1dustriji, mlinarskoj, kao i preduzeCima za
izradu graaevinskih materijala.
Zavojni transporteri nisu podesni za prenosenje JepJjivih i jako sabijenih, a
takoae i veoma abrazivnih materijala. 51. 10.1
Zorojn; transporter:
Prednost zavojnih transportera ogleda se u jednostavnosti uredaja, kao i u jed- 1- e/ektro!l1otor; 2,4 - spojnice; 3 - redukrar; 5 - prednji leta); 6 o/\'or za pregler!; nadgledanje;
nostavnom tehnickom opsluzivanju, osim toga, gabaritne mere transporter a nisu 7· oluk; 8 . srednji /duj; 9 . /el'(Jk w punjenje; /0· zadnii /efaj; 1/ - l'coli/o sa Ir(1I1SpOrlnim putem-
velike, duzina istovara materijala je prikladna, dobra je hermeticnost ovih trans- zal'ojno l'rafilo; 12 - sredi.fni lew/k:sa prainjenje; 13 ~ prednji lel'tlk zo prainjenje
portera, sto je posebno bitno prilikom premestanja prasinastih materijala, vrelih,
kao j materijala jakog mirisa. Nedostatak zavojnih transportera ogleda se u velikoj Zavojnica transportera moze biti desna iIi leva, a broj pocetaka jedan, dva iii
specificnoj potrosnji elektricne energije, znatnom usitnjavanju i habanju transpor- trio Povrsina transportnog puza moze da bude neprekidna, u obliku trake iIi ispreki-
tovanog materijala, povecanom habanju zavojnice i oluka, a takoae su ovi trans- dana, u obliku posebnih profilisanih lopalica (Sl. 10.2). Zavojnica neprekidne
porteri veoma osetljivi na preopterecenje jer se unutar oluka (naroCito kod srednjeg povrsine primenjuje se prvenstvcno prilikom premestanja suvog, sitnozrnastog, kao i
leZaja) nagomilava materijal.
318 Transportni uredaji
Zavojni transporteri 319
51. 10.2
ZUI'ojni IrOllsporler:
a - sa punim :ir:.I0fl} (sa neprekldnol1! :Ol'oj1l0flJ f}()I'rJinom); b - Irakasli; C - [opaticni; d - projtlisulli
Korak transportnog puza, ako se transportuju Iako prenosIjivi matcrijaIi us- za elobijanje leoeficijenta otpora w koji uglavnom zavisi oel svojstva materijala koji
vaja se da iznosi t = D, a kada se transportuju tesko prenosljivi, umanjuje se do t = se prenosi (pogleelati tablicu 10.1). Zamenom vrednosti w u izrazu (2.18) nalazl se
0,8 D iii se usvaja da je 2 -" 3 zavojka transportnog puza. snaga na vratiIu motora P (kW).
Ucestanost obrtanja n usvaja se u zavisnosti od vrste materijala koji se prcnosi, Moment torzije (N1l1) na vratilu transportnog puZa je
kao i precnika transportnog puza i mora da omoguCi miran fad, bez prcsipanja ma-
terijala koji se premesta. Takode zavisi i od abrazivnosti transportovanog materijala. 1000 60·P 11
M = , (10.5)
Najveca ucestanost obrtanja (min-I) transportnog puza oelreduje sc iz izraza o 2nn
I
b
322 Transportni uredaji Zavojni transported 323
mv 2
nastaje centrifugalna sila (ovde je m - masa cestice) i shodl1O tome, buduei da
oj R
St. 10.4 u horizontalnoj ravni delllje sila [renja cestice 0 zidove cilindricnog plasta, ona je
ZUj'(~il1i IrOlUjJorter:
a - )ettika//Ji; b ~ s/r!JlO naglluli mu v 2
jcdnaka -'_P- (SI. 10.5, b), gde je!lp - koeficijent trenja cestica 0 plast. Kompo-
R
Na SI. 10.4, ~ prikazan je strmo nagnuti pre to varni, zavojni transporter sa elek-
l.romolorom sa pnrubnim spojem. nenta ove sile, koja deluje na povrsinu zavojnice transportnog puza jednaka je
W = nn , nalazi se da je
30 sin( a -cp) (10.12)
n = 42,3 1--'---''''-
Dsin<p
11k! = 42,3J
D
~ .
SlllCP
(10.13)
Uslov jednakosti centrifugalne sile C sile tezine materijala u gornjoj tacki
cevi ima smisla pri ex = 1800 • Tada je
(10.14)
Prakticno granicna uceslanosl obrtanja usvaja se da je
11 = ( 0,50 ... 0,65 ) m.
b)
Potrebna encrgija za obrtanje cevi ulaze se na savladavanje otpora oslonih
51. 10.8
Za)'()jna frCJI1SpOrfll(J eel':
valjaka, kao i na ostvarivanje rada podizanja materijala koji se sipa u cev. Usvaja-
a - opJYi oblik; b - os{oni ram sa \Ialjcima; I - as/olio - pOlporni \'(Iljri; 2 - pugoll; 3 - eel'; 4 - us/olli njem da su pritisci na oslone valjke sa
l"a!jak; 5· po(porni (ods/ojlli) 1'(Jfjak; 6 . ram obe strane priblizno jednaki, nalazi se
sila pritiska na valjke iz izraza
Kapacitet cevnog zavojnog transportera odreduje se iz izraza (10.1), a brzina
transportovanja materijala v - prema izrazu (10.2). Ako jc prema tehnoloskim zah-
2F = G+Go (10.15)
tevima potrebno da se transportovani materijal zadrzi u cevi tokom vremena tv, to P casa o
se potrebna duzina cevi odrectuje iz izraza: gde su:
L =v t". (10.10) G - sila tezine materijala u cevi;
Korak zavojnice obicIlO se usvaja da je t = 0,5 D, a kocficijent ispune cevi ma- Go - sila uslcd ldine cevi;
terijalom \jI = 0,2 ... 0,3. Xo - polovina centralnog ugla izmedu oslonih oj bJ
valjaka (SL 10.9, b)
Da bi materijal mogao da se prcmdta duz cevi, uccslanost obrtanja cevi ne Sl. 10.9
sme da prede neb krilican broj nkr, pri kome sc materijal pod dejslvom centri· Prorm.YulIska shema cel'j 2U IrwUporfOl'anje
fugalne sile ne odvaja od cevi, odnosno okrece se zajedno sa njom. Pri odredivanju malerija/a
Ilkr potrebno je da se razmolri uslov ravnoteze cestica sile tezine G, koje se podizu
Ako je a . rastojanje od tezista mase materijala koji se transportuje u sloju, do
pri obrtanju cevi sa uceslanoscu obrtanja n, za ugao ex.
verlikalne ose, koja prolazi kroz osu cevi (a ~ 0,25 D), Dk precnik venca po kome
Klizanje ovih cestica po zidu cevi zapocinje u lrenulku kada sila lrenja F 0 zid se cev kOlrIja preko oslonih valjaka: D" i d - prccnici valjaka (roIni) i rukavaca
cevi postane manja od komponenle sile tezine cestica koje su usmerene duz valjaka; ~l if· koefieijenti trenja klizanja u rukavcima i kotrljanja venea cevi preko
tangenle (Sl. 10.9, a). Iz jednakosti je: valjaka, tada je moment u odnosu na osu cevi . ....
2J+wJ Dk
M=G'a+2F - - - . - (10.16)
.
Gsinex= (C+Gcosa)J.l= (GgZ'W
D 2 +Gcosa ) /-l, (10.11)
P Dv 2'
328 Transportni uredaji Oscilatorni transporteri 329
p = Mw = Mnn Mn
(10.17)
1000T] 301000T] = 958611'
gde su: M - u Nm; w - u s-\ T] - koeficijent kOfisnog dejslva prenosa pogonskoo me-
hinizma. b
11.
OSCILATORNI TRANSPORTERI
11.1
Osnovni tipovi i oblasti primene
gde su: a - amplituda oscilovanja ravni; w - ugaona brzina pobudivaca oscilacija; cestica se odize od osciJat6rne ravni i obavlja slobodan let (mikro sk?k), za vrerne
tp0= t2 _ 0; potom cestica ponovo pada na povrsinu ravni i krece se zaJedno sa nJorn
<p (J)'1; - fazni ugao osciJovanja (ovde je t - vreme).
0=
Odnos izmedu veliCina desnog dela jednacine (11.3) koje se nalaze u zagradi
odreduje smer sile pritiska materijala na ravan; tako je pri: r
g coso: > a w sin <p sin ~, smer sile pritiska FN usmeren nanize i smatra sc da je
2
pozitivan i teret sc neprekidno nalazi na dnu oluka; pri g coso: < aol sin <p sin ~ sila
pritiska usmerena je navise; teret se brzo krece i otrze se od povrsine. U gao <p
menja se od 0° do 360°, a sin <p je maksimalne vrednosti koja je ravna jedinici pri
<p '" rc/2 90° .
Odnos maksimalne normalne komponente ubrzanja oluka
ay nW.I'
== aw
2
Sin(~)SinP
2
2
= aw sinp prema komponenti ubrzanja sile teze g cos 0:
SI.11.2
Shematsk; prikaz kretanja c'resricc !71aferUafa rihraciollim rransporter017L"
T ~ smer J..:ref(J!7ja feSfice (ferefa): 00 - smer osd/owlIlja o/uka
naziva se koeficijentom rezima rada oscilatornog transportera K.
za vreme t3 - t2. Posle toga etapni ciklus kretanja ccstice se ponavlja.
2 Zadatak obezbedenja najefikasnijeg kretanja cestice rnaterijala vibracionim
K = aw sinP. (11.4)
gcosa transporterom (pri K >1) sastoji se u izboru vremena t2 (vreme za koje se cestiea
koja se transportuje nalazi n(1 oluku) tako,
Kod horizontalnog transportera cos 0: = cos 0° 1; pa je koeficijent rezima da' se u tom periodu cestiea materijala
rada nalazi na povrsini oluka dok se oluk nalazi
u hodu napred zajedno sa materijalom nR
njemu. Vreme priprerne malcrij~la za
_ aw 2 Sln}J
. A
sledeCi skok treba da je minirnalno I za to
K h- (11.5)
g vreme ne treba da se malerijal kliza po
povrsini oluka iii da sc premesw u suprot-
Koeficijent K karakterise dinamicki reZlm rada oscilalornog transportera (di· nom smeru, jer bi se time onemogucilo ra-
narnicka opterecenja pogona i drugih elemenata transportera), kao i karakter kre- cionalno premestanjc cestica matcrijala. Sa
tanja cestica: pri K < 1 cestica (terct) lczi na oscilatornoj povrsini i premcsta se bez tacke gledista optimalnog prernestanja ma-
odvajanja od povrsine (rez.im inercijaln;h transportera); pri K > 1 cestica se odvaja terijala, najracionalniji rezim rada trans-
ad oscilatorne ravni i prelllesta se.prvenstveno mikro skokovima (rezim vibracionih portera (idealni rezim) srnatra se da je SI.11.3
transportera, Sl. 11.2); pri K = 1 smatra se da je granicni uslov. Uzimanje optimaJnih onaj pri kome se cestica bez prckida, kon- Dijagran1 krefanja testi('(l malenja/a
vrednosti koeficijenta rezima rada transportera. narocito pri K > 1, podrazullleva tinuirano baca i da je vreme njenog mikro l'ibraC;Ollim fransporterotn :a ra:ii{ile l'rednoSfi
oplimalno rcsenje osnovnih zadataka transportera - ostvarenje kretanja ceslica na- leta tr jednako iii deljivo sa ukupnim peri- koetrciicnata refima rada K.
jvecim brzinama, a koje su racionalno usaglasene sa kretanjclll oscilatorne povrsine odom oscilovanja lransporlera T, tj.
oluka transportera, pri minilllalnom dinamickom opterecenju pogona, kao i ele-
menata transportera, tp. 0= pT (11.6)
Ispitivanjima je utvrcleno da pri p > 1 i K > 3,3 nastaje odreclena zona sma- I! srcdnjeg lipa, kapaciteta 1TJ .
njenja brzine premestanja materijala, tj. izostaje proporcionalno povecanje brzine. 3... 3,3 2,8 ... 3
. Q s 50 lIh, visece i oslonjene kon- elektromagnetm
Prema tome, pri K > 3,3 transporter radi sa znatnim ubrzanjima (npl'. vec'im od 6.6
~~ije I
g. za ~ = 30°), a kao posledica nastaju veca dinamicka opterecenja pogonskih ele-
menata, Jezaja i drugih elemenata. Prema tome sledi da koeficijent reiima rada vi-
IS10, samo konstrukcije teskog ! isto 2 ... 2,5 1,8 ... 2,3
lipa, za kapacitete Q > 50 t,Ih i;
bracionog transportera treba da se nalazi teorijski u granicama'1 < K s 3,3. Na f-~----'
~rem.a b~oju elcmenata za noscnje materijaia razlikuju se: vibracioni trans- Izvanrezonantno podeseni elasticni sistemi nemaju veliku krutost, pogonska
porten :a }e~I1!m clcm~ntom (tj. sa jednim olukom iIi jcdnocevni) i sa dva clement a sila pri pustanju nije velika ali se poveeava potrosnja encrgije pri ustaljenom radu
(dvooluenllh dvocevlll) .. Transporteri sa jednim elementom za noscllje malerijala transportera; moguc je dugotrajni stabilan rad masine pri razlicitim promenama op-
mogu Imat! Jcdnostruke III. udvoJcnc clemcnte, npr. dye paralclnc eevi kojc su kruto tereeenja. Osnovni nedostatak izvanrczonantnog podesavanja oglcda sc u mogucem
meduso.b:lO vczanc, a oscIluJu kao jcdna celina. Takva konstrukcija primcnjuje se znatnom povecanju naprezanja elasticnih elemenata zbog kratkotrajnog poveeanja
npr. pn lstovremenom transportu razlrCilih materijala. amplituda oscilovanja pri prolasku kroz oblast rezonance, pri pustanju u pogon i
uglavnom pri zallstavljanju trasnportera (u pcriodu poveeanja i smanjenja frekven-
_ Pr.ema kon~trukcionom izvodcnju vibracioni transporteri mogu bili dodavaci i cija pobudne sile i njenog podudaranja sa frekvencijom sopstvenih oscilacija
dozaton, namcn]em. za. transportovanje materijala iii t.ansporteri _ sita za istovre- sistcma). Olklanjanje ovih nedostataka ostvaruje se preko razraClenog niza specijal-
men~ transport.ovanJe 1 raspodelu cestic~ matcrijala prema njihovoj krupnoCi iIi za nih urcClaja. Prema tome, mala krutost elasticnih elemenata prouzrokuje njihovu
odvajanJe odhvaka I peska n hVl1lcama, v!brosita za prosejavanjc materijala. znatnu deformaciju (sabijanjem) pod dejstvom site tezine, le se zbog toga izvanre-
. Prema karakt~ris.likama. i P?deiSavanju elaslicnih oslonih elemenala (oscila- zonantno podesavanje primenjuje uglavnom kod viseCih i oslonjenih transportera re-,
~ormh sIstema) razhkuJu se vlbraClOl1l transporteri sa rezonantnim dorezonantnim i lativno lakog tipa. Dorezonantna podesavanja relko se primenjuju.
lZvan:cZOll a:1tl1lm podesenim elasticnim sistemom. Kod rezon;nlno podesenog
elastlcno~ SIstema, frekvencija poremceajne sile za pobudu vibracij a co i osnovna Uredaj za nosenje cestica materijala horizontalllog vibracionog transportera,
kao po pravilu, ostvaruje pravolinijsko (kod posebnih transportera, kruzno iii
fr~kv:ncIJa sopstvenih oscilacija elasticnog sistema transportcra co~ su jednake iii
elipticno) simelricno oscilatorno kretanje (SI. 11.4) sinusne promene pobudne sile.
pnbhzno Jednake (prakticno se kod kontinualnog lransportcra usvaja da je 0,85 < co
Primenjuju se transporteri kod kojih se promena periodicne pobudne sile ostvaruje
< 1,~). Kod dorezonantnog podcsavanja, frekvencija pobudne sile, pobudivaca vi-
prema drugim zakonima; tako se koristc dvofrckventna (biharmonijska) oscilatorna
braClj~ znatno Je manja od frekvencije sopstvenih oscilacija transportera (co «w). kretanja, no ipak ovakvi transporteri nisu postigli siru primenu. Vertikalni vibra-
Kod Izv~.nrezonantl:og pode,~avanja, frckvencija pobudne sile znatno je veea ~d
cioni transporteri oSlvaruju dvojno harmonijsko oscilatorno kretanje: pravolinijsko,
frekvcncIJe sopstvemh oscilacija transportera (co » wo).
duz vertikalne ose i kruzno, obrtno oko vertikalne ose (tj. oscilacije su poduzne i
kruzne).
80 ... 85 dB. Tehnicki zahtevi horizontalnih i blago nagnutih vibracionih tral1sportera cionih transportera ostvaruje prilikom prenosenja nasutih materijala razliCitog
regulisani su odgovarajuCim inostranim slandardima iz ove oblasti. oblika cestica, koji sadrze veliku primesu prasinastih cestica, kada je brzina njihovog
premestanja za 2 ... 3 pula manja, Nije pogodno transportovanje pr~sinaslih m~teTi
11.4.2 jala dimenzija cestica manjih od 0,05 mm (npr. cementa). Brzma nJlhovog honzon-
talnog premestanja obicno iznosi 0,1 .. , 0,15 mis, za visinu sloja od 50 ... 60 mm, cak
Uticaj svojstava nasutih materijala na efektivnost rada vibracionih
i pri najvecoj amplitudi oscilovanja.
transportera
Za razliku od drugih tip ova transportera, efektivnost rada vibracionih trans- O.t/h r -
portera (kapacitet, brzina transportovanja, visina sloja transportovanog malerijala
~
180
ltd.) u znatnom stepenu zavisc od svojstava (uglavnom od granulometrijskog sastava
- krupnoce cestica) transportovanog materijala. 1&0 \ k1
Pri jednakim vibracionim parametrima, istim transporterom, mogu se transpor-
\
\ """ ~
tovati razliciti nasipni materijali, koji se mogu premestati razlicitim brzinama;
takode i visina sloja materijala moze biti razlicita, te se (ako i ostvaruju razliCiti ka-
paeiteti (S1. 11.5). Ovo vazno svojstvo vibracionih transportera pri njihovoj primeni
obavezno mora se uzeti u obzir.
1410
110
I"
I'.
~2
r\
~~ ..
"'" ....
"'" .......
tOO ~ ....... t--..
.......... .5' l\ ....... t--..
........
,,' ~ .......
.......
10
I\.
:\
.. ~
'" '" i.........
rx6
.......
t-o
1 11011«• .
stepent
SI.1l.6
Eksperimen{a/no dohijena zG\'isl1osr kapacifera Q (flh) d\'oc(!l'l7og ,'ibracionog fransp()rtera (pre(nika revi
310 171m, amplilude oscilowlI1ja 12,5 l11/n./i·ehellcije 600 m;II'/, koeficijellia rdima raJa K = 2,52) od ugla
nagiba rrwuporrera, pri fratHportO\'anju: ,
. -'fiake iz l'isokih pe6 (dimetlziiu komoda 0 .. , 35 mm); 2 . peska prirodne vlo:nosli; 3 - koksa od
.fkriljaca (dimenzije komada () ... 30 mm); 4 suvog cemenll/og kiinkera (Jimellzije komada () ...
SI. lJ.5 ... 10 mm); 5 " drobljen lucanik, kamena .l'ill1eZ, drohilla (dimel/zije () ... 3IJmm); 6 - suri cemenl
Upo!'edn; dUagram odnosa brzine ra:marraoog rnarer(ja!a 1'; prema brzini krelanja peska \'p, prr'
hon:on(a/nom IransporrOl'Cmju (a = 0°) i prj Iransportol't.f!1ju kosim I'ibracionim fraIlSn'Orfprr""
(a", 10"); ampliluJa osciloml1ja a '" 3.5 111m ijrekl'encija f()OO , U procesu vibracionog transportovanja prasinastih materijala, kada se cestice
j pesak; 2 - sitl1okomadlla ruda; 3 - silnokomadn(J !ilja/...:a,· 4 ~ kotnadni ugaU; 5 _/osforno bra.fno: ovoga materijala bacaju uvis, nastaje tanak vazdusni sloj i stvara se povecani otpor
6 - (lpati!; 7 - d%mit u prahu,' 8 !'Yamot u prahu; 9 - cement (prema isrra!iwJlljima BJUJUiHUAtaUl.- a). vazduha usled mikro leta cestica materijala. Ovim se objasnjava mala efeklivnost
koja se postize prilikom transportovanja prasin3slih, fino nasutih materijala, meto-
Najbolji efekat ostvaruje se pri transportovanju suvog, istog oblika materijala dom vibracija. Vazno je pitanje i izbora optimalnog rczima vibracija, kao i konstruk-
praska, zrn~stih i sitnokomadnih nasutih materijala (peska, sljake, uglja itd ) i do cije vibracionog transportera koja bi obezbedila efektivno transportovanje
0,6 mis, pri najoptimalnijem rei:imu vibracija. Manja se efektivnost koriscenja vibra- prasinastih materijala. Povecanjem ampli tude oscilovanja, efektivnost transpor-
342 Transportni uredaji Oscilatorni transporteri 343
lovanja prasinastih materijala se povecava, te se zbog toga njihovo prenosenje Brzina transportovanja komadnih terela, iste vrste i homogenosti, gotovo ne
ostvaruje primenom vibracionih transportera sa ekscentarskim pogonom (amplitude zavisi od visine sloja i prakticno ostaje konstantlla pri razlicitim koeficijentima is-
oscilovanja 12 ... 15 mm; frekvencije 500 ... 400 min· l ). Kod transportera sa elektro- pune oluka u granicama 0,2 ... 0,8. Lako pokretljivi prasinasti i suvi zrriasti materijali
magnetnom i vibrapobudom je mala amplituda (0,5 ...... 1,2 mm) i velika frekvencija u tankolll sloju premestaju se najvecom brzinom. Sa povecanjem visine sloja brzina
(3000 min-i) oscilovanja, pa je transportovanje prasinastih materijala prakticno ne- transportovanja zllatno se smanjuje, zbog toga se takvi materijali lransportuju pri
celishodno. Kod kosih transportera, kod kojih se materijal prenosi navise, brzina maloj visini sloja (50 ... 100 mm).
premestanja i kapacitet Q smanjuju se priblizno za 3 ... 5 %, za svaki stepen
povecanja nagiba (S1. 11.6), te se zbog toga, kao po pravilu, vibracioni transporteri Za adekvatlli izbor i primenu vibracionih transportera veoma je bitno da se
ne izvode za uglove nagiba vece od 10°. dosledno uzmu u obzir sva svojstva odgovarajuCih Illaterijala koji treba da se trans-
portuju.
Kod prasinastih malerijala, npr. cementa, 3 takode i nesortiranih materijala sa
velikom kolicinom (vise od 60%) prasinaslih cestica, ugao nagiba transporlera pri
transportov3nju navise obicno ne prelazi 5°, te se kod vecih uglova praklicno obus-
tavlja trallsportovanje.
Pri prenosenju materijala nallize (pri spnstanju prakticno pod uglom od 10°) 11.4.3
znatno se Iakse transporluju sve vrste tereta. Zbog toga je celishodno, ukoliko je Horizontaini i blago nagnuti vibracioni transporter!
moguce, transportovati prasinaste materijale koso, nanize, pod uglom od 10° ... 50°.
Vised tramporteri. Vibracioni transporter visece konstrukcije koja slobodno os-
Neznatna vlaznost (pribliZno do 10%) materijala koji ne poseduje lepljiva svoj- ciluje kao sistelll sa jednom masom (S1. 11.7, a) sastoji se iz elemenala za llosenje
stva i viskoznost (npr. cisti pesak, strugotina i drveni opiljci) ne ometa premestanje mateI:ijala (cevi iii oluka) 1, sIobodno okacenog (iii osIonjenog, S1. 11.7, b) preko
ovih materijala, cak u posebnim sIucajevima doprinosi povecanju brzina; medutim, elasticnih veza - amortizera 3 na nepokretnu oslonu konstrukciju i koji dobija us-
sa povecanjem vlaZnosti u nekim slucajevima efektivnost transporlovanja materijala merene oscilacije preko centrifugalnog pogona 4 LIsmerenog dejstva i zastitnog po-
veoma se smanjuje. Lepljivi, vlaZni vezivni materijali, npr. glina, transportuju se jasa 5, koji je neophodan zbog moguceg havarijskog kidanja elasticnog vesanja.
veoma slabo. Postoje neki pokusaji oblaganja oluka transportera iznutra, razliCitim
plasticnim masama i gumom, u cHju povecanja e[ektivnosti transportovanja materi- Kao pogon koriste se centrifugalni (inercijalni, debalansni) vibracioni
jala koji poseduju lepljiva svojstva, medulim nisll postignuli pozitivni rezultati. pobudivaci, oblika klatna, koji su udvojeni iii su dva sinhronizovana elektromotora
vibratora (S1. 11,7, c). Pogon moze imali donji (SI. 11.7, a, prikazan neprekidnim
Sorlirani, krupni i srednjekomadni materijali, odsustvom sitnih cestica, dobra linijama) iIi gomji (pokazan isprekidanim linijama nl) istoj slici) polozaj u odnosu na
se transporluju vibracionim transporterom, medutim, za vreme transport a oni element koji nosi materijal.
prouzrokuju buku usled udara 0 dno oluka, a prauzrokuju i habanje oIuka; takode
je moguce i drabljenje komada materijala. Povecanje postojanosti i otpornosti na Da bi se obezbedilo prenosenje materijala u zadatom smeru, pogon se tako
habanje postize se oblaganjem oluka gumom. postavlja, da pravac dejslva pobudne sile bude uSllleren pod uglom od ~ = 20° ...
...30° prema uzduznoj osi transportera, a koji se naziva uglom usmerenih oscilacija.
Raznorodni, nesortirani materijali transporluju se smanjenom brzinom, Ukoliko bi cestice materijala u procesu oscilovanja ostvariie mikro skokove (mikro
medutim ne opazaju se potpuno odvojene cestice po frakcijama u ukupnom trans- letove) to bi se materijal prenosio u smeru koji se podl.lclara sa Iinijom delovanja
portovanom sloju, premda se na povrsini sloja prilllecllje izvesno povecanje brzine pobudlle sile iznad poduzne ose transportera (iii iznad gornjeg nivoa sloja Illaterijala
kretanja krupnijih komada tereta, u odnosu na sitnije cestice materijala. u cevi), sto je prikazano na (S1. 11.7. d).
. . ~od. vibracio~~h trans~ortera - sita, sa dva oluka, sa otvorima za prosejavanje Za obezbedenje strogo usmerenih pravolinijskih osciIacija elementa koji nosi
SIt~lh cesttc~. matenjala, brzma transportovanja je za 10 ... 20% manja nego pri kre- teret, pogon transportera mora da se taka posta vi, kako bi pravac delovanja
tan]u. matenJala po glatkom dnu, bez olvora (pri istovetnim OstaJinl uslovima). pobudne sile (iii rezuItanta dye sile, od dva moto - vibratora) prolazip kroz centar
Gustma trans~orlovanog v materijala .nema. v.eliki uticaj na brzinu premestanja; npr. inercije (el) citavog oscilatomog sistema.
drvem oplljcl I ruda gvozda ostvaruJu (pn jednaklm uslovima), priblizno identicne U razlllatranim slucajevima potpuno simetricnih sistema u poprecnoj ravni,
brzine transportovanja, uprkos velikoj razlici njihovih gustina. Kombinovani materi- centar inercije se podudara sa lezistem sistema, cije se koordinate u prostomom
jali iz sIojeva peska, krede i d~obljene opeke jednake krupnoce, lransportuju se kao sistemu odreduju prema opste poznatim zakonirila teorijske mehanike. Ako ovi us-
Jedna masa bez odvajanja.
lovi nisu ispllnjeni i pravae delovanja pobudne siIe, koja-pro.uzrokuje oscilovanje
344 Transportni uredaji Oscilatorni t.ransporteri 345
sistema ne prolazi kroz centar inercije (teziste) sistema, to se obrazuje moment i Levak za punjenje i praznjenje oscilatorne cevi transportera vezuJe se za ne-
sistem dobija ne sarno pravolinijsko, nego i dopunsko obrtno oscilovanje, koje nepo- pokretnu konstrukciju, na primer bunker iii se primenjuje presipni levak preko
voljno delujc na proces transportovanja matcrijala. elasticnog, rebraslog cevnog prikljucka 2 (SI. 11.7, a) od gume, .plasticne mase iii
evrste tkanine. Ovakvi cevni prikljllcci obezbeduju henn<::licn~ vezu, a ne ometaju
Za stabilno prostiranje oscilatornih kretanja vazno je takode obezbediti veliku oscilatorno kretanje cevi iIi oluka,
krutost konzolno oslonjenog nosaca koji prenosi oscilatorno kretanje od pogona ka
elementu transporter a kojim se teret premesta. Ako je mala krulost oslonjenog
nosaca nastaje lokalno oscilovanje zidova cevi, odnosno oluka, koje nepovljno
Pri zaustavljanju transportera nepos-
redno ispod ispusnog otvora bunkera, ver- ~
f-
0,'"
deluje na proces premestanja materijala i mogu nastati lomovi kako zidova cevi,
tako i transrnisije pogona.
tikalni pritisak stuba nasutog materijala
koji se nalazi u bunkeru ne mora da se
0.3
0.1
""I'-..
...... r- f-
prenese na transporter; pritisak primaju
Pri koriscenju kaiSnog (klinaslim kaisevirna) prenosnika za transmisiju pogona
od elektromotora ka vratilu centrifugalne pobude vibracija usmerenog dejstva, osa
zidovi nepokretnog levka kojirn se puni
transporter (moze da bude vise uredaja za
0,1
o
"-
-
111 1,1 1,+ 1,6 1,8 1,0 I,ll," 1,61,6 III K
kaisnog prenosnika (SI. 11.7, b) treba da prolazi upravno na pravac usmerenih os- punjenje transportera iz bunkera). Uslcd
cilacija. Sarno u tom slucaju oscilacije transportera nece stetno uticati na prenosnik i nemogucnosti postavljanja takvih levkova
nece biti ogranicene amplitude oscilovanja cevi transportera. Elasticna vesanja (iIi Sl.11.8
izmedu bunkera i transportera, neophodna Z(tl'iS!10sl ko(ficijenta A od koefictjenla re:;'l/a
oslonci) transportera sadrze malu kwtost i sluze sarno kao amortized; frekvencija je ugradnja specijalnih dodavaca. Ove pre- raJa fral1Sporfera K dobijena eksperhnenfalnim
sopstvenih oscilacija sistema takvih vesanja znatno je niza od frekvencije pobudne powke odnose se na vibracione trans- pUfem {prema iSfraiiw.mjima B,K. Uh5ll:IKOn -a i
sile. Zbog toga transporteri slobodnih oscilatornih sistema rade u izvanrezonantnom portere bilo koga tipa. Amplituda Bl-fIIHHTITr-.Janr(J
rezirnu, eime se omogucuje skoro potpuno iskljucenje prenosa vibracionih op- oscilovanja element a koji nosi materijal
terecenja od transportera, na oslonce konstrukcije. slobodno oscilatornog transporlera krutosti elaslicne veze c i kada je unutrasnji ot-
por u elasticnim vezama fl, odreduje se resavanjem diferencijalne jednaCine prinud-
nih oscilacija centra inercije sistema (SI. 11.7, d):
c) (11.9)
(11.10)
~
Primedba:
U brojioCll navodc sc vrcdnosti izvcdenih kons!rukcija transportcra sa olvorcnim, a u imenioCll, sa hcrmcticki
zatvorcnim olukom.
b) c)
SI.11.11
TrCII1.1'pOrler kO/1.1'lrukcije BmUIDTMam a (bil\fi SSSR):
SI,1110 a - upsti i7.:g1ed; h - .Yklop e!asficYnog gumenog os/onca; (' - popre(n; presek tr{f!1sporrer(J sa pogol7om
Sheme o:;/olljenih l'UJr(Jcion;/1 transporfera:
a - sa jcc/nom masom; b - SCI dl'e mase, so cenfrUi.lga/nim (if; elekfrOll/il!;lIetnirn) pogol1om; c sa dw! mase
sa re,rkim osfon;,n ram om j ekscel1fars[,:im pogol1om; d - sa ekSCe!11orskim pogO/10m, kado su d\'e mast:
Da bi se ostvarilo uravnotezenje poduznih opterecenja, oslonjeni transporteri
spc{janjem u(h'ojede; e - sa l'j,fe /l1asa i sa dodall1im ekscentrirna sa ekscentarskim pogonom izraduju se iz dYe istovetne sekcije (S1. 11.10, d), izmedu
351
Oscilatorni transporteri
350 Transportni uredaji
vezan za nosecu podlogu (pbgledati S1. 11.10, a) odreduje se prema izrazu (11.9). Za
kOjih s~ ugradujc pogon. Klipne poluge pogona povezane su sa svakom sekeiJ'om i opisani transporter prema S1. 11.10, b navedeni izraz daje pribliZno resenje. Kod
rkOj'c'
aznodelL'
su pomereneI ' za I 180 ,Ime
0
f . se ostvaruje . uravnolezavanje komponcnala sila transportera sa ekscentarskim pogonom amplituda oscilovanja a ostvruje se preko
Zbo IJL!
' ' L! lOTlZonta
, nom pravcu' ve I·tik'a Inc' k omponente ostaJu
v" ' neuravllolczene ekscentarskog radijusa pogona i prenosi izmedu oslonog rama i elementa koji nosi
, g toga jC moguca monlaza ovakvog lransportera sarno prcko nosece podloge, ' cestice materijala obmuto proporcionalno njihovim ll1asall1a (pogledati S1. 11.12,
a = 1'12); ako je ram kruto vezan za nosecu podlogu, tada je amplituda element a koji
.Oslonjeni
. transporter
" . , firme Ude (Zapadna Nem'leVk'i) ' , S'as t" 0 I se, ' . .
nosi materijal jednaka radijusu ekscentra (a = r). Primenoll1 pogona sa elasticnom
nosl ceslIce malenjala (lll oluka) 4 pooledati SI 11 10 k', J lZ ceVI kOja
elasticnih osIonaca 3, centrifugalnog' pOgbOirl, 2 k'"
OJI se' OStV31 ~Ja preko
,e,. uJe se postavlJa preko
dva samosin-
klipnom polugom amplituda oscilovanja je manja od radijusa ekscentra (S1. 11.12,
d).
6 7 (iIi dvoolucni)
Dvocevni
uravnotdeni vibracioni transporter
oslonjene konstrukcije (SI. 11,12 i
11.13) sasloji se iz paralelno
postavljenih elemenata za nosenje
ccstica materijala, cevi iIi oluka 7 i 3,
koji su medusobno zglobno povezani
klaekalicama (polugama koje se
njisu) 6 i elaslicnih veza - preko lisna-
tih opruga, gibnjeva 5 (S1. 11.12, a) iIi
gumeno metalnih paketa 9
(S1. 11.12, b) i ekseentarskog pogona
b) 8 koji je vezan direktno za cevi, a
nalazi se iznad iii izmedu cevi. SI.lI.l3
Klackalice 6 se zglobno, preko gu- DI'ocevl1i \'ibrucioni transporter proizl'odac':a BiJlder -
meno metalnih caura u glavCini Austrija
vezuju za cevi i za osovine oslonca 4,
koje pro laze kroz nosece ploce (nosace) 2, a kojc su zavarene na nepokretnom
ramu 1. Klackalice i opruzni gibnjevi postavljaju se pod ugJom usmerenih oscilacija
~ prema vcrtikalnoj osi. Poluzna kretaca pogona u krajnjem polozaju nalazi se
upravno u odJloSU na poduznu osu klackalice 6 i opruzne lisnate gibnjeve 5, a nalazi
SI, 11,12
se u grani koja prolazi kroz centar inercije sistema eel - centar inercija).
, )f >". ./)l'(XCl'Jll' U{('{I'!lofezeni l'ibrac;Olli rranspOrff'r:
a - .W ofJrur..llo ef(JsltclJItn Slsfelt!OlJl i krulom
e!asth'lIih {Jokel" i elasticYnom [Joll/Porn kr I Y ,
POIU:110!n krc/I.I(Y " ,.
/ .
, .
0 I, /; - ,w gurn.eliO - meta/111m SrsletlJullI
Dvoccvni transporter predstavlja uravnotezeni oscilalorni sistem sa dYe rnase,
I ~ e ({UJ/f! C ( prora(YulIs ke::.lI '/
0
po ugOtn _ krelal:om, udnos!1o sa e!osli("lIom po!:t " J.:.'. '(.
I
(He ransportera sa i.:ru/o!ll a oscilatorne mase nalaze se iznad i ispod cevi koje nose cestice materijala (iIi
, _ ,u~no/~1 tef(/( dill \'ea1l10Jll :(1 jCr.iJlll od o::.ci/u/ornih jJ](Jsu· a
- amp!lfudu OSClfOl'(llIjU; r - radijus eA:SCellfra '
oluka), Preko ekscentarskog pogona gornja i donja cev ostvaruju povratno 0 - transla-
lorna kretanja koja su medusobno paralelna ali su fazno pomerena za 180 , tj. kada
hro,
Ut'
nizovana ~'l
t V ' motovib, ratora sa ekscentrima' , osl()nog' rama l 'I dodatnih se jedna cev krece napred, druga cev se krece unazad, a olkloni obe cevi su jednaki,
avno ezavaJuL.! 1 masa 6 koje su pricvrscene za elastl'cVne k I d posto je kuCiste lezaja pogonskog vratila vezano za jednu cev, a ukrsna glava
,'h "1 , " . onzo e po uolom us-
ll1erem OSCI aelJa ~. Islovremenun oscilovanjem dodatnih masa ob b" ':' kretace za drug u cev, Tune je obezbedeno uravnotezavanje pokretnih masa trans-
mere no pome' . . ez euuJe se us- portera, S obzirom da su mase obe cevi jednake, to su i amplitude njihovih os-
ran]e cevl 1 transportovanje materijala kao .. " ' v .'
celokupnog sistema. ' 1 lzvesno UlavnotezavanJe
cilacija takode jednake (pogledati S1. 11.12, c).
. ,.O,snovlli parametri tJanspol tera ovoga tip a su: precnik Transportovane ceslice materijala premestaju se kroz gomju i donju cev u is-
snag~
duzlIla 12 ... 27 m; masa transportcla . cevi - 152 ... 610 mm' tom smeru koji je odreden nagiboll1 pod kojim su usmerene klackalice. Cestice ma-
svakoga motora iznosi 1 ... 7,5 kW, po jedllUCI duzine 36 ... 156 kg/m; a terijala transportovace se u smeru otklona poduzne ose klaekalice u odnosu na
vertikalnu osu povucenu iz centra gornjeg zgloba klackalice na uzduznu osu trans-
portera.
Tehnicke karakteristike dvocevnih vibracionih
Da bi sistem bio uravnotez:en, neophodno je da su jednake mase gornjeg i
donjeg elementa za nosenje cestica materijala, odnosno moraju da budu jednake
c u·m d er (A u,stdja)
transportera proizvo d aa , Tablica 11.3
duzine gornjih i donjih ramena svih klackalica, a uzduzne ose osovina za vezu sa os- Tip transportera
loncem svih klackalica treba da se nalaze u ravni poduzne ose simetrije u kojoj su II Parametar -~--,
postavljeni elementi za nosenje cestica materijala i koja prolazi kroz centar inercije RIO R16 R22 R31 R39 R48
ukupnog sistema. Izvesna neuravnotezenost nastala bi pri razlicitom opterecenju
cevi cesticama materijala. IDimenzije cevi unutrasnjeg precnika D, [04 154 220 310 390 470
imm
Osnovni parametri dvocevnih vibracionih transportcra proizvoaaca Binder N~jyeca eluzina cevi, mm 10 15 25 60 I 35 30
(Austrija) sa gumeno - metalnim elasticnim sistemom (S1. 11.13) navedeni su u Gabaritne mere poprecnog preseka
tablici 11.3. Kapacitet transportera je 15 ... 150 m 3/h pri transportovanju peska. 250 390
Isti proizvoaac u proizvodnom programu izraduje takode i transportere kod
transportera, mm:
A
700 750
I 900 1000
kojih su cevi pravouganog poprecnog preseka, kao i olucne transportere. H 370 480 680 1100 J 1452 1680
Za prenosenje vrelih materijala primenjuju se transporteri sa celicnim, lisnatim
oprugama (gibnjevima).
Krutost elasticnih veza usvaja se za rezonantnu regulaciju iz uslova
- 0,85 < wlwo < 1,1 (11.12)
Dvocevni vibracioni transporteri izraduju se razlicitih precnika cevi ito: 160;
220; 320 i 400 mm. Kapaciteti transportera su 10 '" 70 m 3/h, a koriste se za
prenosenje materijala temperature 500 ... 850 0 C.
gde je w0 = VIc1 + c2
m + c3 _ kruzna frekvencija sopstvenih oscilacija sistema.
Sistem transportera sa dYe mase pri potpunoj simetriji i kada su jec!nake mase
gornje i donje cevi, a takode i kada su jednaka premestanja malerijala duz ovih Dvocevni transporteri mogu biti opremljeni ureaaje:n za v:emens~i ograniceni
cevi, moze se priblizno razmatrati kao sistem sa jednom masom, bilo koje polo vine interval punjenja i praznjenja, sa zatvaracima dobosnog III ventII~kog tIpa. Ostvan-
ovoga sistema, sa jednim stepenom slobode (pogledati S1. 11.12, c). Tada bi diferen- vanje punjenja i praznjenja treba ela bude ravnomerno za obe cevl.
cijalna jednaCina kretanja polusistema sa krutom poluznom kretacom imala sledeci
oblik Prednost dvocevnih transportera ogleda se u uravnotezenon: o~cilovanju masa;
du Jliranom kapacitetu U odnosu na jednocevne transpol:tcre; na]veca dalJma. trans-
(11.11)
po~tovanja materijala elostize 60, pa i d? lOO m sa Jedmm agre~alom ~Jec!n:.:::
po-
Prednosl J'e i sto je nepromenlJlva amplituda oscIlovanp, zbo o kOllscenJ3
gonom. . .. I r' ,. l1'mtnom
gde su: m - masa jednog elementa transportera za nosenje cestica materijala sa svim ekscentarskog pogona; mala je potrosnja energIJc za lVa JU~UCI rezo '. ~
ureci:ajima '!ezanim za njega i pridoelatom masom transportovanog materijala (po- podesavanju elasticnog sistema. Kao nedostatak transp~rtera moze se n~v~stl nesto
I z ni]'a konstrukciJ'a velike oabaritne mere, kao 1 slozenost konstrukclJe 1 UledaJa
gledati izraz 11.10); x - pomeranje centra inercije sistema duz x - ose; C], Q i C3 _
za °
,e ,
s vremensko punjenje, i praznjenje
b
transportera. l Jravnotezem SIS te .s a ,dye mase
v· •
.
koeficijenti krutosti opruga iIi gumeno - metalnih paketa (Ci) i gumeno _ metalnih l11
je takoae transporter kod koga ie donJI element za nosenJe mateIlJala zamenJen
zglobova (Q, ('3), koji se oelnose na jednu masu; R = iyoS - ukupna sila (ovde je uravnotezavajuCim nosacem jeelnake mase (protlvtegom). Takav J~dnocevl1l .Ued-
i ""J=1 - imaginarna jedinica; Yo - ukupni koeficijent otpora; S - sila deformacije nooIucni) transporter sa uravnotezav3Juclm. no.sacem po~oda~ !e za ko::tlUU1ran~
. . kaela J'e potrebno da se proces punJenJ3 .ostvanl]C
punJenJe, . duz cltave
t ."duzme
In trans
elasticnih veza); Po. - maksimalna vrednost pobudne sile pogona transportera (za v.
ogleda se u velikoj masi, velikim gabaritnim merama (do 20 kg , za svaku tonu na Kod pogona sa centrifugalnim vibracionim pobudama jednostrllki ekscentri su
cas kapaciteta - prenetog materijala), [sa zglobno - elaslicnim (St. 11.16, a) i krutim vezivanjem, sa llsmerenim dejstvom
pobudne sile] objedinjeni (Sl. 11.16, b), iii odvojeni, u obliku dva ekscentra, moto -
Dodavaci i transporteri sa elektromagnetnim pogonom (dvociklicni elektro- vibratora, sa mogucnoscu samosinhronizacije (pogledati SL 11.7, c). Poslednji su u
magnetni vibropobudivaci) izraduju se za kapacitete od 50 .. , 650 t/h, pri snazi vibra- novije vreme ostvarili najsiru primenu.
(ora od 0,5 .. , 8,0 kW, amplitudi oseilovanja 0,625 ... 1,25 mm i frekvenciji
oscilovanja od 3000 min-I. Ekscentarski, jednostruki ccntrifugalni pogon vibropobudivaca (Sl. 11.16, a)
sastoji se iz elektromotora 1. vratila 3, na kome se na odredenom rastojanju nalazi
pricvrsceni ekscentar - debalans 2. Obrtanjem ekscentra nastaje centrifugaina sila
Elektromagnetni vibropobudivaCi opremijeni su uredajem za upmvljanje koji
dopusta ravnomernu promenu jaCine struje u namotajima elcktromagneta, kao i am-
plitude oscilovanja, a shodno tome i kapacitet transporlera se menja. F = mo 1'0 (j} (11,13)
Prednost elektromagnetnih vibropobudivaca ogleda se u odsustvu obrtnih ele- gde su: mo - masa cksccntra; ro - ckscentricitet eksccntarskc mase; w - ucestanost
menata, mogucnosti ujednacenog regulisanja kapaciteta, kao i u jednostavnoj obrtanja vratila.
eksploataciji. Nedostatak se ispoljava u znatnom smanjenju kapaciteta pri padu Projekcije centrifugalnc sile na x i y ase su
napona napajanja iz mreze izvora struje, kao i u velikoj masi dvociklicnih vibro-
pobuaivaca, Stalnost frekvencije (3000 min-I), kao i male amplitude (0,5 ......2 mm)
ogranicavaju mogucnost primene elektromagnctnih vibropobuaivaca za prenosenje Fx=Fcos(p; Fy=Fsin(p.
prasinastih, praskastih i drugih nasutih cestica materijala. Takoae se elcktromag- Staticki moment mase eksccntra
netni vibropobudivaCi primenjuju kod dodavaca, kao i transportera malih duzina
(2.5 ... 6,0 m).
(11.14)
2 (11.15)
2Fy=2 morow
Ekscentarski pogoni (krivno pomeranja, pa do potpunih radnih amplituda. Kod savremenih konstrukcija trans-
klipno poluzni) sa krutim (pogledati portera najsire se primenjuje treCi nacin pustanja u pogon, koji je najekonomicniji i-- -
S1. 11.16, c), polukrutim i e!asticnim najefikasniji. Kao elasticni elementi primenjuju se polukrute i elasticne klipne
(SI. 11.16, d i 11.17) klipnim polugama poluge, elasticni (gumeni) ekscentri, klipne poluge sa uljnim prigusivanjem i drugo.
primenjuju se kod jednocevnih i
Kada se u transmisiji nalazi elastican element, tada je amplituda oscilovanja
uglavnom kod uravnotezenih dvocevnih
cevi iii oluka transportera bliska po velicini ali ne i jednaka radijusu ekscentra,
transportera sa rezonantno podeseni1l1
posto u ukupnom radu oscilatornog sistema ne ucestvuju sarno clasticne veze os-
elasticnim sislemol1l. Prednost njihove
nove, vec i e!asticne veze transmisije (pogledati Sl. 11.12, d).
primene ogleda se u mogucllosti ostvari-
vanja sirokog dijapazona amplituda (do Polukruta i eiasticna klipna poluga vezuje se za element koji prenosi cesLice
15 mm), frekvencija oscilovallja (od 400 materijala preko elasticne veze - cilindricne opruge iii preko pakeLa gumeno -
do 800 u minutu); a kao nedostatak na- metalnih setova (pogledati Sl. 11.17). Kod polukrute klipne poluge elasticna veza je
Smer kretanja vodi se brzo habanje oslonih leZaja. prethodno sabijena iii se njena krutost tako odabere, da se pri njoj, za vreme
t~
pustanja transportera urad, klipna poluga ponasa kao elaticna, a pri ustaljenom
Kod vibracionih transportera sa re- kretanju lransportera, kao kruta veza.
zonantnim pode!lavanjem, krutost
elasticnog sistema veoma je velika posto Elaslitne ve:e osnovnog oscilatornog sistema izraduju se od: celicnih limenih
sislem pri hodu transportera naprcd aku-
mulira veliku kineticku energiju cevi koja
osciluje (iii otuka) sa materijalom koji se
prenosi, dok se pri povratnom hodu
vraca sakupljena energija. Zbog prethod-
zbog visokofrekventne promene karaktera opterecenja (naizmenicno - promenljivog Pri resavanju prvog zadatka odreauju se amplituda i frekvencija oscilovanja,
opterecenja). Poznata je takode i primena gil:mjeva od plasticnih masa, staklo _ pogonska sila i elasticnost veza, kao i njihovo regulisanje. Pri tome se primenjuju
plastike, drvene mase i slicno. Znacajnu' perspektivu imaju primene pneumatskih osnovne postavke teorije oseilovanja u mehanici, kao i (eorija oscilacija dinamicnih
elastiCnih veza ali jos uvek zbog slozenosti konslruklivnih resenja nemaju vecu sistema sa linearnim i nelinearnim elasticnim vezama, a prikazuju se i rescnja difer-
rasprostranjenost. encijalnih jednaCina kretanja sistema. Najjednostavnije jednaCine sistema i njihova
resenja dati su pri razmatranju posebnih konstrukcija transportera.
Gnmeno - metalni paketi (S1. 11.18, c) optereceni su na smicanje (klizanjc),
ostvarnju vece amplitude oscilovanja, kao i visoki eksploalacioni vek, pa se zbog Frekvencija i amplituda oscilovanja transportera odreauju se prema pre-
toga primenjuju pri povisenim temperaturama (visim od 100°C). Kod e1asticnih klip- porucenom koeficijentu rezima rada (pogledati lablicu 11.1), a biraju se iz tab lie a
nih poluga, kao po pravilu, primenjuju se gumeno - metalni paketi. 11.4 u zavisnosti od tipa pogona i karakteristika transportovanog materijala. Nakon
usvajanja frekvencije i amplitude oscilovanja iz diferencijalne jednaCine kretanja
sistema nalazi se karakteristika elasticnih veza transportera, a takode odreduju se i
Prorai'un transportera
parametri pogona, kao i dejstvo opterecenja na pogon transportera.
Teorija i proracnn vibracionih transprotera ukljucuje tIi uzajamno povezana Oblik regulacije elasticnih veza sistema (dorezonantni iii rezonantni) odreauje
zadatka: 1) proracun oscilatornog sistema transportera; 2) odrediv3nje dimenzija se prema tipu konstrukcije transportera, sto je ranije ukazano, pri razmatranju
poprecnog preseka elementa koji transportnje cestice materijala, na osnovu posebnih konstrukcija transportera.
proracuna srednje brzine premdtanja materijala i kapaciteta; 3) odreaivanje snage Ugao usmernih oscilacija ~ usvaja se u zavisnosti od frekvencije oscilovanja co;
za pogon transportera koja je potrebna zbog savladavanja inercijalnih sila, otpora za co
premestanja cestica materijala, kao i gubitaka u clasitcnim vezama oscilatornih
sistema.
I
I
I
iI co,mm . -1 -
Prasinasti i I
razni praskasti
materijali
komadni
c)
v = (KJ ±K 2 Sina)a(OCOS~~l- ;2 ' (11.16)
SI. 11.18
gde su: KJ i K2 - empirijski koeficijenti koji zavise od fiziCko - mehanickih svojstava
Etas/ieni elemenf; transporfera:
a - {isnali gibnjel'i ad p/rx'fa; b - - meta/no {aura (zg/ob),' C - gumetlo _ me/aln; element transportovanog materijala (tablica 11.5); a - ugao nagiba transportera; a - ampli-
tuda oscilovanja; K koeficijent reiima rada transportera (pogledati tablicu 11.1).
362
Transportni uredaji Oscilatorni transported 363
~
a sortiranih 1/3 precnika cevi iIi sirinu oluka transporlera. I I
1
I
RaCllnski
kapacitct
I
Snaga P pogonskog elektromotora sa uvecanim momentom pri pustanju urad Vibracioni transporter transpor- K4
odreduje se iz empirijskog izraza, koji navodi B.K. ,QhlI'IKOB i to za: tera t/h
F=--
- kratke transportere dliZine L ~ 10 m je ViseCi, sa jednom masom, sa 5.. .50 6 ...7
centrifugalnim pogonom preko 50 5... 5,5 -
._------j
(PTJ cos
bR 2
£,
' 2
+ szn £, ,
(11.19)
gde su: m - ukupna rnasa delova transprotera koji osciluju, ukljncujnCi i masu cestica
materijala na transporteru; b i R - dimenzije (em) prema (St 11,19); £, =45 0 - ugao
ugradnje ekscentara; ro - ekscentrieitet ekscentarske rnase, em; Pi - poluprecnik iner-
cije, em,
Kapacitet transportera odreauje se prema izrazu (2,8); brzina transportera
moze se odrediti prema izrazu (11,16), tako sto, umesto ugla nagiba transportera ex
LITERATURA: [21],[45]
treba staviti ugao penjanja zavojnice, koji iznosi rp = 4° ", 8°, SpoIjni precnik plasta
Valjkasti transporteri 367
12.
VALJKASTI TRANSPORTERI
12.1
Osnovne podele transportera
Valjkasti transporteri primenjuju se za horizontalno premestanje iii pod
ncznatnim uglom nagiba i (0 komadnih tereta (odlivaka, kalupniea, valjanih profila,
cevi, (abH lima, sanduka, kontejnera itd.), koji mogu da se kotrljaju preko valjaka,
buduCi cia su rayne povrsine transportovanih tereta, oclnosno cia sn eilinclricnog
obJika iii su im prava, uzcluzna, oslona rebra. Prilikom prenosenja materijala trans-
porterom terel se kotrlja preko staeionarnih valjaka, cije su osovine obrtne u ramu
transportera.
Prcma naCinu transportovanja tereta, valjkasti transporteri mogu se razvrstati
na: pogonjene i nepogonjene. Kod pogonjenih transportera valjd se pogone preko
clcklromolora i ostvaruju obrtno kretanje koje saopstavaju komadima tereta koji na
njima !eze. Kod nepogonjenih transportera materijal se premesta pod dejstvom di-
reklno saopslene sile krctanja, a valjci se kolrljanjem lereta dovode u obrtno kre-
tanje.
Najcescc se primenjuju nepogonjeni valjkasti transporteri, izraduju se sa malim
uglom nagiba u praveu kretanja materijala, a sila koja pokrece komadni teret je _~
uzcluzna komponcnta sile tezine transportovanog materijala. Takvi transporteri nazi-
vaju sc gravitacionim i preclstavljaju u principu strmu ravan na kojoj se neprekidan
nagib zamenjuje kotrljanjem valjaka, pa se tako smanjuju otpori kretanja tereta. Za
prcmestanje komaclnih materijala nepogonjenim valjcima, valjkastim transporterima
368 Transportni uredaji Valjkasti transporteri 369
12.2
Nepogonjeni valjkasti transporteri
pit ,...
12.2.1 ~
,."",." . "
"
~
Tipovi i konstrukcijc
b)
Valjkasti transporteri mogu se razvrstati na stacionarne iii prenosne (Sl. 12.1, St. 12.1
a) i pogonjene, mobilne - na loekovima (Sl. 12.1, b). Transporter se izracluje iz vise SekcUa nepogonjenog l'flfjkasfog rral1sporfera
sekeija, a sastoji se iz oslonog ram a na noseeim stllbovima, i u ramu transportera
ugraclene su osovine valjaka. Noseei stubovi izracluju se kao pokretni (Sl. 12.1, a),
kako bi se omogueilo regulisanje ugla nagiba transport era. Nepogonjeni valjkasti transproteri dopustaju presecanje i racvanje transportne
staze, na kojoj se specijalnc sckcije mogu izraditi kao skretnice na zelezmeko] pruzL
Valjci su, kao po pravilu, cilindricnog oblika, a u!eiisteni su preko kllglienih
Na ukrstanju posebnih sekcija transportera llgraduje se kruina okrctnica i mogu se
leiaja, sa nepokretnim osovinama. Za prenosenje tereta cilindricnog oblika, npr.
postaviti uzduzne osovine dui jednog iii drugog transportera (SI. 12.3, a, b). Isto
eevi, okruglih celika i slicno, primenjuju se valjci konusnog oblika jli jedan slog
tako, primenjuju se valjci oblika c1iska, koji sacinjavaju deo okretne glave,
saCinjavaju dva valjka cije su ose nagnute pod odreclenim uglom, a izmedu nagrmtih
samopodeSljivi su II odnosu na hod lransportovanog tereta, jer su sa sfernim oslon-
osovina valjaka, u prostoru izmeclu valjaka, dui transportera nalazi se lanne sa zah-
cima, tako da je omoguceno krelanje lereta bilo II koju straml (SI. 12.3, c, sklo~ I).
vatnim ureclajem za premestanje tereta. Valjci se obicno izraclujll od celicnih cevi.
Kada uslovi rada nisu teSki, valjci se izraduju od sintetickih materijala. Oni su manje Da bi se smanjio otpor klizanja na krivolinijskoj deonici sa cilindricnim valjclm3,
mase, poveeallc su otpornosti na dejstvo kiselina, a postojani su na koroziju. Pri kre- ugracluju se po dva valjka na zajednickoj osovini iii se postavljaju konllsni valjci.
tanju tereta preko njih, transport tereta ostvarujc se besumno, a posedllju i Na SI. 12.4 prikazan je uzduzni distributivni valjkasti transporter ciji sastavni
odgovarajuca elastiCna svojstva.
deo saCinjavaju i cetiri prijemne bocne sekcije transportera, dui kojih se kreee ma-
U mnogim slucajevima, umesto cilindricnih valjaka primenjuju se valjci oblika terijal, a koje se aktiviraju automatski iii rueno, ukljueivanjem skretnica na razvod-
diska, koji su uleiisteni preko specijalnih kuglienih leiaja sa nepokretnim osovi- nom transporteru. Sa bocnih sekcija transportovani materijal silazi n3 elektrokohca.
nama. Ovakvi valjci su 1'azliCitih konslrukcija, npr. sa spoljnim i unutrasnjim Primer ureclaja sa automatskim adresiranjem transportovanog tereta nalazi pri-
prstenima od plastiene mase, sa jednorednim iii dvorednim lezajima, sa celienim menu pri prenosenju specijalnih kontejnerskih tereta, koji je u sklopu valjk~stog
glavCinama i ugraclenim prstenima (SI. 12.2) itd. Valjci oblika diska ostvaruju
transportera sa bocnim granama pokazan na SL 12.5, a. Na dnu svakog konte]~.era
odredenu prednost u odnosu na cilindricne, tako npI. kod krivolinijskih trasa trans- prievrseeno je nekoliko metalnih plociea, ciji broj odgovara broju ogranaka, ko]! se
portera, prelaskom tereta preko diskova sa radijalno postavljenim osovinama nas-
odvajaju od trase glavnog transportera. Na jednoj od ploCica ugraclena je, pomoeu
tupa obrtanje diskova nejednakim ugaonim brzinama (brzina sa spoljne strane
elektromagnetne glavc, kodirana adresa transportera. Ispred svake bocne gJave, a 1S-
Valjkasti transporteri 371
370 Transportni uredaji
c)
SI.12.2
Tras(I frafJsporlera .\"{/ 1'(Iljtima ohfika diska;
a - jJtul'olinijska; b s(fl'ije!l(J SI.123
Nepogofljeni 1'(Jljkasri IfUlIsporfer: a - fran.\jWrleri so krh'olinijskim sekcijama;
b - skrefnica; c - uredaj :u granonje sa okrelilicoJ)J no kuglicamu
Kada transportovani tereti silaze pod os trim uglom sa transportera, da bi se
izbegli sudari materijala, ugradllju se blokirajuci mehanicki ili elektricni uredaji. Me-
hanicki uredaji U obliku stuba, sa dva pokretno okretna kraka, u obliku dvokrake valjka. Prema tome, normira se dodatak za obradu spoljne radne povrsme valjka,
poluge, prikazan je na SI. 12.5, b, kojim se sprecavaju sudari transportovanih tereta. koja kod obradcnih valjaka moze da iznosi 0,2 ... 0,5 Inm, a u zavisnosti od
Prolaskom tereta duz jednog transportera, za odredeno vreme sprecava se njegovo precnika, granicno odstupanje ne treba da prelazi 0,4 ... 1,2 mm, lito zavisi od
kretanje trasom drugoga lransportera. Kod elektricnog naCina blokiranja kretanja precnika valjka. Duzina cilindricnog valjka usvaja se iz standardnog niza brojeva:
tcreta (S1. 12.5, c), na transporteru se ugraduju elektricni iskljuCivaci i povezani su 160, 200, 250, 320, 400, 500, 650, 800, 1000, 1200 mm, a korak valjka iz standardnog
sa njim tako sto su u vczi sa uredajem za zaustavljanje transportera. Prilikom pro- reda: 50, 60, 80, 100, 125, 160, 200, 250, 315, 400, 500, 630. .
laska tereta duz jednog od naznacenih lransportera, na drugomse preko prekidaca Racunsko opterecenje valjka Fv usvaja se priblizno u zavisnosti od 0dnosa it / Iv
izvlaci ustavljac i time se ostvaruje elektricnim putem blokada kretanja komadnog _ duzine tcreta, prema koraku valjka; ono se smanjuje sa povecanjem ove vrednosli,
tereta. jer sc povecava i verovalnoca raspodele sile tezine tereta GI na veCi broj valjaka. Pri
2lv < It < 31" usvaja se Fv = O,SG; pri 31v < II < 41", Fv = 0,33G; za 411' < II < 511" F" =
Parametri izvedenih konstrukcija nepogonjenih valjkastih transportera od 0,25G.
besavnih celicnih cevi iIi od zavarenih (elektricno) cevi su: precnik valjka, kao i
precnik krajeva njegove osovine; duzina valjka; racunsko opterecenje valjka i masa
372 Transportni uredaji Valjkasti transporteri 373
12.2.2
Proracun ncpogonjcnih transportera
2
KoFvv
A=2g'
pri tome je Ko < 1 - koeficijent koji u- (12.5)
zima u obzir da ukupna masa obrtnih
clelova valjka nije rasporedena po
obimu valjka; praklicno se moze sma-
trati cla je Ko = 0,8 ... 0,9; g - ubrzanje Ako je, !ilo je prikazano u obliku dijagrama, SI. 12.6, b, interval vremena
slobodnog pacla, m/s2. izmedu tereta tl manji od perioda obrtanja valjka pod teretom t{' (tl < tl")' tada se
Tako se ukupna sib otpora kre- valjak ne zaustavlja i njemu saopstena kineticka energija je manja, nego u prethod-
tanja tereta, (dine G, preko valjkastog nom slucaju, posto su kako sila otpora, tako i potreban ugao nagiba transportera
transportera, sasloji iz sledeCih kompo-
manji. Ako je interval vremena tl jednak periodu ravnomernog obrlanja valjka FH,
nenata:
lad a sila otpora i pOlreban ugao nagiba dostizu minimum:
1. Otpora kotrljanja tereta preko
valjka
(12S)
SI.12.6
DtjagnJIn promene br:ine l'oljka kad nepogol1jellog (12.1)
l'oljkastog transportera
gcle je f - koeficijent (renja kotrljanja
tereta preko valjka.
2. Otpora usled (renja u rukavcima valjka, ako se teret oslanja na z' valjaka Nezavisno od rdima predaje tereta valjkastom transporteru, ugao njegovog
nagiba moze da bude utoliko manji, sto je manja sila tezine obrlnih clelova valjka,
odnosno veca tezina tereta, tj. sto je manji oclnos FvlG. Zbog toga se kod trans-
(12.2) portera sa valjcima, koji su jednakih karakterislika, smanjenjem sile ldine tereta
povecava ugao nagiba transportera. Nije od malog znacaja i stanje lezaja, kao i
gde je f.L - koeficijent trenja u rukavcima valjka; d - precnik rukavca valjka. velicina precnika valjka D. Prema prasecnom nagibu transportera %, a na osnovu
podataka iz prakse. moguce je usvojiti vrednost odgovarajuce mase tereta, kg iz
3. Otpora usled klizanja tereta po valjku, kao i usled predaje kineticke energije
tablice 12.1. Kod krivolinijskih sekcija se oclgovarajuCi nagib povecava za 0,5 - 1,0%.
valjku. OclgovarajuCi rad jednog valjka iznosi 2A, a za svih z valjaka jcdnog trans-
portera je 2Az; prema tome je komponenta sHe otpora transportera duzine L (m) Nagib valjkastog transportera Tablica 12.1
(put premestanja tereta)
reta rtera
Transportov' kg 'Yo
(12.3)
Celicni lim: '.
30 1,0... 1,5
ispravijeni
Ukupna sila otpora kretanja tereta iIi potrebna sila za prenosenje tereta duz
neispravljeni 30 2,0 ... 3,0
horizontalnog, nepogonjenog valjkastog transportera iznosi:
rcckani 30 2,0
r--'---
(12.4) Obradeni, glatki odlivci 30 0,5 ...1,5
G2f
W = W1 + W 2 + W3 = --+ ---=-~ Siravo gvozde 30 3,5... ~~ __._,~
D
Oblikovane kalupnice 10...50 1,5 ...2,5. I
Odavde se nalazi koeficijent otpora kretanja tereta w' i jednak je tangensu --------
ugla nagiba gravitacionog transportera ~, duz koga se teret krece konstantnom brzi- Drvcne grediec 100.. .400 0,5 ... 1,5
nom v: 'Daske:
30 3,0 .. .4,0
,rezane
lstruganc 1 15 4,0
376 Transportni uredaji Valjkasti transporteri 377
Transportovani materijali
Masa tereta
kg
Nagib transportera
%
1
10...30 I 2,0... 3,0 if
I
Limeni kontejneri - metalni
150...500 1,5... 2,0
I 500... 1000 1,0... 1,5
ISanduci od slruganih dasaka 10... 25
, 2,0... 2,5
! 25 ... 125 1,5 ... 2,0
,Sa drvenim dnom 500 ... 1200 0,5... 1,5
1,5... 3 6 ... 7
Kartonske kutije 3...8 5... 6
i I 8... 25 4 ...5 II
12.3
Pogonjeni valjkasti trasnsporteri c)
12.3.1
Vrste i opste napomene
pri tome je w' - koeficijent otpora premestanja tereta preko valjaka transportera
Na SI. 12.7, c prikazan je valjak koji ostvaruje obrtno kretanje preko jednog
pogonskog lanca zategnutog duz transportera (iIi duz jedne deoniee transportera). [pogledati jednaCinu (2.23)]; w'J - koeficijent otpora obrtanja valjka, dobija se iz
Da ne bi spao sa lancanika, lanae se odozgo obezbeduje zastitnim oklopom.
Suprotna grana lane;) kreee se kliz;)njem po uzduznom oluku. Posebne sheme jednaCine (2.23) pri f = 0, w; =~ ; 11 - stepen korisnosti pogonoskog mehanizma.
lancanih prenosnika, koji se po pravilu primenjuju za lakse uslove rada i manje
brzine kretanja tereta, pokazane su na SI. 12.8.
Kod harizontalnog transportera H = 0 i Lh = L; pa je shodno tome, potrebna
Na SI. 12.7, d prikazana je shema pogona valjkastog transportera pomoeu snaga (kW)
trake. Traka je polozena ispod radnih valjaka i pritiska se uz valjke dodatnim
valjeima. Takvi valjei sluze za pridrzavanje suprotne grane trake. Transporter
(12.7)
ovakvog tipa odlikuje se ravnomemim i besumnim radom i moze da se uspesno pri-
meni pri laksim uslovima rada, kada su potrebne vece brzine kretanja tereta. U
nekim slucajevima, u procesu transportovanja komadnih tereta valjkastim trans-
porterom, neophodno je da se transportovani tereti zaokrenu. U tu svrhu mogu se Ako je zadata sila tdine tereta G (N) i broj komada na cas 2 [pogledati
primeniti valjci konusnog oblika, prcko kojih se teretu sa jedne strane saopstava jednaCinu (2.15)1. to se na osnOVll prethodnog izraza snaga moze izracunati kao
veea translatoma brzina, nego sa druge strane. Medutim, kod ovih valjaka potrebne
su sekcije znatne duiine za zaokretanjc tereta u krivini. Zaokretanje transpor- (12.7')
tovanog tereta na kratkom rastojanju iii cak i oko vertikalne ose, oko jedne tacke
transportera moguee je ostvariti, ako se umesto jednogog valjka, na zajednickoj
osovini ugrade dva valjka, koji se okreeu preko planetarnog iii lancanog prenosnika Sa povecanjem kapaciteta 2 i broja valjaka z, poveeava se snag a mot ora. Koe-
u suprotnom smeru.
ficijent korisnog dejstva usvaja se da je jednak 0,80 ... 0,85.
Dve vrste valjaka za tde uslove rada, kod metalurgijskih trasnportera pri- Interval vremena (s) izmedu dva uzastopna prelaska lereta, pri njihovom
kazane Sll na SI. 12.9. Na SI. 12.10 prikazan je opsti oblik takvog transportera, ravnomernom pristizanju na transporter, odreauje se iz izraza
otkrivenog tipa (bez poklopca). Valjkasti transporteri sa posebnim poganom jed-
nostavnije Sll konstrukcije, a u uslovirna visokoserijske proizvodnje, pogonjeni elek- 3600
t=--. (12.8)
tromotorima, ostvaruju odredena eksploataciona preimucstva u nizll slucajeva, u Z
odnosu na valjkaste transporlere sa grupnirn pogol1om. Trajanje (s) kretanja tereta duz transportera je
T=~,
v (12.9)
12.3.2 dok je broj komadnih tereta koji se istovremeno nalaze na transporteru
Proracun pogonjenih transpol'tera
T Z·L
Z =-=--
o t 3600.v (12.10)
Transportni konvejer. Kod valjkastog transportera ovoga tipa, svi valjci nepre-
kidno se obreu motorom, nezavisI10 od toga da Ii u svakom trenutku preko svih Tada je polrebna snag a elektromotora (kW)
valjaka transporter a prelaze transportovani materijali. Nakon proracuna kapaciteta
(ZoGw' +zFvw;)v
transportnog konvejera Q (t/h) (llzimajuei u obzir neravnomerno pristizanje trans- P
portovanog materijala na transporter), kao i usvajanjem parametara kOllvejera kao 100011 (12.11)
sto su: duzina konvejera L (m); duzina horizontalne projekcije Lh (m); visine dizanja Kada se valjkastim transporterom prenosi mali broj komadnih tereta n toku
tereta H (m); broj valjaka transportera z; sile tezine 'obrtnih delova svakog valjka Fv jednog casa, moze da nastupi slucaj da je 20 < 1, tj. da u toku nekog perioda nema
(N); brzine kretanja tereta v (m/s), moguce je odrediti potrebnu snagumotora P tereta na transporteru. U tom slucaju u jednacini (12.11) treba usvojiti da je Zo = 1.
(kW) iz izraza:
NajveCi moment uvijanja (Nm) koji se saopstava jednom valjku, ako teret lezi
(12.6) oslonjen na "i" valjaka, odnosno ako se sila tezine tereta prostire na valjke sa koefi-
cijentom neravnomernosi Kl > 1, tad a je
380 Transportni uredaji Valjkasti transporteri 381
M'= (KIGW'
i +
F . )D
2' "WI (12.12)
G(fll-¥} G~llV
(12.13)
100011 100011
Radni transporter. Kod radnih transporter a u valjaonicama, sa cestim i brzim
promenama smera kretanja, neophodno je da se uzme u obzir deJovanje dodalne
sile u periodll ubrzanog kretanja. Smatra se da se broj obrta valjaka II tom periodu
poveeava po pravolinijskom zakonu i, shodno tome, da su ugaono i translalomo bJ
llbrzanje na obimu valjaka konstantni. Pri tome su, u zavisnosti od ubrzanja, 51.12.9
odgovarajuce snage, karakteristike pllstanja motora II rad i sile olpora, mogllea dva VaUak mercllurgzjskog rransporfera ,\'{J [Jogonom:
slucaia. a ~ grupnim; b - inrlh'idua/nim
1. Sila trenja kojom se teret mase m premesta preko valjaka jednaka je iIi veca
od sile inercije tereta, tj:
m g 1"02 mao iii ao S g flo, 02.14)
gde su:
U torn slucaju se teret kotrlja preko valjaka bez klizanja, tj. krece se transla-
tornom brzinom koja je jednaka obimnoj brzini valjka.
51.12.8 2. Sila trenja 0 valjak manja je od sile inercije tereta, usled cega se u periodu
Shema lu!1c'l'anog prenosl1ika na pogonjenom wtljkastorn tronsporferu: ubrzanja teret kotrlja i istovremeno kliza preko valjaka. Ubrzanje tereta je
a - kratki prennsnik sa l'aljka 110 mljak; b - sekcije so skupom mljaka; c - sekcija sa prile'!l1im rockieima,
do hi se kad )'aUa/...-a pOl'ecao o/Ju/ll'afni ugao sprezunja; do sa !"!teem kop obuhl'ufa !ancal/ike pod uglorn
od cca /80 a =g III (12.15)
382 Transportni uredaji
Valjkasti transporteri 383
gde je:
gde je f - koeficijent trenja kotrljanja.
III - koeficijent trenja klizanja tereta preko odgovarajuce povrsine valjka. Dinamicki moment na vratilu valjka je:
2
1) K'G D Jco;
M=Mst+Mdin=M'+ ( Jv+J m+-.--- (12.17)
19 4
, K'GIlJ D ( )
2) M = M st + Mdill =M +--i-2'+ Jv+J m c, (12.1T)
gde su: J v i 1m - momenti inercije valjka, odnosno rotora elektromotora; K' - koefici-
jent kojim se uzima u obzir koji se dec tezine tereta prenosi na valjak; ako je korak
valjaka veCi od duzine tereta, tada je K'=l, ako je manji, tad a je K' < 1.
Kod grupnog pogona transportera, svih z valjaka islovremeno se dovodi u
obrtno kretanje. Staticki moment na vratilu valjka u periodu ubrzanja iznosi:
1) M = (Cw'+zF
Sf v
Wj' )D
2
=(G 2f D+f.ld +zF,'DIUl)D2 =GF +(G+zF )f.ld2'. (12.18)
J v
(12.18')
LITERATURA: [15], [21],[45]
Hidraulicni transport 385
13.
HIDRAULICNI TRANSPORT
13.1
Opsta razmatranja
PremeStanje relativno sitnih cestica materijaJa proticanjem tecnosti kroz cev,
oluk iii druga vestacka korita primenjuje se u hidromehanizaciji rudarskih radova,
prilikom vaaenja sirovina sa dnevnih kopova, a takoae i prilikom transportovanja si-
rovina, npr. cementa, kada je relativno kratko rastojanje izmeau povrsinskog kopa i
ureaaja i instalacija za preradu unutar nckog prcduzeca.
U opstem slucaju hidraulicni transport moze da se ostvari bilo slobodnim
padom iii pod pritiskom (S1. 13.1).
Prema nacinu uvoaenja materijala u cevni transport, hidraulicne transportne
instalacije pod pritiskom mogu da se razvrstaju na ureaaje: sa pump om (SI. 13.1, a) i
na dodavace (SI. 13.1, b).
Hidraulicni transportni ureaaji sa pump om odlikuju se jednostavnijom kon-
struktivnom shemom, a nedostatak instalacije je ostvarivanje relativno nizeg pri-
tiska, ogranicene su dimenzije transportovanih komada materijala, sto je uslovljeno
dimenzijom protocnog preseka pumpnog kola.
Hidraulicni transportni ureaaj sa dodav:J.cem omogucuje transportovanje Tela-
tivno krupnih komada; meautim, slozenost i nedostatak pouzdanih ureaaja za
uvoaenje u cevni transport nasipnih materijala pod pritiskom ogranicava njihovu
primenu. U proizvodnji graaevinskih materijala siroka je primena hidraulicnih trans-
portnih ureaaja sa odgovarajuCim pumpama.
Hidraulicni transport 387
386 Transportni uredaji
Odnos tvrdih cestica prema teen om fluidu TVITE, kod hidraulicnog transporta
naziva se konzistencijom hidromesavine (pulpa). Razlikuju se sledeCi rezimi strujnog toka hidrosmesa jednog cevnog tJ'ansporta:
Nastalim strujanjem fluida transportuje se i hidromesavina horizontalnim L Kretanje koje je blisko ravnomemom transportu tvrdih' cestica kroz Citav
cevnim transport om, a usled cinjenice da je gradijent brzine usmeren vertikalno u poprecni presek trasnsportne cevi, a koje je prakticno moguce kod fino disperznih i
odnosu na strujnice, to 5e pri turbulentnom strujanju tecnosti prenosenje cvrstih ces- drugih oblika hidrosmesa ali kada su vece brzine strujnog fluida. Medutim, ovaj
lica ostvaruje neravnomerno i sa prekidima, 5tO zavisi od krupnoce i gustine cvrstih [dim skopcan je sa veCim gubicil11a cnergije pri transporlu jedinice mase materijala.
cestica, odnosno od njihovih suspenzija; tako 5e npr. nerastvoreni krupni komadi
prenose kotrlj anj em, na dnu, duz zida cevi - dakle neravnomerno. Proces prenosa 2. Kretanje strujnog toka pri neravnomernoj raspodeli tvrdih cestica materijala
tvrdih cestica materijala strujanjem fluida, u opstem slucaju, moze se predstaviti kao kroz poprecni presek cevi. Ovaj rezim nastaje kada je srednja brzina toka jednaka
neravnomerno kretanje zasebnih cestica materijala. Pre odvajanja svake pojedinacne kriticnoj brzini Vkr.
cestice sa dna cevi prethodi njeno odvajanje. otrzanje od dna, a srednja brzina stru- Kretanjem lvrdih cestica kriticnom brzinom ostvaruje se minil11alna potrosnja
jnog toka koja odgovara takvom stanju naziva se brzinom otrzanja. energije pri transportu cevima. Zbog toga treba teziti u praksi da se brzina toka ces-
Sa povecanjem brzine strujnog toka cestice se odvajaju od dna i ostvaruju ne- lica odrZi sto je moguce blize kriticnoj brzini (obicno je za 6 ......20 % veca), kako
jednako, u skokovima kretanje, a duzina trajektorija opisanih skokova zavisi od bi se spreCilo talozenje cestica po dnu unutrasnjeg zida cevovoda.
srednje brzine strujnog toka Huida, granulometrijskog sastava, gustine i oblika ces-
3. Kretanje strujnog toka fluida sa delimicnim talozenjem ceslica i stvaranjem
tica transportovanog materijala, kao i od poprecnog preseka cevi.
nepokretnog sloja na dnu cevovoda. Pri ovakvol11 rezimu ponekad se obavlja
U zavisnosti od sastava disperzije rude u smesi sa tecnoscu, obrazuju se prenosenje abrazivnih materijala, zbog manjeg habanja cevovoda. Pri tome se cevo-
razliCite dvokomponentne sredine, koje mogu da se razvrstaju na fino disperzne vod periodicno ispira cistom vodom.
(cestice krupnoce 0,05 ... 0,15 mm), grubo disperzne (0,15 ... 1,5 mm) i na suspenzije
U veCini navedenih slucajcva brzine fluida kroz hidraulicne uredaje su za 6 ...
i nehomogene disperzne sisteme (cestice krupnije od 1,5 ... 2,0 mm).
20 % vece od kriticnih.
Hidrosmese Cine vise disperznih sistema, koji se sasloje iz cestica razliCitih di-
menzija.
13.2
Oprema hidraulicnih transportnih uredaja
b)
oj
Sl. 13.3
Armirana kolena prm'odnika pu/pe:
a - nbfagana celi(nim segrnent"na; h oblagona sekcl.fan7a od haza/ta
-
1
600
Vrednosti koeficijenata otpora za vodu, u zavisnosti od precnika cevovoda,
navedene su u tablici 13.2.
Lokalni gubici su
frakcija gline ·1:6[--1,8 2,2 2,5 2,7
I v2
sitllozrnasti pesak 2,1 2,4 2,7 3,0 3,2
hgm == S2g Ph'
krupllozrnasti pesak sa sadrZajcm sljullka
Ido 10% 2,6 2,8 3,2 3,4 3,6 i
II
gde je S - zbir koeficijenata lokalnih otpora
Vredllosti koeficijcllata otpora za vodn,
krupnozrnasti pesak sa sadrfajcm sljullka II
2,8 3,0 3,4 4,0 4,3
do 45%
J za razlicite precllike cevovoda Tablica 13.2
sljunak, tucallik
I 3,4 I 3,8 I 4,2 I 4,6 5,0 JII ~ D
mm
150 200 I 250
1
300 I 350 400 I 450 500 600 I
!
Ako je poznat casovni kapacitet pumpe za hidraulicni transport, to se precnik ! Ie 0,0185 0,180 I 0,0175
I
0,0165 I 0,0160
-
0,0155 I 0,0155 0,0150 0,0145 J
cevovoda moze odrediti iz sledeceg izraza
Za pribliZne proracune je hgm = 0,1 hi, Preostali napor na kraju transportovanja
2
pulpe iznosi hos = 30 ... 50 Pa, (N/m ).
D=~ (13,2)
3600v1t '
gde je v - brzina hidrosmese i iznosi (1,1 '" 1,2) Vkr, m/s. Potom se dobijena vrednost 13.4
pIecnika cevovoda zaokruiava na standardnu vrcdnost. Hidraulicni transport koncentrisanih hidrosmesa
Nakon izbora standardnog unutrasnjeg precnika cevi proverava se da li je is- (taloga)
punjen uslov v > Vkr.
U savremenoj proizvodnji fabrike cementa preraauju svakodnevno 8 ... 12
Potreban napor koji treba da se ostvari pump om za hidraulicni transport nalaii hiljada tona sirovina, Koriscenje mekih stena iii plastienih, neelasticnih materijala
se sabiranjem otpora duz Citave linije cevovoda kojim se transportuje pulpa, Pa:
(krede, gline, kao i posebnih oblika laporaca), kao i njihov transport sa povrsinskih
Transportni uredaji Hidraulicni transport 393
392
=84 t/h ili vlaznoga ~ = 210 t/h iIi 160 m 3/h (Q = 160 m 3/h) .
iz dnevnog kopa drobi konusnom drobilicom i nakon sekundarnog drobljenja u dro-
bilici sa cekiCima, odvodi se u mIin u koji se istovremeno cevovodom doprema 180000
307·7 1-0,6
pdgovarajuca, pripremljena u dnevnom kopu, glina u obliku taloga. Krecnjak se za-
4. Precnik cevovoda odreduje se iz izraza (13.2)
jedno sa talogom gline melje tako da se dobijajll komadiCi dimenzija 2 ... 3 mm; po-
tom se komadiCi u obliku muljevitog taloga, vlaznosti 36 ... 38 % transportuju
cevovodom do fabrike, u kojoj se transportovana masa dodatno melje u mlinu sa
kuglama, pa se tako ostvaruje zeljena korekcija krupnoce sirovine cementa. /4Q 4·160 =02 m
D=V~= 36001t ·1,2 '
Sistem hidraulicnog transporta na daljini od eca 11 km sastoji se iz tri izvedene
grane cevovoda preenika 0 400 mm i cetiri stanice za prepumpavanje. Prepum- Usvaja se precnik cevovoda (standardni) D = 200 mm.
pavanje taloga ostvaruje se centrifugalnim pumpama.
LITERATURA: [15]
Vazdusni (pneumatski ) transportni uredaji 395
14.
VAZDUSNI (PNEUMATSKI) TRANSPORTNI
UREf)AJI
14.1
Opste napomene
Pneumatski transportni uredaji siroko se primenjuju u fabrikama gradevinskih
malerija!a, za premestanje prasinastih, praskastih i sitnozrnastih, slabo disperznih
materija!a.
Osnovne prednosti penumatskog transport a su sledece:
- visoki radni kapacitel koji treba nzeti u obzir pri planiranju mehanizacije za
punjenje i prainjenje transportovanog materijala, takode je potreban i mali
broj iZvTs[]ilca koji opsluzuju rad transportera;
- hermeticnost duz linije po kojoj se materijal premesta, ilto doprinosi sma-
lljenju zagadenja sredine; smanjenje gubitaka transportovanog materijala i
poboljsanje sanitarno - higijenskih uslova rada;
- mogucnost transportovanja materijala kako u horizontalnom, tako nag-
nutom i vertikalnom pravcu;
- mogucnost montaze transportnog uredaja u ogranicenim gabaritima, posto se
materijal premesta cevovodom malog precnika, koji moze biti ukopan iii
izdignut na stubovima i s1.;
Ipak nisusvi materijali pogodni za pneumatski transport. Zbog toga, pre svake
primene pneumatskog transporta treba uzeti u obzir fizicko - mehanicka svojstva
materijala, a pre svega njegova nasipna svojstva, koja u znatnom stepenu zavise od
vlaznosti. Materijal se sa povecanim sadrzajem vlage lako lepi za zidove cevovoda i
odvajaca i time zacepJjuje i smanjuje njihovu propusnu sposohnost, odnosno
aj
ad
r;:=:+:*u==fim-'
kompresora --
narusava se proces transporta materijala.
Vazduh koji sadrzi malo prasine doprema se eevovodom u filter 4 u kome se Tablica 14.1
preCiscava i prolaskom kroz vakuum pumpu, izbacuje u atmosferu. Materijal iz od-
vajaea i filtera odlaze se preko ustavnog zatvaraca 5, koji propusta materijal iz fil-
tera i sprecava prodor vazduha iz atmosfere u filter. Pneumatski transportni uredaji
Kod potisnog pneumatskog transportnog uredaja (Sl. 14.1, b), vazduh sabijen
kompresorom prolazi kroz ulje i oelvajac vlage, dospeva u komoru dodavaca za
mesanje materijala 7, u koju se materijal prinudllo dovodi. Kroz komoru materijal
se intenzivllo prenosi vazeluhom i kroz transportni cevovoel 2 elospeva elo odvajaca
3, u kome se ostvaruje talozellje materijala. IskoriScelli vazduh prolazi kroz filter i
potom se oelvodi u atmosferu. Prcbacivalljc vazduslle strujc sa jedllog na elrugi od-
vajae ostvaruje se ugraelnjom biraca 8 na transportnom cevovodu.
Koel pneumatskih transport nih uredaja usisno potisnog dejstva vazduh se sa
materijalom prenosi vakuumskim punjenjem iz odvajaca 3, dospeva potom u filter 4,
u kome se prcciScava, zatim se ecvovodom doprema do vakum pumpe, preko koje
se provodi do potisnog voda kojim se ostvaruje prenosenje materijala.
Pri radu pneumatskih transportnih uredaja usisno - potisnog dcjstva, transpor-
tovani materijal sa jednog punkta moze da se prenese na nekoliko mesta, na kojima
se ostvaruje praznjenje. Takvi uredaji primenjuju se pri otprasivanju mlinova i
elrugih tehnoloskih aparata, a takode i u svojslvu prctovarnog uredaja. Potisni uredaji podesni su za prenosenje materijala sa jednog utovarnog mesta,
kaela se istovar obavlja na nekoliko istovarnih punktova. Uredaji usisno - potisnog
Pnellmalski transportni llredaji kompresionog, potisnog elejstva, odlikuju se vi- dejstva primenjuju se u slucaju kada je nekoliko utovarnih, odnosno istovarnih
sokim pritiskom na poectku cevovoda, a pneumatski transportni uredaji usisnog, mesta.
vakuumnog dejstva, odlikujll se veiiCinom postignutog razredenja, vakuuma na kraju
cevovoda. Posto maksimalna razlika pritiska na usisnoj instalaciji teorijski moze da iznosi
Opsta klasifikacija pneumatskih transporlnih uredaja shematski je prikazana u do 0,1 MPa, a praktieno oel 0,6 ... 0,7 MPa, to se ove instalacije primenjuju
uglavnom za prenosenje materijala kaela je manja transportna daljina. Kod in-
tabliei 14.1.
stalacija sa vakumom, od mesta prijema materijala, do mesta istovara materijala, svi
Koel instalacija niskog i srednjeg vakuuma, masine za duvanje vazduha aparati i cevovodi, duz eitave linije trasnporta materijala nalaze se u razredenom
(vazdusne duvaljke) koriste obicno ventilatore, a kod instalacija visokog vakuuma, stanju, a time se iskljueuje mogucnost zaprasivanja.
rotacione vakuum pumpe iii turbo pumpe; dok se kod potisnih instalacija prime-
njuju ventilatori visokog pritiska, vazduilne duvaljke i kompresori, a koji se detaljno
razmatrajll u okviru preelmeta "Pumpe, kompresori i ventilatori".
Izbor tipa mailine vazdusne duvaljke zavisi od namene i uslova ekspioatacije 14.3
pneumatskog transportnog uredaja (karakteristike transportovanog materijala,
duzine transportovanja materijala, sheme instaiacije). Pneumatski transportni uredaji za prenosenje materi-
jala u zbijenom, gustom sloju
Dobra jc primena usisnog pneumatskog transportnog uredaja u slueaju kada se
materijal prihvata sa nekoliko utovarnih mesta, a prenosi ka jednom centralnom
mestu istovara, npI. kod uredaja za otprasivanje, pri istovaru prasinastih materijala U novije vreme, osim pncumatskih transportnih uredaja Ilavedenih u klasifi-
iz vagona i s1. kaciji PTU, tabliea 14.1, a prema kojoj se materijali prenose u razredenom sloju, od-
kg I sloju materijala]. . .
gust om sloju ~l == 250 .. .300 . Takvlm pneumatsklm transportnnll
. ( kg I sloju vazduha
Tako se vazduh dovodi u sud pod pritiskom naizmenicno kroz prstenaste sek-
tore. Prema ovoj shemi ostvaruje se dopremanje vazduha kojim se ostvarujetrans-
port, odnosno kojim se obezbeduje kontinuirano snabdevanje transportnog
eevovoda 3 aerosmesom II gustom sloju. Razvodnik vazduha (pauk) moze da bude
ralzicite konstrukcije. Broj i precnik cevnih prikljucaka, kao i sektora, mogu da se
menjaju u zavisnosti od transportovanog materijala. Pauk se sa elektromotorom
vezuje preko reduktora. Ucestanost obrtanja rotora pauka iznosi 20 ... 30 min-I.
Sf. 14.2 Kada je otvoren konusni ventil 1, zasuna 2, kao i sigurnosni ventil 3, sud 10 is-
Shema preno,(enja maferijala u gustom sloju: punjava se materijaiom. Nakon dostizanja gornjeg nivoa (ocitava se na visinskom
1 ~ ce\'ol'od; 2 slapinG sa prec;slacem; 3 - kOJ1usn(J slavinG; 4 - posuda; 5 - disk; 6 ~.l'en(il sigurnosri; pokazivacu), punjenje suda se prekida i zatvara se sigurnosni venti!. EIektromo-
7 - jilter; 8 -,prUemnik; 9 ~ slavin a za i:dul'GVGnje torom 15, preko reduktora 14, dovodi se pauk 13 u obrtno kretanje i otvara se ven-
til 12, te se sabijeni vazduh prenosi u sud. Nakon podizanja pritiska u sudu do
-
Vazdusni (pneumatski ) transportni nreilaji 403
402 Transpiortni ureilaji
~
,tJ
L kazana je na Sl. 14.6. Ako jepoznat jedan od
II'"
1 23 /, Ip parametara dodavaca, npr. dllzina transpor-
" ($ 10
~l 1....- rIg
P.J
SI1I1 tovanja, moguce jc odrediti i ostale parametre.
Primer: Odrediti za karakteristike prema
""
10
- \d vi' - ~11()
A
J()()
(Sl. 14.6) osnovne parametrc zavojnog do-
davaca precnika 0200 mm, pri transportovanju
so 1(1 zoo eementa na rastojanju L" = 350 m,
ll"
-' ~F
Na dcsnoj strani grafika, nn ordinatnoj osi
.# I "'" 1110
i'
nalazi se tacka A kojoj odgovara Lit = 350 m;
Ib kretanjem od nje do krivih L = f(rik), Q = f(Pk);
Pk = rOn) i koordinatnih osa, nalaze se
Sl. 14.6 tacke B, C, D, E, F, G i konstatuje se da je
Karakleristike zal'ojnog dodal'oea za L" =350 m, pritisak u komori za mesanje Pk
prdllika 0200 mm.· = 0,33 MPa, snaga potrebna za pokretanje elek-
Q - krivo kapacileta: L kriva duiine:
tromotora dodavaca P 72 kW; a kapacitet
p ~ kriva snage maWra
Sl. 14.5 pumpe iZllosi Q =45 t/h.
Zm'ojni dodawn::
1 ~ elektromotor; 2 - spojn;ca; 3 ~ ograda; 4 ~ kucq,fte leiaja; 5 - brf\'ljenje I'rafi/a; 6 ~ zasun; 7· puzni Osim zavojnih dodavaca za uvodenje cementa u transportni cevovodveoma se
konzolni tral/sporrer; 8 - ku6J/e e/emenfa za prihvaf(Jllje ma{erijala; 9 - oklop; 10 - komora za me,vanje mnogo primenjuju komorni dodavaci (komorne pumpe).
smese; JJ - I'elllil; 12 - hrizgaljka
Oznaka dodavaea prcrna nacinu ubacivanja materijala u ccvovod - na dodavacc sa gornjim iIi dOlljim
Karakteristike 'fA·14 HIIB-6J-2 HIIB-J6-4 HIIB-lIO-2 HllB·63-4 ubacivalljcrn, u jedan iIi dva odvojena cevovoda.
(C-991) (K-2640) (K·2645) (K-2650) (K-2655) I
I
Pri radu dvokornornog pneurnatskog dodavaca (S1. 14.7) komora se puni kroz
Elektromotor: tip A02·RI-6 A02·91·6 A02-92·(j A3-3J5-6 IA3-315M-6 [ konusni propusni ventil koji jc ugradcn na gornjern delu.
30 55 75 110 132 I
I Snaga, kW Za vreme punjenja jedne komore nastaje praznjenje druge komore, pod dejs-
Ucestanost obrtanja, min- 1 1000 I 1000 1000 1000 1000 I tvom sabijenog vazduha koji se doprerna odozgo i odozclo. Nakon praznjenja druge
Gabaritne mere, mm: duzina 2420 4135 4187 4405 4455 komore automatski se prekicla dopremanje sabijenog vazduha, otvara se konusni
- --"-- ventil i komora se puni cementom. Za to vreme prva komora se prazni. Vreme pun-
sirina 640 660 660 700 700 jenja je, kao po pravilu, uvek krace od vremena praznjenja.
visina 870 1010 1010 1065 1065
I
-~----
Upravljanje radom sistema komore je automatsko i sastoji se iz hidrododavaca
masa,kg 930 2150 2252 2940 3030 koji su povezani razdelnicima vazduha (9).
LcnjingraJ-
ski zavo<.l
Krasnogorski zavou masina inuuslrijl! cementa
Pri odreclenoj masi materijala u doclavacu, hidrodavac ispunjene komore se ak-
gradcy. tivira , prebacujuCi istovremeno razclelnik vazduha na prekicl punjenja. Zatvara se
masina I
ventil za punjenje povoeu vazdusnog cilindra i ventila za ispustanje vazcluha, a za to
vreme kroz zaporni ventil zapoCinje dopremanje sabijenog vazcluha u komoru do-
Komorni pneumatski cloclavaci u sllstini koriste princip aeracije i sastoje se iz davaca, preko uredaja za aeraciju i brizgaljki. Aerirani cement potiskuje se u cevo-
cilindricnog sucla (komore) sa sfernim iIi konusnirn gornjirn i clonjim dnom, dancem. vod i transportuje clo mesta za dopremanje materijala.
Praznjenje se zavrsava padom pritiska u komori. Razdelnik vazduha posred-
Magistralni vod vazduha stvom specijalnog ureclaja prebacuje se na "punjenje". Sabijeni vazcluh cloprema se
sa zaclatkom otvaranja ventila za punjenje i vcntila za ispustanje vazcluha. Istovre-
menD se prekicla clopremanje vazcluha u komoru.
Kapacitet cloclavaca zavisi od rastojanja, transportne claljine: tako npr., do-
clavae TA - 28 je kapacitcta Q - 100 t/h, pri transportnoj claljini Lh '" 1000 m; Q
] 25 t/h, pri Lh ::: 500 m. odnosno Q = 220 l/h, pri Lb '" 250 m.
Komomi cloclavaCi U odnosu na puzne sadrze niz preimucstava: nema brzog
kretanja, pa lako i brzog habanja elemenata, a postoji mogucllost transportovanja
materijala na veca rastojanja (clo 1,5 10:11).
Snabdevanje pnenmatskih transportnih nreoaja sabijenim vazdnhom pod pri- Nastavak tab lice 14.3
_.
tiskom ostvaruje sc kompresorima iz fabricke kompresorske stan ice.
Karal{teristike Oznaka dodavaca
K·2305 TA-23 K-1945 TA-29 TA-28
Gabaritne mere, mm:
1810 3900 4520 3770 6000
duzina I
--j
3
gde su: Vv - zapremina filtriranog vazduha, m 3/h; q - speeificno opterecenje, m /h, po
Dole su rukavni filteri pricvrSceni za nepokretne resetke sa otvorima, a gore su
1 m 2 povrsine fiitriranja.
rukavni filtcri navuceni preko kotutnih prstenova, koji se nalazc na ramu postolja.
Tako je rukavni filter gore zatvoren, a dolc otvorcn. Normalno specificno opterecenje po filtriranoj povrsini iznosi q '" 180 ......220
m 3/h po 1 m2; brzina filtriranja iznosi Vf'" 0,03 ... 0,08 m/s.
PreCisccn vazduh se vcntilatorom, prcko eevovoda usisava u bunker i tamo se
taloze najkrupnije cestice prasine. Iz bunkcra Se zapraseni vazduh doprema u Otpor filtera Fri proracunu moze se prihvatiti da iznosi 290 ... 490 Pa pri op-
terecenju od 180 m Ih po 1 m 2 filtrirane povrsine.
~ f~ I!!l
J n Prilikom koriscenja aparata za otprasivanje vazduha, a koji saddi ugljenu iii
" t i1 drugu organsku prasinu,neophodno je imati u vidu da je ona opasna zbog
mogucnosti eksplozije. Zbog toga je u takvirn prostorima neophocina prirnena svih
I it' •.
I'
Ii
"o· propisanih mera zastite koje su predvictene za eksplozivno opasne sredine (primena
aparata koji su eksplozivno bezopasni, kao i sprecavanje vamicenja kod elektro-
. "
t,
"
urectaja, elektromotora i slieno, odnosno unosenje otvorenog plamena).
.r'.,
"
!
"" ' Usled tTenja cestica prasine, elementi filtera u procesu rada sticu elektro-
I,
Ii' staticki naboj koji moze da bude pracen jakim varnicenjem. Zbog toga je potrebno
., • I"I:i
I
I'
odvoditi elektrostatieki naboj sa tkanina rukavnih filtera i metalnih del ova plasta,
,
i , uzemIjenjem preko provodnika kojima su opsivene sve tkanine filtera.
r:llt::1
:1' ": "
~" ,.;;.;
Prilikom projektovanja i izgradnje fabrika predvideno je eentralizovano
upravljanje pneumatskim transportom, preko razvodne, signalne i komandne table.
:~l~~:;:Y~~
...... ... ..
d .1'
~ :,::.":.:.~
-
"':- ... ... ;.. ~:r oj b} Na tabh se nalazi signalni uredaj kojim se kontroliSe ispunjenost sHosa. Na
SI.14,9 SI.14,1O tabli se montira komandni pult sa preklopnikom za upravljanje prikljuCivanja
Rukavni filter sa fU1fpritiskorn sa unutraj'fnje Rukavni jilter sa potpritiskorn sa unlltrasnje slrane dvogranog eevovoda, kao i svetlosni pokazivac na samoj shemi transportnog puta.
strane a) prvi ciklus rada; b) drugi ciklus rada Pulevi su na tabli obeleieni i vidljivi kao posebne svetlece prosijane pruge
obelezene signalnim sijalicama, a koje su elektricno vezane preko zivinog prekidaca,
rukavni filter od takanine. Prasina se zadrzava na unutrasnjoj povrsini rukavnog fil- sktopkc ugradene kod dvogranog zatvaraca.
tera, a precisceni vazdllh prolazi kroz tkaninu, dospeva u gomju pregradu za odva-
janje i cevovodom, preko ventilatora, odvodi se u atmosferu. U zavisnosti od polozaja zatvaraea ukljucuje se jedna, odnosno druga sijalica.
Kod staza kod kojih su premestanja svetlosno obeleZena na tabli, shematski je
Za vreme od 5 ... 10 mill uta rada rukavnog filtera unutrasnjost fillera prekriva pokazan dvograni zatvarac. Silosi su na komandnoj tabh oznaceni krugovima, a u
se sIojem prasine, te tako filter postaje gotovo nepropustljiv za vazduh. Zbog toga je sredini svakoga od njih nalazi se malo, okruglo erveno svet!t" Sijatiea koja je
II procesu rada neophodno da se peribdieno Cisti rukavni filter jakim otresanjem uz postavljena ispod stakla signalizira ispunjenost silosa; istovlcmeno daje se i zYUcni
istovremeno propustallje Cistog vazduha u suprotnom smeru. Kod opisanog filtera signal. Signalna sijalica je upaljena sve vreme za koje silos ostaje ispunjen materi-
ovakvo Ciscenje ostvaruje se automatski. jalom, Prekid zVllcnog signala ostvaruje se pritiskom na dugme.
Sposobnost zadrzavanja prasine tkaninom rukavnog filtera zaVlSl od vrste Dvograni preklopnik eevovoda (SI. 14.11) namenjen je za promenu smera stru-
prasine, njenog obUka, stepena zaprasenosti vazduha i vrste tJeanine. janja. Ullutar kuciSta od livenog gvoZda 1 nalazi se tanjirasti ventil 2, koji se
premesta polugom 3, koja je izvedcna spolja preko zaptivnog brtvljenja. Pokreta-
Proracun filtera sastoji se iz odrectivanja velicine povrsine filtera. njem poluge, zatvara se tanjirastim ventilom jedan, iii drugi otvor i usmerava se
struja prema bocnoj grani cevovda, odnosno na glavni cevovod.
Povrsina na kojoj se ostvaruje filtriranje (m2) odreduje se iz izraza
Pri daljinskom upravljanju, poluga 3 povezana je klipnim razvodnim eilindrom.
s= Vv
q
412 Transpiortni uredaji Vazdusni (pneumatski ) transportni uredaji 413
0)
Signalizacija 0 ispunjenosti odgovarajuCih zapremina ostvaruje se razlicitim Pokazivae nivoa sa sondom od iice (SI. 14.12) sastoji se iz prikljucnice i davaea
pokazivacima nivoa (SI. 14.12). Pokazivac nivoa na SI. 14.12 sastoji se iz kuciSta na sa gipkom sondom od iice. Dodavac se spaja vijkom sa prikljucnicom. Na mestu
koje se ugraouje elektromotor, cevl i vratila sa lopaticnim kolom (SL 14. 12, a). ulaza gipke sonde u tm postavljena je gumena kapica.
Elektromotor preko zupcastog i puznog prenosa saopstava obrtno kretanje Dodavac se sastoji iz tela i trna koji su pritegnuti umetnutom camom sa
lopaticnom kolu. Kada nivo cementa dostigne lopaticno kolo, ono se zaustavlja. cevnim prikljuckom. Kontakti, postavljeni u dodavaeu prilikom savijanja sonde se
Zaustavljanjem lopaticnog kola, a to znaci i puznog tocka, puz se pomice u aksijal- zatvaraju.
nom pravcu, te se tako zaohece poluga i menja zivin kontakt.
Pri radu sa cementom iIi peskom, na haju gipke sonde se navlace
Pokazivac nivoa, konstrukcije sa plovkom (SL 14.12, b) predvioen je za samopodesljive ploee.
davanje signal a 0 ispunjenosti, odnosno ispraznjenosti silosa.
Kada je silos ispunjen cementom, huska pokazivaca nivoa se zaohece, zivin
kontakt se zatvara, a na pultu se daje signaL Kada se silos isprazni, pokazivac zau-
zima vertikalan poloiaj i pri tome se takooe posredstvom zivinog kontakta prenosi
signaL
414 Transpiortni uredaji Vazdusni (pneumatski ) transportni uredaji 415
S obzirom da se brzina vazdusne struje prakticno uvek menja u nekim grani· Da bi materijal moga; da se kreee treba da bude ispunjen uslov da je brzina
eama, to se osmatranjem moze ustanoviti da su relativne oseilaeije cestiee u vertikal- vazduha u eevovodu veea od brzine lebdenja:
noj staklenoj eevi, a pri T == G mogu smatrati, u odnosu na neki srednji polozaj, da
su takve, kao da cestiea lebdi. Vv = 11 vs,
gde je n - koefieijent sigurnosti (n > 1).
Brzina struje vazduha vs, koja odgovara ovome stanju, naziva 5C brzinom Kretanje cestiea u stanju suspenzije kroz horizontalni ecvovod ostvaruje se za-
lebdenja (pri lebdenju je VM == 0). hvaljujuCi izlaznom toku koji nastaje pri turbulentnom strujanju.
Usled razliCitih oblika cestiea materijala koje se premestaju, tela koja su Pravilan izbor brzine kretanja vazduha je od velikog prakticnog znacaja, jer od
nepravilnog oblika uslovno se zamenjuju ekvivalentnom loptom, koja je iste zapre- toga zavisi i potreban kapacitet instlllacije kompresora, a prema tome i instalisana
mine i tezine. U tom slucaju je izraz sledeeeg oblika snaga uredaja za ostvarivanje pneumatskog transporta. Poveeanjem brzine kretanja
vazduha kroz eevovod poveeava se i otpor u mrezi ccvovoda, pa je neophodno i da
se poveea pritisak kompresorom, a to znaCi i da se smanjuje efikasnost pneumatskog
transportnog postrojenja.
odakle je
Teorijski je veoma tesko
2dPMg
(14.3)
da se odredi brzina strujanja
vazduha kroz eevovod zbog ., .J!
Lopta, sfera 1,0 pri tome je eM - koeficijent kojim se uzima u obzir krupnoea cestiea transpor-
3
Okruglog oblika sa nejednakom povrsinom 0,64 tovanog materijala (pogledati tablicu 14.6); PM - gustina cestiea materijala, kg/m ;
5
~ == (2 ... 5)· 10- - koefieijent koji uzima U obzir svojstva materijala (manja vrednost
Duguljastog oblika sa nejednakom povrsinom 0,57
Telo plocastog oblika 0,45
koeficijenta ~ odgovara penosenju suvih, prasinastih materijala), m- 1 s-\
Lr - redu-
kovana duzina cevovoda, m.
Kod usisnih ureaaja cije dnZine eevovoda nisu veCih razmera, obicno se sabi-
rak L/ u izrazu (14.4) ne uzima u obzir.
Vazdusni (pneumatski ) transportni uredaji 419
418 Transpiortni uredaji
2
Vv = rcd e Vv = O,785d~vv'
4
Qv ' Pritisak vazduha ostvaren kompresorom i
koji je neophodan za kretanje struje zadatom JOI) J(}I) 101) Lrlfl
pri tome je Ilk - koeficijent koncentracije smese. brzinom zavisi od osobine transportovanog ma-
Sto je veCi koeficijent konccntracijc, to je manja potrosnja vazduha, pa je sa terijala, otpora cevovoda pri strujanju Cistog 51. 14.15
gledista ekonomicnosti uredaja pozeljno da je koncentracija smese veca; medutim, vazduha, kao i od koncentracije smese u ukup- Grujicrki pJ'i/:.az Z(J\'istlosli kueji.cIjeJlla
ako je koncentracija suvise visoka moguce je zagusenje cevovoda, naroCilo kod noj masi vazduha i transportovanog materijala. smese J..lk od frallsporlne duljine Lr
lokalnih radijusa, sto narusava normal an rad instalacije.
Proracun cevovoda moze se obaviti prema navedenoj mclodoiogiji.
PremeSlanje materijala pneumatskim lransportnim uredajem ostvaruje se na
racun energije naslale sirenjem vazduha (prilisak opada sa stepenom udaljavanja od Kod horizontalnog cevovoda pri strujanju Cistog vazduha, izmcdu pritiska
dodavaca), tj. koncentracija smese opada sa povecanjem raslojanja. Navedene vazduha na pocetku cevovoda PI' i na kraju Pk uspostavlja se sledeca zavisnost
tvrdnje dokazane su opitima. Na S1. 14.15 prikazan je grafik za odredivanje koefici- za potisne uredaje
jenta koncentracije pri transportu sipkavih materijala, a koji se moze koristiti za
prethodne, orijentacione proracune. Za svaki tip dodavaca (zavojni i komomi) pri-
kazane su dye krive, koje se podudaraju sa minimalnom i maksimalnom vrednoscu
(14.5)
Ilk. Gomju granicu vrednosti ~tk treba usvojili za suve, lako sipkave materijale vece
3
gustine (pM = 2500 ... 3200 kg/m ), a nize granice Ilk usvojili za materijale manje za usisne uredaje
gustine, a takode i za vla'lne i abrazivne materijale.
A, = A,M Ilk,
1z uslova garantovanja potrebne brzine kretanja vazduha odreduje se i precnik
transportnog cevovoda, prema izrazu gcle je A,M koeficijent koji se odreduje iz grafickog prikaza (S1. 14.16), a koji zavisi
od velicine S, koja je takode c10bijena opitnim putem, a prema "BHHlIIITMalll" - u'
iznosi
IS i\.
Itl
S
,
.........
gde je PM = 3,2 t/m - usvojena gustina cestica cementa; eM, ~ - koeficijenti, usva-
3
iCinc S, odreduje se koriscenjem grafickog prikaza (SI. 14.16) AM:
jaju se za cement sledece vrednosti
AM = 1610-7 ; Py' = 1,9 kglm3 - srednja gustina vazduha u vertikalnoj deonici
cevovoda (1,6 ... 2,0 kg/m\
Tako je:
2. Koncentracija mase odreduje se prema graficki prikazanoj zavisnosti f.tk, Lr 1610-7 .33.336.249 2
(pogledati SI. 14.15): Pp = OJ 1 + 0,257'
de = 0,019 ~ = 0,019
vvPvf.tk
180000 = 257m
24,9·1,2·33"
°
gde je QM - kapacitet instalacije, kg/h; 0,019 koeficijent, hO,5/s0S.
Usvaja se cev standardnog precnika 0 273 x 10 mm.
4. Potrosnja vazduha odreduje se iz izraza
s=/lkLrv; =33331. 6
'" 26,35.10 .
de 0,257
Izracunavanjem velicine S, odreduje se koriscenjcm grafickog prikaza gde je 11 = 0,55 ... 0,75 - stepen korisnog dejstva kompresora; AM - teorijski rad
3
(SI. 14.16) AM: mas inc za duvanje vazduha, odnosi se na 1 m usisanog vazduha pri izotermskom
sabijanju, a odreduje se iz izraza
424 Transpiortni uredaji Vazdusni (pneumatski ) transportni uredaji 425
P _ 20834·85,14 _
9
EM- 601000,6 -4 3kW.
obliku tankog mlaza. U tom smislu, kod pncllmatskih transportnih oluka vazduh se
doprema preko porozne kerarnicke ploce iii kroz viseslojnu industrijsku tkaninu.
14.6 U svojstvu mikroporoznih prcgrada oprcme za aeraciju primenjuju se tehnicke
Vazdusni oluci (aero zIebovi) tkanine: pogonski pamllcni remeni kais koji je u potpunosti izraaen od tkanine iIi
osmoslojna transportna pamucna traka.
Kao sto je prethodno naveden'o, kod pneumatskih transportnih ureaaja kre- Transportovani ll1aterijal moze da se prazni bilo na kome mestu oluka preko
tanje materijala ostvaruje se pri veoma visokoj konccntraciji smese, odnosno pri istovarnog levka , kroz ispusni otvor - isticanjem i 51.. Praznjenje se ostvaruje preko
umal1jenoj potrosnji vazduha (kretanje gustog sloja). uredaja za rasterecenje sa zasunom na odvodu. Vazduh se prenosi ventilatarom, Ciji
napor i kapacitet zavise od kapaciteta instalacije kao i daljine transporta.
Delov<lnje takvih uredaja bazirano je na osobini praskastih materijala da
ostvaruju laku pokretljivost, koja je bliska fluidnosti tecnosti, pri njihovom zasicenju Brzina kretanja materijala orijentaciono se moze odrediti iz sledeceg izraza:
vazduholl1, kapilarne raspodele.
Na 51. 14.18 prikazan je aero zleb koji se, sastoji iz sekcija izradenih od
V 10~Btg£,
presovanog celicnog lima, sekcije sc vijcima medusobno povezuju preko prirubnog gde je B - sirina oluka, m; e 5 ... 6° ugao nagiba oluka
zaptivnog spoja, sto podrazumeva da se, radi ostvarivanja hermeticnosli, izmedu Kapacitet trasnportnih oluka dostize 220 t/h, a transportna daJjina iznosi 40 m,
prirubnica postavljaju gumeni podmetaCi. pa i vise.
01uk je po visini podeIjen poroznom, supJjikavom pregradom, kojom se Filter se sastoji iz tkanine (sukno, coja za filtriranje) i metalne mreZe, koja
obrazuje dno gornjeg olnka. onemogucava da se tkanina ispnpci prilikom uduvavanja smese. Ukoliko postoji
426 Transpiortni uredaji Vazdusni (pneumatski ) transportni uredaji 427
centraini ureaaj za odvajanje prasine, opravdano je da se pneumatski oluk prikljuCi Kod auto cisterne za prevoz cementa sa samopunjenjem (Sl. 14.20) ugraauje se
na zajednicki sistem za odvajanje prasine, !ito omogucuju otvori koji se hermeticki oprema za njeno pneumatsko punjenje. Punjenje se ostvarujc iz ambarskih skladista'
zatvaraju poklopcima. Sirina silaznog otvora vazdusnog oluka serijske proizvodnje
iznosi 100; 150; 200; 250; 300 i 400 mm, a duzina je u granicama 10 ..... .40 m.
Potrosnja vazduha iznosi 100 ... 300 m 3Jh po 1 m 2 porozne pregrade, a pri pri-
lisku od 2 . 103 ... 3 . 103 Pa.
14.7
Specijalizovana transportna sredstva sa pneumatskim
naCinorn istovara
Za prevoz cementa iz fabrika cementa, a takoae i za dostavijanje sode do
fabrika stakla potrebna je primena transportnih sredstava bez trenja pri obavljanju
transporta materijala, a to su auto cisterne za prevoz cementa, odnosno sode;
takoae, navedeni materijali mogu da se prevoze i zeleznickim cisternama, koje se
prazne pneumatskim istovarom.
Vozila za prevoz cementa mogu da se razvrstaju na vozila sa gravitacionim Sf. 14.19
Vo:::.i/o za prel'oz cementa:
punjenjem i vozila sa samoutovarom.
cisterna; 2 . zu(/nji osfonoC',' 3" pneumatsku opre;na 10 prafnjel1je; 4 - podes/; 5 slavil/o za slu(Jj
Rezervoari-vozila za prevoz cementa su cilindricnog oblika, sa ispupcenim JWI'arije; 6 ~ teg!jac,' 7 .. kompreso)'s/.:a illslalacija; 8 - crevo,' 9" oprema pneumafske ko(nice;
}O • OJlolli poi/upirac'; II . ko(nica za :(Jus',a,'ljonje; 12 - hla'ohron; 13 - oSOl'ino po/upriko/ice;
dnom (Sl. 14.19) i izraauju se sa uglom nagiba 6 ... 7° prema slrani istovara. Unutar j 4 - uredo) za prozn}en}e
cisterne, pod uglom od 45 ... 50°, sa obe strane su zavarene stranice, koje na nizem
eleiu cisterne obrazuju oluk, u koji se postavlja vazdusni levak sa poroznom pregra-
dom; Ievak je izraaen od celicnog lima zavarivanjem, preko koga je zategnuta tka-
nina za aeraciju.
Pneumatska oprema vozila za prevoz cementa sastoji se iz rotornog kompre-
sora sa odstranjivacem viage i ulja, kolektora sa sigurnosnim ventilom i ma-
nometrom i sistemom vazdusnih vodova sa odgovarajuCim slavinama. Na
vazdusnom vodu, koji prenosi vazduh do izduvne brizgaljke, nalazi se povratni ven-
til.
Punjenje cisterne vozila za prevoz cementa ostvaruje se kroz otvor za punjenje
iz skladiSta tipa silo sa.
Prainjenje vozila za prevoz cementa ostvaruje se preko gipkog, savitljivog
cevovoda sabijenim vazduhom, koji se prenosi od kompresora. Rukovanje kompre-
sorom je iz kabine rukovaoca. Kontrola pritiska ili ispumpavanja ostvaruje se preko
ugraaenog manometra na cisterni, a same punjenje vozila za prevoz cementa kon-
SI.14.20
trolise se manometarskim vakuummetrom. '
Shema l'ozi/a sa sall10pulljenjem zo prel'o: cementa:
Aerirani cement prilikom praznjenja otice kroz levak za aeraciju prema J .. or:.l\<ajcu.¥ vlage j uljo; 2 .. )'en{i/ sigurllosli; 3 .. kompresor; 4 .. illel'cijalno ~ ulj'lIi Jlller; 5. sekundarnj
jUter; 6 crel'o za l'ezh'Gnje; 7 .. manome/orski \'ukUummelar; 8 - primarnij7ller; 9 pokazh'GcY nivoa; 10 -
cevnom prikljucku za praznjenje, zahvata se vazdusnom slrujom, iduCi od izduvne
cislerna; 11 - eel' za punjellje; 12 - crel'o za pWljenje; 13 - zas!irl1ik m/aznika,' 14 sla\,jna za praznjenje;
brizgaljke i prenosi se cevoyodom, pod pritiskom, do silosa. Praznjenje cisterne 15 - \'Uzi/utlli ,'od; 16 . aeroo/uk
zavrsava se kada pritisak padne na nulu.
428 Transpiortni ure(taji Vazdusni (pneumatski ) transportni uredaji 429
koja nisu opremljenn ureoajima za obavljanje mehanizovanog transporta materijala, ostvariti neposredno preko 'centralnog otvora 2 pomocu bocnih ureoaja za punjenje.
kao i pokrivenih vagona, pravljenjem vakuuma unutar nekog prostora preko ro- Nakon punjenja otvor se hermeticki zatvara poklopcem 5.
tacionog kompresora (vakuum - pumpe).
Pogon kompresora na vozilu za prevoz cementa ostvaruje se od menpca,
,
Tehnicke karaktcristike auto cisterni za prevoz cementa Tablica 14.7
pre nos om snage prcko klinasto - remenog kaisnog prenosnika. Tchnicke karakteris-
tike auto cisterni za prevoz cementa sa pneumatskim prainjenjem navcdene su u
tablici 14.7. Karakteristike C-927 * C-972 C-652
Zeleznicka cisterna za prevoz cementa, sode, sa pneumatskim naCinom rNosivost, t
! 8 13 22
praznjenja (Sl. 14.21) opremljena je duplim dnom sa cetiri aero o]uka, dva su
rasecena, sa bocnim nagibom, kosine su napravljene zbog Iakseg silaska cementa na Tip osnovnog vozila 3H/l-13061-
aero oluke. MA3-504A KPA3-221
66
,
U srednjem delu cisterne, odozdo, sa donje strane nalazi se cevni prikljucak za Tip poluprikolicc 4M 3AII-
MM3-584 MA3-5245
praznjenje za koji se vezuje gipki transportni cevovod preko lako razdvojivog I 5302
zatvaraca. . 3
Korisna zapremina cisternc. m 7 11,8 21 !
Cisterna se puni preko cevnog prikljucka 1 za punjenje, koji je sfernog oblika, Kapacitct praznjenja, Umin -~.,
0,5 .. ,1,0 0,5 ... 1,0 I 0,1...1,0
a kojim se ostvaruje spajanje sa ureoajem za punjenje silosa. 1z cisterne vazduh Daljina prenosenja, dopremanja, m 50 50
I 50
izlazi kroz specijalno zdrelo 4, na koje se ponekad postavlja poklopac 3 sa fillerom i
pokazivacem nivoa ispunjenosti cisterne cementom; punjenje cementom moze se UkljucujuCi visinu, m 20 25 25
Precnik creva za praznjenje, mm 100 100 100
Kompresor: tip PK-6!1
PK-6!1 PK-9!1
(PKEH-61l)
kqr,3citet,
6 6 9
m'!min
75 t
Vazduh
cevni prikljucak 9, u kolektor 11, odakJe se razvocli vazdusnim vodovnna 10 1 12 u
aero oluke 26 i aero ploce 15, prolazi kroz resetke zaluzina i pOl'ozne pregrade 27
aero oluka i aero plocice. Cement se ispusta kroz vazdusni oluk na koji se
postavljaju bocni nagibi 14 i razdvajaci 13.
Sl. 14.21 Dalje se cement istovara preko cevnog prikljucka za istovar 25 sa .poklopc:ID
Vagon cisterna za prel'oz cementa sa pneumatskim praXnjenjem 19, potom preko slavine prigusnog ventila 17 i savitljivog creva 16 mate.npl ~dlazl u
silos. Izmeou cevnog prikljucka za istovar i savitljivog creva nalazl se [sduvna
brizgaljka 18, Na crevll se postavljaju povratni ventil 21 i slavina 6.
Vazdusni (pneumatski ) transportni uredaji 431
430 Transpiortni uredaji
15.
BUNKERI, ZATVARACI BUNKERA,
BUNKERSKI DODAVACI I POMOCNI
UREDAJI ZA UTOVARNO PRETOVARNE
RADOVE
15.1
Bunkeri
gde je A - povrsina poprecnog preseka izlaznog otvora, m2; v - brzina kretanja (isti-
3
canja) materijala, m/s; p ~ gustina materijala, kg/m .
Pri normalnom praznjenju materijala, brzina se odreduje iz izraza
'"
Postoje dva nacina praznjenjil
bunkera: normalno praznjenje, pri kome jednaka 0,09 m 2.
se pokrece stub materijala koji se nalazi Brzina praznjenja materijala iz bunkera (SI. 15,3) sa bocnirn isticanjem
0) b) c) iznad izlaznog otvora i kod koga se [or- odreduje se iz izraza
ImIra ceoni levak (Sl. 15.2, a) iii
hidraulicno praznjenje (St 15.2, b), pri
Sl. 15.2 kome se pokrece Citav materijal koji se
nalazi u bunkeru, a ceona porvsina osta,j'e (15.5)
Shemalski prikazi prafnienja materijala hunkera
ravna ili postaje valovita. Poslednji pri tome su:
navedeni oblik praznjenja ostvaruje se
same kod razredenih materijala (betona sa dosta tecnosti i rastvora) iii pri jakim a - ugao nagiba dna prema horizontali u zoni postavljanja otvora; Ra -
potresima zidova i vcoma pokretljivih materijala. a takbde i kada su strrni zidovi hidraulicki radijus uslovnog otvora isticanja, predstavlja projekciju ispusnog otvora
bunkera, kada ugao njihovih nagiba prevazilazi uglove rav11i klizanja sipkavih ma- na povrsinu upravnu na smer kretanja struje materijala, m; 1: - napon smicanj~ (kod
terijala (a > 45° + <p/2) , U odgovarajuCim uslovima moze da 5e ostvari i rneSovit cementa je 1: =41 daN/m2, kod sljake 1: = 70 daN/m 2; za ugalj 1: = 40 daN/m ); p -
(prostorno razmaknut) oblik praznjenja (Sl. 15.2, c). nasipna gustina materijala, kg/m 3; I-t - koeficijent uuutrasnjeg trenja.
3
gde su: h - visina stuba materijaIa, m; p - gustina materijaIa kg/m ; g .;, ubrzanje sIo-
2
bodnog pada tereta, m/s .
Kod nonnalnih sipkavih materijala sila T je manja, posto se deo tezine
uravnotezava sHama unutrasnjeg trenja izmedu cestica materijala. U tom slucaju u
inzenjerskim proracunima moze se prihvatiti da je
Sl. 15.3 Sl. 15.4 pri tome su: p - srednji, vertikalni (normalni) pritisak materijala; R hidraulicni radi-
Botllo pru:njenje malerija/a iz Shemotski prika::: odredil'onja ug/a nagibu Zic/il bunkera jus izlaznog olvora; m - koeficijenl pokretljivosti; J..l - koeficijent unutrasnjeg trenja.
bunkera
U mehanici rastresitih tela koeficijent pokretljivosti predstavlja odnos minimal-
Ugao nagiba a zida bunkera (SI. 15.4) odrectuje se iz uslova slobodnog silaska nog bocnog pritiska, prema normalnom pritisku razmatrane povrsine:
materijala preko rebra koje povezuje dva susedna, nagnuta zida. Materijal koji se
nalazi na rebru naCi ce se u ravnoleZi pod dejstvom tezine G i sile trenja J..lG uz us- m=1+21l2 -21l~1+j..t.2. (15.10)
loy da je G (sin 9 - m cos 9) = O. Prema tome, slobodan silazak materijala ostvarice
Kod osnovnih gractevinskih materijala J..l = tg <p ~ 0,8, tako je
se pri
t > >
g<P-Il-~(~)'
Ilz (15.6)
Hidraulicni radijus za kvadratni izlazni otvor strane B (m) iznosi
SlIl -
2 B2
R == - = O,25B, pa je
4B
gde su: 0 - ugao nagiba rebra; j..t. == ~( Z ) redukovani koeficijent trenja (ovde je 2 O,25B 3
sm ~/2 T==B pg·--",133B 'p. (15.11)
0.184 '
mz - koeficijent spoljnog trenja materijala 0 zid bunkera; ~ - ugao izmectu strana
bunkera).
Kod bunkera kvadratnog· preseka ~ arc tg 0,3525 (c/h), pri tome su di- Za kruzne izlazne otvore precnika D, hidraulicni radijus R iznosi:
menzije c i h navedene na S1. 15.4; tgO == tga / .J2 , pa je prema tome
nf)2
a
arctgJ2.rg8. (15.7) R 4nD' '" 0,25 D,tako da je:
Ocilo da ovaj ugao mora da bude veCi od llgla prirodnog pada nepokretnog
materijala (a > Pl), tj. kod gractevinskih materijala on treba da se nalazi u grani-
cama 45° ... 60°. Ostvareni nagib je minimalno dopusteni. Posto se njegovim
povecanjem, pri zadatoj visini, smanjuje zap rem ina bunkera. °
T == ,785D 2pg Q,25D
0,184
== 10 5D 3 .
' P
(15.12)
terijale (koji dozvoljavaju CIobro regulisanje povrsine preseka izlaznc struje materi-
jala); celjusni (Sl. 15.6, e) su uravnotcZeni, dvosegmenlni zatvaraCi; poluzno - laktas-
Kod bunkera sakupljanje rastresitih materi- tog oblika (SI. 15.6, g), primenjujll sc za krllpnokomadne materijale (svaka laktasta
jala, koji se svaki put prilikom rastcrecenja pol- poluga se zariva u materijal i preklopom preko otvora bunkera zascbno se zariva u
puno prazne prekrivanjcm izlaznog otvora materijal); lancani (Sl. 15.6, h) primcnjuju sc u istim sIucajevima kao i poluzno - lak-
urcaaja, neophodno .ie cIa se izlazni otvor tasti; ravni verlikalni sa znpcaslom letvom, nazubljeni (Sl. 15.6, c) i horizontalni
proracuna pri delovanjn sile 1'1 co K1' (gde je koe- CSl. 15.6, /) odIikuju se malim gabaritnim merama i jednostavnoScll konstrukcije.
ficijent K = 1,5 ... 2,0, kojim se uzima u obzir Posebna konstruktivna rcscnja su sektorski zatvaraci (Sl. 15.6, i), izvedeni su u
povecanje sile iznad racunske vrednosti u peri-
odu punjenja bunkera).
Nasuti materijal u bunkeru ima tendcnciju
ka stvaranju svoda iznad otvora (Sl. 15.5) i na taj
naGin ometa se normalno praznjcnje. Da bi se
Sf. 15.5 smanjila mogucnost stvaranja svoda iznad
Sh,.matski prika: olmco1'Onja sl'oda izlaznog otvora, dimenzija izlazllog otvora ne tp'
i:nad otW!T(I hunkera treba da bude mallja od 3 a.fr. Ako se i pored
.:<!.cr/?'
~
toga obrazu.ie svocI, njegovo rusenje moze se ostvariti na vcstacki nacin, npr., kocI ..••
~:,,'f-.';" p
metal nih bunkera ugraauju se pneumatski, mehanicki iii elektromagnetni vibratori,
tako da prenosenje vibracija na zidove bunkera onemogueava stvaranje svoda iii se,
f)
ukoliko bunker ncma navecIenc ureaaje. formirani svod razbija dugackim cuskijama,
~
sto je veoma mukotrpan posao. Gotovo sve vrste materijala, u odredcnom stepenu,
skI one su ka sIeganju i formiranju cIzepova, kaverni oblika svoda iznad grla
bunkera. Mogucnost fonniranja svoda veca je pri periodlenom punjenju bunkera,
kada materijal pada sa veee visine. Na OSllOVU rezultata ekspcrimentalnih ispitivanj<1
preporucuje se da dimenzije izlaznog otvora budu za 4 ... 5 puta vece, od maksimal-
nih dimenzija nasutog tereta, odnosno da nije manji od 800 mm. hJ i)
SI.15.6
Zafi'arati hunkera:
a - renf;tski, preklopn;; b - l,'cnfilski sa podupiracem; c - sa ,'ertikalnorn zupfastom leti'om;
15.2 d ,- segmentni; e feljllsni; f· sa hor;uJlIta/l/otfl zup(osfom letl'om; g ~ elaslh'!ni zafl'arari kopm~ ~e
Zatvaraci bunkera sprecava oblikolYmje s\'oda matf!rijala na ;;::/a:u, a koji su poluzno - lakrastog obfika: h - fan('fanr : 1 -
sekrorski
kT'( c + J.lciT ) "b", za koje je povrsina otvora A=ab, AJ==2(a+b) i R = [ ab ]' to se pri otvaranju
(15.17) 2(a + b)
lp ('os a
zatvaraca menja jedna dimenzija lla primer b-fb]o pa se shodno tome menja i R-fR/.
Tako je odgovarajuca brzina isticanja
Lanae lancanog zatvaraca treba da bude tezine G, koja je dovoljna da zadrzi
materijal, odnosno dejstvo nastale sile pritiska N (Sl. 15.6,11)
(15.24)
N = Gl cos (a+~). (15.18)
Zbir projekcija svih sila na povrsinu koja je upravna na povrsinu dna iznosi: Odnos brzina prema promeni veliCine poprecnog preseka izlaznog otvora
iznosi:
P - N cos~ +N}J.1 sin~ 0 iii P = N (eos~ !ll sin~), (15.19)
tikalni i horizontalni ravni zatvaraCi. Da bi se omoguCilo lakse pomeranje zasuna, rasti (oblika diska) (SI. 15.8,' d) dodavaci, a koriste se za predaju komadnih materi-
umesto proreza cesto sc ugracluju osloni valjci.
Segmentni zatvaraci, Sl. 15.6, d, primenjuju se pri radu sa mlevcnim,
drobljenim i sitnokomadnim matcrijalima. Cilindricni segment zasuna zglobno je
ucvrscen za tela i opremljen je polugom sa rukohvatom za upravljanje. Smer stru-
janja mlaza materijala kod jednosmernih zatvaraca zavisi od stepena otvorenosti
zatvaraca.
Posto je tok materijala usrneren uvek ka centru zatvaraca, nezavisno od
stepena otvorenosti jednosegrnentnog zatvaraca, primenjuju se i dvosegmentni
zatvaraci (Sl. 15.6, e), tzv. celjusni zatvaraci. Takav zatvarac sastoji sc iz dva seg-
menta (celjusti) koji su zglobno pricvrsceni za tela zatvaraca. Celjusni zasuni
medusobno su povezaui zupcanim segmentima, te se tako obezbeduje simetricno
otvaranje celjusti.
isti se traka koja je protkana gumom, sirine 0,4 ... 1,2 m. Duzina dodavaca lznOSl do
Dodavaci (Sl. 15.8) se primenjuju za ravnomerrlo, kontinuirano odvodenje ma- 4 m, a brzina trake 0,05 ... 0,5 m/s.
terijala iz bunkera. Konstruktivna izvodenja bunkerskih dodavaca su razlicita. Neki Plocasti dodavaci prime~uju se za predaju srednje i krupnokornadnih rnateri-
od njih predstavljaju obicne trasnportere manjih transportnih daljina - trakaste jala, pri kapacitetu do 1000 rn Ih. Posebno je rasirena prirnena plocastih dodavaca u
transportere (Sl. 15.8, a) iii plocaste transportere (Sl. 15.8, b) koji se nalaze ispod kamenolomu kod drobilica kamena. Oni dopustaju podizanje materijala pod uglom
izlaznog otvora bunkera i koriste poseban, specijalni pogon, obicno ustavljacki, radi do 30°. Pod dodavaca je sirine 0,5 ... 2,4 m. Duzina dodavaca je do 18 m. Brzina do-
ostvarivanja malih brzina. Znatnu primenu ostvarili su zavojni (SL 15.8, c) i tanji-
Bunkeri, zatvaraCi bunker a, bunkerski dodavaci pomocni uredaji 447
446 Transportni uredaji za utovarno pretovarne radove
davaca je od 0,02 do 0,4 m/s. Osnovni pal'ametri plocastih dodavaca su stand- Zavojni dodavaCi ( SI: 15.8, c) postavljaju se radi isporuke sipkavih, praskastih
ardizovani. Inostrani standardi predvidaju pet vrsta stacionarnih i pokretnih do- i zrnastih materijala iz bunkera, kao i plasticnih i viskoznih vezivnih materijala za
3
davaca. male kapacitete transporta (do 30 m /h).
Trakasti i plocasti dodavaCi opremljeni su bocnim ivicama, usled cega mogu da Karakteristika dodavaca ovoga tipa ogleda se u njihovoj hermeticnosti. Kon-
se premestaju matcrijali u debljem sloju. Kapacitel trakastih i plocastih dodavaca strukcija i proracun njihov se ne razlikuje od odgovarajuCih kod zavojnih trans-
odreduje se prema opstim izrazima, a uzima se u obzir boeno opsivanje noseceg ele- portera. Kod izlaznog otvora bunkera postavlja se uzana pregrada koja prihvata silu
menta. pritiska stuba materijala.
Za ostvarivanje malih brzina premestanja materijala plocastim i trakastim do- Tanjirasti dodavaci (Sl. 15.8, d) se primenJuJu kada su materijali razliCite
davacima, moze se primeniti krivajno - ustavljacki pogon mada se lljime ostvaruje krupnoce, a kapaciteti nisu veliki (do 25 m 3/h). Precnik diska je do 1,5 m , a
nesto neravnomernije kretanje (Sl. 15.8, h). l
llcestanost obrtanja diska n '" 4 ... 7 mill- . Materijal se istovara sa diska bocllim
Snaga pogona, a shodno njoj i optcrecenje vucnog elementa znatno strugacem, a debljina sloja materijala se regulise rukavcem (manzetnom). Ako je
(visestruko) su veCi od analognih veliCina kod odgovarajuCih vrsta transporter a, a visina sloja koji se skida strugacetn h (m), a tneterijal pri premestanju lezi pod
sto se objasnjava veCim otporom vucnog elementa zbog postojanja bocnih ivica i uglom prirodnog pada pz, to je povrsina poprecllog preseka materijala:
veceg broja oslonih valjaka, tdih uslova rada zbog trenja svih elemenata, zbog
lleravnomernog kretanja pri zaustavljanju pogona, a takode i zbog pritiska stuba (15.29)
matcrijala koji je iz bunkera sisao na noseCi element.
Snaga pogona trakastog i plocastog transportera odreduje se iz izraza
Njegova zapremina, uzimaJucl u obzir da je povrsina poprecnog preseka ma-
P '" Pit· +Pp , (15.26)
terijala trouglastog oblika i da se materijal grupise oko rukavca (mametne)
gde su: Plr - snaga koja se odreduje na osnovu izraza koji vazi za sve transportne precnika, Dr iznosi:
uredaje, pri koeficijentu otpora trakastih dodavaca w = 0,2, odnosno plocastih w '"
0,33; Pp - potrebna snaga (kW) za savladavanje gubitaka usled sile trenja, a koja
(15.30)
nastaje kao posledica pritiska stuba materijala, koji je siSao iz bunkera na noseCi
element.:
3
Za ucestanost obrtanja stoIa n u min-l, zapreminski kapacitet u m /h iznosi:
p = TVI-l Qv = 30 'It Il h2p(Dr + (213) h ctgCjJ2). (15.31)
(15.27)
p 1000' PolazeCi od uslova da se materijal ne sme odbacivati centripetalnom silom,
granicna vrednost obrtanja stoIa se odreduje iz jednakosti centripetalne sile i sile
Ovde su: T - sila priliska na uredaj kojim se pokriva izlazni otvor bunkera; Il - lrenja, tj:
koeficijent trenja materijala 0 traku; v - brzina trake dodavaca. m (f/ R = m g Ill. (15.32)
Ako se za silu pritiska gradevinskih materijala na pod dodavaca T (Sl. 15.8, a, odakle je ucestanost obrtanja Il, rnin- J
b) usvoji srednja vrednost na izlaznom olvoru bunkera kvadratnog poprecnog pre-
seka i usvajanjem da je dimenzija otvora jednaka sirini poda dodavaca, dobija se da n = 30 0) = 30 gill (15.33)
je snaga Pp u kW. 'It It Dr + hctg'Pl '
(15.34)
Moment sile otpora obrtanja dobosa u Nm, ako se uzmu u obzir gubici usled
Put koji opisuje teziste materiji11a koji se prcmesta opisuje zavojnu putanju. sile trenja i rukavcima i od pritiska stuba materUala na dodavac iznosi:
Ako sc tcZiSte materijala nalazi na rastojanju Dsr 12 od centra obrtanja, priblizan put
koji preae teziste materijala u m iznosi:
(15.39)
Otpor premeStanja kolica se sastoji iz otpora kotrljanja kolica duz vodica i ot-
pora pomeranja (smicauja) materijala preko drugih cestica malerijala.
traku. U zavisnosti od Na Sl. 15.10 prikazane su cetiri kOllstrukcijc masina za izbacivanje materijala
mesta izbacivanja razlicitih vrsta. Trakasto dobosasta masina za nasipanje materijala prikazana je na
tereta sa trake. masine SL 15.10, G. Nasipanje materijala ostvaruje se tako sto se masina premesta po terenu
trakastog dobosastog oslanjanjem preko oslone ploce. Obrtanje obavijene trake preko dva krajnja pogon-
tip a mogu biti sa don·· ska dobasa, koja naleze na diskove 1, sa dobosem na zajednickom vratilu, vrsi se
jim (S1.15.9, b) i gornjim preko zasebnih elektromotora unutar kojih su ugradeni zupcasti prenosnici (motore-
(SI.15.9, c) izbacivanjem duktori za pogon oba pogonska dobosa transportne trake). Nasuti teret proJazi kroz
materijala. Predl10st levak 2, a zahvata se trakom 3. Ugao za odgovarajuCi dohvat izbacenog materijala
masina drugog tipa cini regulise se zaokretanjem ceonog dobosa 4 preko poluge 5. Dobos 6 sluzi za
moguellost ostvarivanja zatezanje trake. Ako je sirina trake izmedu diskova 325 mm i brzina 15 mIs, ka-
veceg ugla obuhvata pacitet masille iznosi 80 m3/h. Snaga svakog elektromotora iznosi po 5,5 kW. Di-
dobosa trakom, a ne- menzije najveCih komada materijala koji se nasipaju iznosi 100 mm.
dostatak l1jihov je
Na sI.15.1O, b prikazana je trakasto-dobosasta masina izradena u bivsoj CSSR
slozenije dovodel1j e
sa dodatnim' vratilom sa lopaticama. Traka 7 se pogoni preko elektrodobosa 8. Si-
Sf. 15.9 tereta na traku, sto se
rina trake je 500 mm, brzina 18 mis, a snaga elektrodobosa 8 kW. Tetina masine
Shematski prikaz mosina za transport materija/a bacanjem: a . transporlna ogled a u tome da je sa
iznosi 95 daN. Dimenzija najveceg komada tereta iznosi 100 mm.
maJina sa pravom trakom; b i c . trakasta masina sa ugnutom trakom iste strane i dovodenje
(trakasto· dobosasta); die· /opaticna ir%rna) if . disko.rna. transportovanog tereta. Masina visokog kapaciteta sa lopaticama za bacanje tereta, koja je u primeni u
Kod masina prvoga tipa ministarstvll mornarice Rusije sluzi za skladistenje materijala u spremiSte brodova i
osnovno je da se teret oa traku doprema u mlazu sa neke visine, klizanjem duz zida prikazana je na Sl. 15.10, c. Masina se skupa sa prijemnim levkom 9 postavlja na
prijemnog levka; teret se na pravolinijski dec trake usmerava znatnom brzinom. Na vertikalno vratilo i moze se oko njega zaokretati. Lopaticni dobos 10 opremljen je
krivoIinijskom delu transportne trake ova brzina se znatno uvecava, mlaz tereta se lzmenJlVlm gumenim umecima. Da bi se regulisao ugao bacanja premeStanjcm
krece lucno i postize potreban smer kretanja. Pri tome je teret veee zbijenosti, pa malog stita, postavlja se poseban elektromotor II.
time i gustine.
Kapacitet masine za krupnozrnaste zitarice iznosi 200 t/h. Upravljanje ovom
Dva shematska prikaza lopaticnih (rotornih) masina data su na SI.15.9, die. masinom izvodi sc daljinskim naCinom.
Na prvoj konstrukciji ma~ine je dobos sa ugradenim lopaticama na horizontalnom
vratilu; mlaz cestiea tereta se dovodi po periferiji dobosa i moze da bude zllatlle
pocetne brzine. Kao lledostatak masina ovog tipa u slucaju da se prenose komadni
tereti, moze da bude moguenost ukljestenja komadnih tereta izmedu iviea lopatice i
zida plasta dobosa. Kod drugog tipa konstrukcija masina kod kojih je dobos
postavljen na horizontalnu, vertikalnu iii kosu osovinu, teret se usmerava kroz ccn-
tralni otvor u plast dobosa nematnombrzinom i posto se brzina uvecava, podize
se lopaticama od centra ka periferiji. Lopatieni dobosi masina - bacaca materijala,
-)
kao i trakaste masine, dozvoljavaju promenu pravca izlaznog mlaza: u prvom slucaju
izdizanjem stita na plastu, a u drugom, zaokretanjem Citavog tela, kuciSta plasta
dobosa.
TreCi tip konstrukcija masina - izbacivaca materijala sa kontiniralnim dejstvom
- sa dobosem u kome se nalazi viSe diskova (Sl. 15.9, f) . razlikuju se od horizontal·
nih po tome, sto umesto llepokretnog okruglog dna plasta imaju raYne, pljosnate iii
konusno obrtne diskove, rayne povrsine iii sa radijalnim lopaticama, kojima se zah-
vata teret i izbacuje kao i kod !opaticnih masina: kroz levak u cilindricnom delu
plasta, iii ako nema plasta, rasprasuju teret radijalno na sve strane (npI. pri pu- S1.15.1O
njenju bu~kera iii potpalublja broda iz tacke koja je centralno postavljena).
Vrste maNna izhacivanje maferijala: a ; b ~ lrakasl(}~dobosasle masine za nasipanje maferijala; c -
;(1
lapaficna masino za ufovar malerija/a u potpafublje broda, d - /opaticna masina za snabdel'anje
Simens-Marfinove pec.?' maferijalom
Bunkeri , zatvaraCi bunkera, bunkerski dodavaci pomocni uredaji 455
454 Transporni uredaji za utovarno pretovarne radove
Trajcktorija premestanja cestica materijala pri obavllanju utovara-istovara ma- Ek- EkO = An, (15.46)
terilaia zavisi od polozaja i oblika radnog uredaja-dodavaca, kao i od brzine kre-
tanj a cestica.
gde je An - rad svih spolja~njih sila koje deluju na cesticu dok ona vrsi
Neka se posmatra trajektorija premestanja ceslice mase m koja se kotrlja konacno premdtanje iz pocetnog do krajnjeg polozaja, tako da je :
nanize duZ oluka, sa visine h = hl + 112 (SL 15.11, (1)
Za kocficijent trenja transportovanog materijala 0 povrsinu dna oluka ).1, sila mvf mV6
----=mgh-lJmgl
trenja 11a pravoj deo11ici (sa visinc Ill) iznosi: ).1 m g com" a na drugoj (sa visine h2) 2 2
iznosi ).1 m g cosa2·
Proizlazi da zbir fadova sila trenja duz Citave duzine poda dodavaca iznosi: odakle se dobija da jc :
trenutku vremena podudara sa smerom kretanja uredaja za nosenje cestica materi- odakle je:
jala i udar pri padu cestice 0 noseCl1 povrsinu transportera je minimalan. Brzina
transportovane cestice materijala Vi mora da bude manja od brzine kretanja noseceg
uredaja transportera v.
a arCSin[~]
gr
(15.50)
Pri padu cestice rnaterijala na nosecu povrsinu transportera brzillorn VI, ubr-
zanje transportovane cestice do brzine V ostvaruje se u toku vrcmena III i moze se
Ordinata tacke u kojoj nastupa istovar - silazak cestice sa vucne povrsine
odrediti sledeCirn razrnatranjern. Ubrzallje koje se saopstava cestici materijala silorn
trenja Ilmg prerna ovorn razmatranju iznosi: transporter a iznosi:
v2
h=rsina=-
g
Posto se smatra da je to ubrzanje konstantno. moze se odrediti vreme ubrzanja Kod horizontalnog trakastog transportcra, za h 2: r, do odvaj.anja .~estica ma-
cestice: Vr vr terijala otpoCinje u gornjoj lacki dobosa transporter.a. ~ako je tr~JektonJ~. kretanp
t =-=- (15.48) cestice materijala parabolicna, to ce za vreme t c~stlca m.atenJala preel put.?O
u a j1g
· - vI a po paraboli y 1I2 gl Prcma oVlm kordmatama se za razhclte
t angen t1 x - , . .. 1 .'
gde je Vr relativna brzina cestice materijala, te je put pri ubrzanom kretanju cestice vrednosti vremena I moze konstruisati kriva odvajanja cestlce matenJa a sa povrsme
transport era.
Istovar ccstica rnalcrijala prema inercijalnom obliku premeslanja cestica moze
(15.49)
nastati samo pri velikim brzinama kretanja noseceg element a transportera. Na pra-
volinijski nagnutoj deonici transportera (Sl. 15.1:. c) ~?ja je nagnuta pod uglom .~,
granicna brzina se odreduje iz us:ova da matenJal ko]! se }ransport:~Je ne zaostaJe,
Ovo rastojanje nije veliko, cak i kada je velika relativlla brzina cestica Vr . odnosno da sc nc odvaja od povrsme trake transportera duz puta duzme l.
Tako npr.: za Vr 1 mls i /.l. = 0,3 je rastojanjc s :
Materijal koji se transportuje doprema se na nosed uredaj tran~?ortera brz~~
v2 12 nom 1'2, a nosed uredaj se krece brzinorn \'. SUa trenja cestica matenJala 0 noseCl
s= 2~g =
2.0,3.9,81 =0,17m uredaj iznosi:
Posto ostvari brzinu v, cestiea materijala se premesta skupa sa noseCim mg (/llCOS~ • sin~) (15.51)
Fir
ureClajem transportera, sve do trenutka odvajanja sa povrsine transportera, kada
noseci uredaj dode do dobosa transportera. Do odvajanja cestice materijala moze
nastupiti u razlicitirn tackama, sto zavisi od brzine. Pri malirn brzinama noseceg Na putu duzine I energija koja se predaje. tra~.spo.rtovani.~ .ce~tic.ama materi-
uredaja, odvajanje Cestica materijala moze se ostvariti prema gravitacionorn obliku . l' . A F 1 I' mora da bude J'ednaka kmellckoJ energlJI IstJh cestlca Ek. U
Ja a lzn051 '"' = tr , .
kretanja, a za velike brzine - prema inercijalnom obliku premestanja. Kada je gravi- krajnjem trenutku vremena treba da !lude ostvaren uslov A = Ek, odnosno.
tadoni nacin odvajanja cestica materijala (Sl. 15.11, b), transportovana cestica sa
horizontalne deonice prelazi na ispupceni - konveksni deo na kome se centrifugal.
nom silorn:
2 2
F,r '[ == m (Vrnax 2)
-V2
(15.52)
odavde je:
mv 2
Fc == - - - odvaja od povrsine noseceg uredaja. Do odvajanja cestice nastupa u
tacki u {ojoj je radijus krivine nagnut prema horizon tali za ugao a. Ova tacka je (15.53)
karakteristicna po tome sto se u njoj centrifugalna sila kretanja cestice i kompo·
nenta njene tezine m g sina uravnotezavaju. Prema tome je:
OCigledno da se cestica materijal~ odvaja od povrsine noseceg ureClaja u
gornjoj tacki transportera, a potom nastavlJa slobodan let.
v2
m-=mgsina
r
Bunkeri , zatvaraci bunkera, bunkerski dodavaCi pomocni uredaji 459
458 Transporni uredaji za utovarno pretovatne radove
Koriscenjem izraza za kretanje tela bacenog pod uglom, mogu se odrediti (ako
2
mv
2 -_P ,sile trenja Fir i sopstvene tezine G.
v2 R
se zanemari otpor vazduha) rastojanje L = - sin 2~ visina h = ~ sin 2 ~
g g
Ako se projektuju sve sile u pravcu tangente, u smeru kretanja noseceg
2v uredaja transportera, koje deluju na transportovanu cesticu materijala, moce se do-
vreme trajanja leta cestice t=-sin~ .
g biti da je:
Maksimalna dctina leta cestice tada iznosi:
(15.55)
v~ +2gl(1l1 cos~-sin~) . Za koeficijent trenja izmedu cestice materijala koja se premesta noseceg
L= sm2~=
g uredaja transportera Ill, sila trenja F,r iznosi:
v2
=~sin 2~ + 21 sin2NIll cos~ - sin~) (15.54)
g
Kod veCine gradevinskih materijala 5U: ugao unutrasnjeg trenja cestica materi-
jala <p, kao i spoljasnjeg trenja (ukoliko nastupi premestanje cestica materijala)
priblizno uzajamno jednaki odnosno: III ~ tg <p '" tg30° = 0,577. Posto je Fill = ma, a imajuCi u vidu da je promenjiva vrednost brzine, pre-
laskom na diferencijalni oblik, kada se linearna brzina zameni ugaonom (v/~ cuR),
Za j3 = O,8<p = 0,8 30° = 24° je:
a linearno ubrzanje, ugaonim (a = dvp/dt = Rdcu/dt), moze se napisati da je:
sin2j3(lllcos j3 - sinj3) = sin48°(0,577 cos24° sin24°) = 0,089", 0,09
Tako je:
L '" 0,0743vi + 0,18/
(15.57)
Iz navedenog izraza moze se zakljuciti da ce let cestica materijala biti duzi
(veca vrednost rastojanja L) ako je sopstena d!izina I noseceg uredaja na kome i Ukoliko pomeranje cestice materijala nastupi u oblasti kada je priblizno
nastaje ubrzanje cestica materijala veca. <p nl2, uproscavanjem prethodne jednacine, s obzirom cia je cos<p = () i sin<p = 1,
diferencijalna jednacina kretanja dobija Qblik:
Medutim, sopstvena duzina noseceg uredaja I moze se bitno smanjiti ako se
nosccem uredaju pridoda i izdubljen,i, konkavan oblik nosece konstrukcije, tako da
se na tom delu cestice materijala priljubljuju uz nosecu povrsinu centrifugalnom (15,58)
silom Fe (Sl. 15.11, d).
Ovo svojstvo se primcnjujc kod spccijalnih konstrukcija trakastih transportera Razdvajanjem promenjivih dobija se da je:
- bacaca cestica materijala, koji su namcnjeni za odbacivanje cestica materijala na
veca rastojanja iii kada se zeli razbacivanje transportovanih cestica materijala po
nekoj povrsini. (15.59)
Ako na izdubljeni - konkavni noseCi uredaj' padaju cestice materijala tezine
G = mg, komponenta brzine cestiee V2 transportovanog materijala usmerena u
pravcu kretanja noseceg uredaja, tada ce se do izjednacavanja brzine kretanja ces-
Resenje ove diferencijalne jednacine je:
tiea V2 sa 'brzinom noseceg uredaja v, cestice kretati sa ubrzanjem a, promenjivom
brzinom vp, posto je svaka ce'stica podvrgnuta delovanju sledeCih sila: tangentne in-
ercijalne sile Fin, centrifugalne sile
Bunkeri, zatvaraci bunkera, bunkerski dodavaci pomocni uredaji 461
460 Transporni uredaji za utovarno pretovarne radove
1 dO) 1 0)
t=-J--=--arctg-+C (15.60) (15.63)
III 0)2 +£ Ii Ii
R Ilb{i? fi?
PolazeCi od zahtevane daljine leta cestice transportovanog materijalil L, a
prema prethodno navedenom izrazu, posto se uzmll u obzir i konstruktivni para··
metri dodavaca RiP, odredlljc sc potrebna ugaona brzina :
Proizvoljna konstanta C odreauje se iz pocetnih uslova, za t = 0: 0) = 0J2 = v2fR,
tako da je : gL
0)=
R2 sin2~
a potom, ako je poznata vrednost 0)2 (iIi se unapred zada), odreauje se i vrednost
1 0)2
---aretg--+C=O ugla y.
ilIff ff 15.4.3.
odakle je:
IlIH H Ccstice materijala padaju na ugnutu traku po obimu, sa obe strane poprecnog
preseka. Cestice padaju na traku u pravcu tangentc pocetnom brzinom Vp, a
izbacuju se sa trake kOll3cnom brzinom Vk (Sl. 15.12, a).Ugao obuhvata trake
Za period vremena t == tJ, a iz odnosa, tlU) == Y , dobija se da je tJ == y/O) , tako dobosem precnika R, iznosi 0. 0.1 + 0.2. Koeficijent trenja cestica materijala 0 traku
da je: iznosi ll. Na cestice materijala koje su rasporeclenc lueno po obimu trake, dui radi-
jusa R, deluju tri sHe i to :
1) G == mg - tdina eestice
3) Fir = FN II
R R
SI.15.12
0) = 0)2 ell} g
Bunkeri , zatvaraci bunkera, bunkerski dodavaCi pomocni uredaji 463
462 Transporni uredaji za utovarno pretovarne radove
iIi (15.72)
v
2
FN = m-+mgcosCf! (15.67')
R
Proizvoljna integraciona konstanta C odreduje se iz uslova v = VI' pri <p = -<:1:1,
Ako se zameni vrednost za FN iz izraza 15.66 i 15.61', dobija se da je : tako je:
dv
m-=M- ( mgcosCf!+m- -mgslIl<p v2). (15.68)
(15.73)
dt ' R
iIi Brzina bacanja cestice Vk dobija se ako se u jednaCini 15.72
zameni nadena vrednost konstante C, kao i kada se izvrsi zamena da je <p = 0:2 :
2
dv v .
- = M--+ g(M- cos<p - SlI1Cf!). (15.68')
dl R
Ako se dliZina luka AB oznaci sa s, a posto je s = Rep, to ce biti ds = Rdep. Uzi- Oznacavanjem izraza 15.73. u srednjoj zagradi sa K12, dobija se da je:
majue: da je v = dsldt, to je: (15.75)
dt = ds = R<p (15.69)
v v Pri velikoj brzini dopremanja cestica materijala na transportovanu traku, 5to
je obicno slucaj trakastih transportera sa slabijim izbacivanjem cestica materijala,
Ako se izraz 15.69 zameni u 15.68', nalazi se da ie: odnosno sa manjim dometom transportovanih cestica, drugi clan podkorene veliCine
izraza 15.75 postaje relativno mali, i ako se u tom slucaju zanemari, jednaCina dobiia
jednostavniji oblik, ti. :
vdv
- = M-v 2 + gR( M-cos<p - SUl<p
.) (15.70) Vk = Vp ella. (15.76)
d<p ,
m/s: Tak~ se ~ datom slucaju brzina trake moze usvojiti da iznosi Vk ~ 15 m/s. Usva-
Jan~e. vece bfZl~e (rake od br~ine koja se saopstava teretu (komadi rude), u ovom
sluCilJu 15 m/s !e ~pravdano, Jer t~ dovodi. san:o do povecanja gubitaka usled lrenja
lzmeau tel.eta I tlake all ne povecava brzmu lzbacivallja komada materijala koji se
trallsportu]e. .
~IQ~2:f:41
... 15 t/h, a izuzetno i 30 tlh, uz brzinu kretanja vagoneta 1,5 ... 2 mis, sa duzinom
jednog poteza od 2 .,. 3 km, tako da se ove zicare mogu brzo montirati.
Prema karakteru kretanja vagoneta, 7jcare mogu biti: a) sa kruznim kretanjem Na liniji kretanja, noseca uzad (lake i tes~e strane) oslonj.ena su pr.ek? celicnih
vagoneta; b) sa kretanjem vagoneta poput klatna (putnicke). (reele drvenih) stub ova; u zavisnosti od lokalmh uslova slubovl se monUraJu na ras-
Za konstruisanje vazdusnih zicara potrebni su sledeCi osnovni podaci: tojanju od 100 ... 300 111.
- lokacije krajnjih stanica (utovarna i istovarna stanica); Po jcdnom uzetu krecu se optereceni vagoncti, po drugom .ispra~njeni. Rast?-
janje izmeelu uzadi na stubovima iznosi 2,5 ... 3,0 m. Nosece uze Je na }ednom kraJu
- rastojanje i visinska razlika stanica, kao i profil terena; ankerisano prcko specijalllog funda111enta 9, a na drugom sc zateze tegom 10.
- kapacitet zicare (godiSnji; u smeni, odnosno casovni kapacitet);
blagim padom (eca 3 %). Prazne vagonete' prihvata radnik i preko krivine gura do
mesta utovara. Pune vagonete radnik gura do uredaja za ukopcavanje, odakle se
kreeu pogonom vucnog uzeta.
16.2.2
Na utovarnoj stanici postavlja se jedan sporedan kolosek, na koji se stavljaju Istovarna stanica
prazni vagoneti radi opravke i podmazivanja, kao i prazni vagoneti koji sluze kao
rezerva; ovaj kolosck je povezan skretnicom sa glavnirn kolosekorn. Sastoji se takode iz dva dela: masinskog, gde sc nalaze uredaji za otkopcavanjc
i ukopcavanje vagoneta na vucno uze i istovarnog dela. Na istovarnorn delu, sa de-
Na sl. 16.2 prikazane su utovarno - istovarnc stanice zicare sa kruznom sinom ponije, otvorenog skladista, transportovani materijal sc obicno utovara u dmga
sa jednim uzetom, a na S1. 16.3 izgled utovarno - istovarnih stanica zicare sa dv~ transportna srcdstva (zeleznica, kamioni i sl.). Manipulacija u stanici je vrlo jed-
uzeta (levo je utovarna stanica, koja je istovremeno i pogonska, a desno povratna, nostavna. Puni vagoneti sc na ulazu iskopeavaju sa vucnog uzcta i obieno rucno -
koja je istovremeno i zatezna) guraju iznad bunkera gde se prazne, i prazni se krecu ka izlazu, te se ponovo
--J:L
ukopcavaju. Na istovarnoj stanici ne predvida se nagib koloscka, posto puni
vagollcti nalc,:u na kolosck vclikom brzinorn, sto im omogucava krctanjc do otvora
za praznjcnje bez pomocne vucc.
Sl.16.4
Sl.163
Shema d)'mdefne fi(are (i'ucno i 110sec:e ufe)
/zgfed krajnFh stonica d)'ouzelnf! ficare
470 Transportni uredaji Zicare 471
Na SI. 16.5 prikazane su sheme po- vagoneta, nailazi na krivu sinu, (c). U tom slucaju tdina vagoneta prenosi se na
r~
gona vucnog uzeta (ugao obuhvata sinu, celjusti se otvore i vagonet napusta uze. Po izvrsenom manevrisanju na
iznosi: a) a; '" n; b) a; = 1,5n; c) a; =2n; odgovarajucoj krajnjoj stanici, vagonet se sa druge strane kruzne sine ponovo
ukopcava za uze, i to automatski, posto tockic napusti sinu i teret se prenese na
. TIT
+ ...
d) a; 3n). Pogon, SI. 16.5, a je najjed-
nostavniji i ne zahteva dva kotura ali je hvataljku.
mali obuhvatni ugao uzelom, ex: = n.
Ostalc sheme (0; c i d) podrazumevaju
primenu dva vucna kotura, te su oni sa
dva zieba. Na S1. 16.5, e - prikazana je
.j shema pogonske uzetnjace sa dva zieba:
1 - pogonska uzetnjaca; 2 - zastitna
teretna kocnica; 3 reduktor; 4 - elek-
tromotor; 5 - elektromagnetna kocnica;
6 zupcasti prenosnik; 7 - pomocna
uzetnjaca; 8 - skretna uzetnjaca, koja
uvodi vucno nze na liniju trase zicare.
Pri uglu obuhvata ex = 2n, SI. 16.5,
c i e ostvaruje se cesto primenjivani po-
gon vucnog uZeta preko dvozlebne po-
gonske uzetnjace, a nedostatak ovoga
pogona ogleda se u tome !ito je pri
6 5 neravnomernom habanju obloga obe
a) b) c) d) uzetnjace moguee preopterecenje uzeta
sredisne grane. Na S1. 16.5, d - prikazan
1J~~~
je najveei obuhvatni ugao (ex = 3n), pri
tome su pogonske obe uzetnjace, po-
gone se odvojenim motorima, slicno
dvodobosnom pogonu trakastih trans-
ol=" <i:::~d=2Ji oI.=3!r portera (primenjuje se kod zicara velikih
kapaciteta).
SI.16.5
Sizemats!;.i pr£ka::. pUl'eC(}uja o/;UhWJltlOg ug/a _
\'w..'rl1og uzefa
16.3
Vagoneti
SI.16.6
Kod zicara vagoneti mogu biti razlicitih konstrukcija, u zavisnosti da Ii je Celjuslla hl'a{a/ji:a sa jedll;m utelom
zicara sa jednim iii dva uzeta. Takode oblik i konstrukcija vagoneta zavise i od na-
mene zicare. Vagonetima se prenosi materijal, obav!ia nadzor linije i pOdmazivanje.
Na SI. 16.6 i 16.7 prikazane su dYe konstrukcije sistema za prikopcavanje vagoneta. Na S1. 16.7 shematski su prikazani vagoneti sa 2 i 4 tocka, kod zicara sa dva
Sistem za prikopcavanje vagoneta postavljena se na odredenom rastojanju i preko uzeta. Vagoneti tipskih zicara izraduju se sa korpom koja moze naginjanjem da se
naroCitog u,redaja celjusti hvataljke "ugrizu" uze. Na SI. 16.6 prikazana je eeljusna prazni, a kreeu se preko dva iii cetiri tocka, pri tome svaki par tockova obrazuje
hvataljka Zicare sa jednim uzetom. Ovo je hvataljka sistema "Bleichert" (postoje i kolica. Vagoneti sa dva tocka dopllstaju optereeenje kolica do 10 kN, a sa cetiri
drugi sistemi). Opruga (0) drfi celjusti zatvorene kada vagonet visi 0 uzetu. Me- tocka - do 20 kN. Treba imati u vidu da se pod opterecenjem kolica podrazumeva
autim, na krajnjim stanicama tockie (t), koji se nalazi pri vrhu uredaja za vesanje
472 Transportni uredaji Zicare 473
kako sopstvena teiina kolica, tako i teiina dela vucnog uieta koju prihvata jcdan
vagonet (teiina praznog vagoneta, bez materijala u njemu).
Osnovni delovi vagoneta (Sl. 16.7, b i c) Cine pokretna kolka, vesaljka, korpa,
celjusna hvataljka.
I~IJ
Sf,16.8
Vagonet nosh'osf; 3.2 t
bJ c)
Hvataljka sluii za vezivanje vagoneta za vucno uie; to je ureaaj u obliku
St,16.7
Vagoneti sa dva j ceriri !oc'fka
zglobnih klcsta (SL 16.7, b i c) sa dve celjusti, nepomicne 2 i pokretne 3, a k?ji .ima
polugu 4. Pokretna b;ljust zavarena je za ram kolica 5. Poluga pokretne ,c,el]ustI
vezana je sponorn ' potegacom 6 za gornji kraj na kome se nalaze dva tockIca 8, a
Polllgom 1 oncmogucava se preturanje korpe. Osa obrtanja korpe pomerena je koji su pricvrsceni za osovinu 7. Na niiem delu konstrukcije okaccn je ram 9
u odnosu na srediSnll vertikalnu osu za 20 ... 25 mm. Okretanje polugc hvataljkc nil vagoneta. Kada vagonet rolnicama (tockiCima) 8 naide na specijalnu sinu 10 (SI.
krajnjim stanicama obavlja se automatski, postavljanjem narocitih prepreka na putu, 16,7, a), klcsta se otvarajll i llze sc oslobada silaskom tockova sa sine, Tezina rama i
koje prebacuju polugu 1 i otvaraju hvataljku. korpe vagoneta prenosi se preko potcgace 6 na polugu, i uze se steze kleStima.
Na SL 16.8 prikazan je vagonet dvouzctnc zicare nosivosti 3,2 t za kapacitet
Vracanje prevrnute korpe u radni polozaj nastaje rucno ili preko protivtega, 400 ... 500 t/h.
koji je tako postavljen i cija se tdina odreauje proracunom, da je pri opterecenom
vagonetu veCi moment preturanja, a kada je vagonet ispraznjen, moment stabilnosti
je veCi, te se prevrnuti vagonet vraca u radni polozaj.
Kod vagoneta sa cetiri tocka, Sl. 16.8 svaka kolica zglobno su pricvrscena za
ram i imaju mogucnost samostalnog postavljanja (posebno), cime se ostvaruje
ravnomerna raspodela optereccnja na sve tockove.
474 Transportni uredaji 475
Zicare
0)
11,5)JO
b)
16.4
Ugaone stanke
Na mestima gde zicara menja pravac moraju se postaviti tzv. ugaone stanice sa
kruznim sinama. Vagoneti moraju i ovde napustiti uze i preCi na kruznu sinu, da bi
se na drugom kraju prikopcaJi za suprotan smer kretanja zicare. Na Sl. 16.9 pri-
kazana je dispozicija ugaone stanice jednouzetne zicare.
,...--_._--- .....
- - - . - .~~-'+;;:;r
-- ..
~
--.~~
--- . ---
Na rastojanju 3 ... 3,5 m ispod papuea nalaze se potporni koturovi za vucno Uze sa 19 iiea je sa tri slo]a upletenih ziea: 1 + 6 + 12 = 19 ziea. Uze sa 37 zicairria
uze odredenog precnika. Potporni kotur izraduje se od livenog gvozda, a zbog cetiri sloja upletenih ziea: 1 + 6 + 12 -;. 18 = 37 ziea.
smanjenja tezine izraduje se i od presovanog lima, dok je sarno prslen, po kome
klizi Vllcno uie, od celika. Pored svakog kotura nalaze se yodice. Yodice za vllcno Ugao pletenja uzeta oko centralne osovine iznosi 150 ... 20 0.
uze najceSce se i;;raduju od okruglog gvozda precnika 16 ... 18 mm i poslavljaju se Odvojene deonice noseCih uiadi medusobno se povezuju spojnicama, Sl. 16.12,
pod uglom od 30 prema horizonlali. Yodice sluie da usmere vucno uze pri njego- koje su tako izradene, da jc konus sa blagim nagibom, a spoljni ptecnik spojniee
yom spustanju, kako bi naleglo na kotur, te se stoga postavljaju nesto ispred potpor- malo je veCi od precnika uzeta, kako bise sto viSe olaksalo kotrljanje tockova
nog kotura gJedano u smeru kretanja vagoneta, odnosno vucnog uicta. vagoneta prilikom prelaska preko spojniee.
Noseca uzad su velike krutosti (slabo su savitljiva) i ne mogu da se obmo-
tavaju oko kotura malog radijusa. Zbog toga se na mcstu ugradnje zateznih tegova,
16.6 krajevi noseCih uzadi preko pre-
laznih spojnica povezuju sa obicnim
Diad kod zicara uiadima, koja se prebacuju preko
koturova, a potom se na krajevima
okacinju zatezni uredaji - (egovi.
16.6.1
Nosece !lie Uze se UcvTscuje na mestu spa-
janja (obe polovine spojnice su
konusnog otvora) celecnim klinom. =.'.¥i$
1"I!:;.ol......_.. , $i S55R
Noseca uiad teske i lake strane zicare su specijalna uzad to: zatvorene i Primenom slobodno okacenih
otvorene (SI. 16.11, a, b) konstrukcije.
zateznih tegova obezbeauje sc kon-
Zat\,oreno ili glatko uze sastavljeno je od zica specijalnog preseka, zicc ulaze stantno zatezanje uzadi. Promenom
jedna u drugu. Presek tih zica jc trapez iii sIovo "S", glatke je povrsine, pa je trenje opterecenja menja se sarno ugib SI.16.12
tockica po njemu znatno manje no kod otvorenih uiadi. Njegova konslrukcija ne noseceg uieta, a sib zatezanja ostaje Sp(!janje l1ose6h uiadi spojnicom
dopusta prodor vlage u unutrasnjost preseka. konstantna.
SI.16.11
VrSfe noseCih U:(J(/;:
II - 'Zatl'orena; b - otl'orel/(J
478 Transportni uredaji Zicare 479
Voaenje vucnog uzeta u stanicama obezbeauje se baterijama vodeCih ko- Najuniverzaliniji metod proracuna ostvaruje se "Metodom obilaska po kon-
turova, a veca skretanja mogu se ostvariti koturovima veCih precnika. turi" (iii kako se jos naziva "Metodom proracuna od tacke do tacke, duz linije
zicare), a koji se primenjuje i kod trakastih transportera. Zbog toga se citava kon-
tura zicare razbija na krivolinijske i pravolinijske deonice. Aka pravoIinijska
deonica ima razliCite nagibe, tada se deonica razbija na delove. SHa otpori se pose-
16.7 bno racunaju za svaku deonicu, pa se potom sabirajll.
Osnove proracuna dvouzetnih zicara Kod zicara sa kruznim kretanjem vagoneta, sila zatezanja vucnog llzeta S na
deonici, pri prosecnom nagibu ~ moze se izraziti kao:
Kapacitet zicare sa kruznim krctanjem vagoneta odreauje se iz izraza
Nosivost vagoneta G (kN) za zadati kapacitet Q (t/h) iznosi: So - sila zatezanja uzeta ostvarena zateznim tegom, daN;
z - broj vagoneta;
G= Qa (kN), (16.2)
360v' G - tezina vucnog vagoneta, daN;
Go - sopstvena tezina vagoneta, daN;
Potrebna zapremina vagoneta fo (m3)
qu' - tezina vucnog uzeta, daN/m;
. o = -G- - '
l (3)
m
koeficijent otpora premestanja vagoneta.
lOPIn'V (16.3) w' = 0,006 ... 0,008
Pm - nasipna gllstina materijala, t/m3 ; VeliCina gubitaka usled sila otpora na otklonskim koturovima Wk zavisi od
ugla obuhvala CI. i site zatezanja uzeta i iznosi: pri CI. = 180°, Wk = (0,04 ... 0,05)SI/, a
'V - koeficijent ispune kofice vagoneta;
pri CI. = 90°, Wk (0,03 ... 0,04) SI/, gde je SI/ - sila zatezanja na mestu nailaska uzeta
a (m) prosecno rastojanje izmedu vagoneta na liniji, a = VI, gde je V (m/s) - na kotur u daN.
brzina vucnog uzeta, vagoneta.
Pri tome, precnik kotma ne srne biti manji od 70 d u i 900 0, gde je d" - precnik
Brzina vagoneta zavisi od nacina obilaska vagoneta u krajnjim stanieama i us-
vaja se kod zicara bez automatskog obilaska 2,5 ... 3,0 mIs, a pri automatskom obi-
uzeta i °-
precnik zice od kojih se izraduje uze.
lasku iznosi 1,5 ... 1,75 mls. Kod zicara sa kruznim kretanjem vagoneta, da bi se izbegli suvisni ugibi
vucnog uzeta, minimalna sila zatezanja vucnog uzeta ne sme biti manja od Smil1 =
Interval nailaska vagoneta iznosi 30 ... 50 s, zavisi od naCina opterecenja i po- (600 ... 800) q,,'.
gonjenja vagoneta. Rastojanje izmedu vagoneta prosecno iznosi 50 ... 150 m.
Obilaskom cit ave konture vucnog uzeta i izracunavanjem sila zatezanja nje-
Ostvarivanje tacnog vrernenskog intervala izmedu dva uzastopna vagoneta govih zasebnih deonica, odreduje se sila pogonskog kotura, uzetnjace
postize se koriscenjern distanciometra. Elektromotor koji se nalazi u distaneiometru
vezan je za pllzni reduktor (velikog prenosnog odnosa) i sporohodno vratilo. Kada
napravi jedan obrt, to odgovara intervalu vremena izmedu dva uzastopna vagoneta Wo=Sn-Ss. (16.5)
koji stupaju na linijll, na utovarnoj, odnosno istovarnoj staniei. Nakon svakog obrta Za odreaivanje Sn i Ss koriste se Ojlerove jednacine
sporohodnog vratila speeijalni kontakti zatvaraju kolo struje i pre nose signal za
ukopcavanje (ukvaCivanje) vagoneta, sto se ostvaruje automatski (ili rueno). = Ss ella,
Sn (16.6)
Usvajarljem brzine kretanja i nosivosti vagoneta erta se shema zicare prema'
odgovarajucoj karti reljefa, odnosno prema profilu trase, potorn se pravi proracun
vuce.
480 Transportni uredaji Zicare 481
gde su:
Dopusteno opterecenje uzeta
a ugao obuhvata kotura;
O,9S prek
Jl koefieijent trenja, za uzetnjacu oblozcnu drvetom iIi plasticnom masom Tmax =--K-- (16.9)
Jl 0,16 i Jl = 0,08 za neobloienu uzetnjacu. gde su:
Resavanjem jcdnaCina (16.5) i (16.6) nalaze se vrednosti za Ss is,,.
0,9 - odnos sile kidanja uzeta II eelosti prema raeunskoj sili kidanja svih ziea;
Snaga pogonskog motora zicare
K - koefieijent sigurnosti. iznosi 3,0.
Izraeunavanjem sile kidanja S prema dalom izrazu, iz odgovarajuCih kataloga
p (kW), pri tome je Wo (kN), v(m/s). proizvodaca uzadi usvaja se standardno uze.
Ako izmedu kotma za zatezanje tereta 1 (pogledati SL 16.1, b) i tacke
pricvrsCivanja llzeta, razlika nivoa iznosi H, to ce maksimalna sila zatezanja biti u
U slucaju kada se iicarom spusta teret, asinhroni motor fadi u generatorskom tacki prievrSCivanja uzeta. Pod dejstvom tezine vagoneta, kada dospe na poslednji
reiimu, obrce se podsinhronim brojem obrta. Ovo treba uzeti u obzir pri izboru raspon, uie se ugiba i vuee zalezno tlze naviSe, savladavajuCi trenje u svim oslon-
brzine kretanja vagoncta. cima. Ako se zanemari trenje II lezajima koturova zateznih uzadi, kao i uzduina
reakeija vucnog uzeta, to ce maksimalna sila zatezanja noseceg uieta na opterecenoj
Proracun precnika uieta ostvaruje se preko empirijskog izrnza, iz uslova veka
eksploataeije zicare (teskoj) grani biti
Tmax= To + q"uH + Tr r , (16.10)
(16.7) gde su:
gde su:
To - tdina zateznog tereta, daN;
Sprek prekidna sila svih iiea u uietu; qu" - tdina jedinice duzine noscceg uzeta, daN/m;
K - stepen sigurnosti uzeta, usvaja se da je jednak 3,5 ... 3,75 u slucaju kada se
ne uzima u obzir sila trenja uzeta u osloneima, a iznosi 3,0, kada se llzme H - visinska razlika, m;
u obzir sila trenja; Ttr - sila trenja u osloncima, daN;
Z broj tockova vagoneta koji prelaze preko noseceg Uleta za 24 sata ( za
dan i noc); Trr (~o +q>q:}h'Jl' (daN). (16.11)
(16.8) Odakle je
gde su: (16.12)
gde su:
opterecenje po tocku vagoneta, (daN);
Lh - duiina horizontalne deonice zieare, izmerena po horizontali (horizon-
tezina vagoneta (bruto), (daN);
talna projekcija), m;
koeficijent neravnomernosti, kojim se uzima u obzir neravnomernost
Jl - koeficijent trenja noseceg uzeta preko papuee (stope) - prelaznih oslo-
prenosenja opterecenja izmedu tockova;
naea, jednak je 0,15 za dad zatvorenog tipa i 0,18 - za otvorenu, zavojnu
ugao podizanja linije iicare; mad.
Sila zatezanja uzeta neopterece (prazne) grane odreduje se tako sto se stavlja
a rastojanje izmedu vagoneta, m; da je G = 0. Tezina zateznog tega odreduje se iz izraza:
~ ... 2 daN/m - tdina po duznom metro vucnog uzeta, daN/m;
Najmanja sila zatezanja vucnog uzeta ostvariee se kada se jedan vagonet iz-
vede iz raspona, a drugi jos ne stupi ullutar raspona, it pod dejstvom zateznog tereta Tablica 16.1
nosece uze se ispravlja. U tom slucaju se tTenje na osloncu uravnotezava tezinom
zateznog tereta i smanjuje se sila zatezanja za velicinu sHe trenja. a
I w>
,
~ 2':0,6 0,6 ... 0,45 0,45 ...0,3
I <0,3
" (G . ")
Tfllill=T,,+qIlH- -:+q"+q,, Lh'~' (16.14)
I 2 a
qu" - tdina jedinice duzine noseceg uzeta, daN/m; Sila zatezanja na sredini raspona iznosi
Ho - horizontalna komponenta sHe zatezanja na sredini rasp on a u daN; Tl +T2 (16.19)
Tsr =--2-
- duzina raspona, m;
Go -- tezina vagoneta (bruto), daN; Prikazana sila zatezanja Tsr usmerena je paralelno tetivi 1 - 2, tj. obrazuje ~a
horizontalom ugao ~. Prema tome, horizontalna komponenta srednje sile zatezanJa
'tm -- koeficijent popravke, tlsvaja se u zavisnosti od odnosa !!.. cos ~ (tablica moze se izraziti kao:
1?1), u kojoj je: a - rastojanje izmedu susednih vagoneta. I
Ho = Tsr cos~ . (16.20)
Primer - Izracunati i usvojiti noseee uze opterecene grane dvouzetne zicare,
prema profilu prikazanom shematski na S1. 16.1, b.
484 Transportni uredaji Zicare 485
t =3600 =3600 =31,6 s T;r = (G; + q;, + q;; jt"j..l = C~~5 + 1,5 + 8,5 )1200 0.15 = 5525 daN
Zv 114
Dopusteno opterecenje uzeta (prema izrazu 16.9) Prema tablici (16.1) jc:
Industrijske putnickc zicare izraduju se prvenstvcno sa klatncnim kretanjem, Primenom Dalamberovog principa dolazi se" do sistema jednaCina:
sa jcdnim iii dva uieta (St 16.14). Vagoni dvouzetnih zicara u cilju smanjenja pri-
tiska na nosece uic obiCno sc izraduju sa kolicima sa balansirima sa sest iii oSam miX! =2T2 -Tl -mlgsinYI-Fwl
tockova, pa i vise. U zavisnosti od zahtevanog kapaciteta, vagoni putnickih zicara
m2 X2=G-2T2
racunaju se za nekoliko putnika, pa do'vise dcsctina (i ';lolina) putnika.
x
m3 3 = 2T2 - T3 - m3g sinr 2 - F w3
(16.21)
Brzina vagona pri klatnenom kretanju znatno je veca od brzine teretnih zicara
sa kruznim kretanjem i cesto iznosi 8 ... 10 mIs, a u posebnim slucajevima, pri veCim
transportnim daijinama i 12,5 mIs,
Kod putnickih zicanih zeleznica posebna paznja poklanja se bezbednosti i be-
zopasnosti pri kretanju: primenjena uzad izracunavaju se sa vecim stepenom sigur-
nosti; kod vagona dvouzetnih zicara, a za slucaj kidanja vucnog uzeta, ugraduju se
koCioni uredaji, hvataljke koje se prikopcavaju za nosece uze. Takode se koriste i
sredstva automatske signalizacije, a stanje uzadi se sistematski proverava pomocu
defektoskopa.
488 Transportni ureflaji Zicare 489
pri tome su: Wi , i = 1, 2, 3 - i-ta sopstvcna frekvencija sistema; Stepeni sigurnosti vucrlih uzadi u odnosu na najvece dinamicke sile koje se u
njlma pojavljuju iznose : Vl= 1,81, V2= 4,10 i V}= 2,34.
T1vio ,i = 1,2, 3 - cetvrti izvod po vrcmenu sile u i-tom uzetu u pocetnom trenutku
vremena, t = o. Na osnovu dijagrama datih na SI. 16.16 [ 61] zakljucuje se sledece:
- najveca sila u razmatranom havarijskom slucaju ostvaruje se u pogon-
Primer prorllcuna havarijskog opterecenja vucnih ufadi skom vucnom liZetu 1 i veca je za 22% od najvece sHe u pogonskom
vucnom uzetu 3.
Primenom izlozenog postupka proracuna mogu se odrediti dinamieke sHe u
vucnim liZadima turisticke zicare sa dva vagona koja se suprotosmemo krecu poput - najmanja sila nastaje u zateznom vucnom uzetu 2.
setalice klatna na satu, Ciji je profil trase prikazan na SI. 16.15. Pogon zicare nalazi
- ucestanost promene opterecnja je najveca kod pogonskog vucnog
se kod donje, a zatezni uredaj kod gomje stanke.
uieta 1, dok su pomenute ueestanosti kod ostalih vucnih uZadi
Redukovane rnase, redukovane krutosti i sHe kidanja uzadi i statieki otpori kre- znatno manje;
tanja vagona su:
- stepeni sigurnosti vucnih uiadi su dovoljni da u posmatranom slucaju
ml= 6000 kg m2 = 12300 kg m3 = 8000 kg obezbede pouzdani rad sistema.
q= 816000 Nm-1 C2 =3570 Nm- 1 C3 = 6340 Nm- l
Tlkid = 343 kN T2kid = 342 kN T3kid = 343 kN
Fwl = 334 N FW3 = 455 N
o 8 10 12 14 16
1/1/
Sf. 16.16
LITERATURA: [6],[ 15],[ 16],[35],[42],[57],(591
Gravitacioni transporteri 493
17.
GRAVITACIONI TRANSPORTERI
17.1
Vrste konstrukcija i oblasti primene
Gravitacioni transported primenjuju se za premestanje komadnih i rasutih
tereta delovanjcm silc teze, slobodnim klizanjem materijala dut kliznicc, koji se
doprema samotokol11 iz nckog istovarnog uredajn< Transport matcrijala
gravitaciol1om kIiznicom prema [9], [53],[54], u zavisnosti od vrste konstrukcije
ostvaruje se: duz strme ravni - kliznicc, pravolinijskog ugla nagiba iIi
promenIjivog ugla nagiba - duz kombinovane kliznicc, dUl< oluka (nagnutog iii
vertikalnog), duz ccvi, kosc kliznice, cevi iIi oluka u obliku zavojnice, kao i dut
nepogonjenih valjkastih transportera, rolganga, kojL takode mogu biti nagnute iii
vertikalno zavojnc konstrukeije< Poscbno sc cesto primenjuje grvitaeioni oblik
transport a malerijala u fabrikama, livnicama, na skladistima, 11 postama, na
visespratnim objcktima, kada se materijal u okviru tehnoloskog procesa nalazi na
najvisoj koti< Pri projcktovanju i konstruisanju gravitacionih transportera dolazi do
izrazaja kreativnost projektanata linija transport a materijala, S obzirom da se za
spajanje i premoscavanje transportnih tokova l11aterijala mogu primeniti razliciti
uredaj] gravitaciol1og tr~l1sporta koji ne moraju biti standardne konslrukciije< Siroka
i masovna primena gravitacionih lransportera otvara mogucnost izvodenja velikog
broja razliCitih kOl1strukcija< S bzirol11 na konstruktivnu jednostavnost gravitaeiol1ih
transportcra, potrebno je posebnu paznju posvetiti ovoj oblasti neprekidnog
transporta< Prednost gravitacionih transportera ogleda se u cinjcnici da se za
premestanje materijala ne koriste spoljnji izvori energijc, kOl1strukcijc su rclativno
jeftine. prema gabaritima konstrukcija pogodni su za ugradnju, jednostavni su za
fukovanje i odrzavanje, mogu im se menjati kOl1struktivne, pa tako i transportne
karaktcristikc.
494 Transportni uredaji Gravitacioni transporteri 495
a) b) c) d)
51.175
Poprccnj prcscd konstrukqjB IJchoV8 /:8 fTam;por( fnatcr{jf1/n
krajnji )
"7
S1.178
Obrl1W CCVIJ3 kJj;;nica sa ckktric':;]J}J1 pUgUflUI11 Zil pn":ll1C,;'Ll:1lljL-' obrlJ1C ccvi u 8 poJozaja Lei. isLovar
ZTnllslih ku/lur8
Savremene obrtne cevne kliznice razlikuju se prema broju istovarnih tacaka-
kojc se opsluzuju materijlom kao i prema, konstrukciji mehanizma za upravljanje pri Obrl118 CCV1W kiznicli S11 12 i\'lovarnllJ p%:lajH ccvi SiJ cJcklricl11l11 pogoIJom:
obrtanju cevi kliznice. Mehanizam mde biti sa rucnim iii automatskim upravljanjcm. / . obrlni slo; 2 . kruzni razdcJI1ik; 3 osloI1i lockid; 4 . pogOIJ pOSlrojCJJjH; 5 . obrlIJIl ccv; 6· ulovarni
Icvak; 7· usmcravajuCi {oCkid; 8· ccv Xa prcfJ1o/iCivaI1jc; 9· driac; 10 osiolJ8.c
Na S1.17.8 obrtna cevna kliznka sa 8 istovarnih polozaja je sa automatskim
upravljanjem; kliznica je obesena 0 meduspratnu konslrukciju tavanice, ispod vage
nosivosti 20 t.
Tehnicke karakteristike jedne obrtne cevne kliznice sa 12 istovarnih polozaja
Tehnicke karakteristike jedne obrtne cevne kliznice sa 8 istovarnih mesta, sa elektricnim pogonom obrtanja :
precnika 0300 i 0380 mm su sledece:
Broj istovarnih levkova ................. ......................... . .......................... 12
Precnik istovarnog otvora obrtne cevne kliznice, mm ................... 300; 380 Precnik istovarnog levka', mm ....... ............................ .................. 380 -,
Broj obIta cevi, milf! ...................................................................................... 1,3
Ug9 obrtanja, rad, 0, .....•••....•••••..••..... ...•.•..•.•..•••.....•....... 211: (3600)
Masa, kg.......................... .. .................................... 1000; 1200 Potrosnja vazduha pri usisavanju vazduha, m ' jh ....................................... 900
~a . S1.17.9 prikaza~a je. 'obrtl1a cevna kliznica sa 12 istovarnih polozaja, sa
Sila otpora vodenog stuba, mm ...................................................................... 15
elektncmm pogonom, pnmen.Jcna na automatskim siiosima. Snaga elektromotora,kW ............................................................................. 0,18
Broj obrta elektromotora, min'! .................................................................. 1400
Masa ccvne kliznice, kg ................................................................................. 650
Broj obrta frikcionog tockica, min'! ............ :.................................................... 20
500 Transportni uredaji Gravitacioni transporteri 501
Obiml1a sila pritiskajuceg tockica, daN (N) 58 (568) Oluei i eevi za racvanje transportovanog materijala na utovaniom, odnosno
Prenosni odnos: istovarnom delu prikazani su na SL17.12, a slicl1e kOl1strukeije se mogu izvesti i kod
lancanog prenosnika, i, . .. .... .. ............. 1 odgovarajuCih zlcbova.
puznog reduktora, i, . .................................. ............. 70
Masa pogonskog postrojenja, kg 40
Spoljasnji precnik huznog razdelnika, mm 3250 I
Visina merena od pocelka utovarnog levka, do haja
istovarnog levka, mm ..... . .................. _..... 2320
l~
i/~
Vertikalne cevi primenjuju se za transport materijala sa manjih visina
spustanja, kada ne postoji mogucnost ostvarivanja prcvelikc brzine tereta pri padu sa
visine, kao i pri uslovima koji dozvoljavaju veliku buku pri padu tcreta sa visinc
usled udara. Pri spustanju tereta jednakih po obliku i dimenzijama, poprecni presek
cevi je oblika transportovanih tereta. Ovakav na6n transportovanja materijala
primenjuje se pri gravitacionom spustanju materijala kroz saht, u rudnicima sa
podzemnom eksploatacijom, S1.17.10 i 17.11. Da bi se smanjila brzina lereta pri
padu, ispod prijemnog dela obrazuje se jastuk vazdusne struje koji amortizuje udar a) b)
tereta pri padu. Aim se dopusta velika brzina tereta. na hajl! sp\lstanja koriste se
vertikalne cevi. SJ.J 7.10 i 1711. Na SL17.1O prikazana je gravilaciona kliznica \I kojoj
se unutar vcrtikalne cevi pravongaonog poprecneg preseka ncvrscuju sa obe slrane, SJ.l7.12
u naizmenicnom sahovskom rasporedu podne pregrade, preko kojih se
GnlVitsacionc O/UCflstc kli7.nicc:
krupnokomadni tereti , bale i dzakovi prebacuju sa pregrade, na prcgradu, a skllpljanjc lransportovtlnog matcr!/~1i8 II ccntralni Oillk;
vertikalno na nize. b - r;u:dvajal~ic fnl!1spOrlovanog n13tcn/aiB u dva poscbna oluka
17.2.4
Primena krivolinijskih gravitacionih kliznica
S1.17.13
ShCllwlski prikilz /aivo/in{i,kc kJiznicc
17.2.5
Valjkaste zavojne kliznice - nepogonjeni rolganzi za spustanje materijala
duz kilometarski dugih transport nih sistema, pnmenJuJe se kombinacija kratkih Zavojnu kliznicu predstavlja oluk ciji se geometrijski oblik dobija kretanjem
trakastih transportera koji su pravolinijski, strmo nagnuti, velike duzine. Trakastim prave iIi krive po zavojnoj liniji. Zavojne kliznice se primenjuju u
preduzeCima
transporterom tereti se podizu, a valjkastim rolganzima se spustaju do sledeceg prehrambene proizvodje za spustanje komadnih tereta:· dzakova, vreca
trakastog transportera. Osnovna primena navedenog sistema trakastih i valjkastih ambalaziranog brasna i secera, kao i drugih proizvoda. U zavisnosti od poprecnog
transportera ostvaruje se na skladistima (za dopremanje paleta rolganzima do preseka formiranog oluka, glatke zavojne kliznice mogu biti pravougaonog
regalnih dizalica), u pogonima remontnih radionica, kao i u prehrarnbenim poprecnog preseka, kruznog ili kosougle kontllre; te je tako poprecni presek klizne
pogonima. Posebno je vazna primena zavojnih valjkastih kliznica u livnicama, u povrsine, odnosno izvodnice putanje: pray, kosi iIi krivolinijski. Kliznice sa pravom
odeJjenjirna: kaluparnica (za ostvarivanje mehanizacije radnog mcsta, pri izvodnicom nazivaju se helikoidne zavojne kIiznice, S1.17.15. Krivolinijske izvodnice
dopremanju praznih kalupa, pri njihovom zalivanju itd.), cistionica (pri opsluzivanju cesto mogu biti oblika segmenla elipsc iIi kruga, S1.17.16, te se za njih koristi termin
radnih mesta i masina, transportu i hladenju odlivaka), sarzirnica (pri transporlu olucaste kliznice, dok zavojne kliznice sa pravom izvodnicom, po pravilu imaju
lonaca sa sarzom), skladista odlivaka itd. Zavojne valjkaste kliznice oblika rolganga bocne normaine izvodnicc.
mogu biti stacionarne ili mobilne konstrukcije na obrtnim tockovima.
Zavojna kliznica izraduje se kao jednohodna (S1.17.17,a) iii dvohodna
(S1.l7.l7,b). Duz dvohodne kliznice moguc je istovremcni kontinualni transport
razlicitih materijala duz istog sprata iIi se transport ostvaruje unutar nekog
17.2.6 preduzeca vcrtikalno nanize, tako sto se teret spusla sa velike visine (sa vise desctina
Glatke zavojne kliznice me tar, npI. u silosima).
a)
u) b)
51.17.16
KonslrukliVnEl rc§cnja Z8voinih gJatkih klhnlea sa Z8voliJOm i O/UC;lstom kliznom povr§jnom:
a) Olllcasta kOl1s/rukqja ZaVOjflC kJiznc poYr§inc sa rcbrima XII ;:,9dd8V8I1jC tcreta;
b) ZaV(ijn8 k/fzllica sa bJago kosim podcs/om XII sakllp(ja.~jc, s/agalljc i utovar iransporlov8nog
lorc/a U sred,·lva ullutra/injcg trallsporla.
h)
51.17.15
Shematskiprika;d zavojnih k!imica:
a) Pofoxaj lerelaja 1I osi kfhnc povl:;;inc; b) Dclovanjc sl/a Jla kliznc povr§inc kada lerel
istovrcmcno kli;:i po zav(,jJloj I bocnoj ivicnoj p(IVl:;;lni; eJ S/u:nw kIix8nja Icrela po xavo/noj
povr§inj i po spofja§njoj iyicl10j ogradJ"
506 Transportni uredaji Gravitacioni transporteri 507
POOLED "CO
S1. 17. 19
opm izgfedjcdIlc metafIlC kons/rukclje zavojiJc kfiZl1k'c
za vcr/ika/n) lram;porl dzakava, ba/a i vJ'eCa
Ugao penjanja zavojnice uredaja za spustnje tereta treba da bude veCi od ugla
trenja tereta koji se trallsportuje, S1.17.20. Centrifugallla sila koja nastaje pri
S1.17.17
spustanju tereta po zavojnoj povrsini teZi da izbaci teret sa zvojnice, te se zbog toga
Olalka kfi:tJUl za voil1ic,,: spoljnja straml zavojnice izraduje odignuta u odnosu na unulrasnju, sa preporucenim
a) jcdnobodna; Ii) dvo/JOdn8
uglom nagiba iii na zavojnici postoji spoljnja ograda. Zavojne gravitcione kliznice
Na S1.17.18. prikazana je polovina,Jedne zavojnc klizicc drvene konstrukcije. imaju svojstvo samuregulacije brzine u odredenim granicama.
S1.17.20
Oravitadon[l zavojJl8 k/izIlic8 za vcrUka/ni transport ma/cr!/ala
povrsine zavoJll!ce, kao i moguenost nagomilavanja tereta unutar oluka zavojne elemenata kliznice. Analogno pethodno opisanom postupku moze se dobiti izraz za
povrsine kliznice pri poveeanoj vlaznosti transportovanog materijala. Otvori za odredivanje v" i to za razlicite materijale klizniea (~1*P'2' SI.17.22).
kontrolu rada duz cevi zavojnog transporter a sluze za uklanjanje nagomilanog
materijala i kriticnim tackama. Zatvaranjem krajnjeg ispusnog otvora, zavojna
kliznica Be pretvara u rezervoar transportovanog materijala.
Mo
~"
17.3 .£
17.3.1 ru
-'=
Proracun kosih pravolinijskih kliznica za spustanje materijala
III
EkJ - EkO = A(m· g) + 11 f FNdx, (17.1)
110
51.17.22
(17.2) Kosa pravolinij'lka kfiznica za gnlvilacioni (ram';port mEltcrij,7/a SH Ta;diCj{im ugfom flflb'iba
paje:
(17.3) (17.4)
Izmena vrste materijala povrsine donjeg dela kliznicc u odnosu na gornji vrSi se
da bi se smanjila brzina kretanja tereta, te se zbog toga poveeava koe£ieijent trenja
(~>~1)' Ugao nagiba strme ravni celicne povrsine, S1.17.21 iznosi: ~=25° ... 13°, za
kretanje proizvoda u metalnoj ambalazi, odnosno ~=34° ... 26°, za kretanje sanduka,
korpi vreea i bala preko iste (celicne) povrsine kose kliznice. Za povrsinu kliznice od
drveta, respektivne vrednosti uglova nagiba iznose, \3=30° ... 20°, odnosno \3=36° ...18°,
za vee navedene vrste transportovanih materijala. Vece vrednosti ~ se usvajaju
ukoliko je pocetna brzina vp=O. U zavisnosti od fizicko-mehanickih karakteristika
materijala, minimalni uglovi nagiba materijala se krecu od 14° ... 60°. Na konstrukciji
kliznice treba predvideti mogucnost podesavanja ugla nagiba. Postavljanjem
diferencijalnih jednaCina kretanja materijalne Tacke po strmoj ravni dobijaju se
izrazi:
5117.21
Kosa pravolinij'ka kliznica za transport matcrij!lla
mx mg(sinf3-J.1cosf3);
g( sin f3 - J.1 cos f3)t + x,,; (17.5)
Ako su krajnje brzine tereta v:s::2 mis, kao pri transportu poljoprivrednih
(2 .
proizvooa, lako se moze odrediti odnos L i H. Da bi se-smanjila brzina kretanja
x g(sin 13 Was 13) 2" + x"t.
tereta potrebno je konstrukciju klizl1ice izraditi sa manjim uglom nagiba \3 2 na
istovarnom delu, a spoj dva nagnuta element a treba postaviti sa razlicitim uglovima
nagiba \31 i \32' S1.17.22 tako da se oblikuje sto ravnomerniji prelaz izmedu susednih
510 Transportni uredaji Gravitacioni transporteri 511
Izraz (17.5) ukazuje da je ubrzanje tereta konstantno, a da se brzina u funkciji III slucaj: Jednako usporeno kretanje brzinom v.,<vp:
vremena menja linearno. Na dijagramima, S1.17.23 daje sc zavisnost promene brzine
v od duzine L, sa promenom vrednosti kocficijenta trenja. Analizom di'jagrama
primecujc se postojanje regularnosti krelanja tereta u smislu stalnog povecanja U slucaju da je vp=O, kretanje tereta niz kosu kliznicu nijc l110guce ako je j3:S:p.
brzine duz L, kao i da se povecalljem koefieijenta trenja jJ. smalljuje brzina v tereta Pocctno kretanje u ovom slucaju moguce je iz uslova:
na izlasku sa strme kliznice.
Visina spustanja tereta, S1.l7.24, kao i nagao ugiba 13 biraju se prema zahtevu (17.7)
kojim se obezbeduje klizanje tereta nal1ize. Klizl1ice se izraduju od celicnig lima ali se
mogu upotrebiti i drugi materijali, npr. legure aluminijul11a, visokootporna plasticna Pri pretovarnim operacijama transportovanih tereta cesto su potrebne razliCite
mas a itd. brzine Vb za odreClelle vrednosti L i H, odnosno postoji uslov da brzina tereta ne
pre de dozvoljenu vrednost, posto prilikom udara tereta duz kliznice iii usled
medusobnog sudara transportovanih tereta duz kliznice, kineticka energija koja je
proporcionalna kvadratu brzine prelazi u energiju deformacije, koja direktno deluje
..... na ambalazu upakovanog transportovanog tereta .
.
"-
Koriscenjem jednakosti visine pada tereta i kineticke energijc (creta na kraju
2
~-4._
strme kliznice ( vkr ), kao i eksperimentom dobijenu dopustenu visinu pada tereta
> 2g
H doP ' za odredeno pakovanje transportovanog materijala moze se dobiti maksimalna
2." vis ina kliznice:
2._ :3.eo
L[m]
.04.88 6._ H dop -v~ 12g
H = ----;-'--~'--c_;___ (17.8)
max (1- j.1ctgj3)
51.17.23 Sl17.24 Odrcdivanjem H m "" duzina kliznice S, odnosno njena horizontalna projekcija L
Zavjsnast proflu:Ilc br;(Jiu; v od duzine L ShCl1111tskiprika;.: gnlvilll(,:joJ]c kljzJ]jcc prj
oclreduje se prema maksimalnoj brzini tereta na silasku sa kliznice. Udarno
oured/vaJJju brX1Jn: kn.:llJ1lja [creta opterecenje nastaje pri silasku transportovanog tereta sa kose kliznice na trakasti
transporter, tacla se tcrel zaokrcce za ugao [3, S1.l7.2S. U tom slucaju nastaje udar
tereta 0 transportnu traku, oclnosno nakon zaokretanja (creta za ugao 13, nastupa:
Prema SI.17.24, a na osnovu jenacina (17.1) (17.2) moze se uspostaviti
jednakost: komponenta brzine tereta duz trake ostvaruje brzinu:
v)=v"sin/J,
m (2
2Vkr-Vp=mgH 2) /imgL, (17.6) clok je normalna komponenta brzine:
manjim uglom nagiba ~2 iii se pojedini stupnjevi kliznice izradllju od razliCitog Donji stupnjevi viscstepel1ih klizniea, Sl.17.12 koriste se za nagomilavanje
materijala, koeficijenta trenja Ill' odnosno ~l2' SL17.26, b. tral1sportovanih materijala, krace zadrzavanje i meduskladistenjc.'
I 17.3.2
/ Proracun ilebova, cevi za gravitaciono spust.anje materijala
/
/
/ Prema S1.17.3 i 17.4 razlika izmcdu zIeba i eevi gravitacione klizniee za
spnstanjc matcrijala ogled a sc u cinjcnici da su zlebovi otvorcnog poprccnog
/~
~ preseka, dok su ccvi zatvorcnog preseka. Zbog toga SLI ccvi llnivcrzalnijc primcnc i
mogu 5e upotrebiti kako za kosi, tako i za vertikalni transport matcrijla.
Da bi se odredila brzina kretanja matcrijaia potrebno je sprovesti analizu
kretanjatereta duz strme kliznicc, oblika cevi, S1.l7.27, a.
51.17.25 51.17.26
B iN-'
I . l'
, I
Trenutak silaska teretN sa kliznicc na Irakasti Shemalskj prikazi komhinovanih k/jmica:
i '~I::t:1
i~' t
(ran.'porter aj sa dye s{rme ravni; hj gravi{[lciona slrma
klfznica jc kon.\'tsnfnog ugla J1agihB 8ij ,3
t-----~.L_=--.l~L-
razliCi{og malcri};i!a. koc!iclicl1!a In:n;f] 1'1 i
1'2 dux odgovNrajuCih klizllih povri;ina
a) b)
Snizenje izlazne brzine tereta sa kliznice postize sc tako sto je povrsina silaznog
kraja kliznice proizvedena od materijala sa veCim koefiCijentom trenja ~l;" odnosno
~
~v
!l,«ll;,. Osim koeficijenta trenja ~ll i ~l;, relevantni su i konstrllktivni parametri
kombinovanih kIiznica:
(17.9) ~
c)
Kod kombinovane kliznice sa jednom kosom ravni i dva koeficijenta trenja ~ll i
ll;, , S1.17.16,b izlazna brzina je u JlInkciji koeficijenta trenja i geometrijskih 51.17.27
parametera [29]: . ,
Shcmalski prikllzi ccvnih kfixnjca:
fl) xa sipkavc nw!crijiJlc:
h) Xa tramporl matcrijala 11 VrCCflfl18 i dfakovima:
cj poprccni proseci cevi gravitacionilJ kliznica
(17.10)
pri tome su: Ako se sila teze transportovane cestice malerijaia G I razl07j na normalnu
komponentu N i tangcntnu T, to je za krclanje nanize posmatrane cestice potrebno
ispuniti uslov:
(17.12)
1z izraza (17.10) mogll se odrediti: pocetna vp iIi krajnja brzina Vb' ugao nagiba
kliaznice ~ itd. Za kosu kliznicu,sa razlicitim koeficijentima trenja, za vp=O i vk,=O je: gde su: ~=GlsjnfJ,
N=G1cosfJ,
I-l-koeficijent tTenja klizanja cesticc 0 povrsinu kIiznice.
L= H(k,,+l)
(17.11) Takoje:
fl/(khkf' +1)' (17.13)
G1sinfJ-fl G1cosfJ>O,
514
Transportni uredaji Gravitacioni transporteri 515
zrnastog materijala cevnom kliznicom manja od brzine slobodnog kretanja krutog
odnosno tela duz strme pravolinijskc: kliznice oblika strme ravni.
tgj3>J1 Tako je brzina zrna duz cevne kliznice:
j3>rp,
(17.16)
gde je <p-ugao Irenja cestice.
gde je C .. koeficijent dobijen na bazi eksperimentalnih islrazivanja; pri dovodu
Prema tome, da bi se ccstica kretala k - , k' . .
. . ". . roz eev oJa JC postavlJena kao strma vazduha u gornji deo cevi je C=O,80; ukoliko nema dovoda vazduha,
khzlllca potrebno Je ISPUllltI us]ov da je ugao nagl'ba '1' . l' Ii C=O,65.
,. . " . , s [me raVlll prema 10nzonla
veel od ugla trenp eesllee 0 povrsinu kliznice. Ukol'k " T N k ' . c"estl'cc Pri Iransportu vreca duz usmeravajuceg levka, konacna brzina ne sme da bude
nanize cc biti ravnomcrno ubrzano. I 0 JC >~l , relaIlJe
velika, da se ne bi ostetila ambalaza trenjem, te se zbog toga konstrukcija levka
izraduje promenljivog ugla nagiba, a ne pravolinijski, S1.17.27, b.
Yt U b)'
silosima
. je
volcesto
. potrebno ostvariti veliku vredllost
. k onaene
" b rzme,
-' k'a k 0 b'1
se S 0 0 Je IzvrSl a lspuna vagona iIi bunkera uk l ' k " b 'Y' . Primenom zakona 0 promeni kineticke energije materijalne tacke, analog no
krajnju brzinu kako bi se ' "1 y ' , . O 1 0 mJe potre no ogramCltI
'I'k . '
pn 1 om lstovara. onemoguCl 0 osteeenJe transportovanoo matcriJ'ala
b
izrazu (17.14) moze se uspostavitijednaCina:
odnosno
Posto je
tako se dobija
to je:
(17.14)
gde su:
m - masa cestiee;
V kr - konacna brzina cestiee;
vp - pocetna brzina ccstiee.
. ~. Gj Vkr = ~2g(H -IlL)+v~
Ak o se lzvrSl zamena m == - g , posle Sl'e"'I'y' , d 0 b"l)a se lzraz:
,
II dl1,Ja 2gH +v; -vir (17.18)
L=--~~-
2 gil
1z izraza (17.17) moze se zakljuCiti da se za zadatu v.isinu tranasporta
materijala, kao i za zadatu vrednost pocetne i konacnebrzine, mesto pregiba cevne
kliznice, S1.17.27, b moze usvojiti na bilo kojoj visini.
Pri projektovanju oluka kliznice, ugao ~ usvaja se vcce vrednostl od ugla trenja
(17.15) transportovanih materijaJa u dzakovlma, odnosno vrecama. Ako su poznati: ukupna
vis ina H, pocetna brzina vp , koeficijent trenja ~l i ako je zadata visina h, moze se
Prema rezultatima sprovedenih is or . ,
kroz cev dolazi do pojave raz 'ct, pi lVanJa, pn transportu zrnastog materijala odrediti vrednost ugla ~1'
° '. .. re cnostl transportovanog materijala sto dovodi do
gubltka klnetrCke energlJc zrnastog materijala k .. 1 b Cevne klizniee su razliCitog poprecnog preseka: kruznog, iii pravougaonog,
bunkera ili elevatora doprcma u eevnu kliznicu ZbOJl se S? bOdr:im padom, npI'. iz SL17.27, c sa vertikalnim iii kosim bocnim zidovima.
. og toga Je rzma transportovanog
516 Transportni uredaji Gravitacioni transporteri 517
Za jednaku povrsinu poprecnog preseka: H,m: 0,2 0,5 1,0 2,0 3,0 4,0 5,0 10 l5 20 25 50
precnik ccvi kliznice kruznog poprccnog preseka iznosi: ct,m: 1,5 1,19 1,0 O,S5 0,76 0,70 0,67 0,56 0,51 0,47 0,45 0,33
d= (4A
1/--;-' m', Inace, ako se prvi element cevne kliznice razliCilog ngla nagiba umesto
cilil1dricnog oblika konslruiSe kao zarubljeni konus, tada se precnici ostalih
strana cevi kvadratnog poprccnog preseka iznosi a.fA, m. cilindricnih elcmenata mogu smanjiti.
Tako vazi jednakost,
b) Kapacitet kliznica u znatl10j meri zavisi od ugla nagiba cevi. Ako se za ugao
nagiba od 36° cevne kliznice usvoji da je kapacilel jedinicne vredl1osrti. tada ie za
nd = nJ¥ = 3,45.fA , elrugc vrcdnosli ugla nagiba faktor kapaciteta sledec'ih vrednosti:
Tako se mogu elobiti sledeCi izrazi za odredivanje eI, odnosno a: U prakticnim proractlnima usvaja se sledcca vreelnost najmanjeg ugJa nagiba
eevi prema horizontalnoj osi za razlicite matcrijalc
1z izraza (17.19) i (17.20) moze se zakljuciti da se opadanjem vrednosti zbog koje teret na krivolinijskoj putanji ostvaruje manju brzinu. ~ifere~c!jalna
koeficijenta j..t povecava kapacitet transportovanog materijala cevnom kliznicom. Da jednacina kretanja tereta mase m duz krivolinijske putanje radiJusa r, pn koe[lclJentu
bi se ostvarila mala vrednost koeficijenta lrenja, unutrasnja povrsina cevnih kliznica 'trenja j..t, S1.17.13 [9J je oblika :
mora da bude glatka. Zbog toga se brasno u mlinovima transportuje cevnim
kliznicama od pocinkovanog lima.
m
dv
=mg(sin~-~cos~) (17.22)
U silosima se primenjuju kliznice za odvod zrnastih kultura kruznog iii dt
pravougaonog poprecnog preseka. Krivolinijska klizna povrsina najcesce je oblika cikloide, kruznice, odnosno
cilindricne povrsine i parabole.
Cevi kliznica pravougaonog poprecnog preseka manje se habaju od cevi
kruznog poprccnog preseka. U cevnim kliznicama kruznog poprccnog preseka Di[erencijalna jednacina krelanja tereta duz kose kruzne kliznice, SL17.28, a, je
veoma brzo nastupa habanje ullutraslljeg zida cevi. narocito u dOlljem dclu kliznice, oblika
zbog neravnomernog pritiska transportovanih malerijala na zidove cevi, dok se kod
cevi pravougaonog poprecnog preseka opterecenje na zidove cevi transportovanim 2
matcrijalom prenosi ravnomerno po citavoj povrsini, te se zbog toga takve cevi dv JL-
v-+ . 13
v = g (Sin _. peos 13) , (17.23)
habaju znatno sporije. ds R
Dno pravougaone cevne klizniee posto se pohaba moze se zameniti, te je zbog a za kliznicu oblika cikloide, S1.17.28, b
toga remont pravougaonih cevnih kliznica jednostavniji od kruznih. Prema tome, na
onim mestima na kojima se u eksploataciji cevnih kliznica occkuje veee habanje .
gr( ..l'lf/<p- 2 ' 2 -<p)
J-lSIn
preporucuje se veca primena cevnih kliznica pravougaonog poprecnog preseka zbog dv ~ 2 (17.24)
-+-v=
moguenosti zamcnc pohabanog dela cevi. d<p 2 v
materijala pri malom koeficijentu trellja ~l, te se na taj naCin ostvarujc i veCi kapacitet
takvih kliznica. Navcdena preimucstva daju dobru preporuku staklenim eevima za
/
primenu u pneumatskom transportu brasna. I
Prilikom transporta zrnastih kultura, brasna, secera u prahu i s1. velikom
I
brzinom kroz staklenc cevi stvara se staticki clektricitet; zbog elektricne
neprovodljivosti rnaterijala stakla moze nastupiti akumulacija elektriciteta koji moze
\
da bude uzrok havarija staklenih cevnih kliznica, kao i nesrecnih slucajeva i povreda ~
osoblja koje radi na opsluzivanju cevne klizniec. Za odvodel1je statickog elektrieiteta x x
K xr
koji moze da bude uzrocnik havarije staklenih cevllih kliznica, kao i nesrecnih y
slucajeva i povreda osoblja koje radi na opsluzivanju cevne kliznice potrebno je a)
b)
izvrsiti uzemljenje cevne kliznice bakarnim provodnikom iIi se preko povrsine
.staklene cevne kliznice nanosi sloj asfaltnog laka iIi nitroemajl gled, koji su dobri S1.17.28
provodnici elektriciteta. I pored toga ove staklcne eevne kliznice treba uzemljiti Pronn<unskc sheme kdvoilnjjskjJ) kJizlljca
bakarnim provodnikom na kraju konstrukeije. a) kruzn8 kljznica;
b) kosa dkJoiun8 kliznica.
,,
>
2,""
,
---------r---------r-------
!1'=0.55
I
, ,
,
"'''.+...~~rT""T~1.t...!:""~~":2:-.b"":-""'"~,.,....-:n
L (m J
5f.l730
). L D(jagrami promcnc bainc v dul krulnc k1i;:nicc
·2
~ ... ---------r"-------- -----1 ,, ,
_L _____ ,.f __ ... ____ 1
,,
,
S . <P
m-=-mgSln-+ F'N' I
,,I 1,
(17.33) ,
Rk 2 N
cfj 4.8 ---------r-- ---r---------!
. ,
I
,,
---,--... ,
,
----1"'------"1I
"I ,
... --- .. - ....,
! : I I I I
,,, ,,,
f
Zamenom izraza za FN iz (17.33) u (17.32), kao i prevodenjem lucne koordinate ,
I
I
I
I
I
I
I
!
I
!
•
:
I
:
•. ':.,iI.•,.......~;:+;,....,.~~.:;i.;r.~~...,-<'.·2 fl.; t.1II 1.& 2 ••
c. J Vr."", C. J
b)
(17.34)
51.17.32
Zavi.wosl balllC krelaJUll Icrcta ()d vrcmena, za fl=O,35, za, razij61<; VrCdIl()slipoiuprCCJJlKa
s
v == == 2R sin.2.<j:> (17.35) krivinc R: a - ciklOlde; b - kruzIJlce
2
Na dijagramu, S1.17.31 prikazana je zavisnost promene brzine V duz raspona Na SU 7.33 dat je graficki prikaz promene brzine sp.ustanja .tereta duz
L=nR. Kao 1kod kruznice, primccuje se postojanje nercgularnosti kretanja. raznovrsnih konstrukcija gravitacionih kliznica, a na S1.17.34 pnkazana Je zaVlsnost
brzine klizanja tereta od koeficijenta trenja ~t.
------_._j---------,---------
,, I
,, ,
,, ,
,, I
---------r---------r--
,
,
------r---------r-
, ,
.'.,
,,
I
1.00
S1.17.33 51.17.34
51.17.31
Graik'ki prikazi prorncflc brzine kre/an,:, GrBficki pnkllz ZllViSfloslj brzinc klizBnja
Dljagram xavjsIlostipromcnc brxi])c v du:! raspon8 L"'ffR cikioidc kao obfika zakriv/jcne {erela dll:! raZfl()vr.mjiI kOlJslrukCIj8 {ercla od kodiqjcnla {ren/a J1:
povr.{jnc xa grii vilado]]i transport rnalcrijii/a gravjlacioIlj/J kiizJ1ica i 10: 1 - po ciki()idi; 2 - po 1 - prv()ljnij:~ka kli;mjca: 2 - krllzna kljzlJiea;
kruin(!i - cilindricIloj povr'{iJ]j~' 3 - po . 3 - CIKloidIla klj;mic8/9j
parabolicnojpovdjJ1J;' 4 - po pravoJ, s{rJ1Joj
Na S1.17.32, a j b, prikazane su zavisnosli brzinc kretanja tereta [53J od povr.\'in/ Punc IjJ1Jjc .I'll za J1=0.33, a
vremena, za jedinstvenu vrednost koeficijenta trenja tcreta 0 podlogu kliznice isprckjdaIlc za J1=O,O.
(f.t=0.35), za razliCite vrednosti poluprecnika krivine R. kruga, S1.17.32. a. odnosno
cikloide. S1.17.32, b, povrsina po kojima se krece teret.
524 Transportni uredaji Gravitacioni transporteri 525
2
Do= 2RO=2 (r+s+bo ) +
(1)2
2' ' (17.38)
gde SU:
lo i bo - odgovarajuca duzin3 i sirina tereta;
1 - projekcija duzine lereta na horizontalnu ravan; 1=10 cos~;
s - rastojanje od stub a do tereta; s=40 ... 80 mm;
r - radijus stuba.
Korak zavojnice zavojne kliznice H je konstantnc vrednosti bilo na kome
rastojanjn R, od sluba. Posto se radijus zavojnice zavojne kliznice nalazi u granicarna
r do Ro (SI.17.35), to saglasno izrazu (17.37), tg0 zavisi od odgovarajuceg rastojanja
5117.35 R;. U protivnom, moze se zakljuciti cla je ugao' nagiba zavojnice kliznice nejednak:
Proracunskc sheme gla/ke 78vojne kli7nicc: najmanji ugao nagiba zavojnice je uvek p':Jred spoljnje ivice zavojne kliznice, dok je
a - cvo!vcn{a 7.8V(ync /infic, ;:aviy'm) kli;:nicc,: najveCi pored stuba. .
b - shemEi dcJovanja .I'ila na tcret koji sc krecc po 78 vojnoj kli7nici
526 Transportni uredaji Gravitacioni transporteri 527
H
tg13 = ?: tgp , (17.39)
2rcRo
Ako je ugao llagiba zavojne linije jcdnak uglu lrenja, tada jc ubrzano kretanje
tereta niz kliznicu. Ako je ugao nagiba spoljnje zavojne linije manji od ugla trenja,
moguce je kretanje tereta pod dejslvom sile leze onog del a cestica koje se nalaze na
povrsini Cija je linija zavojnice strmija, odnosno koja je bliza stubu zavojne kliznice.
H
tg13 = - - ? : tgp =f.L, (17.41)
2rcRmax
OdJ10.l kqllslwkdiskih pHnll11clara ZilvOjl1C kliZl1icc j dlJl1CJ1Zijc Icreta ko;J.le IrilJl.lporlujc Da bi se teret ravnO!1lemo spustao niz kliznicu, zbir svih sUa 'koje deluju na
teret mora da bude jednak nuli (pogledati S1.17.35, b):
2
_ 2 max b
Rmin - (rO+c,+a nuLt ) + ( -2- )
, (17.40) gde su:
G1=GsinjJ - komponenla sile teze G Cijim delovanjem se teret prerneSta
gde je: nanize, duz kliznice;
L'. - garantovani zazor izmedu tereta i ivice, pira se u zavisnosti od dimenzije F;=flGcOSjJ - sila trenja tereta 0 povrSinu kliznice;
v = (
Sin~ cos~
gR -F-- J= const. (17.42)
v = sin
gRo ( - ;- J
~ - cosB = const . (17.43)
(17.44)
odakle je:
gR(sin~-Fl cos~) ,
v= 2 = const (17.45)
F2 cos ~
pri tome su: LITERATURA: [2],[9],[16],[40],[45],[501,[51],[54]
v2
F2mR FIl2 = F2 Fc - sija trenja 0 zid bocne ivice zavojne kliznice usled
1 mv 2 1 mv 2
dejstva centrifugalne sile Fc, gde je Fe =2R+2R' S1.17.15, c;
IIDEO
TRANSPORTNI UREDAJI
MEHANIZACIJA INDUSTRIJSKOG I
RUDNICKOG ZELEZNICKOG
TRANSPORTA
Industrijske zeleznice za unutrasnji
533
532 Transportni uredaji fabricki transport mater~iala
zastitni jarkovi po potrebi sa gomje strane terena, kod useka i nasipa terena sa
nagjbo~, drenaze, drenazni rovovi i potkopi), oblozni i potpor~i zidovi , galer:ije,
nadvoznjaci i podvoznjaci, objckti za obezbeaenje pruge od bUJlca, snega 1 lav1l1a,
razna osiguranja trupa pruge itd.
Gornji stroj zeleznicke pruge cine promenljivi parametri, predstavljaju
nadgradnju 11a donjem strojn, a sastoje se iz oS:JOvnih elemenat:a, ito: sina, pragova,
kolosecnog pribora i zastora. U sirem sn1lSlu gorn]l stroJ obulw~ta l. dru~~
postrojenja, kao sto su skretnicc, ukrstaji, okretnicc, prenosnice, koloSCClll tnangh 1
pe\ouglovi, kolske vage, skretnicka i !11ostovska graaa 1 sl.
Kaopo pravilu, rude i sirovil1e koji se tral1sportuju zeleznicom moraju se
automatizovano istovarati iz kompozicije zelcznickih vagon8, a to zna6 da se
1.1
Opste napomene
Duzin3 istovarne prijemnc transeje pored pruge zavisi od broja transportnih
Zeleinicki transport je od velikog znacaJa u procesu prerade sirovina u jedinica --vagona i vrernena koje je potrcbno za njihov istovar.
graacvinarstvu, rudarstvu, procesnoj tehnici, mctalurgiji itd. Primenjuje se za prevoz
sirovina kako unutar fabrickih proizvodnih pogona, tako i za vezu izrnedu fabrike i Povrsine za prijern istovarenog materijala pored koloseka rnogu se formirati sa
nalazista rude. obe strane industrijskog koloseka nasipanjem istovarenog materijala iii se na
mestima koja su predviaena za istovar matcrijala iz vagona kopaju kanali-transerije
Za obavljanje zelezniCkog transport a m8terijala koriste sc koloscci razlici(ih odgovarajuceg poprccnog prcscka koji ohezbeduju zahtevani kapacitet. skladista
sirina, normalni sirine 1435 mm, kao i uzani koloseci koji su manjih sirina. Inace, materijala. Najvisi nivo mchanizacijc istovara materijala iz kompozicl]e vagona
sirina koloseka mcri se upravno na osu kolosekvd i predstavlja razmak unlltrasnjih ostvar~je se prime nom prijemnih, istovarnih bunkcra opremljenih bunkerskim
strana glava dve sine, mereno na 14 mm ispod GIS·a (gornje ivice sina). zatvaracima, dodavacima i transporterima.
U veCim industrijskim prednzeCima polaganje zeleznickog koloseka za Industrijske zeleznice na prugam3 kaleo normalnog, tako i uzanog leoloseka
obavljanje unutrasnjeg transporta materijala predstavlja veliku invcsticiju, kako moraju obezbediti mehanizovani transport materijala sve veceg kapaciteta ito:
prilikom nabavljanja potrebne opreme, tako i prilikom njenog postavljanja i elektrifikacijom pruga, poveeanjem brzina transporta, povecanjem osovinskog
oddavanja u eksploalaciji. Unutrasnji transport industrijskim zelezl1icama opterecenja: odnosno pritbka tocka na sinn, primenom savremcnije mehanizacije na
predstav~ja integralni deo ukupnog transportndg sistema preduzeca koje je i u Zeleznici.
obavezi da odrzava i vrsi remont svih tran?portnih sreds(ava. .
Investicionu opremu industrijskih zeleznica saclIlJ3vaju : a) sinski kolosecni
U graaevinskom smislu zeleznicku prngu cine osnovni eleme~ti: pribor; b) prikljncna oprema, kompozicija vagona, odnosno vagoneta; c) lokomotive;
d) vitIa i utovarna sredstva; e) manevarska j pomocna sredstva.
donji stroj pruge;
Donji stroj zcleznicke pIuge u osnovi prcdstavlja zemljani (rup pruge sa svim
vestackim objcktima, a to su: mostovi, akvadukti,vijadukti, estalcade, IUneli, propllsti
sistemi za prihvatallje i odvoaenje povrsinskih i podzemnih voda(jarkovi t1 u~ecima i
Industrijske zeleznice za unutrasnji
534 Transportni uredaji 535
fabricki transport materijala
S1.1.3
1.2 I ~~xl_ Par ~'{jllskjh tockova f13 .0JJ3IJlfJ
S,= e+x =: b+2c +x, mm (11) Us ted habanja oboda locka zazor izmeau oboda locka I sme se vremel10m
gde su: povccava. Sa pove'canjell1 zazora iZll1eau tocka i sine pojacavaju sc parazitna kretanja
vozila, kao sto su vijuganjc, zaokrctanje i ljuljanje, a koja se nepovoljno odrazavajll
S,sirina zeleznickog koloseka; na eksploatacioni vek kako tocova, tako i sine, i uticu na povecanje sila otp.ora
kretanja kompozicijc, kao i mogucnosti iskakanja lokomotive i kompozicijc vag on eta
e-rastojanje izrneau tockova na zajednickoj osovini vagoneta, odnosno vucnc ,.sa sine.
lokol11otlve,
. Preko pruznih sina i pragova se pritisak vagona raVl1omerno prenosi na nasipni
x-zazor izmeau oboda tocka i sine preko kooa sc vrsi slobodno kretanje sloj. ZahvaljujuCi nasipu pruga je elesticna, ublazcne su sile udara tockova pokretne
tockova u poprecnom pravcu "tamo _ amo"; '" kompozicije 0 sine, a sine i pragovi .zadrzavaju se na odreaenoj visiniskoj koti.
Najbolji nasip formira se od mcsavine tu\anika, iiljake i peska. Dill1enzije tueanika od
b- '~astojanje izmeau n¥spramnih tockova na zajcdnickoj osovini; tvrdih stena su 20 ... 40 mm i peska 3 .. 20 mm. Debljina nasipa kod pruga uzanog
c - sirina oboda tocka. koloseka iznosi 0,2 .. 0,3 m, dok siriria nasutog sloja mbra\ da bude za 20 .,.40 em veca
od duzine p~ligova. Pragovi preko kojih se ucvrscyju sine koloseka povezuju obe
prugd. ll, zelezicki koloSfk, obezbedujuCi konstantl1li sirinu koloseka, a siiapritiska
pokrctnc zeleznicke kompozicije prenosi se na nasipni,sloj.
536 Industrijske zeleznice za unutrasnji
Transportni uredaji fabricki transport materi,iala 537
Sina kao glavni element gorjeg stroja zeleznieke prng.e ~~prestano)'ri~a sva
Pragovi Sll obeno od drveta (eetinarske grade), a mogll bili j metalni, odnosno statieka i dinamieka opterecenja koja se u koloseku mogu Javlt!. Glava sme Je dec
armirano--betonskc konstrukcije i postavljaju se ispod simL Drveni pragovi sc stite od sine koji prima opterecenje od vozila neposredno te se s:o?a toko~ v.r~mena ~aba:
truljenja tako sto se natapaju u hemijska sredstva, anliseptike kojima se sprecava odnosno predstavlja deo kome se tokom vremena smanJuJe masa 1 Vlsma, ~ tIme 1
zaraza klicama koje napadaju drvo_ Prema dimenzijama pragovi Sll podeljenji II pet otporni moment glave i eele sine. Vral sine je zaobljen prema glavl sme 1 prema
grupa (za pruge normalnog ko!oseka), a dimenzije za obI ike A 13, C i Delate Sll nozici.
tabelarno, tablica 1.2 prema SL 1.4
Tip sine je odreden mas om sine u kilogramima po duznom metru (g, k{;(m). Z~,
Tablica 12 sine tip a 4.'>, 49, UIC 54 E, l)IC 60 znaci da su mase oko 45, 49, .'>4, 60 kg/m. Sme v~.ce
mase odgovaraju za saobracaj inteziteta, odnosno za pruge sa veelm
b h1 saobracajnim opterecelljem po osovini za vece brzine. lJ nasoj zemlji se ~a pruga~~
Grupa ] a h A B C D B C normalnog koloseka najcesce primenjuju sine tipa 49. Na s1. 1.5.prikazan]~ po~:e:~l
1 260 26 16 26 16 18
presek sine tip a 49, a u tablici 1.4 date su mere i osnovm parametn na]cesee
18 9 8
2 260 25 15 25 1) 17 17 8
upotrebljavanih sinskih profila u nasoj zCl11lji na prugama normalnog koloseka.
3 8
250 25 15 25 15 17 17 8 8
4 250 24 14 24 14 16 16 8 8
5 230 22 14 22 14 16 16 7 7
~~
i~
. I
_ a -4
I
511.4
OhHci poprecnog prc..;cka xcicznicio/l pragov3 Durn1HIJ1og ko!o.<"'ck,,,
1, .,..4.....:::==------+.+ 511.5
Dimenzije skretnickih pragova (grade) oblika A, B i C prcm3 Sl. 1.4 date Sll U Poprecni prcsek fe!cznicke .l'inc tip.? 49
tabliei 1.3 u em, gde je l-dnzina praga. Za obicne pragove toIerancije su sIedece: I ± 5 '"
em; b ± 2 em; h ± 1 em, stirn sto ih sa odstupanjima moze bili najvisc do 20 'Yo od
kolieine u prijemu.
Tabliea 13
b h1
Grupa I a h
A B C B C
1 230-480 26 16 26 16 2() 11 10
2 380-400 30 l6 3D 2U 26 11 12 Tablica 14
Tip g A T, I, W, Wy h bl b, d
Pragovi uzanog koloseka sirine 750 mm su duzine 1,.'> m. Raslojanje izmedu sine kg/m cm 2
cm 4
crn 4 em 3
em 3
mm mm mm mm
pragova lZ110S1 600, .. 800 mm ( 1500 pragova l1a rastojanju od 1.0 km pruge). Pri
pre]a::~ va~ona podrazumeva se da .ic samo jedan tocak iZl11edu dva susedlla praga. 45 45,44 57,84 1552 290 215 46 142 125 67 14
Deo. sme lzmedu dva susedna praga pri prelazu kompozicije opterecen je na
savijanje, a napon savijanja mora biti l11anji od dopllstenog. Inace, drveni pragovi 511 49 49,43 62,97 1819 320 240 51 149 125 67 14
sk~Flji od bet?llskih ali se jos uvek najvise koriste jer se lako ugradllj11 i ohraduju, sa UIC54E 53,81 68,55 2308 341,3 276 55 161 125 67 14
pncvrsmm pnborom nema problema kao kod hetollskih, bolji su prigtt5ivaCi uelara
jer su elasticniji i do 4 puta od betonskih, lako se podbijaju i postavljaju manje UIC54 54,43 69,34 2346 417,5 279 60 159 140 70 16
zahteve npoglcdu zastora i podloge.
UIC60 60,34 76,86 3055 513 335 68 172 ISO 72 16,5
Pre polaganja zeleznii"kog koloseka treba im3ti prethodne podatkc 0
osovi,?skom priti~ku. Ako se kOl11pozicija vagona vuce lokomotivom, u kompoziciji je Osnovni podaci koji dcfinisu sinu odnose sc na ukupnu visinu sine, kao i na
naJteza 10komotIva, te se preima izabranDj ]okO[l1otivi i dopustenol11 osovinskom
masu po duznom melru. lJ tablici 1.5 navode se osnovne karakteristike razlicitih sin a
pritisku ]okol11otive odreduje vrsta i tip zeleznicke sine koja ce se poloziti.
uzanog ko]oseka.
Industrijske zeleznice za unutrasnji
539
Transportni uredaji fabricki transport materijala
538
0,538 8 4,304
Tirfon sa ravnom
nalezucom povrsinom
Tablica 1.5 0,090 4 0,360
Dvostruka elasticna "
fJ edinicna masa sine, kgiIn Visina sine, mm Dopusteno osovinsko
prstenast.a podloska
optereeenje sine, kN 2 -
Topolov umetak -
8 65 30 ...40
15 91 65
90 60 ... 59 Na prugama uzanog koloseka pnevrscenje sin a za drveni prag ostvaruje se
18
24 107 90 ... 125 sins kim ekserima "[''' iii "T" oblika. Da bi se optereeenje prenelo na vecu povrsinu
praga, odnosno da bi se smanjio specilicni pritisak na prag, ispod sine se cesto
.' Ako je n:oto~na. H.i, elektricna vuca kompozicija na prugama uzanog koloseka postavlja podlozna celicna ploca-podmetac. Podnozna ploca predstavlja najtezi i
plJIllen.luJu se sme JedlIllcne mase 18 i 24 kg/m. naskuplji de~ prlbora tipa K.
" Sastavi~~ sin~ nazivaju se mesta uzajmnog povezivanja dye sine. Sastavi mogu Ako se ekseri koriste bez podlozne place za pricvrsCivanje sina, kao sto je
bll! ~~lmalm I kos!. Danas s~. u pnmem samo normalni sastavi sina. Oni po svom prikazano na SLl.6,a, onda je sila bocnog otpora nedovoljna pa dolazi do sirenja rnpa
polozaJu
zem]" u koloseku . . bIll naspramm i naizmenicni (SI . 1.,
'1 kmogu 6 a I. 1.6 ,b). U nasoJ
" za eksere u gornjem delu pruga i povecanja sirine koloseka. Ako se koriste podlozne
JI se po pravi u O~I~tl n~spramni sastav sina. Spajanje sina ostvaruje se izmedu ploce kao na Sl.l.6,b, onda se sila bocnog otpora aktivira kod svih eksera, jer svi
pragova. Na elektroflClramm prugama sastavi sina povezani su elekt" . zajedno upiru 0 podloznu plocu, pa je dvostruko veca sila otpora.
kontaktom. nemm
Nesto je bolja situacija ako se u kolosek ugraduju tirfoni, koji su takode ekseri
ali kruznog poprecnog preseka sa narezanim navojem. Sluze kao i obicni sinski ekseri
za direktno pricvrsCivanjc sine za prag. Naziv su dobili po francuskom inzenjeru
Tirfonu i danas su vrlo cesto u upotrebi kao sastavni element sinskih pricvrsnih
511.6 pribora. Oni se ne zabijaju n prag kao ekseri vee se uvrcu ili odvrcu specijalnim
VrsLc normaJnih sasLava ;"lila: a-naspramni; b-llllwnClli&Ji kljucevima ili masinama za zavijanje i odvijanje tirfona tj. uvreu se u unapred
izbusene rupe u pragu . Tirfonima se postize neilto veca i dugotrajnija pritezna sila
nego obicnim ekserima. Veza tirfonima sa i bcz podlozne ploce prikazana je na
K~losecni pribor d.eli ~e prem~ funkciji koju ima u koloseku na tri osnovne
v SU.7, a i b.
gr~?e, 1 to:. a) koloseclll pnbor kohm se sine vezuju za pragove; b) spojni pribor
kOJlm ,se sm,e medusobno povezllju; c) dopunski pribor koji sluzi za ojacan'e
kolose~n~ res,etke: kao !ito Sll sprave protiv putovanja sina, sprave protiv bocngg
pome.r~nJa pl:gova ~ dr. Za.datak kolo~ec!log pribora je raznolik. Da pricvrsti sinu za
~rag : ~_to ~uz~. odrzava pn(ez~u silu potrebne velicine, da medusobno poveze dye
sme}:z~rsl ~Jlhovo ..n;~uhsanJe ~ honzontalnom i vertikalnom smeru, da srnan'i
~peclfl~lll pnt~sa~ kOjl sma prellosl na prag. Razni delovi kolosecnog pribora koji sJe
IzraduJ,u o~ cel:ka zalezne cvrstoce 400 ... 600Nfmm2, izuzev elaslicnih prstenova
(pod~oskJ), 1 ,Po]eduuh :lemenat~ elaslicnog pricvrscenog pribora izraduju se od
opruznog cehka zatezne evrstoce rznad 1280 N/mm2 .
_ Uspojni pribor kojim se vezuju dYe sine spadaju vezice i vijci. Sastavi sina su Nagib pruge, %0 ... ..................... 6 5 4 3
na]svtabllnlja mesta u koloscku, kako u pogledu komfora voznje, tako i u pogledu
odrzavanJa. D~ ne bl dolazllo do povecanih ugiba sina i njihovog brzog propadanja, Zastor j podJoga. Osnovni zadaci zastora SlI sledeCi: da ravnomerno prenose
odnosn~. da bl se opterecenje lakse prenelo sa jedne sine na drugu, na mesti~!a primIjeno opterecenje od pragova na planum. na vcliku povrsinu, cime se dobija mali
sastava sma ugraauju se vezice. specificni pritisak na planum, u grallicama nosivosti tIa; da sprece poduino i bocno
pomeranje pragova i obezbede poduinu i poprecl1u niveletu koloseka; da omoguce
_. Na SL 1.9 prika::ana.ie vezica~na sini tipa 49. IzgJed vezice sa polozajem rupa za !ako i efikasllo odvodnjavanje; da deluju kao prigusivac primljcnih oseilacija. Zastor
vl.Jke za pnmenu na smama Upa 4) I 49 pnkazan je na S1. LlO, a busenje krajeva 1ia mora bili postojan na mrazu_ a takoae mora posedovati osobine visoku udarnu
S1. 1.11. . .
cvrstocu, otpornost na pritisak sto zavisi od zbijenosti i gustine, oblika i veliCine zrna
zastornog materijala. Ispod zastora planum mora imati poprecni nagib od sredine
TIP 49 koJoseka 3+5%.
o o
45.5 165
~1.9 ~1.ll
511.12
. .Vc~~e~ i:8 ;fI~i tiPIi 49 ' Brulcnic krajcvlI §ina
PoprccJ1i presek zflsiomc prizme
SpO]11l vI]el Ima]U zadatak da fiksiraju vezu na sastavu dYe sine tako da ona
~ude nepr?menlj!va. Kod starijih tipova vijaka glava je okrugfa, a kod novijih je
cetvrtasta I oslan]a se na rebro vezice, cime se sprecava odvijanje vijka. Navrtka ;e
Industrijske zeleznice za unutrasnji
542 Transportni uredaji fabricki transport materijala 543
postoji zahtev za obezbedenje istovetnih kota nivoa sina zeleznickog koloseka i nivoa
Tablica 1 7 podloge fabrike ili [abrickog kruga.
Najmanje dimenzije u em Zeleznicka pruga uzanog koloseka sa ukopanom podlogom postavlja se ~nu~ar
Pruga industrijskog kompleksa kad se preseca u islom nivou sa automobllskim
a b k c d
saobracajnicama, prilaznim putevima koji vode do fabrickih objekata, ako se pored
GJavna I reda sa drvenim pragom 260 330 35 600 45 prugc nalaze radnc povrsine, platforme, trotoari itd.
Glavna I reda sa betonskim pragom 264 320 40 600 45 U slucaju izgradnje pruge uzanog koloseka sa neukopanorr: podl~gom i
Glavna I reda 250 320 35 540 40 naknadnim zahtevima za izgradnjom poprecnih prelaza preko pruge u IStom mvou za
Spore dna I reda 250 290 20 450 33 saobracaj vozila, onemogucava se odvod povrsinskih voda u fab~ckom krugu i
Stanicni, lozionicki radionicki i industrijski 230 270 20 450 narusava se normalno uredenje industrijskog kompleksa u krugu fabnke.
30
koloseci Veze koloseka. Kolosek zeleznicke prugc postavlja se prema projektu u kome
se prikazuju poduzni i poprecni profil pruge, mes.ta postavlja~ja mehaniz~rr:a
skretnica, veze i pruzni prikljucci. U krivini se spoljna sma postavlJ3 lznad unutrasnJe
1'10 zemlje-planum treba, kao kod puteva, pripremti za prijcm opterceenja II
zbog smanjenja dejstva centrifugalne silc na stabilnost kompozicije voza.
cksploataciji 7.eleznicke pruge. Zbog toga je potrebno prilikom izgradnje dOlljcg
stroja pruge prayilno izgraditi nasip prime nom vibracionih masina i slatickih valjaka Za prcvodenje kompozicije sa jednog koloseka .~a drugi mog~ se k.oristiti
za stabilizaciju tla. Tako stabiliz()van tamponski sloj mora imati dobru nosivost tla. specijalni urcdaji koji cine dve grupe ito: 1) ur~.daJI za pre~o~.enJe :a Jed.~og
Interes izrade tamponskog sloja ogleda se II tome sto prilikom atmos[erskih padavina koloseka na drugi svakog vagona posebno; 2) ureda]1 za skretan]c cltave zelezlllcke
voda prodire kroz tucanik do peska i iz njega se brzo drenira van koloseka. U kompozicije.
protivnom dolazi do raskvasivanja podtla i upadanja una tucanika u donji stroj, a
tako i do vrlo brzog stvaranja blatnih korita (51. 1.13, a i b). Tamponski sloj je Obrtna platforllla (51. 1.15) izraduje se kao lako obrtna kfmna ploca i ugraduje
debljine 20+30 cm, a nikako manje od J 5 em, inace nije svrsishodan. Pritisak koji se se zbog Olllogucavanja ukrstanja zeleznickih koloseka. Obrtna ~loca se navla~i na
od zastora prenosi na donji stroj pruge zavisi od duzine praga i visine zastorne eentralni rukavac, a na krajevima se oslanja preko kuglIea postavl]elllh u
prizme. Sirina pritisnllte povrsine uvecava se postepeno i trapezasto. prstenastom zljebu nepokretnc ploce.
Veze dva iIi vise koloseka koji mogu biti medusobno pod ma kojim uglom iIi
paralelni, moze se uspostaviti okretnicama i trianglima (kolosecnim tro~glovima).
Ako sc izmedll dva koloseka ne uspostavlja mogucnost prelaza vozlla sa ]ednog na
drugi kolosek, onda se takva veza zove ukrstaj. Okretnica (51. 1.15, 1.16,1.17,1.18 i
1.19) je postrojenje kruznog oblika koje ima pokretnu konstrukeiju za smeStaj
b) zeleznickog vozila. Njome se usposlavlja veza dva iIi vise koloseka koji se susticu p~od
Ko!u sine Illl ulu.';ku m3 kojim llglom i cije se ose preseeaju u jednoj tacki. 1'a tacka se nalazl u sredlstu
okretnice i u njoj sc ona okrecc oko svoje vertikalne ose. Vozilo se ovako moze
okrenuti i za 180°. Precnik pJot';e zit dvoosovinska teretna kola i iznosi 5+10 m, a za
cetvoroosovinska kola i do 20 m. Koriste se dosta i u pristanistima.
Sf 1.13 51.1.14
BIllLlJa kodLa U t8JJlPOIlU Poprcc"nipn:sek zcJcxmckog k%sck8: a) sa J1cukopaiiom
poi/loge dOJ~i()g stnya: podlugoln' b) ,~'8 ukopaIlo111 pOd/ugofn j lJasJj)f]Jil1 ;casfororll
a) poi/uZJli prcsck; b) jJoprd'ni u nivou terena
presck z8stoTa ipodJoge
idcz1Jickog koloseka
Podlol? preko koje se nasipa tucanik ili sljaka kao noseCi sloj zastora na 51.1.16 Sf 1.17 Sf 1.18 51.1.19
prugama llzanog koloscka moze biti neukopana (51. 1.14, a) iIi ukopana (51. 1.14, b). Prosta voa KOlJSlrukcija Povczivi1njc POVGZivllnjc
okrc/lJicom okrclnk·c koi/ kojc sc okrctnicom Iepezlf:do paralcJm/J koloscka
Pozeljno je da se kolosek sa neukopanom podlogom postavlja na kraju koloscci ukr§laiu poi/ poslavlicIIih ko/OSt:k8 okrclIljcom
llllutraslljeg fabrickog trails porta ili na deonicama udaljenijim od fabrike i ako se u uglomoi/90" poi/uglom
okolini zeleznickc pruge ne odvija automobilski saobracaj veceg inteziteta iii kada ne
Industrijske zeleznice za unutrasnji
544 Transportni uredaji fabricki transport materijala 545
S11.25
a) Mcilani7.am skrellljce,: b) (jllijski prikm:jcJllt' prosle skrelnke
Poeetak skretnice prcdstavlja spoj sina ispred menjalice. sredisle iii sredina
skretnice je tacka u kojoj se seku ose skretnickih koloseka, a kraj skretnice
predslavlja spoj sina iza srcista, Sl. 1.25, b.
Na Sl. 1.25,a oznaceni su slcdcCi delovi prostc skrctnice: 1-jezicak ( dva komada,
I r
koji gU sastavni dco mcnjalicc zc!eznicke skrctuice sa potcznom molkom i
postavljaccm); 2-prva nalcZna 5ina i kriva nalczna 5ina; 3-mehanizam menjalice, 4-
srciste; 5-spojni trak i skretnicka krivina; 6-sine yodice.
I ,/
I ,
MClljalica sluzi za usmeravallje vozila u pravcu ili skretanjc. Sastoji se iz dva I '
jezicka, dye naleznc glavlle sine, kliznih jastuciCa, spojlle i potezl1e motkc i 1/
skretnickog poslavljaca. Jezicak skrctnice izradujc sc bruscnjcm delova sine tako da ,,If
dobljaju oblik kUna, pri tome jc prednji kraj jczicka ostriji i naziva se 05lricom, a I
suprolan kraj korcnom. Jezied skretnice medusobno su povczani poprccnim steznim
j:m ~I f7()(J
,
kopcama. Kada je jedan jezicak uz naleznu sinu, drugi je odmaknut na rastojanju i
. I
koje jc dovoljno za prolaz oboda tocka. Ovo rastojanje predstavlja hod jezicka. .---; 17SQ
Srciste 4 izraduje se od celicnog !iva iii je zavarene konstrukcije. Na suzenom delu 1
skretne sinske staze nastaje prekid, i na tom delu tockovi strum sinu, te se zbog toga
na lome mestu postavlja sin a vOdica,6 suprotno od srcista 4.
\
Srednji cleo skrelniec sasloji sc iz obicnih 51na, od koji11 dye vodc u pravac. a dye
u skretanjc. I
Sl~cistc se sasloji iz vrha srca, dve krilne sine yodice ( vodilica) naspram vrha
srca . Zleb i krilna silla omogucavaju da vcnae tocka predc vozni rub onog traka
1 1700
Nn otvorcnoj pnlzi
IHi
1 1 1
,,
/ t:=""---i ---:1
/
/ .
-->r-----+----1-4.. S1.1.28
/ ", ott' • ...... --.. "
Dimcnzfjc s/o/Jodllog proiiia
. / .I" 110 1. _.-!!!> ... , ' li na pn/?:j 117.iJJJOg k%seka
I
" '!!J---- tf .us
" '. },
'f \
I 7OVARNI,. It 1J1C-C1 '\
VAlE'1
.---,TOVARNI
", I PROFit NA Ji , ,
VAlE';1 tWARNI PROFI/, NA 4.1
1.3
Vozila sinskog t:ranspo:rta
Sl1.27 Za prevoz sirovina sa povrsinskog kopa do proizvodnih kapacileta primenjuju
Oblik j dIinen7,ijc /ovarnog pro/iiN
se vozila sinskog transporta razlicitih konslrukcija, kao sto su jednostavne
konstrukcijc vagoneta nosivosti 0.5. ..1,0 t, do slozenih konstrukeija vagona sa
.~rover~. sIo~odnog profila vrsi s'c sablonima koji su ucvTsceni za sinsko vozilo iIi automats kim istovarom, nosivosti 40 ... 60 t, sa pneumatskim uredajem za prevrtanje
specIJalmm sll1skIm vozilom. vagona. Postoje i specijalne konstrukcije vozila za obavljanje unutrasnjcg
industrijskog transporta.
Tova;-.ni profil, SI. 1.27 j~ onaj prostor u poprecnom preseku upravnom na osu
kolo~ek~. cIJe. gramce ne sm~Ju preci natovarcna vozila nijednim svojim delom, ni Za prevoz poinfabrikata, kao i gotovih proizvoda primenJuju se razliCiti
v~zmm sIgnabma. Kontrola dImenzIJa natovarenih otvorenih kola vrsi se u pojedinim prikljucni iii samohodni vagoneti Cije konstrukcije treba da zadovolje propisanc
stdIllcarna, na odredcnom koloseku pomocu spccijalnc konstrukcije-.~ablona tehnoloske zahteve proizvodnih kapaciteta (susare, doprema polufabrikata do .peCi
tovarnog pro[lla k0.J11C ugraden u bctonske tcmelje.> . itd.). Tako npr. se u savremenim fabrikama cementa za dopremanje sirovina sa
povrsinskog kopa koriste vagoni sa samoistovarom materijla nosivosti 40 ... 90 t. U
, . Slobodni gradcvinski profil mor~ da bude veCih dimenzija od gabarita (ovarnog industriji za proizvodnju gradevinskih materijala, crepa i opekc, sa samoistovarom,
plOflJa ~ako bI ~'~llIkom prolaza vozlla ostao meduprostor, koji treba da odgovara primenjuju se vagoni-platforme uzanog ko]oseka, nosivosli 5,0 ... 10,0 t, zapremine
navedenulj proplSlma. 2,5 ... 5,Om'.
Vrsta kOllslrukcijc vagoneta zavisi od nacina obavljanja islovara. U Sa svake slrane vagoneta l1a noseccm postolju ugraduju se odbojnici Ciji)e
industrijskom povrsinskom tansportu prvenstveno se primenJuJu vagoneti sa zadatak da sprece oslecenje sal1duka prilikom sudara vagoneta. ~rema domaClm
istovarom vagoneta istresanjem. Kako je kod tib vagoneta visoko teziste, to oni propisima dopusta sc primena sarno gvozdenih odbojnika na vagol1etul1a.
moraju biti dovoljno stabilni, kako u poduznom, tako i u poprecnom pravcu. Uredaj za ukopcavanje vagoneta mora bili pouzdan, stepena sigurnosti k=6.u
OdIlOSU na maksimalnu staticku silu opterecenja. U slucaju da se pogon krel~nJa
Uredaji za prikopcavanje vagoneta sastoje iz kuka i lanca. Kuke se postavljaju
sa obe strane dva susedna vagoneta. Postoje i sistemi lanca sa kukama i osiguracem kompozicije oSlvaruje duz stnnih deol1ica, galerij~ i vijadukata, nan:ol~va::Jem
na svakoj kuki, tako da se sprecava izvlacenje kuke iz karike lanca ( S1. 1.29), a to vucnog uzeta, sila prikopcavanja vagoneta mora se racunal! premar:aJ~plerecemJ~m,
podrazumeva da je tako formirana kompozicija vagonela pouzdanija od eventualnog prednjem vagonetu u kompoziciji. Osnovni par~metri ~~rakt.enst:cm z~ proracun
otkaCinjanja vagoneta. vagoncla su: zapremina vagoneta, vucna slla, osovl!1ski pntrsak 1 bro] OSOVllla.
Kocnica je z~voj~a, a zbog znatne visine vagoneta, stepen borne stabill10sti je manje
vredl1ostJ, te je njIhova transportna brzil1a do 15 km/h. .
a) 51. 134
l/lfgOf) prcvrlm: ll(}siv()sti 50 {
51.132 oj
/t.;t()vtJr vagonctN prc vrf1ClJ: a) prcvrtajcm sanduka; b) prevTlfinjcln s[J!]ciuka i otvarilfi/cn7 z/ldn'jc
stT/:lile sanduka . .,(,
5f 133
SJ.135
Vagnn pTcvrtac Sf} povr/fil7!'i'kog O{kOj?li
TeTe-Ini vllgoni: 8-dv()(),'wvim;ka ;(c/c;;nicka pll1t(urn7t1 nosivosti 20 f; /rcctvoTo(Js()vinski v8fjon
lip:J ''poJuvagofla-'', nosiv()sti 60t
554 Industrijske zeleznice za unutrasnji
Transportni uredaji fabricki transport materijala 555
VeliCina tangentne sile vuce lokomotive zavisi od tIi faktora ito: od momenta
koji razvija motor; od leline lokomotive koja se prcllosi na pogonske osovine
lokomotive i od stepena preoptereeenja izvora energijc ( maksimalnog praznjenja
struje iz baterijc akllmulatora, pritiska pare u koHn parne lokomotive i sL ).
Maksimalna velicina tangentne vucne sile koja zavisi od pogollskog motora razliCitih
tipova lokomotiva moze se izraziti bilo preko snage pogollskog motora iii preko
pogonskog momenta koji motor razvija:
p= z·U", ·Im . 17 m = FT ·v
kW, (12)
'., Medllti~, l1~dostat~k primen: ovakvih vago.~a oglcda se u cinjici da je prilikom 1000 1000
js~ovara pnsutna v~.ca zaprasenost matefljala, odnosllo nastaju O'ubitci
odakle je
transporto~anog v~aten}ala. Zbog toga su i konstruisani vagoni za prevoz cem:nta sa
pneumatsklm naclIlom lstovara koji SU opisani u §14, Vazdusni transportni ureaaji.
N, (1.3)
gde su:
1.4
U m , napon na kontaktima motora, V;
Transport lokomotivama na industrijskim
zelezmcama , 1m- radna struja elektromotora, A;
. Lokomotivski transport je najrasprostranjeniji na povrsinskim 11m- slepen korisllog dejstva motora i prenosnika;
PnmenJUjU se parne, molorne (sa benzinskim' l' dizel otkopima.
motorom) i elektricne v- brzina e1ektricne lokomotive, mls;
Industrijske zeleznice za unutrasnji
556 Transportni uredaji fabricki transport materijaia 557
c) sila otpora kretanja usled trenja klizanja izmedu tocka i sine, F w,;
b) kod lokomotiva sa motorom SUS je
d) sila otpora kreta~ja usled gubitaka kineticke energije zbog sudara
oscilovanja kompozicije,
FT -- P'TJ m "
N (1.4)
v e) sila otpora kretanja zbog otpora vazduha, Fws'
gde su:
Prema tome, osnovna sila otpora izn05i
P-snaga motora, W;
Sila otpora kretanja po jedinici tdine kompozicije naziva se opsti specifieni f- koefieijent trenja kotrljanja, em;
otpor krctanja i oznacava se sa w
D- precnik locka, cm.
Pri polasku kompozieije sila otpora kretanja zbog trenja u leZajima FWI jeveca
N nego pri ustaljenom, lranslatomom kretanju. Ako 511 kotrljajni lezaji veca Je za
(1.6) 20... 30%, a za klizna leZista veca je za 50 ... 70%.
kN'
gde su: Sila otpora kretanja usled lrenja klizanja izmedu locka i sine FW3 nastaje usled
talasastog habanja sine (valovilosti), konienih kotrljajnih povrsina tockova,
F w - ukupna sila otpora kretanja kompozieije, N; nepravilne ugradnje para tockova na osovini, kao i zbog odstupanja prccnika jednog
para tockova na zajednickoj osovini.
Q c tezina lokomotivc, kN;
Sila otpora kretanja usled gubitaka kineticke energije zbog sudara i oscilovanja
Qv- tdina vagoneta ( bruto ), kN. kompozieije F w,' nastaje kao posJedica sudara tockova na spojevima sina, kada deo
kineticke energije prelazi u mehanicki rad sudara. Sila otpora kretanja zbog sudara
Razlikuje sc osnovna i dodatna sila otpora kretanja.
povccava se sa povecanjem brzine (vrcdnosti FW3 i FW4 odreduju se opitnim putem).
Pri ustaljenom kretanju kompozicije duz pravolinijske i horizontalne pruge Sila otpora kretanja zhog otpora vazdl.lha proporcionalna je kvadratu brzine,
nastaje s~mo osnovna sila otpora kretanja koju treba smatrati kao zbir vise izraeunava se preko izraza iz aeroclinamikc, a na osnovu koeficijcnata koji su
parcijalnih sila otpora, a koje nastaju iz vise razloga i koji se mogu razvrslati u pet dobijeni eksperimentalnim putem, opstrujavanjem modela pokretne kompozicije u
grupa ito:
aerodinamickom tunclu.
a) sila otpora kretanja zbog trcnja u lezajima, Fw 1 ;
Osnovna sila otpora krctanja Fwo opterecene kompozicije naziva se specifieni
h) sila otpora kretanja usled trenja kotrljanja tockova po sinama, otpor kretanja i iznosi
Industrijske zeleznice za unutrasnji
fabricki transport materijala S59
SS8 Transportni uredaji
Za male uglove nagiba moze se smatrati da ie sin~=tg~=i, gde ie i- nagib pruge.
Fwo N Takoje
(1..9)
Wo = Q + Qv ' kN'
L
(1.14)
Specificni otpor kretanja duz pravolinijske i horizontalne trase vagona,
odnosno vagoneta <:iji se istovar ostvaruje prevrtanjem, na pruzi normalnog iIi
uzanog koloseka, moze se odrediti iz empirijskog izraza 51.1.37
SlJCll18 delovanj" ".jia pri krcl8nju
2 16,3 N kompozicijc na USPOllU
wI) =2,3+0,0056·v + - - - , kN' (1.10)
q+0,31
gde su:
v- brzina kretanja kompozicije, m/s 1z jednacina (1.12) i (1.14) sledi da ie wu =1000i=io , gde je io- nagib pruge u %0'
q- zapremina vagoneta, m'. Dodalna siia otpora pri kretanju kompozicije u krivini nastaie usled trenja
oboda locka osinu, kao i zbog klizanja tockova po sinama razlicitih poluprecnika
krivine (spoljna i unutrasnja sina u krivini).
Vrednosti specificnog otpora kretanja vagoneta iIi vagona Ciji se istovar obavlja Specificna sila otpora pri laetanju tocka u krivini moze se odrediti iz izraza
prevrtanjcm, wo, u zavisnosti od brzine kretanja, navode se u lablici 1.8.
Shodno tome, ukupna sila otpora kretanja pri ustaljcnom kretanju iznosi
Spccificni otpor kretanja pri polasku kompozicije priblizno se moze odrcditi iz
izraza (1.16)
51.1.38
(1.13) Shcmatski pnkaz dc!ovallja 5iia na tocak prj
kocenju
gdc su:
gde su: U periodu neustaljenog kretanja (pustanja u pogon iii kocenja) jednaCina
kretanja imace oblik
sila pritiska papuce kocnice 0 tocak i predstavlja normall1~1 silu, N;
1000(QL +Qv)( l+v), dv
~l- koefieijent trenja papuce 0 obod tocka; (1.21)
g dt '
OL tezina lokomotive koja se prenosi na vodece tockove kao sEa pritiska, kN;
gde su:
\V- koeficijent athez~je izmedu tocka i sine.
FT = L Fw tangetna sila vuce, N;
Ako ne bude ispunjena nejednakost (1.17) tockovi ce prestati da se obrcu i
nastupice klizanje tockova po sinama. U trenutku nastanka klizanja lockova po L Fw - ukupna sila otpora krctal1ja zeleznicke kompozicije, ukljucujuCi i silu
sinama sila kocenja ce biti jednaka 10000L\V', gde je \V'- koeficijent trenja klizanja kocenja, N;
izmedu tocka i sine pri kretanju. ' .
1000( Q L + 0v )
Klizanjc tockova se nikada ne dopusta jer dovodi do habanja oboda i sine, --'-="'--':::::-"-'- - mas a zcleznicke kompozicijc , kg;
odnosI:o do pogorsavanja uslova kocenja, posto .ie koeficijcnt trenja klizanja pri g
kretanJlI 1,5 ... 2,0 pUla manji, nego pri relativl10m mirovanju.
v-koeficijenzt koji uzima u obzi'r 'obrtne mase zeleznickc kompozicije;
, ~oeficijent ,:renja pa~uce 0, ~bod locka ~l zavisi od brzine kretanja, spccificnog
?TItIska, matcflpla papuce kocl1Ice, kao i od vrcmena trajanja koccnja i mozc se dv -lIbrzanje zeleznicke kompozicije, m/s 2
Izracunati primenom empirijskog izraza dt
f1 0= 0,20 - 0,0015v, (1.18) Ako je FT > L Fw, ~~ > 0 i brzina zeleznicke kompozicije se povecava,
gde je v-brzina kretanja, km/h. dv
odnosno za FT < L Fw .ie dt <0 i brzina se smanjuje.
Najveca vrednost sile pritiska papuce iznosi
Posto se sa povecanjem brzinc kretanja smanjnje ~l, to sc za razlicite pokretne 1000(QL +Qv)( l+v),~
kompozicije usvaja i (3 razliCite vrednosti. (1.22)
g dt
Za elektriCne i motorne vozove na povrSinskim kopovima usvaja se
, Pri slobodnom polasku kompozicijc BJ(=O, te ce jcdnacine kretanja bili oblika
0=0,7. .. 0,8 dv
(1.23)
Ukupna sila kocenja zeleznicke kompozicije iznosi dt
Industrijske zeleznice za unutrasnji
563
Transportni uredaji fabricki transport materijala
562
k . 'ne noseca konstrukcija postolJa . lokomotlVa. ovog a tip
. a ,
postavlja
' se preko.
o~~~je~ih kolica vezanih zglobno, te je zahvaIjlljuCi tom a mOJ:ce re~att~~o~k:~~~~:
dv moze se
Resavalljem jednacilla (1.21), (1.22) i (1.23) po dt v
0
dIe d"Itl u b rzallJe
. kolica za odredeni ugao u odnosll na n~sece post?lJe. Obrtno, v:etan~ ~ella smcra
ostvaruje se preko kardnskog vratlla. ?og.on]eno g rnen]acem. v r? obrtno
pri polasku, usporcnje pri kocenju iii slobodno kretanje kompozicije. kretanja lokimotive ostvaruje se uklJucenJem um~tnutog, znpc~lllka U su
kretllnjc. Da bi sve osovine bile pogonske na lokomotlVl~svaka .kohca medus t obno .
Na motornim iIi elektriCnim lokomotivama uzanog koloseka obicno su sve ovez~na u paru preko Iancanog prenosnika. KO.ClOlll v.slstemv na mo orm~
osovine pogonske. Kod nekih tipova parnih iIi elektricnih lokomoliva normalnog hkomotivama ovoga tipa je poIuini, a aktiviranje koclllca. vrSl se ruc~oi Os~:t~~;f:
koloseka osim pogonskih postoje i osovine koje podriavaju kretanje iIi povecavaju lokomotive je elektricno. Na S1. 1.39 prikazana je lokomollva uzanog oose
stabilnost u zavisnosli od polozaja, odnosno da Ii su postavljene ispred iIi iza proizvodnje.
pogonskih osovina. Prednja podriavajuca nepogonska osovina lokomotive
obezbeduje ravnomcran prolaz lokomotivc kroz krivinu, dok zadnja os ovilla
llepogonska obezbeduje povecanje stabilllosti lokomotive. Broj i raspored svih
OSOVillU na lokomotivi oznacava se ciframa (tri cirre, a izmedu svake cifre povlaCi se
crtica), lako sto prva cifra oznacava broj prednjih llepogonskih osovina, druga cifra
oznacava broj pogol1skih osovina, a treca cifra oznacava broj zadlljih nepogonskih
osovina. Tako npr., oznaka 0-2-0 kazuje da se na lokomotivi nalazc sarno dve
osovine i obc Sl! pogollske.
1.5
51.1.39
Motorne lokomotive na industrijskim zeIeznicama S}](.:nwl.'kjpIika;: J1)O/OrJlC }okomo/jVG
Sf. 141
Rudllic'k8 ckklricna
/okumofivB
Sl.1.42
Rudnicka cJcktricflEJ lokomotivR 5.'8 dugackin7
prenosnikom c!cktricJ)c stTlljc
VI =14kmlh i v 2 =llkmlh.
. Zbog potrebne bczbedl10sli kontaktni vodovi ne smeju biti okaceni na visini Duz slozenog profila zeleznicke pruge rnenja se sila vuce, a prema tome menja
lspod 3,5 ...4,1 m. se takode i brzina kretanja voza. Zbog toga je prilikom proracuna vremena trajanja
Na. pruzi sa jedx:i~l kol~sekom ugr,aduju se jednokonzolni nosaci kontaknog voznje zeleznicom potrebno Citav poduzni profil pruge podeliti na deonice i za svaku
voday~oJe nose dlvem stUbOVL a na pruzlllm ukrsaJlma postavljaju se dvokonzolni deonicu prema karakteristikama Vllce odrediti brzinu, a po(om i ukupno vreme
nosael. trajanja prevoza .
. Elektri.cne lokomoti.ve opre~1l1jenc su elektromotorima koji mogu da razviju Prema karakteristici zagrevanja motora razlikuju se jednocasovna i trajna
vehkl obrtlll .m~ment pn pustanJu u pogon. Smanjenjem opterecenja broj obrta (visecasovna) snag a motora.Pod jednocasovnom se podrazumeva snag a Ph koju
redno postavlJcmh elektromotora se poveeava. motor moze da razvije bez prekida u toku jednog casa. Trajnu snagll P" motor moze
da razvije radeCi tokom dugog vremenskog perioda bez pregrevanja namotaja.
Brzina i sila vuce u zavisnosti od jai:'ine upotreblJ'ene struJ'e elektrom t
pre d s tavr'
JHJu k ~ra k t~n~tlke
.. motora. Na SI. 1.43 prikazane su karakteristike 0 ora
Kod elektromotora je
ek(~omotora. pnmen.Je~lh u v~lektric~oj lokomotivi. Na prikazanom dijagramu na
hOllzontaln.0J. OS! nan?SI se Jacma struJe u al11peril11a, A, a na vertikalnoj osi sila vuce
F, N. KoehclJent konsnog dejstva izrazava se % a brzina u km/11 po's(o'e k d 'h
clc~tr.ic.nihb IO~lomo:kiva prenosni odnos pogon;kih zupcanika j~dnak, t:kO~~1
Ja i
pre~mcl 0 rtm 1 toc ova su konstantni, to se kao karakteristika motora ne ubraja Kao osnovna karakteristika snage motora clektricne lokomotive usvaja se
bro] obrta motora, vce brzina elektricne lokomotive. casovna snag a .
Na SI. 1.44 prikazana je elektricna lokomotiva normalnog koloseka koja se
primenjuje u industriji cementa za prevoz sirovina od povrsinskog iskopa do fabrike
cementa. Ova clektricna lokomotiva je sa cetiri osovine, odnosno par osovina cine
jedna kolica, le je broj kolica-2, a kolica nose postolje sa citavom konstrukcijom
lokomotive, Veza izmedu kolica i tockova, odnosno osovina ostvaruje se preko
e]esticnih lisnatih opruga, gibnjeva (amortizera). Svaka osovina se pogoni preko
zasebnog elektromotora casovne snage Ph=208 kW.
S1. 1.43
Efckfro[J]chllI71Z'i."1I lalr1Jklcn~'likH vucc
cJckiromolonl c!eklriG'nc /okOf]]olivc
51.1.44
E!cklriclJa/okofl}o/iva
Tezina kompozicije proraeunava se prema sili vuee lokomotivc i maksimalnom -elv = a - ubrzanje voza pri polasku, m/s,2 (obicno se usvaja u granicama
dt P
usponu pruge na deonici cija duzina nije veea od 250 m, na potesu pruge izmedu
0,15,. 0;20 m/s2);
povrsinskog kopa i fabrike, tako Slo sc uzimaju u obzir sile otpora kretanja voza u
krivini pruge, Umesto da se u odgovarajueem izrazu uvode dva koeficijcnta koji su
karakteristicni za proracunski uspon i, i za doelatl1u silu otpora pri kretal1ju vena u v = 0,08 - koeficijent kojim se uzima u obzir masa obrtnih tockova,
krivini w" uvodi se jedan koeficijent
Broj vagona (vagoneta) u kompoziciji iznosi
(1.24)
Prilikom proraeuna unutrasnjeg fabriekog transporta moze se uz izvesne pri tome su:
aproksimacije smatrati da su specificni otpori kretanja vagona (vagoneta) i
lokomotive jednaki, Taela je ql - proseena tezina tereta u vagonu, kN;
q, - proscena tezina praznog vagona (vagoneta). kN
(1.25)
Ako su poznati tezina kompozicije, odnosno tezina lokomotive, to se~moze
pa je ukupna tezina voza odrediti maksimalni ugao nagiba pruge na duzini od L?:250 m (racunski uspon pruge)
va) P~i1ikOl~ koc:.nja tockovi kako 10koll1otivc, tako i koCionih tockova vagona
(, g~ne1a) ncv s,ll1eJu da klIzaJu po small1a, pa prema tome sila trenja ostvarena odaklc je
papucama kOCInce mora da bude manja od sile atheziJ'e iZll1edu t Vk ' . V'
Prerna mestLl i nacinu primenc vuca vagoneta uzetom moze se razvrstali na:
K ~ (QL + QVK ). <5 , kN (1.33) a) transport prekidnog dcjstva (ciklicnog), kada se vuca vagoneta obavlja
U norrnalnim uslovirna kocenja je 0=0,8. vucnim Llzctom Uedno ili dva vucna uzeta) koje se pogoni vitlom na kraju
pruge;
Sila koecllja iZllosi
b) neprekidni transport, primenom uieta koje se krece po zatvorenoj konturi,
a pogoni sc vitlom preko llzetnjace. Koristi se trenje izmedll llznice na
BK = lOOO( Q L + QVK )<5,u., N. (1.34)
uietnjaci i uieta, Sl. 1.45.
d Sila k~cenja, k~o i drugc siI? ,koje deillju na zelezniekll kompozicij, II proraeunll
se 0 nose na lkN tezlllC kompOZlClje Tako specif1cna sila kocenja iznosi
511.45
(1.35) Vuca vagoncla vi/10m na kraju )fdc/nicke
pruge: a - Vllca sumo jcdnijl1 UZClOfll
Prilikom kocen" k' Ck .. prebaccflog prcko villa n8 kraju prugc; b-
t . k . " .1<1 me lC a energlja kretanja kornpozicije voza prelazi urad sila
o pora rethllJa I olpora usled kocenja. vuca prcko dva Ide/a j dva doboia 118 kraju
prugc - dvouzellw vuea: 1- vjlio; 2 - uze; 3-
jCdna~;:~S~~::~~~t kocenja pri krctanju kOll1pozicije po nagibu nanize odreduje se iz optcn..Y;cni vagonetj
Industr~iske ieleznice za unlltrasnji
572 Transportni uredaji fabricki transport materijala 573
a) vuca vagoneta ostvaruje se preko vitIa na jednom kraju putanje Sn - sila zatezanja u nailaznoj grani uzeta. N:
vagoneta, sa jednim dobosom (S1. 145, a), kad je jedan krajvucnog uzeta S,- sila zatezanja u silaznoj grani uzeta, N;
ucvrseen za vagonet (iIi kompoziciju vagoneta), a drugi za dobos ugradcn p - koeficijent trcnja izmedu ulcta i ulnice u ulctnjaCi;
na vrhu vitIa: pri namotavanju uzeta na dobos naslaje podizanje vagoneta,
dok je pri spustanju vagoncta neophodllO kocenje vitia, tj. motor vitIa pri a - obuhvatni ugao uzctnjace, rad.
spustanju vago11eta radi u koCio110111 rezimu; Zamenom vrednosti S" i S, \l izrazu za sHn trenja dobija sc
b) dvouzetna vuca vagoneta ostvaruje se preko vitIa sa dva dobosa (S1. 145,
b). kada se vagoneti premestaju po pruzi sa dva koloseka, tako da se kreeu (138)
jedni prema drugima u susret. Pri vuci vagoncta U oba smera sopslvene
Poveeanje vllcne sile, odnosno sile trenja izmedu uzeta i UZl1lCC U uzetnjaci
tezine "lake" i "teske" strane medusobno se uravnotezavaju, momenat na
ostvarujc se poveeanjem obuhvatnog ugla uzetnjacc ili poveeanjem koeficijcnta
vitlu je manje vrednosti i vitlo za podizanje vagoneta radi samo u
pogonskom (motornom) rezimu. trenja izmedu uzela i uznicc. tako slo se uznica uzetnjacc oblaze frikcionim
materijalom koji se ocUikllje vcCim koeficijcnlom trenja (drvo, kOla, plasticna mas a
Dvoclobosno vitIo ponekad se primenjuje i 11a pruzi sa jednim kolosekom, 53mo itd.).
se u tom slucaju smanjenjc momcuta na vratilu dobosa pri spustanju i podizanju
Na SI. 148 shematski su prikazane kOIlslrukcije uzclnjaca vitIa kod kojih se
ostvarujc ugradnjom pokretnog protivtega izmedu osovinskih sina za
poveeava obuhvatni ugao uzeta, a to znaci i si'" trenja.
vagoneta u jednom ili dIugor!! pravcu; prolivteg se kreee po svojim sinama koje su
ispod osnovnih i millloilazi se sa va'gonetima. U tom slllcaju protivteg obavlja islu Vagoneti se premestaju kotrljanjem tockova po sinama, a vuku se bcslcrajnim
funkciju kao i vagoneli "lake" strane (istovarni vagoneti) kod dvouzetne vuce vucnim uzetom. Prikljucivanje vagoneta za pogonsko vucno uzc ostvaruje se steznOlll
vagoneta dvodobosnim pogonom na kraju pruge, S1. 1,45, b. viljuskom, iIi klinaslim steznim uredajcm. Princip dejstva navcdcnih uredaja zasniva
se na prcnoscnje Vllcne silc lrenja izmedu uzcta i sleznog uredaja.
Ako se transport vagoneta na horizontalnoj pruzi ostvarujc vucnim uzadima,
premestanjem vagoneta u oba smera, koristc se dva uzeta, jedno radno, a drugo
povratno, za vueu rasterecenih vag on eta. Zbog toga se ugraduju dva jcdnoclobosna
villa iii jedno c1vodobosl1o, S1. 1.47.
a) b) c)
S1.l.48
Shcn7R/ski prikl:l?: virlB 78 nm77(}lClVaf~jc
vlIcnog ufeta (bC5;kra/f70 liic): a - preko vi·kstrukc
lJ;Cllljlu'~C
S/1 /ucnim profilom uil1icc;
b-prin7Cflom lIfl7CtIlU/C ulctnilG'ie; c ~ prinlCf70n7 dve llmctnlltc uzctnjBcc
Sl1.47
S/7emH rada dvolJictnog vit/a;:8 nU1ncvri'ian/c kon7pozjq/e vagonEJ: i-vil/(}; 2~radJ1(J U7,C; 3-povrafllo
uie, 4-kotllr; 5-mesl" SpH/IIlJ/a tdadi: o-vagofl
Industrijske zeleznice za unutrasnji
fabricki transport materijala 575
574 Transportni uredaji
w' - koeficijent otpora kretanja vagoneta;
fJ - ugao nagiba transportne staze vagoneta;
Kapacitct transporta vagoneta VUCl1l111 uzetol1l koje se pogoni uZetnjacom
izracunava se kao i kod ostalih lransportnih urcdaja prekidnog dejstva, iz izraza q" - tczina jedinice duzine vUCllog uzeta, N/rn;
HI' koeficijent otpora okretanja koturova vucnog uzeta vagoneta.
Sl1aga clektomotora za pogOl1 vitIa:
, t/h, (1.39)
g p= Fwo'v kW
1000· 7J ' ,
gde su:
gde su:
Z =T
3600 -b IOJ. 0 b av I'Je1111'j lransporlllll'j Cl'k lusa za jedan cas;
c v- brzina kretanja vucnog uzeta, m/s;
I) - slepen korisl1osti prellosnog mehanizma vitIa.
Go
- - masa tereta u vagonetu, t; Kapacitet izvoza materijala vncom vagonela vucnim uzetom odreduje se iz
g izraza
2.2
Transport prugom
U jamama nasih rudnika najceSce se susrece kolosek sirine 600 mm ali se u
nekim rudnicima jos primenjuje kolosck od 500 i 630 mm. Na povrsinskim otkopima
primenjuju se koloseci od 760 mm, 900 mm i normalni kolosck sirinc 1435 mm
DomaCi JUS propisuje za jarnc samo k010sek od 600 111m, le se u buducnosti ne
smcju poslavljati drugc vrste koloseka. Na povrsinskim otkopima JUS propisuje
5amo k010seke od 900 mm i 1435 mm, Ie se ko1osek oc! 760 mm moze zadd'ati samo
kod starih povrsinskih otkopa. Za industrijske prugc primenjuju sc koloscci od 600
mmi 1435 mm.
Ove sile su promcnljive, zavisc od velikog broja faktora, kao sto su opterecenje po
osovini vozila, odnosno po tocku, brzina kretanja vozila, stanje bandaza tockova
vozila, stanje elemenata gornjeg i donjeg stroja, vrsta i tip lokomotiva i vagoneta koji
su u saobracaju, naGin ogibljenja vozila, kao i drugih faktora. Usled delovanja svih
navedcnih sila sinc mogu biti napregnute na pritisak, savijanje i na torziju. S1.2.1
ShcmalsJd pdkaz api'ivanja
Juka prj krclaniu vaguflcla u
Horizontalne sile mogu biti poeluzne (Iongitudinalne) j poprecne (bocne).
,';lalicki!ll W;/UvirlJ8
Docne sUe nastaju zbog krutih osovina zeleznickih vozila koje naizmcnicno nalecu na
jednu i drugu sinu. Docne silc zavise oel promena u sirini koloseka i ojedenosti
vcnaca banelaza tockova. Docnc silc sc u krivini povccavaju zbog delovanja
cenlrifugalne sile, a takode se povecavaju sa povecanjcm ugla nalcta ip, S1. 2.1. Zbog
prekoracenja nekc granice u velicini bocnih sila moze doCi do iskliznuca vozila iz
koloseka. PribJizno tacna vrednost vclieine boene sile u krivini iznosi·30% ...35% od
osovinskog pritiska, dok je u pravcu zl1atno l1iza.
o
Horizontalne poduznc sile nastaju pri pokretanju iIi kocenju vozova i
Na S1. 2.1 prikazana su clva polozaja vagoncla: prvi polozaj preclslavlja slucaj
poveeavaju se ako su dilatacioni otvori sina zatvoreni. Uslcd clelovanja horizontalnih
kada vagonet ulazcCi u krivinu, posto se krece pravolinijski, nalece na svom pu~u
poduznih sina elolazi clo pojavc putovanja sina.
obodom spoljnog tocka prednje osovine na spoljasl1j~ ~in~ (t~cka A), a ~.ad~Ja
Horizontalne bocne sile nastajll u pravcu uslecl zmijo1ikog, sinusoiclnog kretanja osovina se jos uvek krece u odredenim granicama pravohl1lJskl. ~n tome rea~cIJa sl~e
v07ila, zbog prosirenja koloseka, uslecl ojeclanja venaca tockova i unutrasnje pritiska odvodice vagonet u stranu, te ce se zbog toga relatl:no skretatl. zadnJ~
vcrtikalne ivice gJave sine, zbog slabo pritegnutog pricvrsnog pribora, kao i zbog osovina vagoneta. Daljim kretanjem, vagonet ulaZl obema OSOVll1ama u knv1l1u, p~:
temperaturnih promena. Zbog clejstva centrifugalne sile ili zbog loseg izvodenja tome spoljni locak prednje osovine pritiska glavu spoljnve ~ine u :acki ~, a un~traSn!l
nadvisenja spoljnje sine u krivinama, narocito zbog malog poluprecnika krivine R, tocak zaclnje osovine pritiska glavu unutrasnje sine u tacb C, te I Zachlja OS~~1l1a :ezl
nastaje bocno ojeclanje glave spoljnje sine sa unutrasnje strane. Neclovoljno da zauzme bocni polozaj.Ovakav rasporecl osovina ostaJe nepromcnjcl1 oplslvanJem
naclvisenjc spoljnje sine u krivinama ima za posleclicll i spljostenost vozne povrsine lucnog krclanja duz Citavc krivine kompozicije vagoneta i naziva se "staticko
unutrasnje sine. opisivanjc luka" pri kretanju vagoneta.
U krivinama vrlo 05trih poluprecnika vrsi se prosirenje koloseka u zavisnosti od Pri ulazu kompozicije u krivinu obod tocka vagollela uclara 0 spoljnu sinu.
vclicine po11lprecnika, cia bi se olaksao proJaz vozila i smanjio otpor od krivine i da bi Ugao ip izmedu pravca uzcluzne ose vagoneta i pravca tangente na krivu, u!acki
se smanjilo bOC110 ojedanje venea tocka i sine, kao i klizanje lockova zbog clodira oboda locka i sine naziva se ugao na1eta II! ugao udara. Ugao udara utJce na
nejeclnakog pUla kOlr1janja u spoljnjoj i unutrasnjoj sini. Na vcliCinu prosirenja utice, cloclatn u silu otpora habanja sinc, kao i na silu bocnog pritiska tocka 0 sinu.
pored poluprecnika krivine, i konstrukcija postolja lokomotivc i osovina.
Raclijus krivinc se lako usvaja cia ugao uclara ip bllclc sto jc mogucc manji.
U zavisnosti ocl brzine kr-ctanja vagoneta u krivini razlikuje se opisivanjc luka
pri stalickim i clinamickim lIs10vima kretanja. Staticki uslovi opisivanja luka pri Prcma S1. 2.1 iz lrougla O.MN sledi:
kretanju vagoncta odnose se na OIlLl brzinu pri kojoj centrifugalna si1a u poreaenju sa
drugim bocnim silama (si1a trenja, komponenta sile prikopcavanja vagoneta) ne . MN
moze da izvecle vagonet iIi lokomotivu iz ravnotezc u vertikalnoj ravni. Ova sila je SU){P"" ON '
Llpravna na osu pruge.
Sv
Pri veCim brzinama kretanja lokomotive, odnosno vagoneta nastaju dinamicki gclc je ON""R, oclnosno MN = - .
2
uslovi opisivanja luka pri kretaIlju vagoneta u krivini, kada pod clejstvoI11
centrifuga1ne, kao i drugih bocnih horizonta1nih sila vagoneti, odnosno lokomotiva Pri tome je Sv - cvrsta osnova, oclnosno rastojanje izmedu centara cvrsto
izlaze iz polozaja ravnolcZe u verlikalnoj ravni i obodom spoljnjih toekova pritiskaju ugradenih osovina koje cinc nosecu konstrukciju ram a vagonela iii lokomotive.
spoljnu sinu.
Shoclno tome,
U praksi se odgovarajuCim izborom poluprecnika krivine, kao i nadvisenjem
spoljasnje sine llkrivini obezbeauju staticki uslovi opisivanja luka pri kretanju
kompozicije vagoneta. .
smrp =_v_.
S (2.1)
2·R
Minimalni radijus iznosi
580 Transportni uredaji Zeleznicki jamski transport 581
Rmin -
- .Sv SV . Centrifugalna sila pO\iecava bocnu silu pritiska izmedu tocka i sine na prednjoj
C' (2.2)
2· smrpl1lax osovini vagoneta, a smanjuje na zadnjoj osovini.
U r~l~nicko.m zeleznickom transportu za brzine krctanja v<L5 mls dopusla se Spoljna sina u krivini zeleznicke pruge postavlja se sa nadvisenjem usled cega
e=7 (rpnw.r 4 ), te Je R mfn =7S odnosno za v21.5 mis, c""l0 /m .",,3°) i R . =cia"
p
se usmerava horizontalna komponenta tdine prema centru krivine i ona
(~mil.\ mill '-"11"
smanjuje silu pritiska na spoljnu sinu, a povecava silu pritiska bocno na unutrasnju
P.ri nedovoljnoj sirini koloseka zadnja osovina ne moze da zauzme bocni
v sinu. Zbog toga ukupna boena sila priliska na spoljnu sinu iznosi: F,=F;,+Fc~F('f(, ana
pojoza], te m?ze nastupili klizanje tockova, pri tome se centar obrtanja premeSta u unulrasnju sinuF;"=F;,-Fc+l;~'J<'
pravcu 'p'redn~e osovu-:e kojU se pomera prema celllrll krivine, a zadnja II pravell
spol]ne sme, tj. oslvance se tzv. pnnudno staticko opisivanje luka. Na krctalljc kompozicijc 1I krivini od sustinskog uticaja jc sila vuce, kao i mesto
njcnog delovanja . Ako bi sc lukomotiva posta vila na (clo kompozicijc, u ureuaju za
Zbog t~~a se u krivini usvaja onoliko prosircnje koloseka kojc bi obezbedilo prikopcavanje vagoneta nastaje sila istezanja ('ija rczullanta smanjujc vrednost bocne
slobo~no op~slva~]e kruznog. luka: U oknima sa jamskom eksplo'atacijom rudnih sile pritiska na spoljnu sinu. Ako bi se lokomotiva prikopcala na hajl! kompozicije.
nalazlst.a ploslren.Je koloseka lznOS1 2.~.25 mm, u zavisnosti od poluprecnika krivine, u urcdaju za prikopcavanje nastajc sila sabijanja cija rczultanta povecava bocnu silu
krutostl os nove vagoneta I precmka tocka vagoncta, odnosno lokomotivc. pritiska na spoljuu simI, Ie sc tako povecava verovatnoca iskakanja tockova vagoncta
iz sma.
Bovc~a sila. pritiska (horjzont~lna) na sinu F;, (videti S1. 2.1) u pravcu
poluprecmka knvme R pr01lzrokuJe dodatne napone u elementima pokretne Za prevouellje citave kompozicije vagoneta ili pojedinacnih vagoneta sa jednog
kompoZlCl,lC voza (vagoneta) i mora se llzeti U obzir pri polaganju sinskih koloseka. koloseka na drugi, nekoliko zc!cznickih koloseka sc povezujn u jedun iii se jedan
kolosck grana u vise razliCilih preko skretnica.
Bocna sila pritiska moze se izracunati prema izrazn prof. Ceglinskog
Pojedin::tcno prevouenje vagoneta obavJja sc kruznom okretnicom (pokretne iii
R - poluprecnik krivine, m; c) d)
f.1. kocficijent trenja oboda 'loch 0 simI, moze se usvojiti za suvu sinu f.1.=0.25,
odnosno za vlaznu ,1=0.20; .
v- brzina kretanja kompozicije vagoneta, m/s; Ugao skretanja zavisi od srcista skretanja, tj. M 2 . tg :::. . Pri tome se vrednost
2
p;, sila pritiska na tocku vaagoneta, daN; Mna skretnicama u rudllicima sa jamskom eksploatacijom rude usvaja M=1I4 i 1/5.
Izgradnia vagoneta koji ispunjava sve navedene zahtcve prcdstavlja krupan G,,=Go+G,kN. (2.5)
iz~zcv koji se postavlja prcd kOllstn\ktore i tehllologe, a koji bi morali da koriste
savremena dostignuca u masinogradnji. Na vagonet u jamskoj eksploataciji dcIuje staticko i dinamicko optereeenje.
Staticka sila predstavlja kon1inualno optcreccnje koje dduje po dllZnO!11 mctrll
Polazni parametri plj projektovanju vagoneta su: zapremina sanduka vagoneta, vagoneta.
nosivosl i nacin istovara. Sirina i duzina sanduka vagoneta moraju da budu uskladeni
sa naCinom eksploatacije rude u jami, dimcnzijama okna itd. Usled neravnina duz sinskih staza, a takode i zbog moguCih neispravnosti
pokretnih delova hodnog stroja vagoneta (obrtnih elemenata, izbocina na povrsini
Visina vagoneta zbog lakseg obavljanja rucnog lltovara krece se u granicama dodira lockova sa smama, usled ekscentriciteta rukavaca osovina, zbog
1200 .. .1300 mm, medutim zbog novih tendencija .~iroke primcne mehanizacije pri neuravnoteicnosti tockova), na vagonet, osim statickih deluju i promenljiva
obavljanju utovara~istovara, tezi se ka povecaI1j~1 visine vagoncla, kako bi se dinamicka optercccnja, koja se menjaju tokom vremena, a prilikom kocenja
povecala njihova zapremina, u prvol11 rcuu visina. vagol1cta dovode kos vagoneta preko gibnjcva u oscilatofl1o kretanje. Proracun
promenljivih opterecenja je slozen i prakticno se sprovodi 1ako sto se uzimaju u obzir
Analiza iskorisccnja korisnc zapremille, odnosno kapar.;ilela vagoneta koji se dinamicki uticaji preko dinamickog koeficijenta koji se odreduje eksperimentalnim
praznc naginjal1jem, a koji se eksploalisu u rudnicima sa jamskom eksploatacijom putem.
ukazuje da je njihov koeficijent iskoriScenja razliCit i da se nalazi u granicama 0.4 ... 0.5
(za vagonete malljih nosivosti), odnosno 0.7 ... 0.75 (za vagoncte veCih nosivosti). Na osnovu eksperimentalnih ispitivanja vagoncta u vagol1ogradnji, koji se
primenjuju u rudnicima sa jamskom eksploatacijom, pri vesanju kosa vagoneta preko
Rastojanjc izmedu prednje i zadnje osovine vagoneta sa krutim ramom je eca elasticnih giblljeva, dinamicki koeficijent iznosi jJ =1,3 ... 1,5, dok .ie dinamicki
1/3 ciuzine k05a. . koeficijent veCi u slucaju da nema vesanja kosa vagol1eta preko gibnjeva, jer su vece i
dinamicke sile, te tada iznosi fj =2,0.
Zeleznicki jamski transport 585
584 Transportni uredaji
Moze se usvojiti da zaustavni put kocenja iznosi 5 5 40 m. Pri proracunu
jednako usporenog kretanja· (2.8) potrebno je usvojiti polovinu vrednosli zaustavnog
Centrifugaina sila inercijc nastaje prilikom krctanja vagoneta u krivilli.
Rezultanta ccntrifugalne sile dcluje u tcZistu natovarcnog kosa vagoneta, a moment puta kocenja, odnosno 512=20 m.
sile rezultante tczi da prevrne vagonet, S1. 2.4,3. Zbog dejstv3 centrifugalnc sile SiJa inercije pri kocenju dodalno optcrccuje prednju osovinn, odnosno prednje
n3staje dodatna sila koja opterecujc osovinu tockova i lezajc. Centrifugalna siila tockove. a raslerecuje zadnje, dok je prj polasku vagoncla iz stanja l11irovanja
iznosi
suprotno.
gde su:
R - radijus krivine, m;
v - brzina vagonela u krivini, m/s.
a) b) 51. 2.5
ShCfl1flL';ki prikNz ,f.;UdBTEl vl:lgoIlcfa
Pri ravnomerno usporenom kretanju Oclnos brzina neposredno pre i posle sudara vagoneta oznacava se preko
koeficijenta restitucije (uspostavljanja) pri sudanl k,
2
v
a=--
2·5 ' k r =~ (2.9)
V rO
gde su:
Pri sudaru dva vagoneta raziikuju se elva razlicita vremenska perioda ito: prvi
v- brzina vagoueLa, m/s: vrel11enski period je od trenutka kontakta dva vagoneta, do trenutka kada njihove
5 - zaustavni put kocenja, m.
586 Transportni uredaji ZelezniCld jamski transport 587
brzine postanu jednake, a drugi period sudara podrazumeva vreme od trenutka kada Ako se sud are vagoneti Ciji su odbojnici razliCitih koeficijenata krulosti, tadase
su brzine oba vagoneta izjednacene, do trenutka njihovog razdvajanja. koeficijent krulosli c zamenjuje sa c,.,I2;
Brzina vagonela 11 na kraju prvog perioda posle sudara moze 5e odredili
prime nom zakona kolicine kretanja dinamickog sistema. Sile koje deluju prilikom (2.17)
sudara predstavljaju unutrasnje siie, te je zbog toga njihov zbir impulsa jednak nuli,
gde su: c1 i c2 - kocficijenti krutosti odbojnika oba vagoneta.
(2.10)
Ukoliko su odbojniei vagoneta izraLleni od CL, odreLlivanje sile sudara je
odakle je otdano jer pri sudaru takvih vagoneta ne nastupa sabijanje opruznih odbojnika, vee
nastaju deformacije titavog vagoneta.
u= ~_:L._"'::'-~:.L.
Zbog vece krutosti livenih odbojnika vagoneta, sile koje nastaju pri sudaru su
(2.11)
veCih vrednosti. Tako prema proracunu B. VI. LJYKYHos-a', sila sudara dye kompozicije
od 30 natovarenih vagoneta koje guraju elektricne lokomotive na oba kraja
Rad unutrasnjih si1a pri suda.nl vagoncta odreLluje se prime nom zakona jednakom brzinom v=l.O m/s dostize 300 kN.
odrZanja energije u prvom periodu sudara
5i]il vucc na urcdilju za ukopcavanjc F 1 , ako je vuca lokomotivom, ne uzimajuCi
u obzir ulozenu silu za savlaLlivanje sile otpora kretanja lokomotive, moze se usvojiti
(m j +m2)·u 2 da je jednaka sili athezije izmedu tockova lokomotive i sin a (F), tj., shodno (1.5):
(2.12)
2
(2.18)
Ako se u izrazu (2.12) zameni vrednost u iz izraza (2.11), dobija se
gde su:
(2.13) F;,,,- tdina jokomotivc koja se prenosi na njene pogonske osovine, kN:
~/ - koeficijent athezije izmedu tockova i sine, koji za suve sine koje se ne
Uspostavljanjem linearne zavisnosti izmedu sila sudara i uzajamnih pomerania
vagoneta pri sudaru, moze se napisati jednakost - zasipaju peskom iznosi W= 0.2, a za zasipane peskom iznosi W= 0,3.
i.x TZ
A= (2.15)
2 2-c 2.3.3
Ako se u izrazu (2.15) zamel1i vrednost A iz izraza (2.13), dobija se Odredivanje stabilnosti vagoneta
Pri sudaru dva vagoneta Ciji su odbojnici jed.l1akih koeficijenata krutosti i iznose , 8. V1. l.JYKYHOB. Dinamickc silc koje nastaju pri lransporlu rude rudnickim vagonclima, "Proracul1 i
kUllslrukcija rudnrskill mnsina", Zbornik radova, YfflETEXV13p,AT, 1954.
CJ potrebno je u izrazu (2.16) umesto C staviti c1 /2.
588 Transportni uredaji Zeleznicki jamski transport 589
Sf - sirina koloseka, m.
(2.19)
Ako je kolosek veee sirinc, odnosno ako je nize leziste vagoneta, to je veea i
gde su: gi i hi - tezine i koordinatc tdisla svakog posebnog element a konstrukeije njegova boena slabilnost. Analiza domaCih i inostranih konstrukcija vagoneta
vagoneta. ukazuje da je a 222°.
(2.21 )
Ako je kos vagoneta sa zaobljenim dnom dovoljno jc podcliti kos na dva dela,
jeda~, koji je ogranicen pravolinijskim povrsinama i drugi, ograniccn krivolinijskim 51. 2.7
pOVTSlI1ama. Sl7cnudvki prik8? n/J(iv!:i;cnjll ,"po/jnc ,~-;inc 1I krivini
, ~oI?zaj (dista krivolinijskog dela kosa odreduje se kao u sIucaju ravnomcrnc IzsIienosti trouglova OAB i CDE je
knvoI:l11jske k?l:turC, dok polozaj tdista lerela u vagonelu lreba odredili kao i pri
odredlvanJu lezlsta homogenog, mOllolilllog tela.
2
C· v . C = !lh
Stabilnost vagoneta u poprecnom pre5eku odreduje se preko koeficijenla bocne
stabilnosti kh (videti SL 2.4,a), g .R . Sf' COS J3 '
odakle je
_Mst 13
kb---;:>: , (2.20)
Mp,.
!lh = - " - - - - - ' - (2.22)
gde 5U: g,R
c·s,
M st = ~, momenat stabilnosti, Nm;
590 Transportni uredaji Zeleznicki jamski transport 591
Stabilnost vagoneta u pravcu poduzne ose definise se preko koeficijenta Ako se vrednost x zameni u izrazu (2.23), nalazi se najveca vrednost momenta
poduzne stabilnosti vrednosti kp> 1 pri najnepovoljnijcm optereeenju vagoncta (S1. preturanja.
2.8),
Moment stabilnosti iznosi:
!
Gv 2> Mpr
(2.25)
Za ugalj i rude, uz izvesne aproksimacije, moze se usvojiti ugao prirodnog pada
materijala prilikom utovara p=45". U torn slucaju moguec jc jcdllostavno uspostaviti sn:
jednacinu momenta preturanja, kao funkciju rastojanja x, [Mp,=f(x)],
Gk - tezina kosa vagoneta;
(2.26)
S1.2.8 2.3.4
S/u..'llJalski prikaz ourcdjvClllja slabil110sfi vagoJlcLiJ II praVCll J1jGgovc poduine osc Konstrukcije i proracun osnovnih elemenata vagoneta
gde su: Osnovni elementi takvog vagoneta, 51. 2.9, nosivosti 1.0 t su: 1- noseCi ram; 2-
olibojnik; 3- uredaj za ukopcavanje; 4- sklop osovine sa tockovima; 5- k05 vagoneta.
A
B= h ' redukovana sirina vagoncta, rn; RWl1 je noseei deo vagoneta na koji se postavljaju kos, osoville sa tockovima i
urcdaji za ukopcavanje (napred i pozadi).
A - pOVl'~ina poprecnog preseka vagoneta, m 2 ; Savrcmeni vagoneti su unificirane konstrukcije rama,
p- nasipn'i gustina materijala, kg/mJ; PresekA-A
vagoneta, zbog povccanja krutosti punog nosaca [ama vrsi sc povezivanjc glavnih ukopcavanje ispituje statickom silom opterecenja.koja iznosi !2~ ~N, dol., ~e 1 %
uredaja za ukopcavanje iz svake prOlzvedene scoJc vagoncta lspltuJe nlllllmalnom
nosaca dodatnim poprecnim vezama.
statickom silom koja iznosi 360 kN.
Cvrstoca noseCih punih nosaC3 r3m3 proverava se na savijanje, tako sto se
uzima II obzir dinamicki koeficijent, a greda se razmatra kao nosac sa dva oslonca sa Neki proizvodaci vagoneta nosivosti 1, 2 i 3 t uredaj za ukopcavanje ispituju
prcpustima i ravnomernim kontinualnim opterecenjem. silom koia treba da predstavlja radno opterecenje od 30 kN.
Zbog promenljivih opterecenja rama vagoneta, a 1<oja nastajll usled potrcsa i Da bi se smaniio utieaj lrzanja pri polasku kompozicije, uredaji za ukopcavanje
sudara vagoneta tokom kretanja, dopusteni naponi se odrec1uiu u odnosu na granicu vagoneta veCih nosivosti izraduju sc sa opruznim amortizerima.
zamora, ti.,
Savremeniji automatski uredaji Z3 Ukopc3vanje. vagonet: ob~zbeduju
automatsko ukljucivanje vagoneta pri sudaru niihovih uredajil za ukopcaval1Je.
[U]doP = uT , (2.27)
n
Prednost automatskih uredaja za ukopcavanje ogleda se u bezbec1nom i
gde je uT- konacna (vremenska) izdrzljivost a n;>c 2. jednostavnom odrzavanju, a nedostatak je velika masa i slozenost konstrukeije.
Mana livenih odbojnika je njihova velika krutost. Pri sudaru vagoneta sa 'Primcna automatskog naCina ukopcavallja vagoncta je opravdana kod vagoneta
livenim odbojnicima nastaju velika opterecenja koja nepovoljno deluju 11a vczc vclikih l1tlsivosti, od 2,0 t, pa navise.
ucvrscuju odbojnike i k05 sa ramom vagonela, a takoc1e smanjuju i cksploalacioni
vek lezaja u tockovima vagoneta. Zbog toga se kod savremenih konstrukeija Na Sl. 2.11 prikazan jc model uredaja za l.lkopcavanje vago11eta, a predsta.v1ja
vagoneta veCih nosivosti prelazi na primenu elasticnih odbojnika. standardni model ze!eznickog llrcdaja na prugama normainog koloseka kOJI se
primenjujc u Velikoj Brilaniji i SAD. samo je umanjenih dimenzija, Osnovni
Moze se smatrati da su wi vagoneti, pocevsi od nosivosti 2,0 I, pa naVlse. clementi' navedenog automatskog urcdaja za ukopcavanje su: zaporm ure~aJ za
opremljeni elasticnim odbojnicima. Kao elasticni clementi mogu se primcniti gum a iIi ukopcavanje 1; OSovillica ureClaja za ukopcavanjc 2:.. zavrsetak ur~daJa za
oprllga. Gumeni amortizeri mogu se primeniti kod vagonela male i srednje nosivosti, ukopcavanje 3; danak 4; drzac uredaja za ukopcavanJe 5 I<OJI pnma kako vuenu, tako
dok su vagoneti velike nosivisti opremljeni odbojnicima sa opruznim amortizcrima, i amortizujucu silu.
SI. 2.10.
a) b)
Uredajj za uk()p(:avanje vagoneta mogu se razvrslati prema nacinu delovanja
11a: proste i automatske. U rudnicima za jamsku eksploataciju uglja primenjuju se
najcescc prosti uredaji za llkopcavanjc vagoneta, SI. 2.10.
c)
Vagoneti mogu biti sa uredajem za ukopcavanje koji sc ne iSkopcava pri Kod uredaja za ukopcavanje potrebno je da se jedan iii oba zaporna uredaja za
istovaru iz kompozicije teretn'ih vagona, a istovar vagoneta se obavlja krnzllim ukopcavanje nalaze u otvorenom polozaju. Ovo. se ostvaruje podizanjem osiguraca
prevrtanjem, posto je prethodno obavljeno iskopcavanje uredaJa.
Stepen sigurnosti uredaja za ukopcavanje vagoneta iznosi k=6. Vagolleti se
proracunavaju prema radnom opterecenju, npr. 60 kN. Pri tome se svaki llredaj za
595
594 Transportni uredaji Zeleznicki jamski transport
Ispnst na zavrsetku uredaja za ukopcavanje zapada prilikom zatvaranja Vucni mehanizam Vilsona, S1. 2.11,b sastoji se iz zadnjeg vijk~. 7 ~ masi~nc
mehanizma u odgovarajuce udubljenje u lelu uredaja za ukopcavanje, te sc zbog toga Z3vojnc oprugc 5 lcoja prima kako vucnu silu vagoneta, tako ,i silu Sablj~nja zav~~ne
vucna sila, kao i sila amortizujuCih udara prenosc od zapornog uredaja, na tdo oprugc. Kod vucnog mehanizma Vllsona, unutar osnovnc. aI110ItlZ~JUCc o,l?rub.e ~
uredaja za ukopcavanjc, a nc na osovinicu urcdaja za ukopcavanjc. nalazi se i unutra~nja uravnotczavajuca opruga za ccnlnranje uredaJa.9,/kop pllma
osnovnu silu opterccenja do krajnjeg po\ulalasa i amortlzuJc osnovnu sIlu udara.
Na urcdaju za ukopcavanjc vucnc sile 50 kN usvaja se stepcn sigurnosti k=8 (Sl.
2.11,a). Islovclan urcdaj za ukopcavanje ali od lcgiranog celika proracunava se U nckim oknima rurskih ugljcl1okopa primclljuje se Sarfcnbcrgov mehanizam
(prema izvcdcnirn konslrukcijarna) za silu vuce 70 kN. za llkopcavanjc vagoncta. S1.· 2.ll,c. U trer::,tku llko~cavaIl~a. pom.~nutog
autornatskog mchanizma poluzni bregastl urcdaJl za ukopcavan]c 1 ~1 uzno se
Standardl1i modcli urcdaja za ukopcavanje nekih proizvodaca ne obezbeduju zaokrecll oko osovine 2 i upadaju u gnczdo 3, a zadrzavaju se u tom polozaJ:l preko
polrebnu sigurnost pri prevrtanju vagoncta preko kruzl1ih urcdaja za prevrta~jc oprugc 4. Iskopcavanje sc obavlja talco sto se pokretna polug~ 5 mchar:lzma }~
prcvrlaca jer jc mogucc ispadanje osiguraca, sto prouzrokuje otvaranje uredaja za automatsko ukopcavanje, koja jc povezana sa polugorn 6 odvodl u skretm poloza]
ukopcavanje i otkopcavanje vagol1eta iz kompozicije. U izrncnjcnoj konstrukciji koji.i e prikazan isprekidanom linijom.
ovoga tipa rnchanizma za ukopcavanje predvida se rnonlaza oprngc koja zadrzava Osovina vaooneta sa tockovima. Konstrukcija osovinc vagoneta sa tock~.~im~ ,
radni polozaj osiguraca pri prevrlanju vagoneta. Mehanizrni za ukopcavanjc ovoga Sl. 2.12 u znatn~j mcri zavisi od nacina u!czistenja. U opstCI11 sluca!u. ule7!stcn!~
v
sistema proizvodc se sa gornjim, donjirn iii bocnim urcdajern za iskopcavanjc. osovinc sa tockovima moze bili sa kliZl1im leiistima, prek~ kotrl~aJmh !czap III
Ned()statak navedenih rnchanizama za ukopcavanjc (prcma Sl. 2.11,a) oglcda kombinovano, tako sto se radijalne sile prenose preko kotrlJaJmh lezaJa, a akslJalnc
se u ncmogucnosli automatskog llkopcavanja vagonela u krivini kada jc ugao izmcdu preko kliznih leZiSta, preko oslonackih prstenova.
horizol1talnih osovina l11chanizma veci od 18°. U zatvorenom polozaju mehanizam za a)
ukopcavanje vagoncta funkcionisc zadovoljavajuce i kada je vagonet u krivini.
Konstrukcija mchanizma. za ukopcavanje vagoneta istog tipa ali manjih 51. 2.12
KOJJ."J'lrukq·jc U1Gxji:LCJ1jn kraJcva us(}viJla j lockuVCl ruJJJickiiJ VClgOIlCli:l'
dimcnzija izraduje se za silu vuce 50 kN, a teZcg tipa, za silu vuce vagoneta od 125
kN.
Tockovi vagoIleta se izraduju od CL iIi posebnog poboljsanog livenog gvozda
povecaue cyrSl?Ce.
596 Transportni uredaji 597
Zeleznicki jamski transport
Da bi se ostvarila pravilna povrsina kotrljanja, odlivci tockova se izraduju u Usled udarnog dejstva sile koja deluje na osovinu tockova vagoneta, osovinu
kokili.
treba proracunati u odnosu'na zateznu cvrsocu, R",.
Kod savremenih konstrukcija, u!czistel1je tockova i osovina se obavlja preko Pri proracunu kotrljajnih lezaja uzima se U ohzir vek trajanja lezaja. Brzina
kotrJjajnih lezaja. Tockovi na zajednickoj osovini se nezavisno okrecu, a pri krctanju vagoneta se usvaja 12 ... 15 km/h (brzina elektrolokamotive pri jcdnocasovnom rezimu
vagoneta u krivini tockovi se kotrljaju po sinama bez k1izanja, opterecenja elektromotora),
Osovina tockova se ugractuje u ram vagoncta preko nosaca sa ovalnim otvorima Posta clektromotor radi sa razlicitim Siepenom opterecenja, preporucuju se
koji dozvoljavaju odredena osovinska pomeranja u vertikalnom pravcu, sledeca vrcmena trajanja pojcdinih operacija u okviru jeclnocasovnog rezima rada
elektramotora za pogon kretanja lokomotive:
Ukoliko je cvrsto ugradena osovina sa tockovima 11 ram vagoneta, pri kretanju
vagoneta po neravnomeruoj pruzi jedan tocak je visc opterccen, te zbog toga moze T,=0.5 h- vreme voinje praznih vagoneta;
iskociti iz sine, Ako u drZacu osovinc postoji zazor, tada bi se na neravnoj pruzi sva
cetiri locka vagonela uvck nalazila na sinama, a obodi lOck ova bi sprecava1i T,=O.4 h- vreme voznje vagoneta koji Sll natovarcni ugljem;
iskliznuce vagonela iz sina, 1..1 takvim slucajevima ram se mora oslanjati na osovinu
samo preko tri konzolna postolja, sto se mora uzeti u obzir prilikom proracuna T3=0.1 h- vreme voznje vagoneta natovarenih kamenom.
osovine.
Prilikom odredivanja veka lezaja, 5ila oplerccenja se usvaja kao konlinualna
Zbog neravninc prugc. U opstem slucaju se opterecenje od tdine vagoneta sila koja sc podjednako prenosi na sva cetiri locka vagoncta, odnosno
prenosi preko tri tocka, pri tome maksima1na si1a oplerccenja tocka iznosi
- '131T
F'R - R J "I
, J' F3.33 T2' F3.33
R2 + T3' F3.33
R3 (2.32)
F'p -== fJ·Sl
2' (2.28) Radijalna sib opterecenja !czaja iznosi
gde su:
F' = FR
Q'-- tezina opterccenog vagonela bez osovine sa tockovima (pocIvoza), kN; R 2.k
fJ- dinamicki gde je k=o.85 kocficijent neravnomeruosti prenoscnja sila izrneau dva lezaja u
glavcini locka vagoncta
Sila T (videti SL 2J2,b) deluje na obodu tocka pri krctanju vagonela u krivini i
ostvaruJe dodatnu si1u opterecenja lezaja, Pri proracunu moze se smatrati cIa vreme trajanja osovinskog opterecenja
iznosi 10°/') od ukupnog vremena eksploatacije [ezaja, Posto sila opterecenja osovine
nije konst~l1tna. pOlrebno jc odredili ekvivalentnu sill! optereccnja,
[-8]=[+8]= T.R. (2.29)
x
Rezultujuca sila opterecenja spoljnog lezaja iZl10si
Fek = 3.3~a . F,Ul , N, (2,33)
gde je a - koeficijent koji pokazuje, u tokn ukupnog veka eksploatacijc lezaja, koji
F' deo otpada nil aksijalnu silu optcreccnja; u ovom slucaju jc a = 0,1.
F] =-8+ 1 (2.30)
2 '
Svedena us!ovna sila opterecenja lezaja iznosi
a unutrasnjeg Iezaja
(2.34)
1z izraza (2,30) i (2.31) moze se zakljuciti da je viSe optereccn unulrasnji lezaj m -koeficijent svodenja aksijalne u ocInosu na radijalnu sill! opterecenja;
rukavca osovine tockova vagoncta.
kd =2.5 dinaamicki koeficijent;
. Da bi se smanji10 opterecenje lezaja S povecava se raslojanje x, Zbog toga se kp = 1.45 koeficijent koji uzima u obzir obrtanje spoljnog prstena lezaja;
Izmedu spolJnog I unutrasnjeg lczaja glavcina tocka izraduje sc bregastim iSpustOID ili
se u glavcinu ugraauje distantna caura. k[ = 1 - koeficijent koji uzima U obzir temperaturu lezaja,
lz izraza za l1osivost kotrljajnog lezaja,
Zeleznicki jamski transport 599
598 Transportni uredaji
savijanje jer prilikom prevrtanja kos zauzima horizontalan poloiaj, a deo tereta ldi
na bocnom zidu kosa i savija ga.
odreduje se Proracun kosa vagoneta potrebno je obaviti za najoptcreeeniji slucaj, a to je pri
utovaru rudom.
(2.35) Kos vagoneta treba da bude podjednake cvrstoee, kao i drugi delovi
konstrukcije i mora da bude u eksploataciji tokorn Citavog amortizacionog veka od 5
godina bez zamene. Delovi kosa koji se najvisc habaju u toku eksploatacije
gde su:
rcmontuju sc zavarivanjem na ojacanim mestima.
n- ucestanost obrtanja, min'!;
Donji deo kosa izradujc se od lima vece debljine.
h - vek lezaja, h.
Utvrdeno je da se inicijalne naprsline na konstrukciji kosa pojavljuju najpre na
Logoritl11ovanjem izraza (2.35) odreduje sc vek lezaja h koji nc smc da budc mestim3 na kojima sc kos vagoneta zavaruje sa ramom noseee konstrukcijc. Ovo
kraCi od 5000 h. ukazujc da nastalc naprslinc na ovome mestu su posledica zaamora materijala pod
dcjstvom promenjljivog optereccnja nastalog prilikom utovara materijala u kos
KosY V!lgOJleta (s!lnduk). Ispitivanja vagoncta u cksploatacionim uslovima vagoneta. OSifll toga, norma Ina struktura metala se narusava zavarivanjem naprslina.
pokazuju da vcCina od njih ispada iz upotrebc zbog dcforl11acijc kosa. Poveeanje Zbog toga je racionalnije vezati kos vagoncta sa ramom dodatnim vcznim limenim
krutosti kosa ostvarujc sc ugradnjom rebara koja se vczuju celicnim limom. trak,ama.
Pri proracunu cvrstoee kosa vagoIlcta uzimaju sc u obzir: Osim vagoneta sa cvrstom konstrukcijom kosa koji se istovaruje prevrtanjem (u
prevrtacu) vcoma cesto sc primcnjuju, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, vagoncti
a) pritisak utovarenog matcrijala 0 zid vagoneta, a koji se odredujc iz izraza sa kosem sa preklopnim dnom (videti S1. 2.13). Konstrukcije vagoneta ovoga lipa
koriscenjem teorije utovara i transporta sipkavih materijala; izraduju se nosivosti 2, 3 i 5 t (najcesee 2 i 3 t). U inostranstvu nosivost vagoneta sa
prcklopnim dnom dostizc 10 t (pa i prcko 10 t). Prednost takvih vagoncta ogleda se u
b) pritisak tereta na zidove vagoneta usled delovanja centrifugalne sile pri mogucnosli ostvarivanja jednostavnog istovara tako sto se vagoneti u kOmpoziciji
kretanju vagoncta u krivini.
dovlacc do prijemnih, istovarnih bunkera. Prilikom istovara vagoneta poluga koja
PRFSEK "A·ll·C-D"
zadrzava preklopno dno nailazi na up or i oslcibada zadnje dno koje sc spusta nanize i
3R52
oslobada srednje dno, da bi se potom oslobodilo i prednje dno. Daljim kretanjem
vagoneta prednje dno nallazi na specijalnu sinu koja je ugradena izmedu sina i
vagoneta i zaokrece vagonet. Polom se zaokrece srednje, a potom i zadnje dno.
Zadnje dno se zatvara zakackom koja je.povezana polugom.
Kosevi vagoneta velikih gabarita i nosivisti kod kojih nije moguca zastita toplim
pocinkovanjem, zasticuju se mctalizacijol11 cinkom ili zastitniJ.ll premazima bojama.
Medutim na osnovu inostranih iskustava, antikoroziona zaslita zastitnim prcvlakama
svc cesec ustupa mcsto top lim postupcima pocinkovanja.
aluminijumskim kosem. Mala mas a vagoneta od aluminijuma pri jednakil11 ostaJim PRESEK "!\·B,C,D"
uslovil11a omogucava povecanje kapacitcta izvoza za 20 ... 30°/').
2.3.5
Vagoncti za prcvoz lJudi u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom rude
Dimenzije vagoneta su usaglasene prcma vrsti. tipu profila jame. kako bi zazori
izmedu vagoneta i stubova (podupiraca podgrade). a takode i izmedu mimoilaznih
dvokolosecnih kompozicija u jamama. odgovarali propisima 0 bezbednosti u
rudarstvu. Radni nagibi u jamama cesto Sll iznad projektnih zahteva i dospevaju do ~zn~s===================~~C================~~
L- +.)((1-
vrednosti od 15 %,. Zbog toga sc pri proracunu kocnica vagoncta za pIevoz (lsoba
Sf. 2.14
dopllstaju nagibi do 15 %0' VHgOflC( ZH prevoz o.s,,'ohll II h(}rixont(J/n(~i.!!-ln~{
Konstrukcije vagoneta za prevoz osoba su unificirane, a kapaciteta su 12 iIi 16 Vaaoneti za prevoz putnika II strmim j8mama. Prevoz rudara u strmim jamama
putnika, odnosno sedista u vagonetu. BIoj mesta za scdenje rudara u vagonetu zavisi rudnika b U zavisnosti od zahtevanog kapaciteta moze se ostvariti pojedinacnom
od dimenzija vagoneta, kao i od sirine koloscka: 600. 900 mm i 51. vucom vagoneta iii formiranjem kOl11pozicije od 2,3 vagoneta koji se vuku uzetom.
Vuca vagoneta moze da bude sa jedne strane iIi obostrano, kada su vagoneti sa obe
Kosevi vagoneta za prevoz rudara prema 51. 2.14 su sa mctalnim ceonim strane. To znaGi da vagoneti mogu da budu na jednoj grani vucnog uzeta, kada je
zidovima i sa prozorima koji su prekriveni celicnom mrdol11. Na bokovima vagoneta protivtcg na suprotnoj gIani iii su vagoneti na obe grane uzeta. Za prevoz osoba u
za prevoz rudara nalaze se celicni prekrivaCi, osim na ulazll u vagonet. Krov je strmim jamama koristc se specijalni podizaCi iii se primenjuju teretni podizaci, a na
metalan, a uzemljenje je preko krova i tockova (mehanizl11a za kretanje). {(os pocetku i na krajl! svake smene za vucno uze se prikopcavaju vagoneti.
vagoneta je zglobno oslonjen preko dvoosovin5kog podvoza, koliea. Zgloblla veza
ol11ogucava odredeno rclctivno zaokretnje kolica 1.1 odnosu na kos u horizontalnoj i Sa povecanjem ugla nagiba uskopa ., niskopa, uslovi rada vagoneta sve viSe se
vertikalnoj ravni.
priblizavaju uslovima rada iZVOZllOg kosa u oknu.
Kos je ovesan preko gibnjeva, odbojnika i opruznog urcdaja za ukopcavnje Pravila 0 bezbednosti u rudarstvu zahtcvaju da se prevoz rudara u strmoj jami
vagoneta. Svaki uredaj mehanizma za kretanje kolica opremljen jc rllcnom kocnicom obavlja tako sto je kompozicija opremljena padobranom koji automatski aktivira i
koja se moze aktivira ti iz kosa vagoneta. zaustavlja kompoziciju u slucaju kidanja uZeta iii uredaja za ukopcavanje ~agoneta.
Kocenja su ostra i bez potresa. Padobrani moraju da budu ugradeni 1.1 svakI vagonet
Zbog potrebe komunikacije putnika sa vozovodom u ektrolokomotivi, vagoneti kompozicije, kako bi se omogucilo njihovo istovremeno aktiviranjc. Ovaj zahtcv
su sa lokomotivom povezani zvucnom signalizacijol11, . odreduje sustinsku vrstl! konstrukcije vagoneta za prevoz osoba u strmim jamama.
c)
Sf. 2.18
Shem/1 oplcrcccJ1ja: 8) prj krclili1ju
/okomo/ivc; h) pri koccl7ju
TJm,N, (2.36)
gde su:
Dc - broj cilindara;
Sf. 2.17 d - preenik cilindra;
~)":nov::i lipovi rudJ1ickih /okomoliva: 8) J18 e!ektricni pogon prcko lroiI1og v(}da'pan/ognJiil; h) nil
ekktllc/JI pogOJ1, prcko halerlfc akumu/alora; c) preko pl1culJIa/skog pogol1a; d) Sf] dizcl m%rom S - hod klipa, em;
D- precnik vodeCih tockova, em;
Princip fada svih navedenih lokomotiva je istovetan. Pi - srednji indikatorski pritisak , N/cm 2 ;
D~ .~e lokomotiva pokrene iz stanja mirovanja i da za sobom povuce TJm - stepen korisnog dcjstva mehanickog prenosa, uzimajuci u obzir gubitke
kom.pozl~lJU ':.agoneta, savladavajuCi pri tome silu otpora kretanja, potrebna jc usled trenja pokretnih clemcnata lokomotive.
spoljna s11a vucc.
Motor sv~ke lokomoti:,e razvija mehanicku energiju koja se kroz rad prenosi na 2.4.2
po.gonske osovme lokomotlve, odnosno na tockove koji ostvaruju obrtno kretanje. Konstrukcija i proracun osnovnih masinskih elemenata i uredaja e1ektricne
Pn tome se n~ Obo~u ~o.gonskih t~ckov~. ostvaruje tangentna sila F, , SI. 2.18,a, k~ja lokomotive
na kontaktnoj POVlSll11 lzmedu tocka I Sll1e ostvaruJe suprotnosmernu horizontalnu
silu re,:kcije, koja u odnosu na lokornotivu predstavlja spoljasnju silu, tj. silu vuce. Postolje e1ektricne lokomotive predstavlja osnovni noseCi dco konstrukcije na
Slla vuce mora da bude manja iii jednaka sili athezije izmedu tockova i sine, kako bi koji se ugraduju mehanizmi i elektro oprema. Opterecenje postolja se preko
se spv~ecilo pro.kli7avanja tockova. Vrednost koefieijenta athezije If/ zavisi od stanja opruznog veSanja prenosi na oba para tockova koji vucnu silu koriste za obrtno
povrsme kotrlJanJa oboda locka, stanja povrsina sina, kao i od brzine kretanja kretanje. Postolje se sastoji iz bocnih i poprecnih limova (po dva komada) koji
lokomotive. medusobno obrazuju prostorni sistem potrebne krutosti i Cv[stoce.
Prema inostranim propisima iz oblasti projektovanja podzemnih zeleznica u Oba bocna zida mogu se izraditi od celicnog liva, obicno rese"tkaste
rudarstv~, koefieij~nt athe.zije kod elektricnih lokomotiva usvaja se: pri polasku konstrukcije iIi su od pres ova nih valjanih limova. Kod elektricnih lokomotiva sa
lokomotrve opreml]ene zahhama peska u spremistu, Ij/=O,24; pri kretanju elektricne trolnim vodom bocni zidovi postolja su debljine 12 .. .16 mm.
lokomotive sa zalihom peska, Ij/=O,17; pri kretanju lokomotive bez zalihe peska u
spremistu, Ij/=O,12. Na mestu ugradnje osovine sa lezajirna postavlja se demontazni nosac od
zakaljenog celika.
Popreeni zidovi (odbojnika) vezuju se sa boenim limovima podesenim vijcima gde je Re-napon na granici tecenja.
postavljenim u zbijenom rasporedu.
Drugi slucaj, SI. 2.19,b odnosi se na podizanje jednog kraja lokomotive villom,
Kod akumulatorskih elektricnih lokomotiva popreeni zidovi sa odbojnicima tako da je postolje elektricne lokomotive oslonjeno na tockove same na jednom
obieno se izraduju zavarivanjem eelienih limova. Popreeni zidovi se spajaju sa kraju dok je drugi kraj odignut od povrsine lane em iii uzetom mehanizma vitIa.
boenim limovima zavarivanjem.
Ako se tdina lokomotive smatra kao kontinualno opterecenje na duzini L i ako
Postolje je po duzini podeljeno pregradama na 3-4 dela. U prenjem delu se se zanemari da je postolje u nagnutom polozaju pod odredenim uglom, moment
postavlja kabina masiniste, u centralnom je motor sa prenosnicima snage, a u savijanja bilo koje tacke na rasponu L CAB), a koja se nalazi na rastojanju x od
zadnjem delu su otpornici preko kojih se vrsi pustanje elektriene lokomotive u . odignutog kraja A, moze se odrediti iz izraza
pogon.
a) q·x
M ==-(L-x), (2.40)
b~&t~F.
x 2
b~1
x 1 SilCllla/ski pnkaz boka pus/oj/a iokolllO/jyC
pri odrcdiY'lfI/u s11a: (2.41)
. a) pri udaru JOkOfllO[ivc 0 odbo}nik;
A c::::; b) prjpodiz1l1lju prCdl?icg iii zadn/cgdc/a
B JOkOlllO/ivc prj rClllolllu gde su:
»~;
Q'
q == -.b... _ jedinicno opterecenje jednog boka postolja od sopstvene tdine
Postolje elektricne lokomotive proracunava se na napon savijanja u opasnom- 2L
oslabljenom preseku, a postolje se posmatra kao greda na dva oslonca sa prepustima
na oba kraja. Pri odredivanju napona svi zasebni bocni elementi postolja se tretiraju lokomotive, bez teline para tockova, N/m;
kao jedinstvena greda, izjedna, te se potom odreduje moment savijanja.
Q~ - tezina elektricne lokomotive, bez tezine para tockova, N;
Napon na postolju odreduje se iz izraza
L - duzina boka postolja, m;
W,- otporni moment razmatranog preseka.
(2.37)
OpruZllO VeS8.11je elektricne lokomotive je potrebno zbog obezbedenja mirnog i
gde je .8=1.4... 1,5 - dinamieki koeficijent. ravnomernog kretanja, kao i zbog smanjenja trenja, kako tockova elektricne
lokomotive, tako i zeleznickih sina.
Osim toga, konstrukcija postolja proverava se u odnosu na dva najnepovoljnija
slucaja optercenja: pri sudaru odbojnika i prilikom l)odizanja postolja na jednom Zeleznicke sine u koloseku su uvek sa odredenim neravninama (na spojevima
kraju. sina, usled nejednakog nagiba koji se stvara pod pritiskom tockova itd} Ukoliko je
krut spoj postolja elektricne lokomotive sa osovinama sa Idajevima i tockovima,
Sila sudara odbojnika na osnovu eksperimentalnih istrazivimja moze se usvojiti trajektorija kretanja postolja podudarace se sa profilom pruge, sto bi doprinelo
kao Fur2,5·0r., N, gde je Of- - tezina elektricne lokomotive, N. ,stvaranju znatnih vertikalnih ubrzanja postolja, kao i nastanku dinamickih
opterecenja, te bi kao posledica ovakvog stanja nastalo ostra truckanje u vertikalnom
Najnepovoljniji je prvi slucaj, kada se sudara donji obod odbojnika, S1. 2.19,a. pravcu.
Moment savijanja bocnog limaje Ukoliko bi se izmedu postolja i osovina sa lezajima i tockova elektricne
lokomotive ugradili gibnjevi koji bi dozvolili znatne elasticne deformacije, tada bi
MSI == F,; I , jer se sila sudara prenosi na dva bocna lima, (2.38) trajektorija postolja postala ravnomernija, posto bi se gibnjevi pri spustanju tockova
istezali, te bi sprecavali ostro spustanje postolja; takode, pri podizanju tockova
"
1 !,
C = - = ----"- mm/kN- (2.42) a = ---g-. x m/s2•
c Q2' , (2.49)
C·Q2 '
b) krutost opruge predstavlja se velicinom sile koja sabija oprugu za Imm, tj. lz navedenih izraza zakljucuje se da se sa povecanjcm elasticnosti gibl1ja C
povecava period oscilovanja T, odnosno smanjuje se frekvencija oscilovanja OJ, te se
c= Q~ . (2.43)
shodno tome poboljsava i ujednacava trajektorija kretanja lokomotive.
fa
Vertikalno ubrzanje, kao i sila udara i potresa utoliko su manji, sto je veca
. . .<?cigledno, krutost je reciprocna velicina od deformacije, tj. od elasticnosti pri elasticnost gibnja.
]edlllICnom opterecenju.
Kod rudnickih elcktricnih lokomotiva elesticnost gibnja dostize vrednost reda
Ak~ se u prvom 'pribli.Zenju~matra da se postolje u pocetku nalazi u mirovanju, velicine C=l mm/kN.
a da se glbanJ p.od deJstvom statlckIh slia opterecenja ugiba za 1;,; potom bi postoije
Opterecenje po jednom gibnju odreduje se, npr. za n=4 gibnja:
usled pO.tresa I ud~raca k~Jl nastaJu usled neravnina pruge vrsilo vertikalana
pomeranp. Tada bi postolJe ostvarilo oscilatorno kretanje, odnosno vrsilo bi Q~ = 70 = 17,5kN .
sopstvene - slobodne oscilacije. 4
Kao sto je poznato iz teorijske mehanike, frekvencija slobodnih oscilacija iznosi Frekvencija siobodnih oscilacija iznosi
OJ = _1_ Is S·l
(2.44)
OJ=_I_~ g =_l_~ 9.81 =-3,8s-I.
2;rVI:' , 2;r cQ2 2;r j·17,5
1 1
T=2;rfio , s , (2.45) T = - = - = 0,264s .
g OJ 3,8
vertikalno ubrzanje postoija iznosi Dobro izvedeno vesanje preko gibnjeva, porcd ublazavanja sudanl i potresa pri
voznji lokomotive treba da obezbedi i ravnomerno prenosenje tdine lokomotive
preko obe osovine, na sva cetiri tocka.
(2.46) 11)
pri tome su:
1z izraza (2.43) i (2.44), frekvencija slobodnih oscilacija moze se odrediti iz 51. 2.20
izraza Sbemalski pnkaz opruZnog vc.,'anjIJ: a) sa poprecnim b,J/allscrom (posloJjc sc oshwjll u tri IHCkc
A, B i C, b) sa poduZnim halHnscrom
OJ =_J_)
2·;r
g
C ·Q2'
S.I
, (2.47)
Na osnovu iziozenog, daje se prednost opruznom vesanju sa poprecmm
balanserom preko sklopa gibnjeva. Kod rudnickih elektricnih lokomotiva primenjuju
se dva sistema vesanja tockova. sa poprecnim (51. 2.20,a) i sa poduznim balanserom
(SI. 2.20,b).
T=2·7f.· -'Q~
- s
g " F! (2,48) Precizna preraspodela sile pritiska na sva cetiri tocka moze se postiCi sarno pri
usporenom kretanju lokomotive. Pri kretanju iokomotive velikom brzinom, usled sile
inercije, sila pritiska se ne prenosi ravnomerno 'na sva cetiri tocka. Kod rudnickih
610 Transportni uredaji Zeleznicki jamski transport 611
3
_ 3 Q'L L 2. kQ'LL
N/m ,
0-, - - - - 2 '
10 = 4 E i b h3 ' m, (2.50)
. 2 ibh
Elasticnos( gibnja na rudnickim elektricnim lokomotivama usvaja se vrednosti, gde je E - modul elastiCnosti materijala bandaza.
C=l mm/kN.
Ako su povrsina poprecnog preseka bandaza A, sirina oboda tela tovck~ be i
Tockovi elektricnih lokomotiva sastoje se iz livenog iii celicnog tela i celicnog spoljasnji precnik tela tocka d<, to je specificna sila pritiska izmedu bandaza 1 tela
bandaza (SI. 2.21). Precnik kotrljajuceg vcnca bandaza (ocka je standardizovan kod locka
elektricnih rudnickih lokomotiva, iskljucujuCi elektricne lokomotive malih gabarita.
2AsE 2
(2.53)
p=--,N/cm.
Venae locka izradujc se od ugljenicnog valjanog celika, tako sto se unutrasnja i be de
spoljasnja povrsina venca naknadno obraduju alatnim masinama za obradu Moment sile trenja u odnosu na centar tocka iznosi
rezanjem. )
Venae tocka navlaCi se na telo tako sto se zagreva na odredenu temperaturu i (2.54)
zadrZava na telu tocka nakon hladenja silom trenja, jer se ostvaruje presovani sklop, M tr = ff . d
e 2 = ff . d c.. E· A· fl' s .
. bc . P . rI I · de
bez ikakvih dodatnih spojeva u ostvarenoj vezL
Za spoljasnji kotrljajni precnik bandaza dc=680 mm usvaja se precnik osovin~
d=lOO mm, a presovani sklop izmedu tela tocka precnika 0 680-2·53=0 574mm 1
612 Transportni uredaji Zeleznicki jamski transport 613
precnika osovine d=100mm je 0 100 HS/xS. Presovani sklop se moze os(variti Maksimalni napon zatezanja u spoljnom elementu presovanog skIopa mora biti
pres om iii zagrevanjem tela tocka, odnosno hladenjem osovine locka. manje vrednosti od granice,tecenja Rc materijala locka, kako bi napon zatezanja u
sklopu ostao u granicama eIasticnosti, tj,:
Kod presovanog sklopa 0 100 HS/xS, gornje i donje odstupanje (tablicni
preklop) osnovine je: +232~lm; + 17S~lm, a gornje odstupanje otvora u glavcini je za 0
100 HS/xS: +54~lm. Najmanji preklop iznosi P m ;n=a,,-A,=17S-54=124 ~lm, a najvet:i O'zmax Pmax' daN/mm
2
(2.60)
preklop je Pmax=ag-Ad=232-0=232~lm.
ZamisIjeno smanjenje precnika osovine nakon montaze iznosi Moment uvijanja koji skIop moze da prencse iznosi
Najmanji i najvcCi racunski preklop: 11k =0,1 - koeficijent trenja u toku montaze sklopa;
D,=d=lOO mm .. unutrasnji precnik spoljnjeg dela (tocka); gde je: ~lp - koeficijent otpora pri presovanju sklopa.
Dc spoIjni precnik spoJjnjeg dela (tocka); Maksimalni pritisak na unutrasnjoj povrsini unutrasnjeg dela (osovine) iznosi:
If/; =-:=0,
d
e
(2.5S)
Naponi u izrazima (2,60) i (2,64) moraju da budu manji od odgovarajuCih
napona na granici tecenja,R,..
me Ee ft -If/;) (2.59)
Transmisija vuce. Svi uredaji preko kojih se obrtni moment prenosi od
pogonskog motora za vucu lokomotive, do pogonskih osovina Jokomotive nazivaju se
gde su: vucnom transmisijom.
mj i m: - Poasonov koeficijent matcrijala osovine, odnosno otvora(za celik je Karakteristika transmisije vuce ogleda se u cinjenici da se povezuje par
m=0,333, a za SL je m=0,4); neogibljenih tockova sa delimicno ogibljenim vucnim motorom. Zbog toga se u
kinematskoj shemi prenosnog mehanizma moraju uzeti u obzir vertikalna pomeranja
moduli elasticnosti materijala osovine, odnosno otvora, ogibIjenog dela motora.
Zeleznicki jamski transport 615
614 Transportni uredaji
S1. 2.22
Vciial!ic molo!a : a) sa jcullos/cpcllim (2.66)
;:upc3niIll prcIlosni":0f11; b) !iN dV()SlcpeI1Jin
ZIlPClllli1lJ prcnosniko1lJ.
Sila savijanja kao reakcija sile vesanja, odnosno pritiska spregnutih zuba
zupcanog para, Sl. 2.23 iznosi:
Provera pouzdal1osti konstrukcije reduktora sa dvostepel1im zupcanim Ukupna sila koja opterecuje oba leZaja osovine lokomotive iznosi
prenosnikom u eksploatacionim uslovima u rudnicima sa jamskom eksploatacijom
potvrdila je njihove eksploataciol1e prednosti.
(2.70)
Elementi vesanja motora proracunavaju se na cvrstocu prema obrtnom
momentu i odgovarajucoj maksimalnoj sili vuce koja odgovara maksimalnoj sili gde je C;no - komponenta tdine motora koju prima osovina preko lezaja.
athezije izmedu tockova lokomotive i sina, tj.:
Sila F,,, prenosi se neravnomerno na osovinu sa Idajima.
51.2.24
Shematski prikaz koCioni/J ;is/ema eJcklnclli/J lokomoliva:
a) rucna kocnica, upravljanje sajedllog mesla; b) pncumalska, llpr8v(janjc sa dVN mesic,
opadne, venti! 5e pod dejstvorn opruge 5 ponovo porn era nanize, otvarajuCi dovod Da bi se povecao stepen korisnog dejstva i sprecilo zarnrzavanje vodene pare
ulja u koeioni cilindar. Tako se za odgovarajuCi polozaj pokretnog cilindra 4 odrZava koja se sadr'li u sabijenom vazduhu primenjuje se visestepena ekspanzija vazduha i
konstantna sila pritiska opruge na venti!. Posto se sa poveeanjem sile pritiska na vodene pare liZ zagrevanje vazduha pri prolazu. Principijelna shema lokomotive na
ruCicu poveeava i pritisak u radnom cilindru, sila kocenja ce se menjati prema istom komprimovani vazduh sa dvostepenom ekspanzijom vazduha prikazana je na S1. 2.
zakonu kao i ruena sila pritiska rueice za upravljanje hidraulienom kocnicom. 27.
2.5
Lokomotive pogonjene komprimovanim vazduhom Sl.2.27
Shematski prikaz /okomo{ive
Kod lokomotiva u jamskoj eksploataciji koje se pogone komprimovanim pogonjene komprimovanim
vazduhom pogon 5e ostvaruje koriseenjern energije sabijenog vazduha pod pritiskom vazduhom sa dvostepenom
ekspanzi/om
u rezervoaru za komprimovani vazduh (za visoki pritisak) iii je vise velikih
rezervoara i jedan rnanji rezervoar koji sluzi da se visoki pritisak iz velikih rezervoara
spusti na radni pritisak u cilindrima (S1. 2.26).
mehanizam premesta vazduh do nepotpuno ispunjenog cilindra, te se tako ostvaruje ostvaruju vucnu silu na kuki od eca 7500 N, a razvijaju brzinu 3.. .4 m/s pneumatskim
najekonomicnije iskoriscenje vazduha. motorom snage 20 .. .30 kW:
Da bi se poveeao radijus voznje jednim punjenjem rezervoara vazduhom Ukoliko se pustanje u pogon pneumatskog motora lokomotive ostvaruje
primenjuje se trostepena ekspanzija vazduha kroz tri grejaca vazduha Sl. 2.28. dovodom svezeg vazduha u cilindar niskog pritiska, vucna sila lokomotive se
povecava na 15 ()()O N.
Vazduh najpre prolazi kroz reducir ventil prigusen na 30 bar a i rashladen do
temperture -lYe. Potom prolazi kroz grejac visokog pritiska 3, a preko ventila za Masa lokomotive sa kompresionim vazduhom iznosi 8 .. .10 t, radijus kretanja
pustanje u pogon 2 dospcva u cilindar visokog stepena pritiska 3, a odatle, kroz ovih lokomotiva je 6... S km, bez manevrisanja (pri voznji ntovarenih vagoneta radijus
grejac vazduha 4 u cilindar srednjeg stepena pritiska 5. Pritisci visokog i srednjcg kretanja-voznje se smanjuje).
stepena pritiska se ostvaruju u zajednickom cilindru sa stepenastim klipom. Nakon
drugog stepena ekspanzije u cilindru srednjeg stepena pritiska vazduh dospeva u Posto su gabariti lokomotive sa kompresionim vazduhom ograniceni poprecnim
grejac vazduha 6, a potom se doprema n cilindar niskog pritiska dvostrukog dejstva 7 profilom okna, to se obezbedenje dovoljne rezerve svezeg vazduha ostvaruje
(treCi stepen ekspanzije). konstruisanjem rezervoara izduzenog oblika, te je ukupna duzina lokomotive ovoga
tipa 4... 5 m.
Vrednost potencijalne energije sabijenog vazduha direktno je proporcionalna
pritisku i zapremini sakupljenog vazduha i prikazuje se jednacinom
W = p JV o
K-1
[l_(!2)K~Il' Nm,
PI
(2.73)
gde su:
S1. 2.28
Shematski prikaz /okomotive sa pneumatskim pogonom i troslepenom ekspanziiom vazduha
5
W = 175.10 .1,5[1_( 1,5.]0
1,4-1 175.105
5
Jl·;~Jl=4'95'107Nm.
ZahvaljujnCi trostepenoj ekspanziji vazduha radijus voznje lokomotive se
povecava za 15... 20%. Ukoliko su kraee daljine voznje sa cestim zanstavljanjem Oko 25% energije se gubi zbog prigusenja vazduha. Zbog toga, vrednost
kompozicije preporucuje se primena lokomotive sa kompresionim vazduhom sa energije koja se doprema u radni rezervoar (pogledati Sl. 2.27, grejac 6) iznosi
dvostepenom ekspanzijom, posto su u tom slucaju jednostavnije konstrukcije W'=0,75 W=3,7·10 7 Nm.
lokomotive.
Stepen korisnog dejstva klipno - vazdusnog motora iznosi 11=0,8. Energija koju
Za rasvetu lokomotive ;;a kompresionim vazduhom koriste se lampe koje koriste motori iznosi W"=O,S· W'=2,96·10 7 Nm.
koriste sabijeni vazduh preko turbine.
Eksperimentalna ispitivanja na lokomotivama sa komprimovanim vazduhom
Lokomotive sa kompresionim vazduhom koje se najcesce primenjuju na pokazuju da potrosnja vazduha po ltkm iznosi 0,8 ... 1,0 m3 slobodnog vazduha.
zeleznicama u rudnicima sa jamskom eksploatacijom rude duz horizontalnih potkopa
622 Transportni uredaji Zeleznicki jamski transport 623
U rezervoaru zapremine 1500 I nalazi se 225 m3 slobodnog vazduha sabijenog d) Na osnovu iskustvenih podataka usvaja se stepen korisnog dejstva lokomotive
pod pritiskom od 175 bara; koliCina energije dovoljna je za obavljanje rada, odnosno sa komprimovanim vazduhom u odnosu na raspolozivu korisnu energiju sabijenog
transporta materijala (bruto) od 225 tkm (2250 kNkm). Pri prosecnoj vrednosti vazduha koji je akumuliran u rezervoarima, 7J1=0,40 ... 0,45, pa se moze odrediti
specificne sHe otpora kretanja voza od 7 N/kN koristan rad iznosi gubitak energije u toku voznje iz izraza
W ko,=2250·7·103=1,57.107 Nm.
A
Takode se moze odrediti efektivni step en korisnosti motora lokomotive sa Ag =-,Nm. (2.75)
komprimovanim vazduhom, 7Jef: '11
e) KoliCina energije sabijenog vazduha u rezervoarima odreduje se iz izraza
7
=Wkor ",1,57.10 -051
7Jef W" - 2,96.]0 7 ' •. W=c·A,Nm, (2.76)
Ukupni stepen korisnog dejstva lokomotive sa komprimovanim vazduhom u gde je e - koeficijent kojim se uzima u obzir nepotpunost praznjenja rezervoara J;1a
odnosu lla akumulirallu raspolozivu energiju u svim rezervoarima '111 iznosi: kraju voznje.
Izraeunavanjem potrebne energije za postizanje potrebnog pritiska u
7JI ='lPI . 'leI' 7Jm =0,75·0,53·0,8::; 0,32, rezervoarima odreduje se zapremina rezervoara. U slucaju da se zahteva veliki
radijus kretanja lokomotive prilikoin obavljanja izvoza rude podzemnom zeleznieom
gde su:
potrebno je povecati dU7inu, odnosno zapreminu rezervoara ali i pored toga, eesto je
7Jpr- stepen korisnog dejstva prigusellja vazduha; neophodno projektovati i prolaznu podzemnu stanieu, kao punkt za obavljanje
punjenja lokomotive komprimovanim vazduhom. Takvu prolaznu stanicu treba
7Jef - efektivlli stepen korisnosti motora lokomotive sa komprimovallim projektovati dliZhorizontlne galerije u koju se vazduh doprema cevovodom od
vazduhom; kompresorske stanice.
Deo lokomotive sa komrimovanim vazduhom predviden za,posadu, odnosno
7Jm - stepell korisnog dejstva mehanizma.
masiniste sliean je kao kod elektricnih i dizel lokomotiva. Rezervoari se izraduju
Prilikom projektovanja lokomotive sa komprimovallim vazduhom potrebno je: eelicne konstrukcije sa zavarenim sfernim poklopcima. Broj rezervoara iznosi 1 ...6
komada na lokomotivi sa komprimovanim vazduhom.
a) Prema kapacitetu izvoza materijala usvojiti sHu opterecenja koja se prenosi
na pogonske osovine, odnOSllO tocko ve lokomotive, pri tome se moze uspostaviti Postoji tendencija ka smanjenju broja rezervoara.
analogija sa propisima koji se odnose na elektricne lokomotive. Zastita unutrasnjih povrSina rezervoara od korozije ostvaruje se premazima i to
asfaltnim iii bitumenskim lakom.
b) Za definisano opterecenje pogonskih osovina odreduje se brute tezina
kompozicije. Sila vuce u periodu ustaljenog kretanja, za prethodno usvojellu bruto Debljina celienog lima rezervoara odreduje se saglasno propisirna iz
ldinu kompozieije, ne sme da bude veca od 7500 N. kotlogradnje, odnosno
16. 3eHKoB P.JI., I1nalUKoB 11.11., KOJI060B llR, MalUHllbl HenpcphIBHoro TpaHCIIOpTa,
MOCKBa "MalllllllocTPOClllIC", 1980; 1987.
17. Zrnic D., Prokie M., MiloviC P., Projektovanje Iivnica, Beograd, Univerzitet u
Beogradu, 1997.
18. 3YCB <I>.r., JIOTKOB H.A., DOJIYXHH A.11., DOj:\bCMHo-TpaIlCrrOpTllhIC MalllHHhl 3cpno-
nepepa6aTblBaJoU\HX IIpcj:\npullTHH, MocKBa, "Arponpo-MH3jjaT", 1985.
19. I1BBll'ICIU«) <I>.K, KOHCTPYKlIlIll U paC'leT nOI\1>CMHo-TPullcnopTllbIX MaJlIIUl, KueB,
"BlIlI\a HTKOJIn", 1978, 1983, 1988.
20. I1saH'ICHKO <!>.K, EOIlllapcll B.c., KOJICCHHK H.D., Eapa6anoB B5L, PaC'ICThl
rpY30UOI\1>CMHbIX HTpaHcnofYrHPYIOHI'!X MalIllllI, KHcB,"Bml\a IlIKOJIa", 1975, 1978.
21. JUS M.D2.001- Oprema za kontinualni transport; JUS M.D2.020-Vibracion;
transporteri i dodavaci; JUS M.D2.021 - Vibracioni cevasti dodavaCi i transporter;; JUS
M.D2.030-0scilujuci transporteri dodavaci i transporteri; JUS M.D2.050 Transporteri
LITERA TURA sa gumenom trakom (utvrdi-vanje glavnih parametara); JUS M.D2.060 - Dobosi, glavne
mere i smernice za izbor dobosa, transporter a sa gumenom trakom; JUS M.D2.065-
Dobos; sa unutrasnjim pogonom transportera sa trakom, osnovne karaktcristike; JUS
IDEO M.D2.070 - Noseci i povratni valjd glavne mere i dimenzije transportera sa gumenom
trakom; JUS M.D2.080 - Valjci i clobosi, laki transporteri sa trakom, glavnc mere; JUS
M.D2.100-Pokrctne stepenice, tehnicki propisi i ispitivanjc; JUS M.D2.150-Pncumatske
kliznice, osnovne karakteristikc; JUS M.D2.1S1 - Cevovocl za pneumatski transport JUS
1. A3pHeJIOEWI c.c., KOMnJIeKCnall MeXaHl{3a~IUI H aBTOMaTH3a~IUI norpY30'lHO-
M.D2.200 - Clankasti transporteri, glavnc mere; JUS M.D2.250 - Puini transporteri,
pa3rpY30'IHhlX pa60T lIa npel\npH5lTHllX nHI~eBoil HpOMhI-lHJICHHOCTH, CnpaBO'IHHK
osnovnc karakteristike.
noc06He, JIeHHHrpal\, "MmmrnoCTpoeHHe", 1976.
2. AJICKCalII\POS MJ1., DOl\heMHO-TpaHcnopTIlhIe MalllHHbl, MocKEa, "BhlcllIall lllKOJIa", 22. Kayx'IcIUBHJlH 3.11., rpY30nOIl1>CMllble H TPaHcnOpTIIhle YCTpoilcTBa XOJIOI\HJlhHhlX
1979; 1985. I\eXOB, MOCKBa "MalllllrHi', 1962.
3. Ba3aHOB A.cp., TIoAbeMHO-TpaHCnOpTHbIe MamlIHbl, MocKEn, "Yb.n:aTe~JThCTBO 23. KoraH M.5I., ITeH:TO'tlHhle KOHBeHepbl B rH,I1;pOTexHll't.lecKoM cTpOllTeJIhCTBC, MocKBa
JIHTepeaTypbl no cTpOHTeJIbCTBy", 1969. "MaUmrH3", 1953.
4. EaJIanlOB RD., rpY30nol\beMHhle H TpaHcnopTHpYIOlljHe MalllHllbI nn 3anOl\aX 24. Kovacevic R, Mehanizacija unutrasnjcg transporta (shipta), Zrenjanin, Visa tehnicka
cTpOHTeJIhllblX MaTCpllaJIOB, MocKsa "MaIIIHllocTPOCHHC", 1987. sKola, 1971.
5 EaYMall B.A, CTpOHTeJIhllbleMaIIIHHbI.CllpOBO.IHIIK S I\BYX TOMax, MocKlla, " 25. KopneeB r.B.: ,UeTaJm' MaUIUH H nO.Il."heMHO-TpaHcnopTHble MaIUl1HbI, MaCKE a
MaillHllocTpoculle", 1976; 1977. "MalllllI'H3",1962.
6. EepKMaH M.E., EOBCKHH LR, KYH6HI\a rT., JIeollT1>eB TO.C., DOI\SeCHhlc KallaTHhIe
26. KpacHHKoB B.B., DOI\1>eMllO-TpHenopTHbIC MUnTIlHl,I, MOCKBa "KoJIoc", 1981.
I\opom, MocKBa,"MauumocTpocHlIe", 1984.
7. Borov;c R, Transportne trakc, Univerzitel \l Beogradu, Beograd, Rudarsko-gcoloski 27. KpacHliKoB B.B., TIoAI::>CMHo-TpHcnopTHhIe MalliHHbI B CeJIbCKOM X03.HHCTBe, MOCKBU
fakultet,1987. "CCJIhXoIl3I\ar",1962.
8. Borovic R, Transportni urcdaji u pripremi mineral nih sirO\'ih'a, Beograd, Univerzitet u 28. KpacHHKoB RB., ,Il,y6HHUH R<I>., AKHMOB B.<I>., BOJIKOB 1O.n., KpHlIO'JPlnrn RR,
Beogradu, Rudarsko-geoloski fakultet, 1985. ' KYHl\,Il,.A., DOI\'1,CMHO-TPUCllopTllble MalIlllllbl, MocKBa, "ArponpoMH:l!),aT , 1987.
9. Bukumirovic M., Mehanizacija i automatizacija procesa preradc postanskih poililjki, 29. Krotin E., Masine, clcklrouredaji i automatika u metalurgiji, I deo, Beograd,
Beograd, Univerzitet u Beogradu, Saobracajni fakultet 1997. Tehnolosko-mctalurSki fakultet Univerzitcta u Bcogradu, 1977.
10. BailHcon AA., DOj:\bCMHo-TpaHcIIOpTHble MalllHHbl, MocKBa, "MalllHHo-cTpoellllc" , Ky3MlIH AB., Mapol! <I>.JI., CnpaB'IHHK 110 paC'IeTaM McxaHU3MOB nOI\1>eMHO-
30.
1975,1989. TPaHcrropTHblx MBlllUH, MHlleK; "BbIllnilHJali IllKOJIa", 1983.
11. rpHHeSH'I r.D., MeXaHH3aQI1>l norpY30'l1I0-pa3rpY30'lHHX pa6OT, MOCKBa "CTpOH3T\aT",
1975. 31. JIallKlIII 1O.D., MaJIKOBlI'l AP., DepcrppO'lIlhIC YCTPoilCTBa, Cupa-BO'lHHK,
JIellHHrpal\, "MalllllllocTocIlHe", 1984.
12. Dedijer S., Osnovi transportnih urcdaja, Beograd, Gradevinska knjiga, 1975; 1983; 1989.
32. Madarcvic B., Rukovanjc matcrijalaom (unutrasnji traflsport, pakiranje, skladistenjc),
13. ,Il,ol\anos E.D., JImpalloB B.A., rpY30nOl\beMllbJe H TPaHcHOpTHbIe YCTpoHcTBa, MocKsa
Zagreb "Tehicka knjiga", 1972.
"MaIUIIIlOCTpoCHHe", 1984.
14. ,Il,hll'lKOB B.K, DOI\BCCHble KOHBeiicpbI, MOCKS a "MalllHHocTpoenlIe", 1976. 33. Mapon <I>.I!., KpMlIH A.B., CllpaBO'lHHK 110 paC'lCTaM McxaHlI3MOS rrOI\'r,eMIIO-
rpaUCITOpTllhlX MalIlHll, MlIHCK, "BblIU3HIIIall IIlKOJJa", 1977.
15. BancBH'I A.B., rpY'onOI\1>CMHbJe H TpaHCrrOpTHpYIOIUHC MaU-\HHbl, MocKBn "MaIUHHo-
CTpoeHHe,", 1977.~ lOPUh}C TpancnoPTHble MaIIIIIHbl, MocKBa. "YrJIeTeXH3AUT", 1976. 33. Ma'-lYJIhCKIlH 11.11., KHpecn B.C.,nOA'hCMHo-TplIcnop-THble norpY30"t..{no-pa3rpY30'-IHHe
MalllHHbllla >KCJlC3HO-/\OPOlKHOM "pallcnopTc, MOCKS a, "TpaHcuopT", 1989.
34. Myxonul\ H.,Il,., TpaHellopTHblC MaIIlHHhl, KHeB-,Il,oHCl\K, "BRlI\a lIIKOJIa" 1984.
35. Pavlovic V., Transport i izvoz u rudnicima, Beograd, Zavod za izdavanje udzbenika SR
. Srbijc, 1963.
626 Transportni uredaji Literatura
627
36. nepTeH IO.A., KOHBeHCphl, CnpaBO'IHlIK, JIel!l1Hrpag, "MallIlIHo-CTpoeHlIe", 1984. 57. To,;i" S., Kandie D., Zmic N., Primena mchanickih prenosnika i sistema za upravlja.nje
vcara, Zbomik radov.a, IV Severov simpozijum 0 mehanickim prCnOSnIClma, Subotrea,
37. nOJIllKOB H.C., Bonpocbl pygHH'lHOrO 'TpaHcnopTa, C60pHHK cTaTeH, BbmycK 6, 29.-30. septembar 1993.
MocKBa, 'TocropTex1I3gaT", 1962.
58. Toste S., Vcljic M., Petkovic Z., Prilog analizi posebnih konstrukcija elevato.ra s~v
38. Popovic N., Naucne osnoVC projektovanja povrsinskih kopova, Sarajevo "Veselin koficama za transport zitarica, Kraljcvo, Zbornlk radova sa medunarodnc naucnc
Maslesa", 1975.; 1984. konfcrencije: "HEAVY MACHINERY, HM-96" Masinski fakultet -Kraljevo, 1996.
39. Sinkovic M., Visccc zicane zclcznicc, Zagreb, Tehnicka knjiga, 1951.
59. Tosi" S., Bosnjak S., Odredivanje rnaksimalnih sila zatezanja vucnih uzadi kod
40. COKOJIOB A.5.L, TpancnopTHpylo~e II neperpy30l.lHbJe MalliHHLI )lJIH KOMIlJIeKCHOH
klatnenih putnickih zicara, "JDM", 20.Jngoslovenski kongres teofljske I primenjene
MexaHH3an;Uli UUmeSbIX IlpOH3BO.L(CTB~ MocKBa~ Hn~eBasr npOMhlillJleHHocTh". 1964. mchanike, Masinski faknltet Kragujevac, 19.-21. avgust 1993.
CIlHBaKoBcKHH A.O., .D:MwrpHen B.f., TcopHTHqecKHc OCHOBhl pac'lcTa JICHTOqHbIX 60. Y COB n.B., nogheMIIO-TpanCnOpTIlhle MamHHbI, MOCKlla, "BbICma51IIlKO-JIa" 1967.
41.
KOHBCHCPOB, MocKsa, "HayKa", 1977. UeHTJIHH H.M., nogobeMHo-TpaHcnopTHhle MaUlliHhl, Moclma, "Bhlcma51 bIKOJIa", 1962.
61.
42. CnHBaKoBcKHH A.O.,noTanoB M.f., TpaHcnopTHHe MaIllIIHbI H KOMnJICKCbI OTKpbIThlX CZitary E., Seilschwebcbahncn, Wien, 1962.
62.
ropHblx pa3pa6oToK, MocKBa, "Hegpa", 1983.
63. Llyprees JI.H., .D:HHaMHKa KOHBeilepoB c l\enHblM T51rOBHM opraHoM, M oeKsa, " H "
e)1pa,
43. CtmsaKoscKHH A.O., lllaxTHblH H KapbepHblH TpaHcnopT, BhllIyCK 1, MocKBa, "He)1pa", 1976.
1974, BblIlYCK 2, MocKBa, "Hegpa", 1975.
64. lllaxMeHcTep Jl.f., )J.MHTpHeB B.r., TeopIDl H paCqeT JleHTO'UlblX KOHBeilepoB, MocKBa,
44. CIIHBaKoBcKHH A.O., lllaxTHhIH 11 KapbcpHhIH TpaHcHopT, BbJllYCK 3, MocKBa, "He)1pa", "MamHHocTpoellHe", 1978; 1987.
1977.
65. lllaXMcilcTep n.r., COJIOi\ f.M., ng3eMHble KOHBeilepHble YCTaHoBKH, MocKBa, "He)1pa",
45. CnHBaKoBCKlifl A.O., .D:ba'lKOB B.K., TpaHcnopTHpYloll\Hc MaIIlHHbl, MocKBa, 1976.
"MamHHocTpoeHHc", 1968; 1983.
46. Suvajdvc S., Mehanizacija pretovamo-transportnih radova, Beograd, Gradeinska
knjiga, 1973.
47. THXOHOB H.B., TpancnopTllhlC MalIlilllhl II KoMllJleKCbl roPHOpygHblX npegnpIDITHH,
MocKEa, <'He)1pa" 1975.
IIDEO
48. Tosi" S., Transportni urcdaji, Beograd, Univcrzitet u Beogradn, Masinski fakultet, 1990.
49. Tos;" S., Proracun masina neprekidnog transporta i dizaliciha urcdaja, Beograd,
Univerzitct u Beogradu, Masinski fakultet, 1994. EIlHeBH'l A.B., fopnhIe TpaHcnopTHble MaIIlHHhl, MocKBa, "YrneTexH3i\aT", 1956.
1.
50. Toilic S., Brkic A., Zmic N., Primena gravitacionog transporta u metalopreradivackoj ESHeBw-l A.B., fpY30nog'beMHhle II TpallcIlopTHpYIOlI\He Mall\lilibl na 3aBOi\ax
2.
illdustriji. Beograd, "Korisccnjc kapaciteta u metalopreradivackoj industriji u nslovima cTpOllTeJlbllHX MaTepHaJIOB, MocKBa "MamI'H,", 1962.
smanjelle proizvodnje" Simpoziju-Zbornik radova, "Savez inzelljcra i tehnicara
Jugoslavijc",1994. 3. Milojkovic T., Gornji str9j zeleznica, Beo~ra<.l, Zavod za novinsko-izdavacku i
propagandnu delatnost na JZ, Beograd NemanjIIla 6, 1986.
51. Tosle S., Zmie N., Brkic A., Bugade U., Mognenost primene gravitacionog transporta u
cilju racionalizacije procesa projcktovanja transportnih sistema, Beograd, "Stvaralastvo 4. Pavlovic V., Transport i izvoz u rudnicima, Beograd, Zavod za izdavanje udzbcnika SR
kao uslov privrednog razvoja-Nove tehnologije i tehnike u sluzbi cov"ka", Zbornik Srbije, 1963.
radova, 10.·11. oktobar 1996. nOJI51KOB H.C., BonpocbI pygllH'lHOrO TpaHcnopTa, c60pHHK cTaTeH, BblIlYCK 6, MocKBa,
5.
52. Tosie S., Bukumirovic M., Transport system antomation of continious action in industry 'TocropTeXH3gaT", 1962.
sistem, Beograd, XIV Medunarodni naucno-strucni sknp "Transport u industriji", CmrnaKoBcKHH A.O., nOTanoB M.r., Au)weeB A.B,. TpaHcnopT Ha OTKphlTblX
Masinski faknltet-Beograd, 11.-12.12.1996. 6.
pa3pa6oTKax, MocKBa, foeygapeTBellHoe HUY'lHO-TeXHlI'leCKOe H3gaTeJlbCTBo
53. Tosie So, Milrovi" R., Joei.:' A., Prilog odredivanju uticajnih parametara merodavnih za JIHTepaTyphlno ropHoMY i\eJIy,1962.
proracun i izbor kotrljajnih leZaja noseCih valjaka trakastih transportera, Nis, Zbomik
radova, Naucno stmcni skup: "lstrazivanje i razvoj masinskih sistema i elemenata",
Knjiga I, 19.-21.april 1995., Masinski fakultet u NiSu, 1995.
54. Tosi" S., Zmi': N., Brkic A., BugariC U., Analiza ulicajnih parametara za proracun i
konstruisanje gravitacionih transportera za premestanje materijala klizanjem, Masinski
fakultet, Beograd, Zhomik radova, XIII International conference on material handling
and ware housing, 7.-8.12.1994.
55. Tqsic S:, Bosnjak S., Petkovic Z., Specificnosti konstrukcija i proracuna trakastih
transportera kod mallioa za kontinualni iskop materijala tIa, Kraljevo, Zbornik radova
sa medunarodne naucne' konferencije: "HEAVY MACHINERY, HM-96", Masinski
fakultet-KraHjevo, 1996.
56. Tosic S. loci': A., Kontinualni transport rasutih tereta cevastim transporterima,
racionalizacija transporta i manipulisanja, broj 2/94, Jugoslovenska zajednica za
paletizaciju, "JZP", Beograd, 1994.
Registar osnovnih pojmova 629
A D