Professional Documents
Culture Documents
Likovna Kultura II Anđa
Likovna Kultura II Anđa
Prva forma analize jest opis djela kojim utvrđujemo fizički opis predmeta i
sumarni opis teme prikazanog djela.
LIKOVNO DJELO
Likovno djelo: slika, kip ili zgrada jesu kao čovjek. Sastavljeni su od
materijalnih ili fizičkih likovnih elemenata i od psihičkih likovnih elemenata.
Psihički likovni elementi u slici, kipu, i zgradi jesu sve što nije materijal. To
su, znači, elementi likovnog duha koje je umjetnik unio u materiju i
materijalizirao likovni duh u slici, kipu ili zgradi. Likovno djelo se sastoji od
materijalnih ili fizičkih likovnih elemenata (u likovnim umjetnostima osnovni
pojam, sastavni dio cjeline, odnosno kompozicije likovnoga djela) i od
psihičkih likovnih elemenata, a izražava se preko likovnoga motiva (teme ili
sadržaja) i likovne forme (načina izražaja likovnoga motiva).
Likovni motiv (tema ili sadržaj) jest ono što je likovni umjetnik (slikar, kipar,
arhitekt) prikazao na likovnom djelu (slika, kip, zgrada). Prema motivu,
likovno djelo (slika, kip, zgrada) može biti prikazano ili figurativno ili
apstraktno.
Točka je oblik bez i jedne naglašene dimenzije: niti visine, niti širine, ni
dužine. Time je točka gotovo apstraktan, nedefiniran oblik koji je osnova,
polazište za sve druge vizualne oblike: kretanjem i ostavljanjem traga stvara
crtu, a proširenjem u određenom trenutku nastat će ploha, kao i
zgušnjavanjem mnoštva točaka.
CRTA
• Konturne ili obrisne crte opisuju neki oblik izvana, po njegovom rubu.
Ako nekog prislonimo uz školsku ploču i oko njega kredom izvučemo
crtu dobiti ćemo obrisnu crtu.
• Teksturne crte: tekstura označava karakter površine, i kao takva može
biti plastička (hrapavo ili glatko), slikarska (različite gustoće mrlja koje
čine površinu) i crtačka tekstura, gdje se koriste crtački elementi -
točka i crta - za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene
obrisnom crtom. Pogodna je usporedba s oranicom, poljem koje je
omeđeno od ostalih susjeda i obrađeno linijama - brazdama. Dakle,
obrisnom linijom stvaramo oblik koji iznutra ispunjavamo teksturnim
crtama.
• Strukturne crte: iako po izgledu vrlo slične teksturnim crtama
(ponekad su i prepletene toliko da se ne mogu razdvojiti), strukturnim
crtama treba jasno razlikovati njihovo značenje. Riječ struktura
označava unutrašnje načelo koje gradi neki oblik, općenito neki sklop.
Isto tako, i crta do crte ili toče, zgusnute ali ne nasumično, postepeno
grade neki oblik iznutra prema van - nema obrisne crte koja lik gradi
izvana u prirodi npr. jež, čičak, maslačak (bijeli), borove grančice,
paukova mreža; od načinjenih oblika pogodne su ribarske mreže,
čipke, kotač na biciklu, žičane ograde i sl.
PLOHA
Ploha je oblik koji ima samo širinu i dužinu. Tako, u doslovnom smislu
definicije plohom smijemo nazvati samo svjetlosnu mrlju (snop svjetlosti
zaustavljen nekom preprekom), ili sjenu (koja je inverzija svjetlosti); takvu
plohu nazivamo apsolutna ploha. Ipak, za potrebe lakše komunikacije,
plohom ćemo nazvati i one oblike koji imaju treću dimenziju, ali
nenaglašenu. Pri tome mislimo da mrlja boje na platnu ili papiru ipak ima
svoju visinu iako zanemarivu.
SVJETLO – SJENA
Kod akromatskih djela, bijela predstavlja svjetlost, a crna tamu. Dakle može
se reći da ponajprije svjetlost i sjena prikazuju trodimenzionalnost oblika tj.
postiže se privid volumena u umjetničkim djelima.
BOJA
„Ton je količina svjetlosti u boji“. Ako dodajemo bijelu, boja postaje svjetlija,
a ako dodajemo crnu, postaje tamnija. Ostwald je tonove boja smjestio u
istostranični trokut u kojem se na vrhu nalazi jedna čista boja, a na druga
dva vrha se nalaze crna i bijela boja.
Dimenzije boje:
POVRŠINA
1. Tekstura
2. Faktura
PROSTOR
▪ semantička (ikonografska)
▪ vertikalna
▪ obrnuta
▪ linearna
▪ atmosferska
▪ koloristička
▪ poliperspektiva
VOLUMEN
- udubljeno-ispupčena masa
- prošupljena masa
- plošno-istanjena masa
1) simetrična ravnoteža
2) asimetrična ravnoteža
3) optička ravnoteža
- Likovni motiv (tema ili sadržaj) način na koji je likovni umjetnik (slikar,
kipar, arhitekt) prikazao na likovnom djelu (slika, kip, zgrada). Prema
motivu, likovno djelo može biti prikazano ili figurativno ili apstraktno.
Slikarstvo
Kiparstvo
- volumen
- prostor
- linija
- ploha
- površina
- boja
Arhitektura
- funkcija (namjena)
- konstrukcija (odnos tereta i nosača)
- forma (volumen i prostor)
Primjenjena umjetnost i dizajn
- tekstil
- unutarnju arhitekturu
- kostimografiju
- primjenjeno slikarstvo
- primjenjeno kiparstvo
- primjenjenu grafiku
Dizajn dolazi od engleske riječi design, a znači crtež ili skica, neka ideja
izražena crtežom. Jednostavno rečeno, dizajn je umjetničko oblikovanje
predmeta za upotrebu. U svakodnevnom životu dizajn je prisutan svuda oko
nas, a da često nismo ni svjesni. Danas ova riječ koristi se za mnoga polja i
njezino značenje obično označava finalizirani plan rada ili krajnji ishod
provođenje nekog plana. U običnoj primjeni riječ dizajn obuhvaća sve
industrijske predmete masovne proizvodnje i maloserijske proizvode,
namještaj, odjeću, grafički izgled stranica magazina, izgled korisničkog
zaslona na računalu. Vrste dizajna:
- arhitektonski
- grafički
- industrijski
- tekstilni
- web
Suvremena umjetnost